British Museum

Bitka kod Hazora

Hrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuMuzeji i historijska znanost Maja Kolari

Britanski muzejSeminarski rad

Mentor: dr.sc. Tomorad MladenZagreb, veljaa 2014.SADRAJ

1.UVOD .....................................................................................................................................22. POVIJEST BRITANSKOG MUZEJA...................................................................................32.1. ZAECI MUZEJA...................................................................................................32.2. DJELATNOSTI MUZEJA.......................................................................................43.KOLEKCIJE BRITANSKOG MUZEJA ................................................................................5

3.1. ODJELI....................................................................................................................5

3.2. GALERIJE...............................................................................................................54. PUBLIKACIJE.......................................................................................................................6

4.1. STUDIJE OSOBLJA I VANJSKIH SURADNIKA................................................65. ZAKLJUAK.........................................................................................................................76. BIBLIOGRAFIJA .................................................................................................................8

6.1. IZVORI....................................................................................................................8

6.2. INTERNET STRANICE..........................................................................................8

1. UVOD

U ovom radu e biti rijei o Britanskom muzeju, o njegovoj povijesti i nastanku, te sakupljakim aktivnostima uenjaka koji su ujedno i pridonijeli izgradnji Muzeja. Osim to je izgraen u instituciju na privatnim zbirkama donatora, takoer je ukljuen u istraivanja i ekspedicije koje su omoguile vrlo vana otkria. Zatim u nabrojati koji su odjeli Muzeja, najznaajnije galerije u sklopu svakog odjela i koju otprilike koliinu predmeta posjeduju. Nakon toga u nabrojati neke publikacije u izdanju Muzeja koje se ujedno mogu nabaviti preko online kupnje, a ak i besplatno.2. POVIJEST MUZEJA2.1. Zaeci muzeja

