Broj 13/14. Godina I. 24. prosinca 2004. CIJENA 7 KNwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

»estit BoæiÊ i sretna Nova godina»estit BoæiÊ i sretna Nova godina

P osljednji pripadnici maarskog kon -tingenta napustili su Irak 20. prosin-ca. Svih 300 pripadnika vratit Êe se

kuÊi prije BoæiÊa. Maarski premijer FerencGyur csany zatraæio je od parlamenta da pro-dulje misiju tri mjeseca i tako priËekaju ras-plet iraËkih izbora, ali bio je odbijen veÊinomgla sova. Meutim, potvreno je da Êe sredi-nom iduÊe godine u Irak biti poslana postro-

j ba od 150 pripadnika koja Êe osiguravati bagdadsku NATO bazu u kojojÊe biti uvjeæbavani Ëasnici nove iraËke vojske.

2

LONDON

LIMA/RENO

A meriËki 517. zraËno-transportni odred “Firebirds”, stacioniran uzraËnoj bazi Elmendorf na Aljasci veÊ gotovo Ëetrdeset godinasvojim avionima dovozi Djeda Mraza u selo In di ja naca Atabasca.

Djed Mraz u avionima dovozi darove, ali i ostale namirnice potrebne æitelji-ma sela. Prvi susret pripadnika plemena i postrojbe dogodio se joπ 1967.godine, kad su pripadnici odreda saznali da Indijancima prijeti glad, kojaje uslijedila zbog migracije sobova, njihovog glavnog izvora hrane iodjeÊe. Tada su dovezli lov ce bliæe stadu i zajedno s plijenom ih vratilikuÊi. SlijedeÊe godine, u selo Atabaska prvi put je doπao Djed Mraz, iotada dolazi svake godine pa i ove...

»elnici vojske Velike Britanije res -trukturiranjem namjeravaju saËu -va ti 1. bojnu jedne od najpoznati-

jih padobransko-pjeπaËkih pukovnija(The parachute regiment). Ukidanje pri-jeti zbog nadolazeÊeg smanjenja bri-tanske vojske. Po nedavno obznanje -nim plano vima, prva bojna regimentebit Êe pre baËena iz pjeπaπtva u sastavspecijalnih snaga, dok Êe preostaledvi je ostati u sastavu 16. zraËno-de -sant ne brigade kop nene vojske. Na -Ëelnik britanskog glav nog stoæera ge -neral Sir Michael Jack son izjavio je daÊe “plan zahtijevati oprezan pristup kako bi se vojska odræala u okvirimapredvienog smanjenja osoblja i novog proraËuna”.

U obje Amerike sredinompro sinca dogodila se pojed na havarija vojnih zra-

koplova. Juæno od peruanskepri jestolnice Lime 17. se prosin-ca sruπio Sukhoi S-22. ObaËlana posade su poginula, a po -sljednjim manevrom izbjegli suda zrakoplov udari u kuÊe. Tri dana kasnije, tijekom polijeta -

nja iz svoje baze u Nel lisu,Ne vada, sruπio se ame riËkizrakoplov F/A-22 Rap tor.Pilot, pripadnik 422. od redaza testiranje i razvoj us pjeπ nose katapultirao.

©vedski parla-ment (Rik sdag)17. je prosinca

us vojio smjernice zaob ram benu politiku urazdoblju od 2005.do 2007. godine.

Smjernice se odnose na modernizaciju kapaciteta, te smanjenje brojaosoblja i vojnih baza. Vojne baze bit Êe zatvorene ili premjeπtene u desetgradova, a oko 3000 vojnika i 2500 civilnih zaposlenika izaÊi Êe iz sus-tava. Vojska Êe se viπe fokusirati na zadaÊe obrane od teroristiËkih pri-jetnji, a s druge strane, kao odgovor na te nove prijetnje, ojaËat Êe poli-cijski i pravni sustav.

BoæiÊni povratak

Generalni direktor japanske ob ram -bene agencije Yoshinori Ono 17. jepro sinca s ameriËkim veleposla ni -

kom Howardom Bakerom supotpisao ugo -vor kojim poËinje suradnja dviju zemalja naizradi obrambenog raketnog πtita iznad Ja -pana. Prva razmiπljanja o tome poËela su joπ 1998. kad je SjevernaKoreja πokirala svijet ispalivπi projektil dugog dometa Taepodong-1 koji jepreletio Japan. Potpis ugovora znaËi i prekid starog ugovora koji je Ja -pan cima desetljeÊima zabranjivao izvoz bilo kakvih vojnih proizvoda.Obje zemlje Êe jedna drugoj dostavljati informacije o svojim postignuÊimai osnovati zajedniËki odbor za razvoj πtita.

Raketni πtit nad Japanom

Spaπavanje prve bojne

Nove smjernice πvedske vojske

24. prosinca 2004.

Dvije zrakoplovne nesreÊe

Djed Mraz, Indijanci i zrakoplovci

STOCKHOLM

TOKIO

ANCHORAGE

BUDIMPE©TA

SVIJET

Juriπni helikopter AGUSTA A 129 INTERNATIONAL

MORH i OS RH u 2004.

Godinu koja je iza nas uMORH-u i OSRH-u obiljeæilo jeniz bilateralnih posjeta, razmje-na iskustava, meunarodnihvojnih vjeæbi, intenzivnogosposobljavanja uz uvoenjenovih obuËnih sustava, odlazakau mirovne misije...

Danas je nastavni plan i pro-gram ZS©-a kompatibilan pro-gramima sliËnih πkola dræavakoje pripadaju zapadnim vojnim integracijama kojima i mi teæimo

IZ SADRÆAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: 4568-041; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Sprega vojske i vrhunskog padobranstva bio bi idealanmodel koji vani izvrsno funkcionira. Ne znam zaπto u nas nije

tako. Mi, kao padobranci, voljni smo uvjeæbavati druge, toradimo i u klubovima. A joπ kad bismo za to bili plaÊeni, imali

opremu i moguÊnost skakanja, gdje bi nam bio kraj...

S t r a n a 4

S t r a n a 1 6

Na dobrim osnovama A 129 tvrtka Agusta razvilaje joπ napredniji juriπni helikopter A 129 In ter -

national namijenjen izvozu. Iako je po kriteriju cije-na/uËinkovitost A 129 International vrlo dobar bor-

beni helikopter, do danas nije naπao kupca

S t r a n a 2 5

S t r a n a 1 2

brigadir Zdravko Andabak,zapovjednik Zapovjedno --stoæerne πkole

Naslovnicu izradio Predrag BELU©IΔ

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Goran Ratkajec, sportski padobranac i roËnik sportske satnije

Pri bli æ a va nje za pad nim voj nim aso ci ja -ci ja ma nu æ no uv je tu je i kom pa ti bil -nost s pro gra mi ma voj nih πko la dru -

gih ze ma lja ko je su veÊ u nji ma. Nam je ranam je de talj ni je pred sta vi ti na πe voj neπko le ka ko bis mo vid je li do ku da smo od -ma kli na tom pu tu te smo po raz go va ra li i sno vim za pov jed ni kom Za pov jed no-sto æ er -ne πko le, bri ga di rom Zdrav kom An da ba -kom. Ri jeË je o Ëov je ku bo ga te voj ne ka ri -je re ko ji se u ob ra nu RH uklju Ëio joπ 1990.kao pri pad nik Spe ci jal ne po li ci je u Ra kit ju.Ustro ja van jem ZNG-a i for mi ra njem 1.gar dij ske bri ga de Ti gro vi pos ta je nje zinpri pad nik. Ka ri je ru nas tav lja u GS-u kaosav jet nik za obu ku KoV-a, a po tom pre la zina du æ nost po moÊ ni ka glav nog in spek to raHV-a. Go di ne 1996. ustro ja va i ob na πa du -æ nost na Ëel ni ka In spek cij skog od je la u Ve -ri fi ka cij skom sre diπ tu, a u ruj nu pos ta je za -pov jed nik Za pov jed no - sto æ er ne πko le.

Za nim lji vo je da ste bi li po laz nik 1. na ra -π ta ja Za pov jed no -sto æ er ne πko le, a da nasste nje zin za pov jed nik. Ka kva su Va πasje Êa nja na vre me na 1. na ra π ta ja?

U ono do ba je tre ba lo u krat kom ra zdob -lju i u teπ kim rat nim okol nos ti ma iz uËa va tivoj nu stru ku, jer se ve Êi na nas dra go vo lja -ca i bra ni te lja uklju Ëi la u ob ra nu do mo vi neiz ci vil nog sus ta va. Mo ra li smo se or ga ni -zi ra ti, svla da ti te o ri ju - prak se ni je ne dos -

ta ja lo. Uspo re uj uÊi moj pr vi i da naπ nji tri -naes ti na ra π taj oËit je i oËe ki va ni ve li ki na -pre dak πto je od bit nog zna Ëe nja za ra zvojOS-a u cje li ni. Ne za bo ra vi mo ka ko je ZS©do pri je ne ko li ko go di na, ka da je ustro je naRat na πko la, bi la naj vi πa ra zi na voj ne iz o -braz be, πto je i sa da u struË nom smi slu.Na i me, Rat na πko la svo jim sad ræ a jem vi πeje ci vil no-voj na πko la. Po se bi ce is ti Ëem, iz o braz ba pr vog na ra π ta ja pro vo e na je uote æ a nim rat nim okol nos ti ma, u vri je meoku pa ci je di je la Hr vat ske, od nos no, u vri -je me iz ved be i pri pre ma oslo bo di telj skihvoj nih ak ci ja. Nas tav ni plan i pro gram bioje ci lja no pri la go en po tre ba ma obav lja njaza da Êa ko je su bi le pred na ma. VeÊ ta dasmo se pre ko na sta ve uËi li op ti mal nomzdru æ i va nju pos to je Êih voj nih spo sob nos ti,od nos no zdru æ e nom dje lo va nju tri ju na πihgra na: kop ne ne voj ske, mor na ri ce i zra ko -plov stva i PZO-a πto Êe se u kas ni jim rat -nim ope ra ci ja ma i po tvr di ti. Ve Êi na rat nihza pov jed ni ka na πih po stroj bi, po se bi ce uBl jes ku i Olu ji πko lo va ni su u Za pov jed no--sto æ er noj πko li. Da nas je nas tav ni plan ipro gram ZS©-a kom pa ti bi lan pro gra mi masliË nih πko la dræ a va ko je pri pa da ju za pad -nim voj nim in te gra ci ja ma ko ji ma i mi te æ i -mo. U skla du s tim, Ëas nik - po laz nik oveπko le do bi va po treb na zna nja, ne sa mo zamo gu Êi “do ma Êi te ren”, veÊ i za sve mo gu -Êe me u na rod ne mi si je u ko ji ma je pred vi -

RAZGOVOR

U ti je ku je pro ces in for -

ma ti za ci je u funk ci ji iz o -

braz be po laz ni ka. In for -

ma ti za ci ja krat ko roË no

zna Ëi ve Êe ula ga nje, ali

du go roË no se is pla ti. Naj -

ve Êi do bi tak je onaj ko ji

je tre nu taË no ne vid ljiv i

teπ ko mjer ljiv, a to je

zna nje po laz ni ka. Da nas

smo u po zi ci ji da dio za -

da Êa, po se bi ce tak tiË kih,

mo æ e mo ra Ëu nal no pri -

pre ma ti i pro vo di ti πto je

ve lik na pre dak

Danas je nastavni plan i program ZS©-a kompatibilan programima sliËnih πkola

dræava koje pripadaju zapadnim vojnim integracijama kojima i mi teæimo. U skladu

s tim, Ëasnik - polaznik ove πkole dobiva potrebna znanja, ne samo za moguÊi

“domaÊi teren”, veÊ i za sve moguÊe meunarodne misije

br igadir Zdravko Andabak

• nastavni plan i program kompati-

bilan programima sliËnih vojnih

πkola zapadnih zemalja

• u ZS©-u stjeËu se znanja

o operativnom integriranom

djelovanju svih grana i rodova

• poznavanje engleskog jezika

i informatiËka pismenost ozbiljan

je zahtjev vremena

zapovjednik Zapovjedno-stoæerne πkole

424. prosinca 2004.

Domagoj VLAHOVIΔ

Snimio Tomislav BRANDT

Timskim radom do Ëasnika za zdruæeno djelovanje

e no sud je lo va nje i Hr vat ske voj ske. Na -da mo se da Êe na po ri ko je ula æ e mo bi ti inaπ do pri nos la kπoj in te gra ci ji Hr vat ske uNA TO.

Ko li ko je Va ma po ha a nje πko le po mo glou voj noj ka ri je ri?

U ovoj πko li nau Ëio sam bit zdru æ i va njaspo sob nos ti, i na rav no ste kao zna nje i spo -zna je o zna Ëe nju ope ra tiv nog in te gri ra nogdje lo va nja svih gra na i ro do va, ali i o po -tre bi tim skog ra da vaæ nog za uËin ko vi ti jedje lo va nje za pov jed ni ka, od nos no sus ta vaza po vi je da nja u cje li ni.

Ovaj raz go vor vo di mo u no vim pro sto ri ja -ma. Od go va ra ju li one po tre ba ma πko le?

Hr vat ska voj ska je u pro ce su pre u stro ja -van ja i sma nji va nja. Na rav no da taj pro cespo draz umi je va i sma njen je bro ja voj nih ob -je ka ta. Tre nu taË no nam nedostaje pro sto raza dje lat ni ke, πto ni je slu Ëaj s po laz ni ci ma.No vaæ ni je od ve li Ëi ne pro sto ra je in for -ma ci ja ko li ko je taj pro stor oprem ljen i ufunk ci ji za da Êa πko le. To je ono πto je bit -no. S tim u ve zi mo ram re Êi da je u ti je kupro ces in for ma ti za ci je u funk ci ji iz obraz bepo laz ni ka. In for ma ti za ci ja krat ko roË nozna Ëi ve Êe ula ga nje, ali du go roË no se is -pla ti. Naj ve Êi do bi tak je onaj ko ji je tre -nu taË no ne vid ljiv i teπ ko mjer ljiv, a toje zna nje po laz ni ka. Da nas smo upo zi ci ji da dio za da Êa, po se bi cetak tiË kih, mo æ e mo ra Ëu nal no pri -pre ma ti i pro vo di ti πto je ve lik na -pre dak. Æe lim is tak nu ti ka ko jestal no po bolj πa nje rad nih uv je tanas tav ni ka, glav nih no si te ljanas tav nog pro ce sa, te melj na za -da Êa πko le, na rav no i me ne kaoza pov jed ni ka.

Ima te li do vo lj no lo gis tiË kih po ma ga la zanas ta vu?

S ob zi rom na mo guÊ nos ti ko je su nam nara spo la ga nju mo gu re Êi da se sus tav no po -pu nja va mo. No mo ram na po me nu ti, ka koje ZS© od ove πkol ske go di ne uËi ni la ko rakna pri jed do no πe njem no vog nas tav nog pla -na i pro gra ma ko ji na rav no zah ti je va i no -vu li te ra turu - pre teæ no stra nu. Pre ko na πihknji æ ni ca æe l je li bis mo na ba vi ti od re e nuli te ra turu ko ja je po treb na po laz ni ci ma, alii nas tav ni ci ma.

Kriterije za prijam u ZS© treba pooπtritiRaz li ku je li se kri te rij za iz bor po laz ni kada nas od onih ra ni jih?

Kri te ri je ko je po laz ni ci mo ra ju za do vo lji tii tko Êe bi ti upu Êen na πko lo va nje u ZS©od re u je Per so nal na slu æ ba MORH-a. Sob zi rom na is kus tva miπ lje nja smo ka ko bite kri te ri je tre ba lo po oπ tri ti. Po se bi ce se tood no si na ulaz na voj na zna nja. Da bi us -pjeπ no svla da li nas tav ni plan i pro grampo laz ni ci tre ba ju pro Êi pret hod ni pro cessljed ne voj ne iz obraz be. Ako po laz nik ne -ma taj kon ti nu i tet u πko lo va nju, spo ri je seukla pa πto je on da prob lem, ne sa mo zanje ga, veÊ i za cje lo kup ni nas tav ni pro ces,a to zna Ëi i za os ta le po laz ni ke, pa naj Ëeπ -

Êe i nas tav ni ke. Kri te rij po -zna va nja stra nog je zi ka,

po se bi ce en gles kog,sve se vi πe na me Êekao vr lo vaæ an. Ne mavi πe kva li tet nih zna -nja bez zna nja stra nogje zi ka i in for ma tiË kepis me nos ti - to je oz bi -ljan zah tjev vre me nako jim mo ra bi ti pro æ etuku pan nas tav ni pro ces

u ovoj πko li. Uskla du s

ci ljemπko lo -va nja- us -va -ja -

RAZGOVOR

Æe lja mi je da une se mo

ma lo vi πe æi vos ti, vi πe di -

na mi ke u nas ta vu. Ono

πto te o rij ski i ka bi net ski

dio nu di u re du je, ali ga

Ëov jek mo ra ne ka ko pro -

ves ti prak tiË no i pri la go -

di ti te re nu. Hr vat ska voj -

ska pro vo di vi πe vje æ bi ti -

je kom go di ne i nas to jat

Êe mo uves ti no vi nu da

po laz ni ci pra te pro ved bu

tih vje æ bi ka ko bis mo

mo gli raz go va ra ti i ana li -

zi ra ti ih sa svim ele men -

ti ma ko ji su se te o rij ski

uËi li, πto zna Ëi i prov je ru

us vo je nih zna nja. Ta ko -

er, æe l je li bis mo upo -

zna ti po laz ni ke s ci vil nim

struk tu ra ma, po sje ti ti ne -

ke tvrt ke, upo zna ti se s

or ga ni za ci jom i na Ëi nom

nji ho va funk ci o ni ra nja,

ta ko da na kon za vr πet ka

ZS©-a po laz ni ci ima ju vi -

zi ju i tog ci vil nog di je la

æi vo ta i ra da

24. prosinca 2004. 5

nja zna nja i vjeπ ti na po tre bnih zapla ni ra nje i pro ved bu rat nih i ne rat -nih ope ra ci ja za ra zi nu zdru æ e nihnam jen sko -or ga ni zi ra nih sna ga izsas ta va OS-a u svim stra te gij skimokru æ ji ma ima mo po laz ni ke iz sve trigra ne. Nas tav nim pro ce som svi po -laz ni ci iz uËa va ju dok tri ne svih gra -na, no bit ove πko le je zdru æ e no dje -lo va nje. Da bi se pos ti gao cilj po laz -ni ci naj ve Êi dio te ma pro u Ëa va juprob lem ski ra dom u ma njim sku pi -na ma, a vje æ ba ma i is pit nim za da Êa -ma iz po druË ja Tak ti ke i Ope ra tiv nogumi je Êa prov je ra va ju se za stu panjpos tig nu tih zna nja u ovoj πko li. Da bius pjeπ no za vrπi li πko lo va nje po laz ni cisu du æ ni iz ra di ti i di plom ski rad.Oda bir te ma obav lja se u skla du snje go vom svr hom, a to je prak tiË na ifunk ci o nal na prim je na. Na te me ljuto ga naj za stup lje ni je te me Ëi ne pri -jed lo zi po je di nih gra na, ro do va ili po -stroj bi iz ko jih do la ze na πi po laz ni ci.

©to na kon πko le?U no vom pra vil ni ku o pro fe si o nal -

nom ra zvo ju πko la ima vaæ no mjes to.Ve za na je za su stav pro mak nu Êa, od -nos no ukup no vo e nje Ëas ni ka u voj -noj ka ri je ri. Po seb no bih is tak nuonje zi no zna Ëe nje u oda bi ru Ëas ni kaza od go va raj uÊa voj na mjes ta u me - u na rod nim voj nim mi si ji ma i aso ci -ja ci ja ma ko ji ma te æ i mo.

Ko li ko nas tav ni ka dar od go va ra za -da nim kri te ri ji ma i ka ko obav ljasvoj po sao?