Britanski muzej/British Museum je jedini meu nacionalnim muzejima, koji je bio osnovan istovremeno kao velika biblioteka i muzej opeg karaktera. Od oko 5000 posjetitelja na godinu u 18. stoljeu, ta se brojka poveala danas na iznos od skoro 6 milijuna posjetitelja. Osim toga, bio je i drugi po redu javni muzej modernog tipa, koji je bio osnovan nakon Ashmolean muzeja u Oxfordu. Obje su ove ustanove nastale na prijelazu iz 18. u 19. stoljee. Britanski muzej svoje osnivanje duguje bogatom londonskom doktoru iz etvrti Chelsea, porijeklom Ircu, Hansu Sloaneu (1660.-1753.), uvenom lijeniku i predsjedniku 'Kraljevskog drutva' (Royal Society) koji je svoju kolekciju pokuao prodati engleskom kralju Charlesu II. za 20 tisua funti. Tijekom svog ivota sakupio je vie od 71,000 predmeta. Izrazio je elju da svoju zbirku ponudi kruni ili narodu, te da ova zbirka bude sauvana u korist usavravanja umjetnosti i znanosti na dobrobit ovjeanstva. Uenjaci i bogatai su nakon velikih otkria novih zemalja poeli u svojim 'akademijama' i 'kabinetima' gomilati zbirke egzotinih rijetkosti. Meutim, takve kolekcije su samo u iznimnim sluajevima bile pristupane javnosti. Parlament je osnovao upravljako tijelo koje je ovlastio da organizira lutriju, kako bi mogla otkupiti Harleyeve manuskripte, te Sloaneovu zbirku. Muzej je otvoren za javnost 15. sijenja 1759. godine kada je sjedite ovih zbirki bio je u takozvanoj 'Montagu House', palai s kraja 17. stoljea, sagraenoj od opeke i koja se nalazila na dananjem prostoru Muzeja. U Aktu Parlamenta, koji se odnosio na osnivanje tog Muzeja, izjavljuje se sljedee: 'ove zbirke kao i sve naknadne nabavke' moraju ostati u tome depozitu kako bi bile sauvane 'za sva vremena za javne potrebe'; te da mora bit zagarantiran slobodan pristup 'svim uenjacima i radoznalim osobama'. Usprkos tome to je postao javnom ustanovom i nadalje je predstavljao privatnu zbirku u privatnoj zgradi. Zbirka Sir Hansa Sloanea, predstavljala je sa svoja 69.352 inventarizirana predmeta (izuzev knjige i manuskripte) jednu zbirku enciklopedijskog karaktera, koja je bila podijeljena u 3 sekcije i smjetena u dva gornja kata palae. Tek se godine 1807. dogodila prva reogranizacija muzeja, te je bila prva u nizu mnogih drugih koje su za njom slijedile. Ova je reorganizacija bila prva u nizu mnogih drugih koje su za njom slijedile. No, unato tome, Britanski muzej je jo gotovo kroz itavo 19. stoljee bio sauvao svoj karakter zbirke od raznoraznih predmeta, koji su potekli iz bezbrojnih i najrazliitijih izvora. U meuvremenu je Muzej privlaio i ostale zbirke, te su njegovi rukovodioci bili primorani da od Parlamenta zatrae dozvolu za proirenje muzejske zgrade. Gradnja se vrila u nekoliko faza od 1823. do 1852. godine. Zgrada Britanskog muzeja poprimila je dananji, finalni oblik 1850. godine. Tada je za Britanski muzej zapoela jedna nova faza njegova razvoja i to u novoj zgradi, koja je unato tome to danas vie ne odgovara suvremenim kanonima, ipak bila svojevremeno projektirana iskljuivo za muzejske svrhe. U razdoblju izmeu 1878. i 1886. godine pruila se prilika za jedan sreeniji smjetaj zbirki u jedan novi Prirodoslovni muzej u Kensingtonu u blizini Hyde Parka. Glavni upravitelj muzeja ve u samom poetku nosio naslov 'glavnog bibliotekara', te je pridjevak 'direktor' dodan tek godine 1899. Ideje izraene u Aktu Parlamenta u kojem je ovaj muzej bio i osnovan iz 1753. godine, nale su praktinu primjenu i to u fizikom rasporedu unutar same zgrade, te u Aktu pie : Sve grane umjetnosti i nauke u meusobnoj su vezi, a otkria na polju filozofije prirode, kao i u drugim granama spekulativnh znanosti, za iji je napredak i usavravanje bio i osnovan ovaj Muzej ili zbirka, pruaju pomo i mogunost uspjeha (a u mnogim sluajevima to mogu ak i postii) najpotrebnijim iskustvima i pothvatima. 2.2. Djelatnosti muzejaBritanski muzej se kao javna ustanova tono pridravao kriterija Sir Hansa Sloanea, te je bio pokrovitelj itavog niza znaajnih arheolokih i ostalih vrsta istraivanja u raznim stranama svijeta. Danas se takva praksa svagdje smatra sastavnim dijelom normalne aktivnosti jednog velikog muzeja. Vrena su iskapanja tijekom 19. stoljea na podruju asirskih gradova, kao i na tlu klasine Grke, npr. u Efezu, zatim je u 20. stoljeu iskapanja izvrio Sir Leonard Wooley na podruju Ura u Mezopotamiji. Najpoznatiji grki izloci u Britanskom muzeju svakako su skulpture iz Partenona kolokvijalno se nazivaju Elginovim mramorom, po lordu Elginu koji ih je poeo skidati s Partenona u Ateni, jednu po jednu, 1801. godine i prenositi ih u London.Godine 1802. pribavljen je kamen iz Rosette koji je ujedno omoguio deifriranje egipatskih hijeroglifa. Augustus Wollaston Franks (1826.-1897.) je bio kljuna figura u 19. stoljeu. Zaposlen u Britanskom muzeju 1851. godine, postao je prva osoba koja je odgovorna za britanske i srednjovjekovne materijale. U 20. stoljeu je objavljen prvi katalog koji je ujedno i vodi kroz Muzej, te je prvi vodi dodijeljen Muzeju 1911. godine. Osnovnu djelatnost ovog muzeja predstavlja publiciranje znanstvenih rezultata ovakvih ekspedicija i inventarizacija, te metodika obrada zbirki nabavljenih iz privatnog ili javnog posjeda. Muzej posjeduje vlastiti laboratorij za istraivanje koji predstavlja interni odjel tog muzeja, te se bavi restauriranjem i dokumentacijom predmeta. Takoer prua usluge fotografiranja i fotokopiranja knjiga, organizira stalne izlobe predmeta. Dokaz vitalne snage muzeja predstavlja injenica, da je u jednom od njegovih, irokoj javnosti manje poznatih odjela, ureen laboratorij, koji je opremljen svim vrstama naunih instrumenata potrebnih za ispitivanje i konzervaciju ne samo predmeta koji su pripadali zbirkama tog muzeja, ve i ostalim britanskim i inozemnim zbirkama. 3. KOLEKCIJE BRITANSKOG MUZEJA3.1. Odjeli