U ustro ju πko le osim Za pov jedniπ -tva, u sklo pu nas tav nog od je la ima -mo Ka te dru uprav lja nja i vo e nja,Ka te dru ope ra tiv nog umi je Êa i Ka te -dru tak ti ke. Ne ki dje lat ni ci ima ju vi -πe is kus tva, ne ki ma nje, ali to nezna Ëi da oni ne iz vo de nas ta vu kva li -tet no. Ima mo i dje lat ni ka ko ji su za -vrπi li ZS© i sa da su nas tav ni ci u tojis toj πko li. I to je je dan od na Ëi na dase Ëas nik mo æe do ka za ti u svoj oj ka -ri je ri. Dje lat ni ci u skla du sa svo jimmo guÊ nos ti ma, in for ma tiË kom i os ta -lom opre mom obav lja ju sve svo je za -da Êe. Mo ra te ima ti u vi du da mi ima -mo i vanj ske su rad ni ke; te me ko jeoni pre da ju pra te i na πi dje lat ni ci, tese po ku πa va ju in te gri ra ti u tom di je luda to sut ra mo gu pre da va ti i oni. Vr -lo je vaæ no zna ti da pro vo di ti nas ta vuni je sa mo do Êi u ka bi net i go vo ri tine go se tre ba pri pre mi ti (pre zen ta ci -

je, kar te, svim ono πto je po treb no zaje dan ta kav ob lik na sta ve. Po no vomustro ju, ima naz na ka da Êe mo se mo -ra ti i broj Ëa no po ve Êa ti jer s ovimbro jem nas tav ni ka ne Êe mo mo Êi po -kri va ti sve na πe ob ve ze. Osim iz o -braz be re do vi tog na ra π ta ja ZS©-a,go diπ njim pla nom πko la pro vo di i te -Ëa je ve za za pov jed ni ke bri ga da, za -pov jed ni ke boj ne, te Ëaj ope ra tiv nogumi je Êa i te Ëaj za ni æe sto æ er ne Ëas -ni ke. Ne smi je mo za bo ra vi ti da idu Êego di ne tre ba mo po Ëe ti s iz obraz bom4. iz van red nog na ra π ta ja ZS©-a.

JaËanje meunarodne suradnjeDo ko jih Êe joπ no vi na do Êi u na do -la ze Êem ra zdob lju?

Gle daj uÊi ovaj nas tav ni plan i pro -gram uo Ëio sam da za ovu go di nune ma mo pu no “iz la za ka van” osim

onih za da Êa ko je tre ba mo ope ra tiv nood ra di ti. Æe lja mi je da une se mo ma -lo vi πe æi vos ti, vi πe di na mi ke u nas ta -vu. Ono πto te o rij ski i ka bi net ski dionu di u re du je, ali ga Ëov jek mo rane ka ko pro ves ti prak tiË no i pri la go -di ti te re nu. Hr vat ska voj ska pro vo divi πe vje æ bi ti je kom go di ne i nas to jatÊe mo uves ti no vi nu da po laz ni ci pra -te pro ved bu tih vje æ bi ka ko bis momo gli raz go va ra ti i ana li zi ra ti ih sasvim ele men ti ma ko ji su se te o rij skiuËi li, πto zna Ëi i prov je ru us vo je nihzna nja. Ta ko er, æe l je li bis mo upo -

zna ti po laz ni ke s ci vil nim struk tu ra -ma, po sje ti ti ne ke tvrt ke, upo zna ti ses or ga ni za ci jom i na Ëi nom nji ho vafunk ci o ni ra nja, ta ko da na kon za vr -πet ka ZS©-a po laz ni ci ima ju vi zi ju itog ci vil nog di je la æi vo ta i ra da.

Ima te li ka kav plan za me u na rod -ne ak tiv nos ti?

Idu Êe go di ne pla ni ra mo po sjet πko liu Ma ar skoj, za pra vo po sjet ma ar -skim oru æ a nim sna ga ma da vi di moka ko i na ko ji na Ëin to oni ra de. Æe -l je li bis mo i vi πe me u na rod nih po -sje ta, ali to nam ovi si o fi nan cij skojkon struk ci ji. Jed na od ob jek tiv nihza pre ka je da ima mo 42 po laz ni ka,pa je to fi nan cij ski te æe iz ves ti u od -no su na Rat nu πko lu ko ja ima da le koma nji broj po laz ni ka. Ne ke in for ma -ci je ka ko je u πko la ma dru gih ze ma -lja, nji hov na Ëin ustro ja i su stav iz o -braz be do bi va mo od na πih voj nih iza -s la ni ka i Slu æ be za me u na rod nu ob -ram be nu su rad nju.

Spo me nu li ste ne ke Va πe æe lje inam je re ko je bi ste vo lje li da se is -pu ne u naj sko ri je vri je me. ©ta o to -me mis le u Za pov jedniπ tvu ZZI O-a iho Êe li bi ti slu ha da se to ostva ri?

S ob zi rom na sva ova prem jeπ ta nja,sma nji va nje bro ja dje lat ni ka i sliË no,u kon tak ti ma i raz go vo ri ma s nad re - e ni ma mo gu vam re Êi da ima po zi -tiv nih raz miπ l ja nja i prih va Êa ju sene ke ide je ko je se sa da mo gu re a li zi -ra ti, a i ne ke ko je mo æ da tra æe i vi πevre me na i nov ca. Jed nom ri jeË ju, imaslu ha u ZZIO-u da na pra vi mo ne kepo ma ke i na dam se da Êe mo toostva ri ti u idu Êem ra zdob lju.

RAZGOVOR

6 24. prosinca 2004.

- os po so bi ti Ëas ni ke sto æ er nim pro ce -

si ma in te gri ra nja sna ga raz li Ëi tih ro do -

va i gra na u ope ra ci ja ma,

- os po so bi ti oda bra ne Ëas ni ke za za -

po vi je da nje zdru æ e nim tak tiË kim i ro -

dov skim po stroj ba ma svih gra na (boj -

na, pu kov ni ja, bri ga da), te za za po vi -

je da nje nam jen ski ob li ko va nim in ter -

gran skim sna ga ma u ope ra ci ja ma,

- raz vi ja ti hr vat sku voj nu zna nost s

na glas kom na na πe po seb nos ti i na is -

kus tvi ma iz Do mo vin skog ra ta

- pos ti Êi vi sok stu panj raz umi je va nja i

uskla e nos ti s NA TO stan dar di ma kao

te melj nu pret po stav ku uËin ko vi tog

sud je lo va nja na πih Ëas ni ka u mi rov nim

ope ra ci ja ma vi πe na ci o nal nih sna ga.

U 12 redovnih i 3 izvanredna naraπ-taja dosad je odπkolovano ukupno 696polaznika, od toga 588 redovitih i 108 izvanrednih

Ci lje vi πko lo va nja u ZS©-u

24. prosinca 2004.

UMi ni star stvu ob rane 17. pro -sin ca ove go di ne dræav ni taj -nik Ma te Ra bo teg pri mio je

fran cu sko iza slan stvo koje je pred -vo dio na Ë el nik Upra ve za na o ru æa -n je Mi ni star stva ob rane Re pu bli keFran cu ske gen eral Ni co las DeChez el les.

Tom je pri go dom na ti skov noj kon -fe ren ci ji prvi put u nas pred stav l jenoffset pro gram koj im se us po stavl jadu go ro Ëna vojno tehni Ë ka su radn jau pro iz vodn ji voj no-ko mu ni ka cij -skih su sta va iz me ufran cu ske tvrtke Tha -les i split ske tvrt kePo mor ski cen tar zeelek troni ku d.o.o.

Rij eË je o proj ek tuopre man ja OSRHmo der nom ra dio ko -mu ni ka cij skom opre -mom tak ti Ë ko-ope ra -tiv ne ra zi ne prij eno -som tehno lo gije fran -cu ske tvrtke Tha leshrvat skim tvrtka makoje sud je luju u re a li -za ci ji.

Novi oblik ekonomske suradnjeProj ekt je pred sta vio dræav ni taj nik

Mi ni star stva ob rane Ma te Ra bo tegob jas ni vπi os nov ni eko nom ski i po li -ti Ë ki okvir do go vo ra o su radn ji. Na -zoËni ma se za tim ob ra tio pred stav -nik Mi ni star stva gos po dar stva, ra dai po duz et ni π tva dræav ni taj nik Vla -di mir Vran ko viÊ iz ra zi vπi za do volj -stvo prvom kon kret nom re a li za ci -jom no vog obli ka eko nom ske su rad -n je prim je nom offset pro gra ma. Uv -je ren je ka ko je to dob ra pri go da zabu du Êu su radn ju, te je poz vao fran -cu ske pred stav ni ke da isko ri ste mo -

guÊ no sti i po ve Êaju svoju na zoË nostna hrvat skom træi π tu na dob ro bitobi ju stra na.

No vi na ri ma su se kra Êim pri god -nim go vo ri ma ob ra ti li i fran cu skigo sti: ve le po sla nik Fran co is Saint-Paul, na Ë el nik Upra ve za na o ru æa -nje fran cu skog MO gen eral Ni co lasDe Chez el les te pred stav nik tvrtkeTha les Marc Du flot.

Proj ekt opre man ja mo der nom ra -dio ko mu ni ka cij skom opre mom vri-jedan je ot pri li ke 27 mi lij una eura,

a odvi jat Êe se od 2004. do 2008.Tij ekom tog vre me na split ska Êetvrt ka Po mor ski cen tar za elek tro ni -ku is po ruË i va ti MORH-u ra dio u re -a je. Broj pre da nih ra dio u reaja po -s tup no Êe se po ve Êa va ti su klad nopo ve Êan ju pro iz vod nih ka pa ci te ta.Pre dvieno je da Po mor ski cen tar zaelek tro ni ku pro iz vo di, u do go vo ru sTha le som, opre mu za treÊe ko ris ni ke(iz voz, osta li obli ci su radn je s pro -izvo a Ë em ili dru gim part ne ri ma).

U zadn joj go di ni is po ru ke Po mor -ski cen tar za elek tro ni ku Êe bi ti os -po sobl jen na sta vi ti sa mo stal nu pro -

iz vodn ju za treÊ eg ko ris ni ka. Ti mebi se cij eli prij enos tehno lo gije stvrtke Tha les na tvrtku Po mor skicen tar za elek tro ni ku pro veo dokraja, a hrvat ska bi tvrtka bi la os po -sobl je na za pro iz vodn ju mo der nihra dio ko mu ni ka cij skih ureaja ko ji sedos ad u Hrvat skoj ni su pro iz vodi li.

Otvaranje novih radnih mjestaOr ga ni zi ran jem pro iz vodn je u

Hrvat skoj ja Ëa tehno lo πka moÊ tvrt-ki ukl juË e nih u taj po sao. Prij enos

mo der ne tehno lo gijeomo gu Êa va po stup noukl juË i van je tvrtki naglo bal no træi π te i ja Ëanjihov pro iz vod ni po -ten ci jal. Zbog po kre -tan ja pot pu no no vepro iz vodn je, otva ratÊe se i no va rad namjes ta, a pre dvienoih je ot pri li ke 50. Netre ba za bo ra vi ti na toda se ovak vim mo de -lom na ba ve os imtehno lo πkih ostva rujui eko nom ske pred no -sti za hrvat sko gos po -

dar stvo, jer se uve li ke sman juje od -ljev pro ra Ë un skih sred sta va iz vanHrvat ske. Ka ko je pro iz vodn ja uHrvat skoj, ta ko i ve lik dio nov ca po -rez nih ob vez ni ka os taje u Hrvat skoj,uplaÊ en do ma Êoj tvrtci za is po ru -Ëene ureaje. To je prvi ta kav pro -gram ko ji uvo di mo del offse ta prina ba vi sku pe voj ne opre me. Ta kavmo del po stoji veÊ ne ko vrij eme naglo bal nom træi π tu, a dos ada πn jainoz emna po zi tiv na is ku stva uka -zuju na to ka ko je to do bar put za is -to dob no ja Ë an je hrvat skih ob ram be -nih i gos po dar skih po ten cij ala.

MORH

Vojno-tehniËka suradnja s Republikom Francuskom

Prvi offset programRij eË je o proj ek tu opre man ja OS RH mo der nom ra dio ko mu ni ka cij skom opre mom tak -

ti Ë ko-ope ra tiv ne ra zi ne, prij eno som tehno lo gije fran cu ske tvrtke Tha les hrvat skim tvrt -

ka ma koje sud je luju u re a li za ci ji. Proj ekt opre man ja mo der nom ra dio ko mu ni ka cij skom

opre mom vrij edan je ot pri li ke 27 mi lij una eura, i tra jat Êe od 2004. do 2008.

Toma VLA©IΔ, snimio Tomislav BRANDT

7

MORH

8 24. prosinca 2004.

1.) NaËelnik Odjela zameunarodne verifikacije -naËelnik stoæera i zamje -nik direktora RACVIAC-a(ustrojbeni Ëin: brigadnigeneral)

Osnovne duænosti:1. Zamjenjuje direktoraRACVIAC-a u sluËajevimanjegove odsutnosti, uklju -ËujuÊi i sluæbeno zastupanjeRACVIAC-a,2. Provodi zadaÊe u ime di -re ktora RACVIAC-a i u skla -du s njegovim smjernicama,3. Savjetuje direktoraRACVIAC-a u svim temelj -nim i operativnim zadaÊa -ma, koordinira i nadzire radsvih ustrojbenih cjelinaRACVIAC-a, te rad svih dje-latnika RACVIAC-a,4. Operativno koordinirasuradnju sa svim relevant-nim organizacijama i verifi -kacijskim srediπtima u regiji,5. Prisustvuje sastancimamultinacionalne savjeto-davne skupine (MAG),6. Obnaπa duænost Ëasnikaza vezu s dræavnim tijelimaRH.

Osnovni uvjeti:1. Visoka struËna sprema,2. OdgovarajuÊa vojna izo-brazba ili pet (5) godinaradnog iskustva na sliËnimposlovima,3. Iskustvo u zapovjedno-stoæernom radu,4. Znanje engleskog jezika -3333 (SLP).

Posebni uvjeti:1. Iskustvo u podruËju kont-role naoruæanje i/ili iskustvou podruËju vojne obram-bene politike.

Prijave zainteresiranih kandi-data sa æivotopisom potreb-no je dostaviti uMinistarstvo obrane RH,Uprava za ljudske resurse,Personalna sluæba,StanËiÊeva 4. Zagreb,najkasnije do 31. prosinca2004. godine.

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

ras pi su je

I N T E R N I N A T J E » A J

za sljedeÊu ustrojbenu duænost

Pri go dom boæiÊ nih i no vo go -di πn jih blag da na u MORH-uje 17. pro sin ca upri li Ë en veÊtra di cio nal ni bo æiÊ ni dom je -n ak za stra ne voj ne iza sla ni -ke ak re di ti rane u RH.

U ime doma Êi na, MO i OSRH, Ëla no ve Voj no di plo mat -skog zbo ra poz dra vi li su izaæe lje li im uspjeha u dalj -njem ra du na Ë el nik GSOS-aRH ge neral zbo ra Jos ip Lu ciÊi dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg.

Na Ë el nik GSOS-a je tompri go dom re kao ka ko sma trada su re for me u Hrvat skojvojs ci uspjeπ no pro ve dene, aliti me ni su i za vr π ene.

“Pred stoji nam daljnji go le mi po sao u uree -nju na π eg ob ram be nog su sta va i oruæa nih sna -ga. Sto ga Êe mo u na π em na po ru do sti zan ja ci -lje va bi ti slo bod ni ko ri sti ti se vaπ im sav jet ima itraæi ti vaπa is ku stva” re kao je gen eral Lu ciÊ ob -ra Êaj uÊi se voj nim iza sla ni ci ma.

Dræav ni taj nik Ma te Ra bo teg iz ra zio je za do -voljstvo dos ada πn jom su radn jom is tak nu vπi ka -ko su voj ni iza sla ni ci svoj im od go vor nim ra dompri do nij eli ja Ë an ju pov je ren ja iz meu Re pu bli keHrvat ske i ze mal ja koje pred stavl jaju. “Vi stesvoj im ra dom pro mo vi ra li dob re od no se iz meusvoj ih ze mal ja i Re pu bli ke Hrvat ske i pri do ni -jeli to me da se po bol jπa per cep ci ja Re pu bli keHrvat ske u vaπ im zeml ja ma. Svoje znan je i is -ku stvo nes ebiË no ste po nu di li na ma, ko ji ra di -

mo na re for ma ma OS-a” re kao je Ra bo teg. U ime voj nih iza sla ni ka na poz dra v nim rij eË i -

ma zahva lio se do aj en VDZ-a bri ga dir Bog danKo priv ni kar, ka za vπi da Êe voj ni iza sla ni ci iubu duÊe pri do no si ti in ten ziv noj su radn ji iz -meu oruæa nih sna ga Re pu bli ke Hrvat ske ioruæa nih sna ga ze mal ja koje pred stavl jaju. Is -tak nuo je da je ova go di na bi la iz ra zi to di na -miË na u po gle du tran sfor ma cije OS RH, te jedo dao ka ko i slje deÊe go di ne pred MO i OSRH stoje zahtjev ne za daÊe te se na da da Êe se ione uspjeπ no re a li zi ra ti. Iz ra zio je za do voljstvovi so kim stupnjem su radn je, ra zu mij evan ja imeusob nog uvaæa van ja te uspjeπ no pro ve de -nim go di πn jim ak tiv no sti ma Voj no di plo mat skogzbo ra.

L.PARLOV

U po vo du boæiÊ nih i no vo go di πn jih blag da nau or ga ni za ci ji Glav nog stoæe ra OSRH-a pri re -en je pri go dan dom jen ak za Ëla no ve obi tel jiza to Ë e nih i ne sta lih hrvat skih bra ni tel ja.

Na po ziv Ëel ni ka Glav nog stoæe ra u Do muHrvat ske voj ske 14. pro sin ca oku pi li su se broj -ni Ëla no vi Sa ve za udru ga obi tel ji za to Ë e nih ine sta lih hrvat skih bra ni tel ja pri sti gli iz raz nihkraj eva Hrvat ske, a tim su im se po vo dom pri -god nim go vo rom ob ra ti li na Ë el nik Glav nogstoæe ra ge neral pu kov nik Jos ip Lu ciÊ i nje govzam je nik gen eral boj nik Slav ko Ba riÊ. Sus re tuje u ime mi ni stra ob rane na zoË io nje gov po -moÊ nik za ljud ske res ur se Æeljko Go rπ iÊ te ne -ko li ko vi so kih Ëa sni ka Hrvat ske voj ske. U imeobi tel ji za to Ë e nih i ne sta lih hrvat skih bra ni tel jaor ga ni za to ri ma je zahva lio preds jed nik Sa ve za

Jos ip Ju gec, a svi zaj ed no su zakl juË i li ka ko bise uz ma lo dob re vol je tak vi sus re ti mo gli iËeπÊe or ga ni zi ra ti. Ka ko je ovo prvi ta kav sus retu po sljedn jih trina est go di na, ko li ko ve Êi na obi -tel ji tra ga za svoj im naj mi lij ima, ra zuml ji vo jebi lo i po Ë et no meusob no ne ra zu mij evan je do -ma Êi na i go stiju, no ob eÊan ja ko ja su tom pri go -dom pred stav ni ci oruæa nih sna ga da li Ëla no vi -ma obi tel ji, Ëi ji su naj mi li ji ne sta li kao hrvat skibra ni tel ji, go vo re u pri log to me da bi usko ro na -po kon mo gli pro na Êi zaj ed ni Ë ki je zik. Pre duv jetza to su, da ka ko, is pun je na ob eÊan ja koj ima se,una toË broj nim ra zoË a ran jima u dræav ne in sti -tu cije, obi tel ji ipak na daju, vje ruj uÊi da je to tekprvi ko rak u mo gu Êoj bu du Êoj su radn ji.

M.AL VIR

BoæiÊno primanje za Ëlanove VDZ-a

Susret s obiteljima zatoËenih i nestalih branitelja

snim

io T

. B

RAN

DT

»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI

9

U pri pre ma ma za mi siju ne rij et -ko se spo min je vaænost sport -skih ak tiv no sti, ne sa mo kao

naË i na da se odræi dob ra fi zi Ë kakon di ci ja i tje les na spre mnost, ne gois to ta ko, vaænost spor ta u sklo pucje lo ku pne psihofi zi Ë ke spre mno stipri pad ni ka mi sije. Go to vo sav dru -πtve ni æi vot svih na cio nal nih kon -tin ge na ta do gaa se u sa mom kam -pu. Raz log je sva ka ko i Ëin je ni ca daje iz la zak iz kam pa re gu li ran raz no -raz nim res trik cij ama, voj nim pra vi -li ma i pro ce du ra ma. Va ni se moæeizi Êi iskljuË i vo s “pu nom rat nomspre mom” πto ukl juË uje pan cir ku ina o ruæan je, a no π en je ka ci geovi si o tre nu ta Ë nom stupnju pri -prav no sti.

Na voj noj hodn ji naπ pri pad nikizvrstan dru gi

Zbog sve ga spo me nu tog na cio nal -ni kon tin gen ti smjeπ te ni u kam pumo raju se sa mi po tru di ti stvo ritiadek vat ne uv je te za sport ske ak tiv -no sti. Je dan od naj pos jeÊ enij ih πa -to ra u kam pu je sva ka ko fit nesscen tar ko ji je izvrsno opre mio nje -ma Ë ki kon tin gent, a otvo ren jeprak tiË no non-stop. Tu se Ëes tomoæe sre sti i pri pad ni ke hrvat skogkon tin gen ta.

Ka ko se zi ma za o π tra va, igra li π teza od boj ku u pij esku, na pravl je no ubli zi ni hrvat skog dij ela kam pa, po -staje sve vi πe pu sto, ali do la skomprol je Êa za si gur no Êe opet na nje -mu bi ti vrlo æi vo. Kad je rij eË o od -boj ci, mo ram spo me nu ti da je naπkon tin gent osvoj io treÊe mjes to natur ni ru ko ji je ne dav no ovdje or ga -ni zi ran, a na koj emu je sud je lo va lo16 ti mo va iz raz li Ë it ih na cio nal nihkon tin ge na ta.

Os im od boj ke, trË an je po sta zi du -goj oko 2 km ko ja vo di ukrug ci -jelog kam pa, ak tiv nost je ko ja nepres taje ni za vrij eme hlad nij ih da -na. Os im jog gin ga, tu je i hodn ja.Upra vo se odræa lo nat je can je u voj -noj hodn ji u koj emu je sud je lo va lo250 su dio ni ka iz svih na cio nal nihkon tin ge na ta. Prij avi lo se i se damnaπ ih pri pad ni ka. Hodn ja se iz vo diu voj noj odo ri, a no si se i osob nona o ruæan je, te naprtnja Ëu ko ja teæi10 ki lo gra ma. Naπ naj uspjeπ ni ji nat -je ca telj bio je Ëa sni Ë ki nam jes nikJos ip Go lu biÊ ko ji je u ukup nompo ret ku ta koer bio iz nim no uspje -πan. Osvoj io je dru go mjes to, iza, zanij an su bræeg, ta lij an skog ko le ge.Dio ni cu od 25 km Go lu biÊ je svla -dao za sve ga 2 sa ta i 48 mi nu ta.Ina Ëe se za to nat je can je pri pre mao

od po Ë et ka mi sije i sva kislo bod ni tre nu tak isko ri stioje za tre nin ge.

Na ras po la gan ju i vre Êa zaboks

U na π em dij elu kam pane ma baπ pu no mo guÊ no -sti za spor to ve jer je pro -stor do sta sku Ë en. Ipak tuje joπ uvi jek koπ, po stavl jenu smje ru bok se va za voj no-po li cij ske pse. I on, kao iod boj ka π ko igra li π te, Ëe ka

ne ka to pli ja vre me na. Os im to gaima mo i stol za stol ni te nis, i na po -Ë et ku je bio pra va at rak ci ja. Na æa -lost zbog zi me i on je na Ëe kan ju.

Da kle, pre os taje nam je di no igra -nje πaha ili uda ran je u bok saË kuvre Êu te se ta ko pri druæi mo na π emËa sni Ë kom nam jes ni ku Ma riju Ro si,ko ji je maj stor u to me. Ro so je, nai -me, du go tre ni rao boks i dru ge bo -ri la Ë ke spor to ve ta ko da je od mahpo do la sku ova mo zat raæio da sena ba vi vre Êa. I na bavl je na je, a nanjoj je na pi sa no: “Ne uda raj te no -ga ma!”. Ro so mi je ob jas nio da je toje di ni naË in da se vre Êi pro duæi vi -jek tra jan ja.

Ako se net ko pak ne pro nae ni ujed nom od nab roj anih spor to va,pre os taje mu gle dan je te le vi zije iliËi tan je knji ga u na πoj im pro vi zi ra -noj knjiæni ci opreml je noj naj no vi jimedi cij ama Ju tarn jeg i VeË ern jeg li -sta, πto su nam ih do ni ra li pri li komod la ska u mi siju. Pri pad ni ci mi sijemo gu se druæi ti i u ne kom od ba ro -va ko ji se na la ze u kam pu, a ne ri -jet ko or ga ni zi ra mo i ro π tilj-par ty,po zi vaj uÊi gos te iz dru gih kon tin ge -nata. Is to ta ko, na πe vrsne kuha re:Bol fa, Mas la ka, Æeπ ka, Ma gi Êa iosta le, veÊ ne ko li ko pu ta su po zi -vale nje ma Ë ke ko le ge da sku pa snjima pri pre maju naπ poz na tiËo banac.

24. prosinca 2004.

Slobodne aktivnosti u kampu

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

Ia ko je pro gram ra da naπ ih pri pad ni ka pri liË no zahtje van, slo bod no

vrij eme u kam pu Wa rehouse Ëes to se isko ri sti i za raz ne sport ske ak -

tiv no sti. Jed na od njih je i ne dav no odræa no nat je can je u voj noj hodn ji u koj oj je

sud je lo va lo 250 su dio ni ka iz svih na cio nal nih kon tin ge na ta. Naπ naj uspjeπ ni ji nat je -

ca telj bio je Ëa sni Ë ki nam jes nik Jos ip Go lu biÊ ko ji je osvoj io dru go mjes to...

Naπ pripadnik s kolegama koji su zauzeli prvo itreÊe mjesto u hodnji

Dio ni cu od 25 km Go lu biÊ je svla daoza sve ga 2 sa ta i 48 mi nu ta

N akon vi πe od pet mjes eci, po -nov no smo se Go ran i ja sus -re li u za pov jed ni π tvu mi sije u

La a y ou nu. Na po kon, bi lo je i vri-jeme da se vi di mo dru gi put u go di -ni da na. Pro ve li smo zaj ed no zad-njih se dam da na mi sije, i oba vi li

sve ad mi ni stra tiv ne i for mal no-prav ne po slo ve, koje smo mo ra li za -vrπ i ti prije sa mog na pu πtan ja po -druË ja mi sije i pov rat ka do ma.

Sravnji van je ra Ë u naTo je vrij eme za tzv. “check out”

tj. vrij eme za pod vla Ë en je za vrπ necrte i fi nal no “sravnji van je” svihnaπ ih ra Ë u na. Ia ko je u ovoj mi si jita pro ce du ra vrlo dob ro or ga ni zi ra -na i uho da na, ona pon ekad zna bi tii ve o ma zahtjev na i du go traj na. Mismo re la tiv no brzo priku pi li sve pot -reb ne pot pise za do bi van je za vrπ nepotvrde o uspjeπ nom za vrπ et ku mi -sije. S ob zi rom na to da smo seprethod no vrlo dob ro pri pre mi li i“na o ruæa li” pres li ka ma svih primo -pre daj nih za pis ni ka naπ ih duæno stitij ekom cij ele mi sije.

Nakon za vrπ et ka tog pa pir na togdij ela po sla, ima li smo sluæbe no pri -man je kod na Ë el ni ka stoæe ra i za -pov jed ni ka mi sije, maar skog ge -nera la Ge or gya Sza ra za. Pri man ju

je na zoË io i ko le ga Dik son iz Gane,ko ji je s na ma isto ga da na za po Ë eoa i za vrπ io mi siju. Bi ra nim rij eË i mapohva le za naπ rad i po na π an je ti -jekom mi sije, gen eral Sza raz nam jena kraju uruË io MI NUR SO pla ke te.Boj nik Kar lo viÊ voa na π eg ti ma,

nakon to ga je zahva liogen era lu i uruË io mu pla -ke tu MORH-a. Us lij edi loje za vrπ no fo to gra fi ran je ina sta vak ne for mal nog iugod nog raz go vo ra, ti -jekom koj ega smo se pris -je ti li zaj ed ni Ë kih sus re ta ido gaaja u mi si ji. Ra sta lismo se razmije ni vπimeusob no na iskre nije inaj bol je æel je , te Ëes tit keza BoæiÊ i No vu go di nu ,u na di da Êe mo se moædaopet sre sti na ne kom dru -

gom mjes tu ili u ne koj dru goj mi si jiUN-a .

Do Ë ek na π eg no vog ti maPosl jedn ja tri da na mi sije ra di li

smo na or ga ni za ci ji i pri pre mi do Ë e -ka na π em no vom ti mu voj nih pro -ma traËa (Ro bert Gla vi na i Kar lo Pil -ko). A oni, za raz li ku od nas, ni suima li ve Êih pro ble ma s ma ro kan -skim vi za ma ika πn jen jemprtlja ge, pasmo, nakonobavl je nihpo li cij sko-ca -rin skih for -mal no sti uzra Ë noj lu ci,svi zaj ed nodo πli u ho telLa kou ra, gdjenas je Ëe kaoos igu ransmjeπ taj. Ia kosu bi li umor ni

nakon na por nog pu to van ja, du gosmo se zadræa li u raz go vo ru. Pi ta -nja su plju πta la sa svih stra na i ni -sam mo gao a da se ne pris jet imsvo ga i Go ra no vog po Ë et ka prijetoË no go di nu da na. Pi tan ja su ma -nje-vi πe bi la is ta, sa mo su dru ge bi -le oso be. Uk rat ko smo im ob jas ni linaj os nov nije i naj vaænije stva ri kojeÊe im bi ti ko ris ne prije uvod nih bri -fi ran ja u za pov jed ni πtvu mi sije.Vrij eme neizbjeæno prot jeËe , pa jeta ko i prethod na go di na vrlo brzo“is cu ri la”. Go di na je to u koj oj smoobo ga ti li svoje æi vot ne i voj ne spoz -naje i is ku stva te ste kli mno go no -vih poz nan sta va i prij ateljsta va. Go -di na koju Êe mo si gur no pam ti ti dokon ca æi vo ta. Sa ma Ëin je ni ca dasmo ve o ma uspjeπ no pred stavl jalina πe oruæane sna ge i na πu zeml jutij ekom te go di ne da na , is pun ja vanas po seb nim po no som i za do -voljstvom. Vra Êa mo se naπ im obi -teljima sret ni i za do voljni nakon vi -πe ne go uspjeπ no obavl je nog po slaovdje u Za pad noj Saha ri. I na krajunam je sa mo pre o sta lo da Ëla no vi -ma na π eg no vog ti ma mi rov nih voj -nih pro ma traËa u MI NUR SO-upoæe li mo pu no zdravl ja, sreÊe i usp-jeha u idu Êih go di nu da na.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

1024. prosinca 2004.

Zavrπetak misije i povratak kuÊi

Iz Zapadne Sahare Hidajet »OBO

Proteklih godinu dana brzo je “iscurilo”. Godina je to u kojoj smo obogatili svoje æ i -

vot ne i vojne spoznaje i iskustva te stekli mnogo novih poznanstava i prijateljstava.

Go dina koju Êemo sigurno pamtiti do konca æivota...

UruËenje MINURSO plakete na kraju misije

Bojnik KarloviÊ i autor teksta ispred zapovjedniπtva misije

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINUSTAH

11

U liË na vre va u Port au Prin ceune jen ja va od ju tra do veË e ri,ukl juË uj uÊi i vi kend. Vo zi la

mi le uli ca ma koje su go to vo bezikak ve sig na li za cije i pro met ne re -gu la cije. Bez broj na tap-tap vo zi lako ja staju i kre Êu bez sig na li za cijeosta li ma, stal na su prij etn ja i Ëe stiuz ro Ëni ci ko lap sa, ta ko da voænjaod 5 km zna po tra ja ti i do 1 sat. Uzto broj ni pjeπ a ci ta koer se sluæece stom, jer ne maju pjeπ a Ë kih sta zaili su one zak rË ene uli Ë nimpro da vaË i ma. Ima meju tim,da na ka da su uli ce go to vopraz ne, s rij et kim au to mo bi -li ma i joπ rjeim pjeπ a ci ma.Tak va sli ka uli ca naj bol ji jesig nal da se u gra du neπ todo gaa ili pri pre ma, ne kak -va ma sov na okupl jan ja, bi lopri staπa Ari sti dea ili sku pi naras pu πtene voj ske ili lo kal nihban di. Tak va okupl jan ja ne -rij et ko su praÊ ena blo ka da -ma uli ca, pal jen jem au to mo -bil skih gu ma, plja Ë ka ma ilina sil jem pre ma pro laz ni ci -ma. Sto ga su Ha i Êa ni nau Ë i li tihda na bi ti tihi i ne prim jet ni, aUN-ovim sna ga ma to je jas an sig -nal da poj aË aju mje re si gur no sti.

Ope ra ci ja Baghdad Pro π li mjes ec Port au Prin ce om je

pro π ao val na sil ja i za so bom osta -vio oko 90 mrtvih na uli ca ma i naj -man je 10 ubij enih po li caj aca. Pre -ma do stup nim in for ma cij ama valna sil ja po kre nu le su pri staπe Ari sti -dea in zi sti raj uÊi na nje go vom pov -rat ku. Svoje dje lo van je naz va li suOpe ra ci ja Baghdad a nam je ra im jebi la prot je ra ti strance, prije sve gaAme ri kana ce iz Ha i ti ja. No njiho vodje lo van je ipak je tek blij eda ko pi jaIra ka. Prije sve ga, oni se ne bo re za

vi πe ide a le, veÊ za vlast. Za bil jeæe -na su i prva ran ja van ja UN-ovihvoj ni ka ot kad su u mi si ji. Je dan ar -gen tin ski voj nik ran jen je u Go na i -ve su, a je dan bra zil ski voj nik ran jenje u Port au Prin ceu.

Po raz no izvjeπÊe UNDP-a ostan ju u zeml ji

U me dij ima je ob javl je no i izv-jeπÊe UNDP-a o stan ju na Ha i tiju.Pre ma tom izvjeπ Êu 76% sta nov ni π -

tva æi vi s man je od 2 ame ri Ë ka do la -ra dnev no, a 55% njih æi vi s man jeod jed nog do la ra dnev no. »etvrti nasta nov ni π tva za robl je na je u ek stre -mnom si ro ma π tvu. S po manjkan jemhrane suo Ëa va se oko 40% doma Êin -sta va, 2.4 mi liju na Ha i Êa na ne madnev ni mi ni mum od 2240 ka lo ri ja iu ran gu su s Af ga ni sta nom i So ma -li jom. Tim de fi ci tom naj vi πe su po -goena dje ca, ta ko da je 42% dje cemlae od 5 go di na pothran je no. Ra -pid no se po ve Êa va po sto tak smrtno -sti æe na pri po roaju i to je tre nu ta -Ë no dru gi uz rok smrti ha i Êan skihæe na. Raz log to mu je Ëin je ni ca da80% æe na raa iz van zdra vstve nogsu sta va i lij eË ni Ë ke skrbi. U po gle -du zdra vstvene si tua cije u izvjeπ Êu

se na vo di po da tak o kro niË nom ne -do stat ku lij eË ni ka - ta ko u za pad -nom dij elu zeml je ra di je dan lij eË -nik na 67 000 sta nov ni ka. Ako sena sta ve po stoj eÊi tren do vi, 2015.go di ne Êe 10% po pu la cije Ha i ti jabi ti za raæe no vi ru som HIV-a. Do80% sta nov ni π tva iz loæe no je ri zi kuza ra ze od ma la rije jer ne po stoji na -cio nal ni pro gram pre ven cije. Ero zi -ja tla bil jeæi se na Ëetvrti ni te ri to ri -ja,a πum ska po dru Ëja su pre po lovl -

je na u po sljedn jih 15 go di na. ©to se ti Ëe πko lo van ja 21 %

dje ce u do bi do 9 go di nauop Êe ne pohaa πko lu, sve -ga 15 % na stav ni ka imaadek vat nu na ob raz bu, dje -voj Ëi ce pohaaju πko lu uveÊ em po stot ku u od no su nadjeË a ke, ali i dva pu ta ËeπÊena pu πtaju πko lu prije njih.

©esti mjes ec mi sijeMI NU STAH se u πest

mjes eci svog dje lo van ja su -oË io i s ot mi com. Nai me,sku pi nu ar gen tin skih voj ni -

ka, ko ji su æel je li ned jeljni od morpro ve sti na plaæi, pres re la je na ce -sti sku pi na na o ruæa nih ci vi la, od ve -la ih na po druËje koje ne na dzi ruUN-ove sna ge i po li cija, te ih opl ja -Ë ka la, fi zi Ë ki zlo stavl jala i vra ti la ihnat rag na mjes to gdje su ih ote li.

Mi si ja se pri pre ma i za prvu smje -nu, a u po vo du to ga or ga ni zi ra na jei sveË a na dod je la me dal ja za sud je -lo van je u mi si ji. Me dal je je dij eliopred stav nik iza sla ni ka glav nog taj -ni ka UN-a.

©to se ti Ëe po pune, sva kim da nompri stiæu no ve po stroj be, ta ko da mi -si ja tre nu ta Ë no bro ji 5000 voj ni ka isve je bliæe pla ni ra noj broj ci od6700 voj ni ka.

Kad ulice utihnu...Ima da na ka da su uli ce go to vo praz ne.Tak va sli ka naj bol ji je sig nal da se u gra du

neπ to do gaa ili pri pre ma, ne kak va ma sov na okupl jan ja bi lo pri staπa Ari sti dea ili

sku pi na ras pu πtene voj ske ili lo kal nih ban di. Ha i Êa ni su nau Ë i li tih da na bi ti tihi i

ne prim jet ni, a UN-ovim sna ga ma to je jas an sig nal da poj aË aju mje re si gur no sti

Iz Haitija Zvonimir MAJER

24. prosinca 2004.

U do bi do 9 go di na 21 % dje ce uop Êe ne pohaa πko lu,a sve ga 15 % na stav ni ka ima adek vat nu na ob raz bu

24. prosinca 2004.

I a ko je lju bi tel jima spor ta uvi jek za -niml ji vo pro Ë i ta ti raz go vor s ne kimpoz na tim no go me ta π em ili ko π ar -

ka π em, vje ruj emo da su naπ im Ëi ta te -lji ma iz OS-a ba rem jed na ko za niml ji -vi raz go vo ri sa spor taπ i ma ko ji su is -tak nu ti u dis ci pli na ma bli skim vojs ci.Raz go vor s pa dob ran cem Go ra nomRat kaj com, za nas nije bio za niml jivsa mo zbog spor ta ne go i Ëin je ni ce dase ovaj Ëlan rij eË kog Pa dob ran skogklu ba “Kri la Kvar ne ra” i tre nu ta Ë niro Ënik sport ske sa tnije, u ruj nu u Ri -jeci u sklo pu hrvat ske re prez en ta cijeokit io na slo vom svjet skog vi cepr va ka,te sa svoj im ko le ga ma bio priml jen ikod preds jed ni ka Mes iÊa.

Je li ovaj na slov i Vaπ naj ve Êi sport -ski uspjeh?

Re kao bih da je moj naj ve Êi uspjeh

po stig nut na ovo go di πn jem dræav nomprven stvu u Osij eku, u sklo pu koj egsu odræa na i dva me mo rij ala u spo -men na po gi nu le hrvat ske zra ko plov -ce. Po sti gao sam sa mo tri ne ga tiv nacen ti me tra u des et sko ko va na cilj(prom jer to Ëke na koju tre ba dos ko Ë i tije ina Ëe 3cm,op.a.) i po stao prvakHrvat ske.