Britanski muzej sadri irok izbor grae. Sastoji se od velikog broja odjela : Odjel prapovijesti i Europe, starog Egipta i Sudana, Grke i Rima, Bliskog istoka, Azije, Afrike, Oceanije i Amerike, odjel novia i medaljona, odjel grafika i crtea, odjel za restauraciju i istraivanje, te biblioteka i arhiv.

3.1. Galerije

Odjel Afrike, Oceanije i Amerike sadri oko 350.000 predmeta, zatim slijedi egipatska galerija koja je nevjerojatno bogata, sadri predmete iz neolitikog perioda do 12. stoljea poslije Krista, izloena je na dva kata, te sadri egipatske skulpture, zidne slike iz grobnice egipatskog slubenika Nebamuna, mumije, sarkofage, pogrebne maske i ostale predmete koji su napravljeni u pogrebne svrhe. Odjel Azije sadri materijale kultura sa podrua Japana, Kine, sredinje Azije, Afganistana, june Azije i jugoistone Azije. Kolekcija se vremenski prostire od otprilike 4000.g.pr.Kr. do danas. Vei dio Britanskog muzeja zauzet je grkom i rimskom galerijom, poevi od nakita i drugih ornamenata koji potjeu iz 1500. g.pr.Kr., pa do mramornog postolja Apolonovog hrama iz petog stoljea pr.Kr., zatim ostavtina poput grkih vaza iz raznih razdoblja i brojnog nakita. Najpoznatiji grki izloak jest galerija sa skulpturama iz Partenona. Odjel novia i medaljona sadri kolekciju od oko milijun predmeta koji se vremenski prostiru od perioda 7.st.pr.Kr. do danas. Odjel Bliskog istoka sadri antike i suvremena civilizacije i kulture od neolitikog perioda do danas, kao to su asirska kultura, mezopotamska, Levant i slino. Odjel prapovijesti i Europe je odgovoran za kolekciju koju obuhvaa veliko vremensko razdoblje od najranijih ljudskih alata u Africi i Aziji prije 2 milijuna godina, do umjetnosti i arheologije u Europi od najranijih vremena do danas, ukljuujui povijest podruja Velike Britanije pod rimskom okupacijom. Odjel grafike i crtea sadri jednu od tri kolekcija na svijetu u kojoj su otprilike 50,000 crtea i preko dva milijuna grafika koji datiraju od poetka 15. stoljea do danas.