Ot kud lju bav pre ma pa do bran stvu?SluË aj no. Dok sam iπ ao u 2. ili 3.

raz red sredn je πko le, u jed nom odhod ni ka vi dio sam pla kat ko ji je po zi -vao na teË aj. Za pra vo, joπ prije, gle -daj uÊi emi siju “Si no vi olu ja” na TV-u,vi dio sam re por taæu o pa dob ran ci ma1. hrvat skog gar dij skog zdru ga i za -in tri gi ra lo me. Pla kat je pri do nio de fi -ni tiv noj od lu ci. Imao sam 17 go di na imo ja od lu ka izaz va la je pro ble me sro di tel jima. Ma ma je prvo re kla “ne”,a ta ta “za π to ne?”. Nakon πto samoba vio lij eË ni Ë ki pre gled i pro π ao, re -kli su “moæeπ, ali o svom tro πku”.Sku pio sam lo vu i pro π ao teË aj.

Po stoji li kak vo ogra ni Ë en je za upisna teË aj?

Mo raπ na vrπ i ti bar 16 go di na. Uz to,pot reb no je sa mo pro Êi lij eË ni Ë ki pre -gled u In sti tu tu za zra ko plov nu me di -ci nu. Mo ra te ima ti zdra vo srce, do barvid, mo ra te bi ti kon di cij ski spre -mni...Lij eË ni Ë ki pre gled sli Ëi ono meza vo za Ë ki is pit, ali je neπ to stroæi.

Ko li ko vre me na pro e iz me u upi -sa i prvog sko ka?

TeË aj ina Ëe traje dva vi ken da. UËi sete o rij ski dio, ne kih πest pred me ta, tepa ki ran je pa dob ra na. Nakon to ga pri -stu pa se sko ko vi ma. Sva ki no vo peË e -ni pa dob ranac ima ne ki svoj tem pokoj im ras po re di po Ë et nih des et sko ko -

va ko ji su ukl juË e ni u teË aj. Prvi skok?Bi lo je dob ro, za niml ji vo, ne o biË no,ne o pi si vo...Bio sam dru gi po re du:moj ko le ga je sko Ë io, ja sam gur nuogla vu van iz avio na, on mi jemahao...nakon dvi je-tri se kun de sko -Ëio sam i ja. Sa mo sam Ëe kao znak in -struk to ra. Vi si na je bi la 700 me ta ra,avion Ces na 207, na la zi li smo se iz -nad Grob ni ka. Bi lo je to 23. stu de nog1996.

Nakon prvih sko ko va, ne ki se lju dipa dob ran stvom na sta ve ba vi ti iz ho bi -ja, a ne ki ga prihva te kao svoju sport -sku dis ci pli nu. Kad ste se Vi od luË i li?

Nakon des etog sko ka, mi slio sam daje kraj i da tu pri Ëa za vrπava. Kad samslet io, in struk tor mi je re kao: “‘Aj de,ma li, πto Ëe kaπ? Pri pre maj se za da -lje!”. Ubr zo sam sko Ë io 11. put i na -sta vi lo se do da nas, do 1967. sko ka.Usko ro sam po loæio i ne ke pa dob ran -ske is pi te, po Ë eo se pri pre ma ti za nat -je can ja; upra vo na prvom nat je can juna pra vio sam naj bol ji re zul tat. VeÊ1998. na stu pio sam na svom prvomdræav nom prven stvu i osvoj io 3. mjes -to u gen eral nom pla sma nu ju nio ra.Ta ko je in ten ziv nije kre nu la mo ja nat -je ca teljska ka rij era.

Ve Êi na naπ ih sport skih su go vor ni kamu ku muËi s fi nan cij ama. Je li ta kavsluË aj i kod pa dob rana ca?

Svi pa dob ran ski klu bo vi imaju tak -vih pro ble ma, ali na πa kon kret napred nost je u to me πto ima mo vla sti tiavion. Isko ri π ta va mo ga ne Êu re Êi ko -mer cij al no, ali...Ne fi nan ci ra nas je di -no grad i æu pa ni ja. U Hrvat skoj po -stoje sa mo tri ja ka klu ba, naπ, za gre -ba Ë ki i os jeË ki. Mi slim da se u Rij eciipak naj vi πe ra di, or ga ni zi raju se isvjet ska prven stva.

RAZGOVOR

12

Sprega vojske i vrhunskog padobranstva bio bi idealan model koji vani izvrsno

funkcionira. Ne znam zaπto u nas nije tako. Mi, kao padobranci, voljni smo uvjeæba-

vati druge, to radimo i u klubovima. A joπ kad bismo za to bili plaÊeni, imali opremu

i moguÊnost skakanja, gdje bi nam bio kraj...

Goran Ratkajec, sportski padobranac i roËnik sportske satnije

Svjetski viceprvak s 2000 skokova

Domagoj VLAHOVIΔ, fotografije Tomislav BRANDT i arhiva sportske satnije

24. prosinca 2004.

Go to vo sva ki sport ima svoju svjet -sku fe de ra ciju. Ne ki ih imaju i vi πe.Ka ko je s pa dob ran stvom?

U svjet skim okvi ri ma cij elo je pa do -bran stvo udruæe no u Svjet sku zra ko -plov nu fe de ra ciju (FAI) i Me u na ro -dnu pa dob ran sku ko mi siju (IPC). To sudvi je krov ne or ga ni za cije; IPC dje lujeunu tar FAI-ja. U Hrvat skoj po stoji Hr -vat ski zra ko plov ni sa vez, ko ji uj edin ju -je sve zra ko plov ne grane. Unu tar nje -ga ima mo svoju pa dob ran sku ko mi siju.Ta re la ci ja naæa lost sla bo funk ci o ni ra.

Za pa dob ran stvo ste se od luË i li vid -je vπi hrvat ske voj ni ke ka ko ska Ëu.Ko li ko vas to “voj no” pa dob ran stvopriv laËi?

Za niml ji vi su mi tzv. HA-HO i HA-LO sko ko vi, ko ji se iz vo de s ve li kihvi si na. Kod prvih se pa dob ran otva rana ve li koj vi si ni, a kod dru gih naman joj. HA-HO sko ko vi se iz vo de pa -dob ra ni ma za pre let. Ta kav “voj ni”skok iz vo di se ta ko da avion pro e iz -nad “ne prij ateljskih” li ni ja, a pa dob -ran ci iz vo de pre let du bo ko u te ri to rij.Kod HA-LO sko ko va avion je iz nad“ne prij ateljskog” te re na, pa dob ran ciotva raju pa dob rane ni sko i ta ko sune vidlji vi za ra dar i pro tuz ra Ë nu ob ra -nu. Sve to prou Ë a vam ona ko iz ho bi ja.

U inoz em stvu su sport ski pa dob -ran ci uglav nom voj ni ci i po li caj ci?

Na protek lom SP-u je 70-80 % nat je -ca tel ja bi lo u tak voj sluæbi, dje luju,ska Ëu i tre ni raju iskljuË i vo pre ko tihin sti tu ci ja. Od naj bol jih, mi smo je di nibi li ci vi li ko ji za pra vo sa mi fi nan ci ra -mo svoje sko ko ve, u sklo pu klu bo va isa ve za. Us pij eva se do bi ti neπ to i odvoj ske, ali to nije do voljno za stal nivrhun ski sport ski re zul tat. U Slo ve ni -ji, ko ja je pa dob ran ski vrlo ja ka,vrhun ske pa dob ran ce za po sli li su uvojs ci. Kod nas je naæa lost ob rnut su -stav, od voj ni ka se ra de pa dob ran ci.Nakon πto se Pa dob ran ski zdrug ras -pu stio, oni ko ji su se prije voj ske ba vi -li pa dob ran stvom to su i na sta vi li, alioni ko ji su po Ë eli u vojs ci pre sta li su.A me u njima je bi lo dob rih pa dob -rana ca.

©to mi sli te o spre zi voj ske ivrhun skog pa dob ran stva?

To bi bio ide a lan mo del ko ji va niizvrsno funk ci o ni ra. Ne znam za π to unas nije ta ko. Mi, kao pa dob ran ci,voljni smo uv jeæba va ti dru ge, to ra di -mo i u klu bo vi ma. A joπ kad bis mo zato bi li plaÊ eni, ima li opre mu i mo guÊ -nost ska kan ja...gdje bi nam bio kraj.Inæen jer sam stroj ar stva i imam svoj

po sao, ali, kad bi se taj mo del ostva -rio, vje roj at no bih se i ja nje mu pri -klo nio.

Za kraj, jes te li ikad bi li u ne kak vojopas noj si tua ci ji?

Sva ki put sam u opas noj si tua ci -ji(smij eh)! Bu de si tua ci ja kad se pa -dob ran ma lo spo rije otva ra ili se neda otvo ri ti, pa mu tre ba po mo Êi lak to -vi ma. Jed nom sam ga kri vo spa ki rao,neπ to se spetl jalo i mo rao sam ga od -ba ci ti, te otvo ri ti rez er vni. To je za pra -vo bio iz nim no do bar os je Êaj i htiosam ga doæiv je ti opet, ali bi us lij edi lene ke sank cije u klu bu.

RAZGOVOR

13

Moæe te li nam uk rat ko pre pri Ë a ti ka -ko je bi lo na SP-u u Rij eci?

Po stoje dvi je hrvat ske re prez en ta cije:

jed na u kla si Ë nim dis ci pli na ma, a dru ga u

“re la tiv nim”, ko ja ra di for ma cije u slo bod -

nom pa du. Njih Ëe tvo ri ca ra de za dane li -

ko ve, a pe ti je ka mer man ko ji sve to sni -

ma. Na πe kla siË no pa dob ran stvo se dij eli

na sko ko ve na cilj i sko ko ve fi gu ra, koje se

sa zeml je sni maju jed nom po seb nom ka -

me rom s ve li kim ob jek ti vom. Nakon πto

ska Ë e mo i iz ve de mo fi gu re sa πest za da nih

ele me na ta (za o kre ti, sal to), su ci gle daju

snim ku i mje re vrij eme, a po tom us po re no

gle daju ne pra vil no sti, te nas “deb elo”

kaænja vaju, πto mi ne vo li mo. Od oc je na

pet su da ca, izu zi maju se naj bol ja i naj lo πi -

ja. Od pre o sta lih se ra di pros jek.

Sko ko vi na cilj su pre ciz ni ji, ni kak va sub -

jek tiv na su da Ë ka proc je na ovdje ne ma ud -

je la, ia ko su ci pra te da naπ cilj, tzv. “pa la -

Ë in ku”, ni ste prvo do dir nu li ne kim dru gim

dij elom tij ela, a ne no gom. No, sve se to

da nas oË i ta va i elek tro ni Ë ki. Da nas su vr -

hun ski pa dob ran ci ja ko pre ciz ni. Na SP-u

se do go di lo da je na prvom sko ku 50-ak

lju di po go di lo “nu lu2, sre di π te. Za to je

pot reb no osam do des et sko ko va da bi se

sve iskri sta li zi ra lo.

Da mir Sla det iÊ, ko le ga iz re prez en ta cije,

je u poj edi na Ë noj kon ku ren ci ji do zadn jeg

sko ka bio iz jed na Ë en s ne ko li ko pa dob -

rana ca, ali u zadn jem sko ku je di ni nije kik -

sao i po stao svjet ski prvak. U mo mË ad skoj

se kon ku ren ci ji do go di lo neπ to sliË no, naj -

bliæi pro tiv ni ci su nas “po Ë a sti li” u svo ja

posl jedn ja dva sko ka, i mi smo is pli va li na

dru go mjes to, πto je dos ad naj ve Êi uspjeh

hrvat skog pa dob ran stva.

Sko ko vi na cilj su pre ciz ni ji, ni kak va sub jek tiv na su da Ë ka proc je na ovdje ne ma ud je -la, ia ko su ci pra te da se cilj, tzv. “pa la Ë in ka”, ne do dir ne prvo ne kim dru gim dijelomtij ela, nego no gom

OSRH

Udu hu tra di ci je i pred sto je Êih blag da na, odr-æ a na je u Spli tu 10. bo æ iÊ na re ga ta i 3. kupHRM-a. Or ga ni za to ri su i ove go di ne bi li

Jed ri li Ëar ski Klub “Zen ta” - Split i Hr vat skarat na mor na ri ca, a po kro vi telj stvo su pre u -ze li Mi nis tar stvo ob ra ne RH, te Po gla var -stvo gra da Spli ta, dok je glav ni spon zorbi la ma ri na Fra pa. Ovo go diπ njoj re ga tipret ho di la su dva do ga a ja: Jed ri li Ëar -ski kup split skog sve u Ëi li π ta, odræ anu Kaπ te lan skom za lje vu 16. pro sin -ca, te Pro mo tiv na re ga ta - Nau to -ma nia tour, odræ a na dan pri je.Svo je vrsni za vr πe tak uver ti re ovo -go diπ nje re ga te obi lje æ en je uDo mu HV-a na Po lju du 17. pro -sin ca, sve Ëa nim otva ra njem re -ga ta, pred stav lja njem Sa lo nabro do va u po vo du za vr πet kagrad nje 50. bro da, te pri -god nim kok te lom. Po seb nudob ro doπ li cu voj nim po sa -da ma na 3. ku pu HRM-a,zaæ e lio je za pov jed nikHRM-a, ad mi ralZdrav ko Kar dum. Iigre su po Ëe le...

Pr vo ga da na, 18.pro sin ca, zbog vre -me na Ëi ni lo se daje jed re nje go to -vo ne mo gu Êe.Na star tu jekrs ta πe do Ëe -kao slab is -toË njak, od -

10. boæiÊna regata i 3. kup HRM-a u Splitu

Trideset i osam jedrilica i jedriliËara ove godine deseti je put sudjelovalo u tradicionalnoj

BoæiÊnoj regati. Poseban, blagdanski duh regati je svakako dao njezin humanitarni karakter.

Naime, prihod od startnina doniran je Centru za rehabilitaciju “Fra Ante Sekelez”

go di vπi po Ëe tak za sat vre me na,da bi po sli je pre πao u jed na kosla bu tra mun ta nu, prisi lja va ju Êi38 bro do va na “mir” s mo rem izlu Ëi ce Zen ta pre ma ci lju u Lori.Obi lje æ e no mjes to pr vi je pro πaoDe sert Ro se iz JK “Zen ta”. No,sve je joπ bi lo otvo re no...Sli je -de Êeg da na, uz tak to ve or ke -stra HRM-a, bu ra od oko 15Ëvo ro va omo gu Êi la je vi πe di -na mi ke, vi πe okret nos ti i æeπ -Êu, ali i da lje sport sku bor bujed ri li ca, kor mi la ra i po sa -da. Na kon vi πe od tri sa tajed ra su se pri ma kla ci lju,a zvuk si re ne pra tio jenji hov ula zak u lu ku, amje ri lo se os tva re no vri -je me i pos tig nu ti rez ul -ta te. Ti me je sport skidio bio za vr πen i pre -os ta lo je bi lo joπ sve -Ëa no pro gla si ti i na -gra di ti naj bo lje. Iopet u du hu tra -di ci je, za vrπnicaje pri re e na uDo mu HV-ana Po lju -du, gdjese oku -pione -

ma li broj jed ri li Ëa ra, Ëla no -va nji ho vih obi te l ji, pri ja te -lja i os ta lih za lju blje ni ka ujed ra. U opuπ te noj, ali sve -Ëa noj at mos fe ri Ëes ti ta lo senaj bo lji ma, ali i svi ma ko jisu sud je lo va li na ovo go diπ -njem su sre tu krs ta πa, te suur u Ëe ni za slu æ e ni pe ha ri.

Po se ban, blag dan ski duhBo æ iÊ noj re ga ti sva ka ko jedao njezin hu ma ni tar ni ka -rak ter. Na i me, pri hod odstart ni na svih spo me nu tihjed re nja do ni ran je Cen truza re ha bi li ta ci ju “Fra An teSe ke lez”. Uz Ëes tit ke pob -jed ni ci ma i za hva lu or ga ni -za to ri ma i po kro vi te lji ma10. bo æ iÊ nu re ga tu i 3. kupHRM-a za vr πe nim je pro -

gla sio na Ëel nik Sto æ e raHRM-a, ka pe tan boj nogbro da An te Ur liÊ.

Ukup ni pob jed nik poORC-u je brod MrsDee Jay iz klu ba Mor -nar - Split, s kor mi -la rom Ma tom Ara -po vim. Ukup nipob jed nik po re al -nom vre me nu jebrod UFO iz JK“Split” s kor mi -la rom Ton Ëi -jem An tu no -vi Êem.

Sportski korektno i humano

Andrea DE»AK, snimio Dubravko KOVA»

14 24. prosinca 2004.

24. prosinca 2004.

Pri god nim pro gra mom16. top niË ko-ra ket na bri -ga da obi lje æ i la je 17. pro -sin ca dva naes tu ob ljet ni -cu svog ustro ja van ja.Sve Ëa no obi ljeæ a va njeob ljet ni ce za po Ëe lo je po -la ga njem vi jen ca u ka pe -li ci Sve tog kri æa u kru guvo jar ne, a nas tav lje no jepo stro ja van jem na stro ji -li π tu. Dje lat ni ci ma bri ga -de Ëes tit ke su upu ti liizas la nik ZHKoV-a bri -

ga dir Mir ko ©trk, zam je -nik gra do na Ëel ni ce Bje lo -va ra Jo sip Gru la, do æ u -pan Bje lo var sko-bi lo go r -ske æu pa ni je An te Ra dete do sa daπ nji za pov jed ni -ci bri ga de bri ga dir Pre -drag Mar ko tiÊ i pu kov nikBran ko Be πe niÊ.

Svi ma se na kra ju ob ra -tio i o.d. za pov jed ni kabri ga de pu kov nik To mis -lav Pa vi ËiÊ i tom pri go -dom is tak nuo: “Ne sum -

njam u spo sob nost pri -pad ni ka 16. trbr ko ji suuz voj nos truË na zna nja ivjeπ ti ne i iz nim no mo ral -no i du hov no iz gra e ni.Uv je ren sam da Êe mo ubu duÊ nos ti ostva ri ti po -stav lje ni cilj, te da Êenam sprem nost za pro -ved bu svih za da Êa bi ti nanaj vi πoj ra zi ni”. U na -stav ku je slu æ e na i sve tami sa.

OJI

U 16. trbr ustro je no jePov je ren stvo za prov je ruzna nja Ëas ni ka iz po druË -ja opÊih voj nih zna nja, aobuh va Êa vje æ bov nik, slu -æ bov nik, pje πaË ko na o ru -æ a nje, ori jen ta ci ju i stra -æ ar sku slu æ bu. »la no viPov je ren stva su za pov jed -ni ci pod re e nih po stroj bii Ëel nik Ope ra tiv nog od -sje ka. Is ta se ak tiv nostpro vo di i za do Ëas ni ke.Nam je ra je na ovaj naËinosvje æ iti i podiÊi zna njepripadnika na vi πu ra zi nui pro vo dit Êe se per ma -nent no.

Sed mo ri ca ino zem nih voj nih izas la ni -ka ak re di ti ra nih u Re pub li ci Hr vat skojpo sje ti li su sredinom pro sin ca Za pov -jedniπ tvo za zdru æ e nu iz obraz bu i obu -ku “Pe tar Zrin ski”.Tom su pri go dom gos ti ma pred stav lje nirad, ustroj i za da Êe ZZI O-a, te su stav iz obraz be stra nih je zi ka. Pre zen ta ci ju osus ta vu voj ne iz obraz be vo dio je bri ga -dir Sti pe Ba ri πiÊ, za pov jed nik Ka det skeπko le, sta vi vπi na gla sak na pro jekt Ka -det, dok je o sus ta vu iz obraz be stra nih

je zi ka go vo rio rav na telj ©ko le stra nihje zi ka –emal Kad riÊ. Na kon pre zen ta -ci ja, izas la ni ci su obiπ li Ka det sku i ©ko -lu stra nih je zi ka.

J. P.

Na pri god nom sku pu uTo pus kom 17. pro sin capres ta la je s ra dom i dje -lo va njem 601. pje πaË kabri ga da iz Sis ka.

Po stroj ba je to ko ja jeustro je na od rat nih po -stroj bi Sis ka i Ba no vi ne ito 57. bri ga de HV-a "Ma -ri jan Ce ljak", 12. do mob -ran ske pu kov ni je Pe tri njai 17. do mob ran ske pu -kov ni je Su nja.Sku pu suna zo Ëi li rat ni za pov jed ni -ci svih po stroj bi ko je supret ho di le 601. pje πaË kojbri ga di, a uve li Ëa li su jeza pov jed nik 1. kor pu saHKoV-a bri gad ni ge ne ral

Jo sip Stoj ko viÊ, na Ëel nikUpra ve J-7 bri gad ni ge -ne ral Dra go Ma ta no viÊ,æu pan Si saË ko-mos la vaË -ki –uro Bro da rac i dru gi.Svi su go vor ni ci is tak nu lida for mal no ga πe nje tepo stroj be ne zna Ëi i za bo -rav sve ga ono ga πto sunje zi ni pri pad ni ci uËi ni liti je kom Do mo vin skog ra -ta veÊ da to mo ra bi ti do -dat ni po ti caj do ku men ti -ra nju svih do ga a nja ko jasu obi lje æ i la osa mos ta lji -va nje RH, nas ta nak Hr -vat ske voj ske i pob je duos tva re nu u Do mo vin -skom ra tu.

Nenamjernom pogreπkom u Hrvatskom vojniku br. 11 od 10. prosinca uz tekst na str.14 pod naslovom “Top niËko

bojno gaanje u 16. trbr” objavljena je pogreπna fotografija. IspriËavamo se postrojbi i Ëitateljima.

OSRH

Obiljeæen dan 16. trbr

Vojni izaslanici u ZZIO-u

Gaπenje 601. pbr Sisak Odræavanjeznanja u 16. trbr

snim

io D

. K

irin

Ispravak

OJI OJI

V I J E S T I

Da ri va li krv u vo jar ni"Cro a tia"

U or ga ni za ci ji Za pov jedniπ tva 1. kor pu sa

HKoV-a, a u su rad nji s Hr vat skim za vo dom

za trans fu zij sku me di ci nu 13. pro sin ca u

vo jar ni "Cro a tia" odræ a na je ak ci ja da ri va -

nja kr vi. Toj hu ma noj ak ci ji pri stu pi li su

pri pad ni ci svih po stroj bi ko je bo ra ve u vo -

jar ni "Cro a tia", a

naj ve Êi od ziv bio

je me u roË nim

voj ni ci ma 66.

boj ne Voj ne po -

li ci je. Pri kup lje -

no je 168 do za

kr vi, a po seb no

ve se li Ëi nje ni ca πto stal no ras te broj da ro -

va te lja. Dje lat ni ci HZTM-a sva kom su se

da ro va te lju odu æ i li pri god nim da rom.

OJI

U æu pi Pre sve tog Sr ca Isu so va u Kar lov -

cu 15. pro sin ca slav lje na je kon ce leb ri ra -

na mi sa ko ju je pred vo dio voj ni or di na rij

mons. Ju raj Je ze ri nac, a u pri go di uvo e -

nja u slu æ bu no vog voj nog ka pe la na 1.

gar dij ske bri ga de, don Vla di sla va Man du -

re.No vi ka pe lan Man du ra dva de se tlje Êa

pas to ral no je dje lo vao u ju æ no nje maË koj

sa le zi jan skoj pro vin ci ji a idu Êe tri go di ne

obav ljat Êe du æ nost voj nog ka pe la na u Ti -

gro vi ma . Ob ra Êaj uÊi se voj nic ma ka zao je

ka ko se uvi jek mo gu oslo ni ti i ra Ëu na ti na

du hov nu pot po ru i Ëov jeË nost. Dob ro doπ li -

cu mu je zaæ e lio i za pov jed nik 1. gbr bri -

ga dir To mo Med ved.

I.M.

Pri pad ni ci 202. br PZO u hu ma noj ak ci ji

U vo jar ni “Pu kov nik Mi li voj Ha lar” u Du -

gom Se lu 13. pro sin ca pri pad ni ci 202. br

PZO or ga ni zi ra li su ak ci ju dob ro volj nog da -

ri va nja kr vi, Ëet -

vr tu ove go di ne,

a or ga ni zi ra na je

u su rad nji s Hr -

vat skim za vo -

dom za trans fu -

zij sku me di ci nu

u Za gre bu. Ak ci -

ji su se pri dru æ i li pri pad ni ci 607. pje πaË ke

bri ga de, 38. inæ e nje rij ske bri ga de i 506.

sa tni je AB KO. Ukup no su se ja vi la 82 pri -

pad ni ka. Li jeË nik Ma tej Mus ta piÊ za hva lio

je na pro ve de noj ak ci ji.

OJI

Novi vojni kapelan Tigrova

15

Uredniπtvo

24. prosinca 2004.

Sij eË anj

• Na Ë el nik GSOS-a RHgen eral zbo ra Jos ip Lu ciÊu sed mo dnev nom pos je tuSje din je nim Ame ri Ë kimDræa va ma; uruË e no mu jeod li ko van je ame ri Ë kogpreds jed ni ka Ge or geaBusha zbog re for me HV-ai do pri no sa u Af ga ni sta nu

• Za pov jed nik πpan jol -ske rat ne mor na ri ce ad -mi ral Fran scis co Tor ren teu sluæbe nom pos je tuHRM-u

Vel ja Ëa• Ame ri Ë ki mi ni star ob -

rane Do nald Rum sfeld 8.vel ja Ëe u Hrvat skoj

• Mi ni star ob rane Be ri -slav Ro nË e viÊ na 40.münchen skoj kon fe ren ci jio si gur no snoj po li ti ci

• SveË a no obil jeæe na 5.obl jet ni ca ZIO HKoV-a“Fran Krsto Fran ko pan”

• NA TO-ov struË ni timu trod nev nom pos je tuMORH-u

• Tre Êi kon tin gent hrvat -

ske voj ne po li cije u Af ga -ni sta nu

• U RA CVI AC-u odræanse mi nar o kon tro li na o -ruæan ja u zeml ja ma ju -gos to Ë ne Euro pe

Oæuj ak• U sklo pu pro ce sa

PARP u sre di π tu NA TO-au Bru xel le su bo ra vi lohrvat sko iza slan stvo naËe lu s po moÊ ni com mi ni -stra Je le nom GrË iÊ Po liÊ

• U or ga ni za ci jiMORH-a i DE FI MI-japred stavl je na knji ga Ro -dol ju ba Ba ri Êa, An te Ba ri -π i Êa i Ma rij ana Ma re ko vi -Êa “Hrvat ska voj ska u eriglo ba li za cije po li ti ke”

• Sus ret hrvat skog imaar skog (Fe renc Ju -hasz) mi ni stra ob rane umaar skom po gra niË nommjes tu Kas zo puszta

• U voj ar ni “Cro a tia” uzsud je lo van je svih naj vi π ihËa sni ka HKoV-a, odræa napri kaz na vjeæba “Radstoæe ra kor pu sa u pro ce sudo no π en ja od lu ke -STAN DARD 1”

Tra vanj• Lat vij ski mi ni star ob -

rane Atis Slak te ris uMORH-u

• Mi ni star Ro nË e viÊ uKa bu lu pos jet io 3. hrvat -ski kon ti ngent VP-a

• U MORH-u odræa navoj no nam jen ska iz loæba“Hrvat ski voj nikCRO-2004”

• Mi ni star Ro nË e viÊ upos je tu au strij skom mi ni -star stvu ob rane; tom pri -go dom pre da ni su muosob ni pred me ti hrvat -skog pi lo ta Ru dol fa Pe re-π i na

• Na Ë el nik GSOS-aKral je vi ne Bel gije, gene -ral zbo ra Au gust van Da -el, u pos je tu hrvat skomGSOS-u

Svi banj• Hrvat ski voj ni ci i po li -

caj ci na 46. meuna ro -dnom voj nom ho do Ë a π Êuu Lour de su

• Obil jeæen dan OS RHi Dan HKoV-a

• Na Ë el nik grË kogGS-a, gen eral zbo ra Ge -or gi os An to na ko po u los uMORH-u i GS-u

• Na po li go nu “Eu genKva ter nik” u Slun juodræa na prva jav na de -mon stra ci ja ob uË nog su -sta va “MI LES 2000”

Li panj

• “Faust Vra nË iÊ” uprvom sluæbe nom pos je tuhrvat skog rat nog bro daal ban skoj mor na ri ci

• Pos jet na Ë el ni ka GS-aMaar ske, gen eral pu -kov ni ka Zol ta na Szen esa,MORH-u i GS-u

• U Pu li odræanMORH-ov se mi nar zapred stav ni ke me di ja

• U Pa ri zu odræan sa sta -nak mi ni stra Ro nË e vi Êa inje go ve fran cu ske ko le gi -ce Michel le Al liot-Ma rie

• Hrvat ski tim nameuna rod noj voj nojvjeæbi “Com bi ned En de a -vor 2004”

• Na slunjskom voj nom

16

MORH I OSRH U 2004.

Godina mirovnih misija i novih sustava obukePripremio Domagoj VLAHOVIΔ, Foto: Arhiva HVG-a

17

po li go nu za vrπ e na dvom -jes eË na inæen je rij ska mul -ti la te ral na voj na vjeæba“Ad ri atic Phi blex 04-2 En -ge en erex”

• Uz sud je lo van je hrvat -skog iza slan stva odræanve li ki NA TO sum mit uIstan bu lu

• Odræa na prva voj navjeæba uz upo ra bu su sta -va MI LES 2000

• Hrvat ska doma Êin 46.svjet skom voj nom prven -stvu u ko π ar ci; zla to pri -pa lo re prez en ta ci ji Ru sije

• U Vu ko va ru u po vo duDa na dræav no sti sveË a noobil jeæen za vrπe tak izo -braz be svih πko la i uË i li π -ta OSRH

Srpanj• Mi ni star ob rane Ro n -

Ëe viÊ u pos je tu SAD-u sa -stao se s ame ri Ë kim mi ni -

strom Do na ldom Rum sfel -dom, a u Ita li ji s ko le gomAn to niom Mar ti nom

Ko lo voz• U Kni nu sveË a no obi -

ljeæen Dan pob je de i do -mo vin ske zahval no sti i 9.obl jet ni ca voj no re dar -stvene ak cije Olu ja

• Por tu gal ski mi ni starob rane Pa u lo Sa ca du raCab ral Por tas u Hrvat skoj

• Troj ica hrvat skih voj -nih pro ma traËa ot pu to va liu mi siju UN-a u Oba luBje lo ko sti

• SveË a no otvo ren je no -ve zgra de Sre di πn jeg voj -nog arhi va

• Kamp prvog na ra π tajahrvat skih ka de ta

Ru jan• Iza slan stvo MORH-a

na au dij en ci ji kod Sve togOca Iva na Pav la II. u Va -ti ka nu

• Mi ni star Ro nË e viÊ upos je tu Bu gar skoj

• U Spli tu sveË a no obi -ljeæen Dan HRM-a

• Hrvat ski ti mo vi spe ci -jala ca i iz vid ni ka osvoj iliprva mjes ta na dva me -una rod na voj na nat je -can ja u Maar skoj i Slo -vaË koj

• Tre Êa smje na hrvat skogkon tin gen ta u ISAF-u

Li sto pad• U ak va to riju sredn jeg

Jad ra na odræa na zdruæe -na vi π en acio nal na vjeæba“Ad ri atic Phi blex 04-6”

• Mi ni star ob rane BiHNi ko la Ra do va no viÊ upos je tu Hrvat skoj

• Obil jeæe na pe ta obl jet -ni ca sud je lo van ja pri pad -ni ka OSRH u mi rov nimmi sij ama

• Preds je da vaj uÊi Voj -nog od bo ra NA TO-a ge -neral zbo ra Ha rald Kuj atu Hrvat skoj

Stu de ni

• Hrvat ski tim odræaovjeæbu u Tak ti Ë ko - si mu -

la cij skom sre di π tu u sklo -pu meuna rod ne vjeæbe“SE ES IM ‘04”

• Hrvat ski film “Ka det2003” u kon ku ren ci ji 15.meuna rod nog film skogfes ti va la “Voj ska i na rod”u Ita li ji

• Na slunjskom po li go -nu odræa na pri kaz na voj -na vjeæba “Spre mnost‘04”

• Mi ni star ob rane Ve li keBri ta nije Ge of frey Ho on upos je tu Hrvat skoj

• U Za grebu, u or ga ni -za ci ji NA TO-a i MORH-a,odræa na tre Êa PfP ra dio ni -ca za voj ne in for ma cije

Pro si nac• Fran cu ska fre ga ta

Cour bet u pos je tu Hrvat -skoj

• U split skom do muHV-a odræan trod nev nise mi nar o izo braz bi uOSRH

• Gen eral zbo ra Jos ipLu ciÊ pos jet io 4. hrvat skikon ti ngent u mi si ji ISAF

• Obil jeæe na 13. go di -πnji ca HRZ-a i PZO-a

24. prosinca 2004.

MORH I OSRH U 2004.

24. prosinca 2004.

FRAN CU SKA tvrtka Gi at In du -stri es i πved ska Bo fors De fen ce do -vrπ avaju ra zvoj proj ek ti la ka li bra155 mm BO NUS II na mij en jen na -pa du na raz ne vrij ed ne cil je ve nave li kim udal je no sti ma. BO NUS semoæe ispa li ti iz hau bi ca ka li bra155/39 mm, 155/45 mm i 155/52 mmkoje od go va raju JBMOU stan dar du(Joint Ballistic Memorandum ofUnderstanding).

Mak si mal ni do met ovi si o duæi nicij evi iz koje se ispal juje, pa ta kocij ev duæi ne 52 ka li bra ostva ruje do -met od 35 km, dok iz cij evi duæi ne39 ka li ba ra dos eæe 27 km. Cij eliproj ek til je ustva ri trans port ni kon -tej ner u koj em su dva ci lin dra, a usva kom je smjeπ te no na pred no stre -l ji vo. Nakon do la ska u pre dvi e nopo druËje strel ji vo se u zra ku iz ba cu -je iz kon tej ne ra i sa mo stal no tra æicilj. Strel ji vo ima IC sen zo re i pr e-t raæuje po druËje po vrπ i ne 32 km2.

Prva gen era ci ja BO NUS-a imajed no stav ne IC sen zo re i pro cij en je -no je ka ko Êe no ve ten ko ve, sasman je nim to plin skim “pot pi som” iprim je nom dru gih ste alth tehni ka,bi ti sve teæe detek ti ra ti. Za to se pri -stu pi lo ra zvoju inaË i ce BO NUS IIopreml jene no vim mul ti spek tral nimsen zo rom ko ji dje luje u tri val na po -druË ja spo sob nim za stva ran je 3Dsli ke ske ni ra nog po druË ja. Elek tro -ni ka raπ Ëlan juje ob jek te na ske ni ra -nom po druËju, eli mi ni raju se onine od go va raj uÊih di men zi ja, eli mi ni -raju se prev ru Êi jer su mam ci-bakl jeili go re Êi ob jek ti na boj iπ ni ci. Pro besu po ka za le ka ko je vje roj at nost po -got ka naj man je 60%.

BO NUS pro iz vo de i Gi at i Bo fors,a me u sob no razmjen juju dij elo vekoje ne pro iz vo de. Prva na rudæbaiz no si 6000 BO NUS II za Fran cu -sku i 3000 za ©ved sku. Is po ru ka Êese odvi ja ti do 2007. Tvrtke na stoje

pro na Êi i strane kup ce pa je ta kopro ve de no tes ti ran je u V. Bri ta ni jina sa mo voz nom su sta vu AS 90, aza 2005. je pre dvi e no tes ti ran je uSAD-u. Na stup na ame ri Ë kom træi π -tu os igu rat Êe ame ri Ë ka tvrtka Uni -ted De fen ce ko ja je i vlas nik Bo forsDe fen cea.

I. SKEN DE RO VIΔ

18

PROJ EK TANT SKI bi ro Pha zo t-ron - NI IR po Ë eo je u su radn ji skor po ra ci jom RSK MiG pot kraj ovego di ne s ek spe ri men tal nim in te gri -ran jem ra da ra Zhuk - MFE s pa siv -nom faz nom reπ et kom na bor be niavion MiG-29SMT. Slje de Êa fa zain te gri ran ja no vog ra da ra pre dvi aug rad n ju AE SA (Ac ti ve Elec tro ni -cal ly Scan ned Ar ray) ra da ra s ak tiv -nom faz nom reπ et kom, πto se oË e -kuje tij ekom prve po lo vi ce iduÊego di ne. AE SA ra da ri su pri mar nopre dvi e ni za ugradn ju na zadn ju

gen era ciju la kog bor be nog avio naMiG-29, ali je mo gu Êa njiho vaugrad n ja i na sta rije mo der ni zi raneinaË i ce Fulc ru ma.

Ra dar Zhuk - MFE je tzv. iz voz nainaË i ca ra da ra Zhuk - MF, ka kav seveÊ ne ko vrij eme tes ti ra na pro to ti -pu MiG-u 29SMT, a kao ta kav jeda ljni ra zvoj ni na sta vak ra da raZhuk - ME ko ji su ugra e ni naMiG-ove 29SMT koje je na ruË io Je -men. Du go go di na te meljni ra darna MiG-ovi ma 29 bio je Zhuk - M,ko ji ima mak si mal ni do met 120 km

s di a met rom an tene od 624 mm.Pha zo tro no vom ra zvoju ra da raZhuk - MF i Zhuk - MFE pretho di -la su tes ti ran ja ra da ra Zhuk - MS iZhuk - MSF (s pa siv nom faz nomreπ et kom) na bor be nim avio ni maSu-35UB i Su-27KUB. Nakon ini ci -j al nih tes ti ran ja odu sta lo se od dalj -njeg ra zvo ja MS i MSF inaË i ca, teje ubr zan rad na no vim inaË i ca maMF i MFE s na ka nom da se u vrlokrat kom ro ku pri la go de ugradn ji naMiG-ove 29.

D. OSLOV»AN

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

BONUS II

MiG-29 dobiva novi radar

Gia

t

19

KA NAD SKA je voj ska na ba vi la 11su sta va Fer ret za detek ciju i lo ci ra -n je paljbe iz pjeπ a Ë kog oruæja. Su -sta vi Êe bi ti po stavl je ni na oklopnja -ke LAV III u sa sta vu ka nad skogkon tin gen ta u Af ga ni sta nu. Su stavFer ret je raz vi la i pro iz vo di tvrtkaMac do nald Dettwi ler and As so ci -ates u su radn ji De fen ce Res earchand De ve lop ment Can ada (DRDC).

Fer ret je os mi πl jenka ko bi os igu rao po -dat ke o iz vo ru palj -be iz pjeπ a Ë kogoruæja ukl juË uj uÊismjer, udal je nost,ele va ciju, pu tan ju ika li bar proj ek ti laispal je nog u ra dij u -su veÊ em od 1 km.Sen zor ski dio se sa -

stoji od 4 mi kro fo na, ko ji omo gu Êa -vaju detek ciju iz vo zi la u po kre tu ina raz li Ë i tom te re nu. Su sta vom seupravl ja pre ko po seb nog ter mi na lako ji po ka zuje gra fi Ë ke i al fa nu me ri -Ë ke po dat ke. Po da ci ukl juË uju pri -kaz mjes ta s koj eg se pu ca i uË in ko -vi ti do met oruæja koje pu ca.

Os im inaË i ce za vo zi lo, oz na Ë enekao Fer ret (V), po stoji i sta cio nar na

inaË i ca na tro noænom po stol ju oz -na ke Fer ret (S). Sta cio nar na seinaË i ca po stavl ja za 10 mi nu ta. Zapo kri van je veÊ eg po druË ja moæe sepo sta vi ti vi πe sen zo ra ko ji do stav l ja -ju po dat ke pre ko æi Ë ane ili beæi Ë neve ze iz rav no na ra Ë u na lo za pri kaztak ti Ë ke si tua cije.