4. PUBLIKACIJE4.1. Studije osoblja i vanjskih suradnika

Britanski muzej izdaje u svojoj nakladi i brojne publikacije, te su izdane i razne monografije o sektorima i odjelima ovog Muzeja, te katalozi pojedinih odjela i razni vodii kroz zbirke. Informacije o publikacijama Britanskog muzeja, kao i openite informacije o Muzeju, moemo saznati na njegovoj glavnoj web stranici, ako nismo u mogunosti posjetiti Muzej, ili ako ga elimo posjetiti u budunosti, te se pritom informirati o sadrajima Muzeja. Na stranici su predstavljeni 'online katalozi' u kojima su objavljeni lanci o odreenoj temi, slike predmeta na koje se odnosi, te bibliografija koritena za odreeni lanak. Na web stranici su objavljeni katalozi naslova Naukratis: Greeks in Egypt, Asante Gold Regalia in the British Museum collection, The Ramesseum Papyri itd. to se tie publikacija, mogu se download-ati u pdf formatu, te su time vrlo lako dostupne. Zastupljeni su naslovi poput Chronology of Temporary Exhibitions at the British Museum, Sir Aurel Stein: Colleagues and Collections, Intellligible beauty itd. Osim prethodno navedenih kataloga i publikacija, na web stranici takoer se mogu nai online lanci iz novina koji se tiu ekspedicija i istraivanja koja provode zaposlenici Britanskog muzeja, pa tako primjerice imamo lanak vezan uz istraivanja u Egiptu i Sudanu British Museum Expedition to Elkab and Hagr Edfu, lanak vezan uz rezultate suradnje znanstvenika, konzervatora i slinih u Britanskom muzeju British Museum Technical Research Bulletin itd. Na kraju, ponuene su strune i istraivake knjige u izdanju Britanskog muzeja koje se mogu kupiti prilikom online kupnje.5. ZAKLJUAK

Kada analiziramo muzej, ne moemo mimoii injenicu kolikom su se brzinom u prolosti i u sadanjosti obogaivale zbirke ovog muzeja zahvaljujui sakupljakom aru pojedinaca. Misao vodilja svih muzejskih aktivnosti, koja se sastojala u prouavanju svih vidova kulturnih aktivnosti u svim razdobljima povijesti ovjeanstva, neprekidno je poticala ovaj muzej na marljiva i kritinim duhom voena istraivanja. U takve je svrhe britanski Parlament odobravao muzeju odreene fondove. To, meutim, nije znailo da se nije osjetila potreba i za dodatnim sredstvima. Takva su sredstva dobivena od velikodunih prijatelja nacionalnih galerija i muzeja podsredstvom Nacionalnog fonda za umjetnike zbirke, to je opet uvelike olakalo muzeju otkup mnogih veoma znaajnih djela. Svakako je konani korisnik svih tih muzejskih aktivnosti bila zajednica kao cjelina, koja je prelazila nacionalne okvire.

6. BIBLIOGRAFIJA6.1. Izvori

MILA, Mirjana (ur.) 1980. British Museum, London. Zagreb: Mladost.6.2. Internet straniceBritanski muzej (British Museum), [www.velikabritanija.net.], 4.2.2014.

Departments, [http://www.britishmuseum.org], 4.2.2014.Galleries, [http://www.britishmuseum.org ], 4.2.2014.History of the British Museum, [http://www.britishmuseum.org], 4.2.2014.

Publications, [http://www.britishmuseum.org], 4.2.2014. MILA, 1980.: 11.

MILA, 1980.: 11.

History of the British Museum, [ HYPERLINK "http://www.britishmuseum.org" www.britishmuseum.org], 4.2.2014.

MILA, 1980.: 11.

MILA, 1980.: 11.

MILA, 1980.: 12.

MILA, 1980.: 12.

MILA, 1980.: 12.

MILA, 1980.: 12.

MILA, 1980.: 13.

MILA, 1980.: 13.

MILA, 1980.: 13.

MILA, 1980.: 14.

Britanski muzej (British Museum), [ HYPERLINK "http://www.velikabritanija.net" www.velikabritanija.net. ], 4.2.2014.



MILA, 1980.: 165.

Departments, [ HYPERLINK "http://www.britishmuseum.org" www.britishmuseum.org], 4.2.2014.

Galleries, [ HYPERLINK "http://www.britishmuseum.org" www.britishmuseum.org], 4.2.2014.


Britanski muzej(British Museum), [ HYPERLINK "http://www.velikabritanija.net" www.velikabritanija.net], 4.2.2014.





MILA, 1980.: 165.

Publications, [ HYPERLINK "http://www.britishmuseum.org" www.britishmuseum.org], 4.2.2014.



Documents

British Museum