Po stoji i pro to tip prij enos ne inaË i -ce ko ji se raz vi ja u sklo pu ka nad -skog pro gra ma za ra zvoj “voj ni kabu duÊ no sti”. Nam je ra je in te gri ra tisen zo re u osta lu opre mu ka ko bivoj nik mo gao brzo i pre ciz no lo ci ra -ti prij etn ju i uË in ko vi to od go vo ri tina nju. Sa da πn ja se inaË i ca no si unaprtnjaËi ali cilj je ra zvi ti mi nij atu -ri zi ra nu inaË i cu ko ja Êe se po sta vi tina ka ci gu.

I. SKEN DE RO VIΔ

PROJ EK TANT SKI bi ro Lutch ne -dav no je pred sta vio svoju no vu be -spi lot nu let je li cu Ti pË ak. Let je li ca jepri mar no na mij en je na za zra Ë no iz -vi an je za pot rebe top ni π tva, od no -sno za lo ci ran je i oz na Ë a van je pro -tiv ni Ë kih cil je va. Pret po stavl ja seka ko je na iz gled ni ja nje go va ope ra -tiv na upo ra ba uz ru ski mo bil ni lan -ser ra ke ta Sme rË. Kao je dan od naj -na pred nij ih proj eka ta u toj ka te go ri -ji, Ti pË ak je sve don edav no bio ne -poz nat πi roj jav no sti, od no sno po -zor nost je bi la vi πe usmje re na pre -ma dru ga dva sliË na proj ek ta ru skihbe spi lot nih let je li ca Osa i PË ela.Dos ad je pro iz ve de no de vet pro to ti -po va Ti pË a ka ko ji nose oz na ku pro -to ti po va 9M62, a tre nu ta Ë no se na -la ze na eva lua cij skim is pi ti van jima,od no sno tes ti ran jima u 924. sre di π tuza bor be nu prim je nu be spi lot nihlet je li ca smjeπ te nom bli zu Mos kve.

Pre ma proj ek tu za mi πl je no je da secij eli su stav Ti pË ak sa stoji od πestbe spi lot nih let je li ca, vo zi la za trans -port i lan si ran je (za sva ku let je li cupre dvi e no je po jed no vo zi lo), ze -maljske ko man dne po staje, te vo zi la

za odræa van je i po pra vak let je li ca.Pre dvi e no vrij eme za stavl jan je su -sta va u funk ciju na te re nu je iz me -u pet na est i dva des et mi nu ta. Ta -ko er, pre dvi e no je da od tre nu tkalo ci ran ja i oz na Ë a van ja pro tiv ni Ë kogcil ja pa do prij eno sa po da ta kakrajn jem ko ris ni ku tre ba sve ga tri -des et se kun di. Po gon sku sku pi nuTi pË a ka Ëi ni klip ni mo tor ja ko sti 13KS, ko ji po go ni dvo kra ku eli su.Mak si mal na po let na teæi na let je li ceje 50 kg, ukl juË uj uÊi i 14,5 kg ko ris -nog te re ta. Let je li ca se lan si ra spneu mat skog ka ta pul ta po stavl je -nog na te ren skom te ret nom vo zi lu,dok se priz eml jen je let je li ce obavl japo mo Êu pa dob ra na. Ras pon ope ra -

tiv ne vi si ne le ta se kreÊe od 195 mdo 2990 m, od no sno ras pon krsta re -Êe brzi ne se kreÊe iz me u 90 km/h i200 km/h. Pre dvi e no vrij eme bo -rav ka let je li ce u zra ku je oko dvasa ta, a efek tiv ni do met da ta lin ka(ovis no o kon fi gu ra ci ji te re na) iz no -si iz me u se dam des et i sto ti nu ki lo -me ta ra. Ti pË ak moæe let je ti po pret -hod no ra Ë u nal no za da noj ru ti, od -no s no njime se moæe upravl ja ti iruË no pre ko ze maljske ko man dnepo staje. Uz top ni Ë ko iz vi an je, Ti -pË ak je isko ri stiv za raz na dru gazra Ë na iz vi an ja i sni man ja, ke mij -sku ana li zu zra ka, te kao plat for maza ra dio ko mu ni ka cij ska sred stva.

D. OSLOV»AN

TipËak

24. prosinca 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Senzor za otkrivanje paljbe

IZ RA EL SKA tvrtka Ra fa el Ar ma -ment De ve lop ment Autho ri ty raz vi -la je i uspjeπ no tes ti ra la no vu boj nugla vu pro tuo klop nog vo e nog ra -ket nog su sta va (POVRS) Spi ke-ER.

Sa da πn ja boj na gla va proj ek ti laSpi ke-ER (do me ta 8000 m) je ku -mu la tiv na s tan dem kon fi gu ra ci jom.To znaËi ka ko po stoje dvi je boj negla ve, prva, man ja ko ja sluæi zaon e s po sobl ja van je re ak tiv nog oklo -pa, te dru ga, os nov na, bit no ja Ëako ja sluæi za uni π ta van jecil ja.

Re cent na is -ku stva usu ko bi mana Bli -skom isto -ku po ka za lasu ka ko ku mu la tiv netan dem boj ne gla ve ni -su naj po god nije zauni π ta van je mno gihcil je va na mo der nomboj iπ tu, oso bi to u ur ba nom okruæju.

Za to su u Ra fa e lu raz vi li no vu boj -

nu gla vu koju su naz va li PCB (Pe -n e t ra ting, Blast and Frag men ta tion,od no sno pro boj no-ek splo ziv no-frag -men ta cij ska) ko ja naj prije pro bi ja,npr. zid bun ke ra, te ek splo di ra unu -tar ob jek ta ka ko bi se mak si mi zi raouË i nak. Ta ko je mi ni ma li zi ra na i ko -la te ral na πte ta iz van cil ja. No va jegla va uË in ko vi ta i pro tiv la ko o klop-l je nih vo zi la.

Nam je na je no ve boj ne gla ve pre -ciz no dje lo van je pro tiv izab ra nih ci -l je va u gu sto na puË e nim po druËj i -

ma. Pre ma ob javl je nimpo da ci ma moæe

se zakl juË i ti ka koje ide al na za ga a -

n je man jih zgra da, ot -por nih to Ë a ka i bun ke ra, po -

je di nih dij elo va ve Êih zgra da, raz -nih vo zi la i sli Ë nih cil je va.

Osta li ele men ti su sta va Spi ke ni sumij en ja ni. Spi ke se nu di u vi πe

inaË i ca od krat kog pa dodu gog do me ta, a os im

iz ra el ske voj ske na ba -vi li su ga fin ska, polj -ska, ru munjska, sin -ga pur ska i ni zoz em -

ska voj ska.I. SKEN DE RO VIΔ

NA SPE CIJ ALI ZI RA NOJ kon fe -ren ci ji „IQPC UCAV“ odræa noj u li -sto pa du u Lon do nu, ko ja je te mat -ski po sveÊ ena be spi lot nim let je li ca -ma, tvrtka EDO MBM Techno lo gypred sta vi la je no ve mi ni nos aËe zaraz li Ë i te ti po ve zra ko plov nih uboj -nih sred sta va. Rij eË je o nos aË i mako ji su pre dvi e ni za ugradn ju nabe spi lot ne let je li ce. Po seb nost tihnos aËa je u Ëin je ni ci πto oni svo j imte meljnim tehni Ë kim ka rak te ri sti ka -ma iz ra zi to πi re ar se nal uboj nihsred stva koje mo gu no si ti be spi lot -ne let je li ce, od no sno ti me je uË in jenjoπ je dan kru pan i kon kre tan ko rakka vrlo iz gled noj do mi na ci ji be spi -lot nih let je li ca na boj iπt ima.

U kon kret nom sluË aju rij eË je oMUCS su sta vu (Mi ni a tu re UAVCar ri a ge Sy stem), ko ji se ub raja uno vu gen era ciju la kih, „ne pi ro teh -

ni Ë kih“ podvjes nih to Ëki za no π en jei od ba ci van je raz nih ti po va zra ko -plov nih bom bi i proj ek ti la. MUCSsu stav teæi sve ga 13 kg a moæe no -si ti do 600 kg raz nog te re ta. Je danod tak vih ti pi Ë nih prim je ra mo gaobi bi ti i kon fi gu ra ci ja s dva proj ek ti -la zrak-zeml ja AGM-114 Hell fi re ili

bom bi JDAM GBU-38 (bom ba op Êenam jene Mk 82 mo di fi ci ra na s GPSopre mom za na vo en je). Uz uboj nite ret su stav MUCS moæe no si ti iraz li Ë i te vrste sen zo ra, di spen ze ra,te mi ni be spi lot ne let je li ce.

D. OSLOV»AN

2024. prosinca 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

EDO MBM nosaËi za bespilotne letjelice

Nova bojna glava POVRS-a Spike

21

PRE KO ag en cije za na ba vu na o -ruæan ja DGA (De le ga tion Gen era lepo ur l’Ar me ment) fran cu ska Êe mor -na ri ca od no vo osno va nog kon zor ci jaDCN/Tha les (od nos vlas ni π tva 65na pra ma 35) na ruË i ti po Ë et na kon -cep cij ska rjeπ en ja svog no vog nos a -Ëa zra ko plo va ko ji je tre nu ta Ë no oz -na Ë en kao PA2. DGA proc jen juje daÊe vrij ed nost tog po Ë et nog ugo vo rabi ti oko 20 mi lij una eura, a odDCN-a i Tha le sa se oË e kuju da pri-j ed lo ge kon cep cije no vog nos aËaprez en ti raju naj ka snije u lipnju2005., uz izuz etak ne kih rjeπ en ja,kao πto je pro blem os igu ran ja pa reza ka ta pul te, ko ji se tre baju u DGAdo sta vi ti do kraja go di ne.

Po sa da πn jim pla no vi ma PA2 bitre bao uÊi u ope ra tiv nu upo ra bu dokraja 2014. ka ko bi se pri druæiofran cu skom nos aËu zra ko plo va nanu kle ar ni po gon Char les de Gaul le.Ta ko bi fran cu ska mor na ri ca do bi lamo guÊ nost da u sva kom tre nu ku naras po la gan ju ima ba rem je dan no -s aË spre man za dje lo van je. Naj ve Êaraz li ka iz me u Char les de Gaul lea iPA2 bit Êe u po go nu. Za raz li ku odnu kle ar nog po go na na de Gaul leu,PA2 Êe ima ti kon ven cio nal ni po gon.Proc je na je da Êe se ti me znat nosman ji ti tro πko vi gradn je i odræa -van ja. Sman jen je tro πko va gradn jeostva ri lo bi se su radn jom s Ve li komBri ta ni jom ko ja tre nu ta Ë no vo di ve -li ki pro gram gradn je svoj ih bu du Êihnos aËa zra ko plo va ime no van Fu tu reCar ri er (CVF).

Fran cu zi se na daju da krajn ja cij e -na 284 me ta ra du ga Ë kog nos aËaneÊe pre maπ i ti dvi je mi lij ar de eura.

Brod is tis ni ne oko 60 000 to na tre -bao bi po kre ta ti elek tri Ë ni po gon skisu stav raz vi jen za no ve bri tan skenos aËe. Ta ko bi se PA2 te mel jio naproj ekt noj do ku men ta ci ji nos aËa DeGaul le i na po gon skim rjeπ en jimabri tan skih nos aËa CVF. Kao naj veÊetehni Ë ko rjeπ en je is po sta vi lo se ka -ko os igu ra ti do voljnu ko li Ë i nu pa reza dva par na ka ta pul ta (bri tan skinos aËi neÊe ima ti ka ta pul te). Ne ka -da πn ji fran cu ski nos aËi za ra ko plo vaFoch i Cle men ce au ima li su po gon -ski su stav s par nim kot lo vi ma ko jisu pro iz vo di li pa ru i za ka ta pul te.Nos aË de Gaul le ima nu kle ar ni po -gon ko ji os igu ra va vi πe ne go do -voljno pa re za nje go va dva ka ta pul -ta. PA2 Êe ima ti elek tri Ë ni po gon skisu stav te se pro iz vodn ja pa re mo rarijeπ i ti na ne ki dru gi naË in. Pre tva -ran je vo de u pa ru zahtij eva pu noen er gije, a pri sva kom uz lij e tan juavio na uz po moÊ par nog ka ta pul taupo rabl je na se pa ra iz gu bi u ne pov -rat. Je di no je rjeπ en je ugrad n ja za -

seb nih par nih kot lo va ili boj le ra ukoj ima Êe se pro iz vo di ti pa ra.Ugradn ja kla si Ë nih kot lo va znaË ilabi pot rebu za os igu ran jem spre mni -ka za go ri vo i do dat nih dimnja ka.Zbog to ga su se DCN i Tha les od -luË i li za boj le re na elek tri Ë nu en er -giju. Ko na Ë no rjeπ en je tog p ro ble maoË e kuje se do kraja 2005. go di ne.Uz to fran cu ska rat na mor na ri cazahtij eva da se PA2 opre mi s dvapar na ka ta pul ta C-13 ko ji su i nano s aËu de Gaul le. Raz li ka Êe bi ti uËin je ni ci da su ka ta pul ti na de Gau -l leu duæi ne 75 me ta ra dok Êe oni naPA2 mo ra ti ima ti duæi nu Ëak 90 me -ta ra. Duæi i is to dob no jaËi par ni ka -ta pul ti nuæni su ka ko bi se os igu ra -la mo guÊ nost uz lij etan ja Ra fa lea primak si mal nom opte reÊ en ju, u tre nu -ci ma kad nos aË mi ruje i pri nul tojbrzi ni vje tra. Is to dob no jaËi ka ta pul -ti zna Ëe i ve Êu po tro πn ju pa re.

Os nov ni zahtjev fran cu ske rat nemor na ri ce je da PA2 nos aË mo raima ti do voljno ka pa ci te ta za smjeπ -taj 32 vi π e nam jen ska bor be na avio -na Ra fa le M, tri avio na za ra dar skomo tren je E-2C Hawke ye i naj man jepet vi π e nam jen skih bor be nih he li -ko pte ra NH90. Au to no mi ja dje lo va -n ja no vog nos aËa ne smije bi ti ma -n ja od 75 da na.

Ako prva fa za pro e bez teπ ko Êa ika πn jen ja, DGA oË e kuje da Êe seglav ni ugo vo ri za proj ek ti ran je igradn ju PA2 pot pi sa ti po Ë et kom2006. go di ne.

T. JAN JIΔ

24. prosinca 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Francuska odabrala novi nosaË zrakoplova

VOJNA TEHNIKA

Tvrtka ITT In du stri es pro iz vo di,os im tak ti Ë kih ko mu ni ka cij skihsu sta va, i mul ti me dij al ne ko -

mu ni ka cij ske su sta ve kao πto su πi -ro ko poj as ni mreæni ra dio (WNR-Wi -de band Network Ra dio) i tak ti Ë kisu stav za praÊ en je stan ja i slan jepo ru ka o stan ju na boj iπ ni ci u re al -nom vre me nu, te pri kaz cje lo vi tesli ke mo der no ure ene boj iπ ni ce ure al nom vre me nu (SINC GARS-

TAC TI CAL BAT TLE FI ELD MA NA -GE MENT SY STEM - S-TBMS).

SINC GARS tak ti Ë ki ra dioU su radn ji s voj skom SAD-a tvrtka

ITT raz vi la je je dan od prvih boj iπ -ni Ë kih ra dio u re aja pod na zi vomSINC GARS (SIN gle-Chan elGround and Air bor ne Ra dio Si stemod no sno jed noka nal ni ra diosu stavza zra ko plov stvo i ko pnene sna ge).

Tij ekom upo rabe su stavSINC GARS je su stav no iplan ski usa vrπ avan u svrhuostva ri van ja tak ti Ë kog ko mu -ni ka cij skog su sta va ko ji da naspred stavl ja glav nu ka ri ku voj -nog tak ti Ë kog in ter ne ta i jez -gru za VHF tehno lo giju ko jase ra bi za pot rebe voj skeSAD-a, kao i u re a li za ci ji pro -gra ma Bowman (pro gram re a -

li za cije mo der nog ko mu ni ka cij skogsu sta va za pot rebe bri tan ske voj -ske). ITT SINC GARS ra dio u re a ji upot pu no sti za do vol ja vaju uv je teupo rabe i nor mi za cije pre ma zahtje -vi ma ko pnene voj ske i mor na ri ceSAD-a jer su bi li podvrgnu ti stro -gim uv jet ima is pi ti van ja u raz no li -kim kli mat skim uv jet ima dil jem svi -je ta.

SINC GARS je no va obi telj boj iπ ni -Ë kih ra dio u re aja ko ja se ra bi zavo en je i za po vi je dan je pjeπ a Ë kim,oklop nim i top ni Ë kim po stroj ba ma.Te mel ji se na mo du lar noj iz ved bi Ëi -me pruæa mak si mal ne mo guÊ no stiraz li Ë it ih kon fi gu ra ci ja su sta va zaupo ra bu u ko pne nim sna ga ma, zra -ko plov stvu i mor na ri ci.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

24. prosinca 2004.22

AmeriËka tvrtka ITT Industries

jedna je od kljuËnih isporuËitelja

taktiËkih komunikacijskih sustava

koji se rabe u kopnenim snagama,

zrakoplovstvu i mornarici vojski

brojnih zemalja diljem svijeta.

Temeljni proizvodi te tvrtke

predstavljaju SINCGARS taktiËki

radioureaji, te usavrπeni

SINCGARS ureaji i oprema za

sustave mreænih komunikacija za

prijenos govora i podataka s

frekvencijskim skakanjem zaπ ti -

Êenih od ometanja i prisluπkivanja

SINCGARS - taktiËki komunikacijski

sustavi tvrtke ITT Industries

Vlado BOGOVIΔ

SINCGARS - taktiËki komunikacijski

sustavi tvrtke ITT Industries

Prijamnik/predajnik RT-1702E(V)

Pri li kom opi si van ja mo de la in -du strij ske par ti ci pa cije ili off-set pro gra ma pri na ba vi voj ne

i spe cij al ne opre me (Hrvat ski voj -nik br. 9/2004), na ve den je prim jervrlo uspjeπ ne pro ved be offset spo ra -zu ma pri na ba vi fin skog mo du lar -nog bor be nog vo zi la AMV za pot -rebe poljskih oruæa nih sna ga. Pre -ma poljskim po da ci ma rij eË je o off-set pro gra mu vrij ed no sti 1,61 mi li -j ar da eura u ko ji je ukl juË e na na ba -va 690 mo du lar nih bor be nih vo zi laAMV, od koj ih Êe 313 vo zi la bi ti

opreml je no ku po lom30 mm ta lij an skog pro -iz vo a Ëa Oto Mel ara.Ta lij an ski pro iz vo aË jeta ko er ukl juË en u off-set pre ko offset spo ra zu -ma s 18 poljskih tvrtki.Kao dio offse ta s Ta lij a -ni ma ukl juË e na je i pro -iz vod n ja ta lij an skihoruæja u ka li bru 105 mmu Polj skoj (tvrtka Za kla -dy Mecha nic zne Tar now) pri Ëe muse Pol ja ci ma ja mËi po sao u vrij ed -no sti ne man joj od 10 mil. eura iprij enos tehno lo gije za pro iz vodn juku po la HIT FIST 30.

U ime poljskog mi ni star stva ob -rane, po slo ve oko pro ved be pro gra -ma pro vo dit Êe Woj skowe Za kla dyMecha nic zne Si e mi a nowi ce ko ji jeza duæen za im ple men ta ciju pro gra -ma prij eno sa tehno lo gije i or ga ni za -ciju pro iz vodn je u Poljskoj gdje Êebi ti pro iz ve de no 650 vo zi la zaPoljsku, a ka snije i is po ru ka vo zi laza treÊe zeml je. Kroz ukl juË en je ve -

li kog bro ja poljskih tvrtki, proc je-n ju je se da bi ukup ni udio poljskogsud je lo van ja u tom po slu iz no sio vi -πe od 52 % vrij ed no sti ugo vo ra zana rudæbu bor be nih vo zi la.

Mno gi ana lit iË a ri is ti Ëu da je tajproj ekt prim jer dob re europ ske ko -op era cije nad snaænom do mi na ci -jom ame ri Ë ke voj ne in du strije, te daje u ovom tre nu tku je dan od naj ve -Êih offset po slo va u tom dij eluEuro pe.

2324. prosinca 2004.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Offset u Poljskoj

Poljska je, s gotovo nikakvim iskustvom u offset poslovima, u vrlo kratkom roku uspjeπno poËela ubirati plodove

zakljuËenih offset sporazuma. Rezultati promiπljenog osposobljavanja domaÊeg gospodarstva veÊ su mjerljivi u

milijardama dolaraJosip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ

VOJNA TEHNIKA

©panjolska tvrtka CASA EADS Êe isporuËiti Poljskoj 8 transportnih zrakoplova C-295M u offset obvezi 212 milijuna dolara

Kroz ugovorenu modernizaciju tri fregate tipa Orkan, tvrtka ThalesNederland B.V. Êe Poljskoj osigurati offset obveze u pribliænoj vrijednosti od 77 milijuna dolara

24. prosinca 2004.24

VOJSKE SVIJETA

Pet na es et go di na nakon uj edin jen ja nje ma Ë ka voj -ska (Bun deswehr) na pu tu je tran sfor ma cije u mo -bil nu, flek si bil nu i snaænu si lu spo sob nu za sud je -

lo van je u zdruæe nim ope ra cij ama.Te su prom jene bi le po tak nu te prom je na ma u me u na -

rod nim od no si ma ali i po ra stom unu tardræav nih su ko ba,te ro riz ma te na kraju i fi nan cij skim raz lo zi ma. Nje ma Ë -ka joπ uvi jek os je Êa fi nan cij ski pri ti sak uj edin jen ja, a izto ga pro iz la ze i mno gi pro ble mi, po put teπ ko Êa u odræa -van ju de fi ci ta dræa ve unu tar 3% BDP-a, kao zahtije va

EU-a. U ob ra ni se to ogle da u sman je nim iz dvaj an jima,pa ta ko Nje ma Ë ka posl jedn jih go di na za ob ra nu iz dvajado 1,5% BDP-a dok je pros jek NA TO-a oko 2 do 2,2%.

Ove je go di ne nje ma Ë ka vla da zamrznu la sa da πn ji iz -nos ob ram be nog pro ra Ë u na (iz no si 24,24 mi lij ar de eura)na iduÊe tri go di ne, uz pla ni ra no po ve Êan je tek 2007.ali od sa mo mi lij ar du eura.

U oæuj ku 2004. mi ni star ob rane do nio je smjer ni ce ko -j ima se na gov jeπ Êuje daljnji smjer ra zvo ja ob ram be nogsek to ra. Raz ra uje se bu du Êi pro fil pot re ba ka ko bi semo gli suo Ë i ti s iza zo vi ma bu duÊ no sti. Plan i nam je ra jeuskla di ti za daÊe sa spo sobnsti ma i fi nan cij skim mo guÊ -no sti ma. Sve bi to tre ba lo uro di ti znat nim dok tri nar nimprom je na ma koje Êe odraæa va ti pri la god bu no voj si gur -no snoj si tua ci ji na glo bal noj i re gio nal noj ra zi ni. Bun -deswehr Êe se orij en ti ra ti u skla du s najvje roj at nij imope ra cij ama: glo bal nim spreË a van jem kri za i upravl ja -n je kri za ma te na rav no bor bom pro tiv te ro riz ma. Za teza daÊe tre ba stvo ri ti no ve pri la go ene sna ge te pla ni ra tiopre man je u skla du s no vim pro fi lom sna ga.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

NjemaËka planira prijelaz s vojske orijentirane prema sposobnostima na vojsku orijentiranu prema provedbi

zadaÊa, a da pritom ne bude preveliko optereÊenje za porezne obveznike Igor SKENDEROVIΔ

Reforme njemaËke obrane

Eurofighter Êe biti okosnica njemaËkog ratnogzrakoplovstva u buduÊnosti

EAD

S

Rhe

inm

etal

l

24. prosinca 2004.

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

25

Ka ko je na pre do vao di zajn A 129, ta ko suse zahtje vi za ju ri π nim he li ko pte rommij en jali. Od luË e no je da Êe A 129 bi ti

pro tuo klop na plat for ma ali, ve Êi nom zbog tro -πko va, iz vid ni Ë ka ulo ga mo gla bi bi ti ostva re nadru gim he li ko pte ri ma (npr. A 109). Kom plet naflo ta A 129 od pri bliæno 100 ko ma da ne bi vi πebi la priu πti va, a A 109 je veÊ ta da bio in ven tar.

Go di ne 1981.obavl je na jeza vrπ na re vi zi -ja ope ra tiv nihzahtje va za pro tuo klop ni/iz vid -ni Ë ki he li ko pter ta lij an ske voj ske. U pro sin -cu is te go di ne pro gram A 129 do bio jesluæbe no ze le no svjet lo. Ne ko li ko na -pred nih su sta va A 129 tes ti ra no je ule tu na A 109. Go di ne 1982/83. ma -ke ta tru pa A 129 je iz gra e na irabl je na za sva is pi ti van ja IMSin te gri rane avio ni ke. U oæuj -ku 1983. do bi ven je ugo vorza pro to ti po ve i is pi ti -van ja u le tu. Petna -es tog ruj na 1983.pro to tip (P1) A129 (br. 29001,EI901/MM590)iz veo je svoj prvisluæbe ni let u Cas ci na Co sti, ali je za pra vo na krat ko po -let io dva put 11. i 13. ruj na. P1 nije bio opreml jen stan -dar dnom avio ni kom i ko ri π ten je za di na mi Ë ko is pi ti va -n je teæin skog opte reÊ en ja. Dru gi le te Êi pro to tip P2(29003) iz veo je prvi let 26. srpnja 1984. i oba vio po Ë et -

ne tes to ve istraj no sti i per for man se iza Ëe ga je slij edi lois pi ti van je po gon ske gru pe i ugra e nih su sta va. Ne kad

ne le te Êi GTV (29002) 1984.pre pravl jen je u le te Êi. Tre Êi

“pra vi” pro to tip (P3, 29004)po let io je 23. svibnja 1985.Bio je prvi ko ji Êe bi ti oprem -l jen IMS-om i oba vio je is pi ti -van je na o ruæan ja i avio ni ke

na mij en jene obavl jan ju za da Êa.Osamnaestog srpnja 1986. Ëetvrti pro to -

tip (P4, 29005) pri druæio se ak tiv noj flo titest-zra ko plo va i ta ko er je bio ukl juË enu is pi ti van je IMS-a i na o ruæan ja. Prvo

po kus no ga an je pro ve de no je u mjes tuSal to di Quir ra na Sar di ni ji, tij ekom li sto -

pa da 1986. ko ri ste Êi se gled ni kom M65 i ra -ke ta ma TOW.

Glat ko odra e no is pi tno raz dobl je do ve lo jedo do bi van ja ugo vo ra 1987. go di ne za 15ko ma da A 129 u pro tuo klop noj inaË i ci uzkom plet nu lo gi sti Ë ku pot po ru. Ti he li ko pte -ri poz na ti su kao “prva se ri ja” A 129. Naj -

ve Êa raz li ka iz me u te i slij edeÊe se rije od -no si se na opre mu za vi zual no pro ma tran je.

Juriπni helikopter AGUSTA A 129 INTERNATIONAL

Na dobrim osnovama A 129 tvrtka Agusta razvila je joπ napredniji juriπni helikopter A 129 International nami-

jenjen izvozu. Iako je po kriteriju cijena/uËinkovitost A 129 International vrlo dobar borbeni helikopter do danas

nije naπao kupca Ljudevit POHAJDA

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Man gu sta sniml je na iz nad So ma lije tij ekom ope ra cije Ibis I

Naj oË i ti ji do da tak na Man gu sti In ter na tio nal je tro cij ev ni topka li bra 20 mm

Iz ra el se od svog na stan ka na la ziu spe ci fiË noj po li ti Ë koj si tua ci jiko ja je Ëes to do vo di la do iz bij a-

n ja oruæa nih su ko ba s nje go vimsus je di ma, ali i ko ja je po ka za la ka -ko su po li ti Ë ke ve ze ne sta bil ne, oso -bi to kad je rij eË o na bav ci oruæja.Zbog to ga je Iz ra el vrlo ra no usvoj iopo li ti ku ra zvo ja svoje voj ne in du -strije, ko ja je da nas, ako se us po re dis ve li Ëi nom dræa ve, naj raz vi je ni ja

na svi je tu. Iz ra el skavoj na in du stri ja spo sob -na je pro iz ve sti sveoruæane su sta ve, od“obiË nog” strel ja Ë kogna o ruæan ja pa sve dosa te li ta. Je dan od tak -vih naj mo der nij ih bor -be nih su sta va je i mor -na ri Ë ki pro tuz ra Ë ni ra -ket ni su stav Ba rak.

Po Ë e ciRa zvoj PZO ra ket nog

su sta va Ba rak po Ë eo je1979. go di ne. Po Ë et niuv je ti bi li su - na pra vi tima len i la gan su stavko ji bi se bez ve Êih pre -

i na ka bro da mo gao ugra di ti i na iz -ra el ske ra ket ne Ëam ce klase Sa ar 4i Sa ar 4,5. Od sa mog po Ë et ka os -nov na mu je nam je na bi la ob ra nabro do va od pro tub rod skih vo e nihproj ek ti la, a se kun dar na dje lo van jepro tiv avio na i he li ko pte ra. Zbog to -ga se nije traæio ve li ki do met, veÊkrat ko vrij eme re ak cije, mo guÊ nostdje lo van ja na vrlo ma lim udal je no -sti ma od bro da s koj eg je ra ke ta

lan si ra na i mo guÊ nostdje lo van ja 360 stupnje vaoko bro da. Da bi se od -go vo ri lo na sve te zahtje -ve, od luË e no je da ra ke taima ver ti kal no lan si ran jeiz kon tej ne ra-lan se ra, πtoje u ono vrij eme bi lo vrlona pred no rjeπ en je.

Su stav oz na Ë en kao Ba -rak 1 prvi je put jav nopri ka zan 1983. na Pa risAir Showu kao zaj ed ni Ë -ki pro iz vod tvrtki Is ra el

Airc raft In du stry (IAI) i Ra fa el. Prvaprob na lan si ran ja iz ver ti kal nih lan -se ra iz ve de na su tij ekom 1984., dabi veÊ dvi je go di ne ka snije iz ve de -no prvo uspjeπ no oba ran je proj ek ti -la ko ji je si mu li rao let pro tub rod -skog vo e nog proj ek ti la. Is pi ti van jana mo ru po Ë ela su 1989., des et go -di na nakon po Ë et ka ra zvo ja. Dvi jego di ne ka snije po Ë ela su tes ti ran jakom plet nog su sta va, a prvo lan si -ran je ra ke te unu tar pot pu no do vrπ e -nog su sta va obavl je no je 16. ko lo vo -za 1991. Za vrπ na fa za tes ti ran ja iz -

ve de na je 1993. kad je Ba rak us -pjeπ no obo rio pro tub rod ski proj ek tilGa bri el. Brod ska inaË i ca Ba rak 1uπ la je u ope ra tiv nu upo ra bu nabro do vi ma iz ra el ske rat ne mor na ri -ce 1994., pet na est go di na nakon po -Ë et ka ra zvo ja.

Prvi bro do vi opreml je ni tim su sta -vom po sta li su iz ra el ske ra ket ne to -povnja Ëe klase Hetz (SA AR 4,5) nakoje se moæe po sta vi ti 16 ili 32 ver -ti kal na lan se ra. Pla no vi da se Ba ra -kom opre me i iz ra el ske kor ve teklase Ei lat (vi di HV br. 10.) do da -nas ni su ostva re ni ia ko na njiho vompram cu ima mjes ta za smjeπ taj 32ver ti kal na lan se ra.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

24. prosinca 2004.26

Iako je napravljen prije viπe od dvadeset godina PZO raketni

sustav Barak i danas ulazi meu tri najmodernija sustava za

blisku obranu broda od protubrodskih voenih projektila.

UnatoË mnogim politiËkim zaprekama ostvario je i dobar

izvozni uspjeh Domagoj MI»IΔ

MornariËki PZO raketni sustav Barak

Tre nu ta Ë no je di ni rat ni bro do vi iz ra el skerat ne mor na ri ce opreml jene su sta vom Ba -rak su ra ket ne to povnja Ëe klase Hetz

Ba rak je ugra en i naπest sin ga pur skih kor ve taklase Vic to ry

RATNA MORNARICA

Prvi pre o kret, Ëije Êe posl je di cebit no obil jeæi ti po vi jes ne to ko -ve dva des etog stol je Êa, odi -

grao se u Ru si ji, re pre siv noj, au to -krat skoj mo narhi ji, ko ja Êe se izCar stva, obil jeæe na ko rup ci jom i po -li ti Ë kom sa mo vol jom, pod pri ti skombij ede i na ras la ne za do voljstva nje -go vih po da ni ka, ali i uz ne zan ema -ri vu po moÊ in ter nih i me u na rod -nih po li ti Ë kih kal ku la ci ja, na pos -l jet ku pre tvo ri ti u prvu ko mu ni sti Ë -ku dræa vu na svi je tu.

Ka ko je naj ve Êi dio sta nov ni π tvaRu skog Car stva stol je Êi ma æi vio u

ve o ma teπ kim so cij al nim i po li ti Ë -kim uv jet ima, me u stu den ti ma,in te lek tu al ci ma, rad ni ci ma, sel ja ci -ma, pa i dij elom plem stva od po Ë et -ka XIX. stol je Êa na staju raz li Ë i tipo kre ti, koj ima je zaj ed ni Ë kona stoj an je bi lo ruπ en je re pre siv necar ske vla sti. Dva naj poz na ti ja -usta nak “de cem bri sta” pro tiv ca raNi ko le I. 1825. i re vo lu ci ja iz 1905.,s cil jem us po sta ve ustav ne mo -narhije - ni su po luË ila go to vo ni ka -kav uspjeh. Car Ni ko la II., ko ji jekao sin u aten ta tu ubij enog Alek -san dra III., 1894. nas lij edio prij es -tol je, nije, do duπe, slo vio kao zlo -nam je ran, no bio je na das ve slab iko lebl jiv vla dar, Ëvrsto uv je ren uis prav nost au to krat skih na Ë elakoje je nas lij edio od svoj ih moÊ nihpre da ka.

2724. prosinca 2004.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Prvi svjetski rat - devedeset godina poslije

Slika Europe po zavrπetku l. svjetskog rata gotovo ni u Ëemu viπe nije nalikovala onoj koja je svjedoËila njegovu

izbijanju. Propast velikih imperija i stvaranje novih dræava na njihovim ruπevinama, preustroj politiËkih sustava i

radikalno premjeπtanje teæiπta moÊi uvelike su izmijenili politiËki zemljovid kontinenta, Ëiji su se prevladani vri-

jednosni sustavi naprasno raspali u oluji socijalnih i politiËkih revolucija i buna Boris PERIΔ

VOJNA POVIJEST

Ruski car Nikola ll abdicirao je 16.oæujka 1917. u svoje ime i u ime svogboleæljivog nasljednika AleksejaPrivremena vlada

Ruska revolucija

Nakon du gog raz dobl ja vla da vi -ne gra an skih stra na ka, na Ëi -le an skim preds jed ni Ë kim iz -

bo ri ma 1970. go di ne po bij edio jekan di dat lij eve ko a li cije Sal va dorAl len de Gos sens. Al len de o vu ko a li -ciju, ko ja je no si la na ziv Na rod noje din stvo, Ëi ni li su Ëi le an ski so cij ali -sti i ko mu ni sti te joπ Ëe ti ri lij evestran ke. Do la skom na vlast Al len de

je po stao prvi le gal no izab ra nimark si sti Ë ki preds jed nik na za pad -noj he mis fe ri i ta ko se pri druæio ku -ban skom preds jed ni ku Cas tru, koj e -ga je um jes to bi ra Ë kih ku ti ja navlast do ve la re vo lu ci ja. Al len de jepo li ti Ë ku pot po ru uglav nom crpio izbroj nog Ëi le an skog rad ni π tva i ru -ral ne po pu la cije, no Ëin je ni ca da jeza preds jed ni ka bio izab ran s tek36,3 po sto gla so va bi ra Ëa nije muja mË ila op Êu po pu lar nu pot po ru zara di kal ne re for me koje je nam je ra -vao pro ve sti.

Al len de je po ku π ao pro mij eni ti ne -pra ved nu di stri bu ciju Ëi le an skogna cio nal nog bo gat stva te su re for -me po Ë e le na cio na li za ci jom in du -strije i ba na ka. Al len de o va vla da

pred sta vi la je i ag rar nu re for mu ko -ja je pre dviala ek spro prij aciju vlas -ni π tva nad zeml jom. Taj no vi smjerËi le an skog dru πtva Al len de je naz -vao “Ëi le an skim pu tom u so cij ali -zam”. Meutim, prom jene su nai π lena ogo rË en ot por ve li kog dij ela Ëi le -an skog dru πtva, sredn jeg slo ja i Ka -to li Ë ke crkve te krup nih in du strij a -la ca. Re for ma ma nije po go do vaopad cij ena ba kra na svjet skom træi π -tu koje su opte re ti le Ëi le an sko gos -po dar stvo, no sud bi nu Al len de o vihre for mi joπ je vi πe za peË a ti lo za di -ran je u in te rese ame ri Ë kih kom pa -ni ja koje su po slo va le u »ileu, kao isa ma Ëin je ni ca da je Washing ton odpo Ë et ka gle dao u Al len deu prij etn jusvoj im stra teπ kim in te res ima. »ileuje 1970. go di ne ob ustavl je na ame ri -Ë ka eko nom ska po moÊ, ko ja je tij e -kom ra nij ih Ëi le an skih vla da re do vi -to sti za la, a po stup no se pot po ra Al -

len do vim re for ma ma iz gu bi la zboggos po dar skog na za do van ja i ra stuÊein fla cije te nes taπ i ca.

Gu bi tak na rod ne pot po reDo kraja 1972. go di ne »ile se na -

la zio u du bo koj po li ti Ë koj i gos po -dar skoj kri zi. U svibnju 1973. go di -ne iz bi ja val de mon stra ci ja pro vla -di nih i opor be nih po li ti Ë kih sku pi -na, zbog Ëe ga je u dij elu pro vin cijeSan ti ago pro glaπ e no iz van red nostan je. Za Al len de o vu vla du se oso -bi to teπ kim po ka zao πtrajk u rud ni -ku El Te ni en te ko ji je ini ci rao nizdru gih rad ni Ë kih ne mi ra. Tij ekomko lo vo za 1973. go di ne iz ve de no je

ne ko li ko te ro ri sti Ë kih di ver zi ja namo sto vi ma i elek tra na ma dil jem»ilea, a u glav nom gra du San ti agudo la zi do uli Ë nih okrπ aja iz meupri staπa lje vi ce i des ni ce. Ia ko su napar la men tar nim iz bo ri ma, odræa nimu oæuj ku 1973., des ne opor benestran ke do bi le vi πe od pe des et po stogla so va, to ipak nije bi lo do voljnoza os vaj an je dvi je tre Êi ne mjes ta upar la men tu pot reb nih za opo zivpreds jed ni ka Al len dea. Meutim,li de ri opor be su veÊ i sa mu uv jerl ji -vu iz bor nu pob je du sma tra li svoj e -

28 24. prosinca 2004.

Zaboravljene ratne epizode (V)

Vojni udar u »ileu 1973.Na Ëileanskim predsjedniËkim izborima 1970. godine pobijedio je kandidat lijeve koalicije Salvador Allende.

Allendeova vlada pokrenula je radikalne reforme koje su povrijedile interese Ëileanskog krupnog kapitala, u kojem

je bio involviran i ameriËki interes. Razdoblje unutraπnje politiËke napetosti prekinuo je vojni udar Ëileanske vojske

11. rujna 1973. tijekom kojega je Allende ubijen. Nakon puËa uslijedili su progoni politiËkih protivnika vojne hunte

u kojima su ubijene tisuÊe ljudi

Voj ska oko preds jed ni Ë ke pa la Ëe

Pogrijeπivπi u procjeni, Pi noche ta jena mjes to naËelnika glav nog stoæe ra Ëi -le an ske voj ske po sta vio sam Al len de

Voj na hun ta je zau sta vi la i vra ti -

la na sta ro sve prom jene koje je

Al len de za po Ë eo. Nakon tri go di -

ne “æel jez ne ru ke” vla da vi na

Ëi le an ske voj ne hun te dje lo miË -

no je po pu sti la te je 1978. go di -

ne uki nu to iz van red no stan je a

ne ko li ko ci vil nih oso ba ime no va -

no u vla du

Hrvoje BARBERIΔ

DOSSIER

vrsnim na rod nim ple bis ci tom na konkoj eg je preds jed nik Al len de samtre bao od stu pi ti.

Za raz li ku od ve Êi ne la tin sko a me -ri Ë kih ze mal ja tog vre me na gdje sevoj ska uple ta la u po li ti ku, Ëi le an skeoruæane sna ge po π ti va le su gra ni cukoju joj je po sta vi lo ci vil no dru πtvo.No, 29. lipnja 1973. po ku π an je voj -ni udar, ka da je sto ti nu i pe des etvoj ni ka iz oklo pne re gi men te Ëi le -an ske voj ske pod za po vi je dan jempu kov ni ka Sou pe ra kre nu lo zau zetipreds jed ni Ë ku pa la Ëu, no taj su po -ku π aj je di ni ce loj al ne Al len deu us -pjeπ no suz bi le. Neuspje li des ni Ë ar -ski udar dao je Al len deu mo guÊ nost

da se ob ra Ë u na s li de ri ma ek stre -mno des ne stran ke Pa tria y Li ber tadte pro gla si iz van red no stan je uzeml ji. U ko lo vo zu 1973. Al len de jeza na Ë el ni ka glav nog stoæe ra Ëi le -an ske voj ske ime no vao gen era laAu gu sta Pi noche ta, Ëi ji se iz bor po -ka zao ve li kom po greπ kom.

Voj ni udarU ko lo vo zu su des ne stran ke u na -

cio nal noj sku pπ ti ni otvo re no poz va -le Ëi le an sku voj sku da pri ve de krajuAl len de ov reæim, a od go vor voj skenije tre ba lo du go Ëe ka ti. U ra no ju -tro 11. ruj na 1973. Ëi le an ska voj skaje po Ë ela ruπ en je Al len de o vog reæi -ma. Zau ze te su sve vi tal ne to Ëke uglav nom gra du, a preds jed ni Ë ka pa -la Ëa La Mon eda je op kol je na. PuË i -sti su iz da li ul ti matum Al len deu dapod nese ostav ku do pod ne va istogda na, no Al len de je u ob ra Êan ju Ëi -le an skoj jav no sti pre ko ra dio e mi sijeod bio od stu pi ti s preds jed ni Ë kog

mjes ta. Ne du go po tom su zra ko plo -vi Ëi le an skog rat nog zra ko plov stvara ke ti ra li preds jed ni Ë ku pa la Ëu, anakon dva des et mi nu ta zra Ë nih na -pa da po Ë eo je pjeπ a Ë ki na pad Ëi le -an ske voj ske na zgra du u koj em jepre moÊ na voj ska brzo slo mi la ot porbra ni tel ja pa la Ëe. Pri pret raæi van juzgra de pro naeno je i beæi vot no ti-j elo preds jed ni ka Sal va do ra Al len -dea. »el ni π tvo hun te ob ja vi lo je daje Al len de po Ë i nio sam ou boj stvo,πto je potvrdio nje gov osob ni lij eË -nik. Na vod no je Al len de po Ë i niosui cid upra vo pi π tol jem ko ji mu jeda ro vao Fi del Cas tro, a Al len de o vaudo vi ca je nakon do la ska u eg zil u

Mek si ko iz ja vi la da su Al len deaubi li Ëi le an ski voj ni ci. U sva komsluË aju, to Ë ne okol no sti nje go vesmrti do da nas su osta le nej as ne.

Os vaj an jem preds jed ni Ë ke zgra devoj na hun ta nije u pot pu no sti pre u -z ela nad zor nad zeml jom. Iz dvoj eniokrπ a ji iz meu voj ske i Al len de o vihpri sta li ca na uli ca ma San ti aga po -tra jali su joπ ne ko li ko da na, a na vi -πe mjes ta rad ni ci su oku pi ra li tvor -ni ce i iza π li na uli ce. Zav la dao jevoj ni reæim te je pro glaπ e no iz van -red no stan je i uve de na stro ga cen -zu ra, a pri vre me no su zab ran jenesve po li ti Ë ke stran ke. Voj na hun ta je13. ruj na sa sta vi la pet na es te ro Ëla niko mi tet u koj em su sje di li uglav nomvoj ni ci, a koj em je za Ëel ni ka ime -no van Pi nochet. Nakon voj nog uda -ra uha pπ ene su ti suÊe lju di, a sta di -on u glav nom gra du San ti agu bio jepre tvo ren u pri vre me ni lo gor za po -li ti Ë ki ne po dob ne »ile an ce. Iz zem-l je je prot je ra no oko des et ti su Êa la -

tin sko a me ri Ë kih lje vi Ë ara iz okol nihze mal ja ko ji su na π li uto Ë i π te u »i -leu za vrij eme Al len de o ve vla da vi -ne, a ti suÊe Ëi le an skih lje vi Ë ara iAl len de o vih sim pa tiz era ubij eno jeili im se gu bi sva ki trag.

Ukup no je u prvih tri des et da navoj ne hun te u uli Ë nim su ko bi ma ilieg zeku cij ama po li ti Ë kih ne prij atel jaubij eno oko dvi je ti suÊe lju di, a okosto ti nu i tri des et ti su Êa ih je uha p -π e no. Voj na hun ta je zau sta vi la ivra ti la na sta ro sve prom jene koje jeAl len de za po Ë eo. Nakon tri go di ne“æel jez ne ru ke” vla da vi na Ëi le an skevoj ne hun te dje lo miË no je po pu sti late je 1978. go di ne uki nu to iz van -red no stan je a ne ko li ko ci vil nih oso -ba ime no va no u vla du. Pi noche to -vom reæi mu na ru ku je iπla i sta bi li -za ci ja gos po dar skih pri li ka u zeml ji,

no »ile do kraja osam des et ih pro la -zi kroz tur bu lent no raz dobl je. Pi -nochet os taje na vla sti do 1990. go -di ne, ka da je ob novl je na ci vil navlast, no kao za pov jed nik Ëi le an skevoj ske ut jeËe na po li ti Ë ka zbi van jasve do 1998. go di ne.

2924. prosinca 2004.

Preds jed ni Ë ka pa la Ëa u pla me nu

DOSSIER

Posl jedn ji Al len de o vi sa ti

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Ukup no je u prvih tri des et da na

voj ne hun te u uli Ë nim su ko bi ma

ili eg zeku cij ama po li ti Ë kih

ne prij atel ja ubij eno oko dvi je

ti suÊe lju di, a oko sto ti nu i

tri des et ti su Êa ih je uha pπ e no

INFOKUTAK VREMEPLOV

Ill. hrvatski triennale akvarela u galeriji "Zvonimir" U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac i Ga­ lerije umjetnina Slavonskog Broda te Ministarstva obrane u galeriji MORH-a "Zvonimir" 29. prosin­ ca u 19 sati bit ce svecano otvorenje III. hrvatskog triennala akvarela. U toj likovnoj manifestaciji sud­ jeluje 126 slikara, a zbog oqranicenoq prostora bit ce izlozen po jedan rad svakog izlaqaca. Izlozba ce biti otovorena do 28. sijecnja 2005., a moci ce se razgledati radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati.

Uspjesan odziv na humanitarnu akciju Hvalevrijedna akcija pokrenuta za pornoc u lijece­ nju jednoqodisnjeq Marka, bolesnoga djeteta Mi­ roslave Petrovic, djelatnice VP 3046 Zagreb, koja se provodila prikupljanjem novcanih priloga jed­ nomjesecnim izuzimanjem 10,00 kn od osobnog dohotka djelatnika MORH-a i GSOS-a te pripad­ nika OSRH-a na dobrovoljnoj osnovi, urodila je plodom te je prema izvjescu Financijske sluzbe prikupljen iznos od 97.380,00 kn.

BIBLIOTEKA Mile Dedakovic Jastreb, Alenka Mirkovic-Nad, Davor Runtic: "Bitka za Vukovar", Neobicna naklada, Vinkovci, 2000. Knjiga "Bitka za Vukovar" posvecena je svim palima u obrani Vukovara i Hr­ vatske, uz 10. obljetnicu obrane Vuko­ vara te 11. obljetnicu hrvatske drzav­ nosti i stvaranja oruzanih snaga Re· publike Hrvatske. Bas kako je to na­ vela u predgovoru knjige Alenka Mir­ kovic-Nad, jedna od autorica, vrijed­ nost knjige ogleda se u cinjenici da su je pisali ljudi koji su bili neposredni sudionici i svjedoci sudbonosnih doga­ daja koji su trajno ostavili traga u novijoj hrvatskoj povijesti. Autori su uspjeli objasniti fenomen Vukovara tako da bude razumljiv svakom covjeku. napose mla­ dim narastajima, "Vojni strucnjaci, posebice zapadni, dobivaju ovom knjigom potvrdu svojega stajalista da svjesni, visokomotivirani i dobro izvjezbani vojnik koje­ mu su jasni ciljevi sto brani i zasto se bori, rnoze ost­ variti i nernoquce", zapisala je Mirkovlc-Ned. Takoder, mnogima ce nacln zapovijedanja, koji je u Vukovaru bio human na svim razinama, biti primjer kako se u uvjetima teske borbe stvara prirodni a ne umjetni au­ toritet, sto je svojstveno zapovjednicima glomaznih socijalistickih vojski. Znanje i sposobnost pojedinaca te njihove lucidne i inteligentne zamisli u obrani zapov­ jednik nije sputavao, vec, dapace, poticao i podupirao. Na primjerima iznesenim u ovoj knjizi, moze se zaklju­ citi da su u obrani Vukovara uvedene potpuno nepoz­ nate i prvi put u jednom ratu primijenjene takticke za­ misli i radnje. Do savrsenstva su dovedeni nacln i br­ zina zapovijedanja tako da je od trenutka davanja za­ povijedi do njezine provedbe cesto prolazilo manje od nekoliko minuta.

Nikolina PETAN

30

28. prosinca 1895. Pocetak filmske industrije Braca Auguste i Louis Lumiere, vlasnici tvor­ nice fotografskih dijelova u Lionu, 28. prosin­ ca 1895. u podrumu kavane "Grand Caffe" odrzali su predstavu koja dotad nikad nije vi­ dena. U tzv. lndijskom salonu, bivsoj biljarskoj sali, predstavili su svoj izum nazvan "cinema­ tographe". Na projekciji, koju su izveli pred brojnim zacudenim gledateljima, pokazali su

niz filmova koje su snimili tijekom te 1895. godine. Prikazano je nekoliko kratkih filmova, od kojih je najveci dojam na publiku ostavio "Dolazak vlaka na kolodvor Ciotat" - nekoliko je ljudi cak pobjeglo iz dvorane, misleci kako ce vlak izaci iz platna. Joi su prikazani filmovi "lzlazak iz tvornice Lumiere", "Ribare­ nje", "Kartanje" i "Rusenje zida". Premda su znanstvenici i prije tog dogadaja pokusavali izvesti pokretne slike (poput velikog Thomasa Alve Edisona), ovaj datum se uzima za pocetak film­ ske industrije, koja je tijekom 20. stoljeca u potpunosti promi­ jenila navike ljudi modernog drustva.

4. sijecnja 1999. Euro uveden na gospodarska i investicijska trzista Od 4. sijecnja 1999. jedanaest zemalja clani­ ca Europske unije kao svoju financijsku jedi­ nicu na gospodarsko je i investicijsko trziste uvelo zajednicku novu valutu - euro. Uvodenje jedinstvene europske monete revolucionaran

je dogadaj u svjetskoj povijesti, a teznja mu je ujediniti europ­ sko trziste i na taj nacin omoguciti gospodarski razvitak. Prvi dan na trzistu euro je imao odnos prema americkom dolaru 1.17. Za pojavu stvarnih novcanica na trzistu odreden je 1. si­ jecnja 2002., dok su se iducih sest mjeseci trebale iz optjeca­ ja povuci sve nacionalne valute tih 11 drzava. Na taj nacin od 1. srpnja 2002. njemacka marka, austrijski siling, talijanska lira i ostale valute otisle su u povijest.

leonriz@net.hr

SLOVO DUHOVNOSTI Bozic, 25. prosinca Radosni smo sto vam moiemo jeviti Blagovijest, veliku radost da nam se radio Spasitelj - Krist Gospodin. On je nejveci Boiji zahvat u nas iivot, on je Pocetsk i Svrsetek: svih nssii: godina. Rodenje Spasiteljevo tnoquce je pojmiti samo vjeram. Jer On cak i tiesbvecen ostaje za nas svet, vrijedan divljenja i klanjanja koje jedino donosi mir u nasa srca. Danas nam se u gradu Da­ vidovu radio Spasitelj - Krist Gospodin. Danas je Bogs nama! Danas nam On, Bogs nama daje da unatoc bljestevilu i buci cu­ jemo glas njegova Dube, danas nam On daje da ga tim Duhom prepoznajemo kao Spasitelja i radujemo se spasenju koje se ost­ vamje u nama. Danas on svakog od nas ljubi kao da je jedini! Zahvaljujemo ti, Boie s nama, sto nam svojim radenjem dajes ljubav. Dva otajstva, otajstvo Boga i otajstvo covjeke, stapas u jedno. U tebi imamo Boga da ne ostavljamo covjek« i u tebi kao Bagu nalazimo covjek« bez bojazni da cemo ostaviti Boga. Daj da svi mi krsceni, koji se zovemo tvojim imenom, shvatimo, barem jednom u zivotu, da nas bezuvjetno ljubis. Po iskustvu razocerenje u nesem zivotu, damj nam vjem u svoju utjelov­ ljenu ljubav!

Zeljko STIPANOVIC

BRVATSHI 24. prosinca 2004. V8JNIK

Madarski casnici i docasnici U vrijeme I. svj. rata madarske

su vojne odore jos uvijek u mnoqocemu podsjecale na

odore nekadasnjih K.u.K. casni­ ka i docasnika Austro-Ugarske monarhije. Posebice kada je bila rijec O nacinu oznacavanja ca­ snickih cinova na ovratnicima. K tome valja dodati i ukrase koji su bili tipicni za husarske postrojbe u Madarskoj, ali i u drugim europskim zemljama gdje su se te brze i lakonaoruzane konjanicke postrojbe razvile. Velikih ot~ona nije bilo ni u hijerarhiji, pa je tako na celu vojske bio marsal, a najnizi generalski cin bio je general bojnik. Cin briga­ dira bio je najvisi cin medu visim casnicima. a prvi is­ pod njega u pravilu je bio pukovnik. Grana vojske odrazavala se i bojom dijela ovratnika

na kojem su sesterokrake zvjezdice: marsali i generali u pravilu su oznaceni zlatnim vezom, bas kao i visi casnici, ali s nesto manje ukra­ sa; pripadnike generalskog stozera ozna­ cava purpurna boja, topnistvo je ljubica­ sto, jurisne i lakopokretne postrojbe su svijetloplave, pjesastvo zeleno, itd. Stvarne oznake cinova vidljive su na ov­

ratnicima, a svi od generala do kadeta nose uske poz­ lacene epolete. Epolete nose i nizi cinovi. ali one su sire i u boji roda vojske sa crnim obrubom i na njima nema nikakvih drugih ukrasa. Madarsku su vojsku tog vremena resile mnogobrojne

znacke na kapama, a mnogi tvrde kako im u ljepoti nije bilo ravnih, bez obzira na to jesu li bile dopunja­ vane kakvim perom ili ne. Sto se pokrivala za glavu ti­ ce, generali su u punoj paradnoj odori jos uvijek na glavama imali okrugle i tvrde casnicke kape, bas kao da je rijec o austro-ugarskoj vojsci, kacige su bile izra­ dene po uzoru na kacige pripadnika njemackoq Wehrmachta, a oznake uvijek u bojama nacionalne trobojnice: crveno - bijelo - zeleno. Nacin oznecavanja docasnickih cinova nije se pro­

mijenio do danas: pruge koje idu poprecno preko epo­ lete u odredenim slucajevima dopunjene su sirom pru­ gom s bogatijim vezom. Kod nizih su cinova srebrne, a kod visih zlatne boje. Epolete najnizih vojnickih cino­ va bile su uze, a epolete su nosili i svi pripadnici zra­ koplovstva, no pruge su na njima mnogo uresenije i bogatije vezom, negoli pruge na docasnickim epoleta­ ma bilo koje druge grane vojske.

no korece prema europskim integra­ cijama, ali i prema NATO-u, jedan od boljih siteova koje mozemo preporuci­ ti je site americkog DoD-a s rjecnikqm

vojnih pojmova. Naravno, rijec je o englesko-engleskom rjecniku i prlllcan broj pojmova, zbog otezanosti i razlika engleskog i hrvatskog jezika, nije moquce prevesti, no, ipak je rjecnik nesto sto ce i te kako pornoci pripadnicima oruzanih snaga da se bolje pripreme za medunarodne vjez­ be i misije. Naravno, site je vrlo jednostavan, no, na njemu ipak pos­ toji link i prema NATO-ovoj terminologiji, a nacelo pre­ trazivanja je istovjetno. Objasnjenje se traf s obzirom na prvo slovo rijeci u abecedi, a potom se otvara abecedni po­ pis svih rijeci, Skrolanjem pronadite trazenu rijec i kliknite na pojam. Tad se otvara objasnjenje, a, nazalost, ne posto­ ji link Back vec se morate manualno, preko Explorers (iii nekog drugog programa, ovisno u kojem pretrazujete Inter­ net), vratiti na pocetnu stranicu. Unatoc svojoj jednostavnosti, site koji preporucujerno, vrlo je dobar i lagan za rad. Kad tomu dodamo da je rijec o sluf­ benoj podstranici arnerickoq DoD-a, tad je posve jasno o kakvoj je vrijednosti rijec.

www.dtic.mil.doctrine/jeVdoddict

, .• •Jep+y01,ap:J,-.-....;...._,,..1......., ~ _m L!._~ - - • _, -.,.~·

@DOD Dictionary of Military Terms

fndd'lisp!ISCy<iuctDbrowsclbcDODDicliouyoll<tiiary&A!i30Cilll:cTmm. TllrDOO DictioNllyMdlhcJoiNA~ymi.:andA~imsad:11,,bolK-iR-.cdbydlc.loill DocnitOivisol..J.7.loiatSIMf.Al'(llllOl'ed;:,.i.ur:flll.a)ffl..e~ia.JDilll'lll6:aa. l-02,"DODDictiDPt)'c/r,UIQrylGd~Tcnm.A.1-.dt4....,..G10:towrlDIM. -- BtoW!ltDoODictionary

dJl.CD.EfQHUKJ..MHO:fQ.RSIJ.!YYJ..~YZ

WEB INFO

U vrijeme kad Republika Hr­ vatska odluc-

Ivan BELINEC

Jurica MILETIC

HRVATSKI V8JNIK 24. prosinca 2004.

1 . Pritoka Mississippija, s kojom cini najdulju rijeku na svijetu je: A Potomac 8 Missouri C Niagara

2. Na uscu Amazone nalazi se veliki brazilski grad: A Rio de Janeiro 8 Manaus C Belem

3. Prve indijske civilizacije nastale su uz rijeku: A Brahmaputra B Ind C Ganges

4. Dunav se ulijeva u: A Sredozemno more 8 Kaspijsko jezero C Crno more

5. Kroz Moskvu protiece rijeka: A Volga 8 Moskva C Neva

31

www.hrvatski-vojnik.hr