pov gram morf.doc

PGHJ-Morfologija

IMENICE

- gramatičke kategorije: rod, broj, padež

SKLONIDBA IMENICA

- u staroslavenskom su postojale različite sklonidbe

Muški rod Ženski rod Srednji rod

O/JO promjena A/JA promjena O/JO promjena

I-promjena I-promjena N-promjena

U-promjena V-promjena T-promjena

N-promjena R-promjena S-promjena

-u hrvatskom standardnom jeziku postoje 3-sklonidbe: A-sklonidba (m.r. i s.r.)

E-sklonidba (ž.r. i m.r.)

I- sklonidba (ž.r.)

-neki oblici iz staroslavenskih promjena sačuvali su se do danas

-u starohrvatskom vjerojatno isto kao u staroslavenskom(povremeno se javljaju različiti

oblici)

Sklonidba imenica muškog roda (Glavna promjena)

Staroslavenski jezik Hrvatski jezik

O/JO promjena (Jd) A-sklonidba (Jd)

N rab-ъ N nož-ь N -ø

(-o,-e)imena Mario,Hrvoje

posuđeni apelativi

G rab-a G nož-a G -a

D rab-u D nož-u D -u

A rab-ъ A nož-ь A -ø/-a

-neživo/živo

-kajkavski: nema razlike živo/neživo A=G

(vidim stola)

1

V rab-e V nož-u V -e/u

-nepalatalna osnova/palatalna osnova

-kajkavski: nema V ili V=N

L rab-ê L nož-i L -u

-analogija prema D ili prema L iz U-

deklinacije

- čakavski govori: -e/-i

I rab-omь I nož-emь I - om/em

-nepalatalna osnova/palatalna osnova


O/JO promjena (Mn) A-sklonidba (Mn)

N rab-i N nož-i N -(ov)i/-(ev)i

-duga množina (može i ne mora)

-nepalatalna/palatalna osnova

-dolazi do sibilarizacije (u kajkavskom ne)

G rab-ъ G nož-ь G -ā, -ī, -ijū

- ā: ne zna se točno kako je nastalo;

vjerojatno vokalizacijom šva u slabom

položaju

- ī : analogija prema staroslavenskoj I-

promjeni

- ijū: analogija prema G dvojine I-promjene

- ø, -ov/-i: starohrvatski

D rab-omъ D nož-emъ D -ima

- om/-em: starohrvatski

-i,-im,-mi

A rab-y A nož-ę A -e

-i,-e: starohrvatski

V rab-i V nož-i V -i

L rab-êhъ L nož-ihъ L -ima

-eh, -ih, -i: starohrvatski

2

I rab-y I nož-i I -ima

-i,-mi,-im

- I-promjena: pr. gost, gospod

- nije se skroz očuvala

G mn. -ī (ljudi) prema G mn. I-promjene

-ijū (gostiju) prema G dv. I-promjene

- danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi

- U-promjena: pr. syn, med

- nije se skroz očuvala

L jd. –u (momku)

-ov u dugoj množini

- danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi

- N-promjena: pr. remen, jelen

-nije se očuvala

-danas se te imenice sklanjaju po a-sklonidbi

Sklonidba imenica ženskog roda (Glavna promjena)


A/JA promjena (Jd) E-sklonidba (Jd)

N žen-a N duš-a N -a

G žen-y G duš-ę G -ē

-i,e: starohrvatski

D žen-ê D duš-i D -i

-provodi se sibilarzicija

-e,i: starohrvatski

A žen-ǫ A duš-ǫ A -u

-ọ: kajkavski

V žen-o V duš-e V -o/-e[na –ica;kolegice]

L žen-ê L duš-i L - i

-provodi se sibilarizacija

3

-e,i: starohrvatski

I žen-ojǫ I duš-ejǫ I - om

-analogija prema m.r.

-oju>ou>ov: starohrvatski

-u(m)


A/JA promjena (Mn) E-sklonidba (Mn)

N žen-y N duš-ę N -e

-i, -e – starohrv.

G žen-ъ G duš-ь G -ā,ī,ū

-ā: nerazjašnjen nastanak

-ī: analogija prema I-sklonidbi ž.r.

-ū: dvojni oblici za imenice ruka, noga, sluga

- ø – starohrv.

D žen-amъ D duš-amъ D -ama

-analogija prema dvojini glavne promjene

-am: starohrvatski

A žen-y A duš-ę A -e

-i, -e: starohrvatski

V žen-y V duš-ę V -e

L žen-ahъ L duš-ahъ L - ama

-ah, -am: starohrvatski

I žen-ami I duš-ami I -ama

-ami: starohrvatski


I-sklonidba (Jd) I-sklonidba (Jd)

N kost-ь N -ø

-raguzeizmi: kos, milos

G kost-i G -i

D kost-i D -i

A kost-ь A -ø

4

V kost-i V -i

L kost-i L -i

I kost- ьjǫ/-ijǫ I -ju/-i

-ju: jotacija

-jum, ju, im: starohrvatski


I-sklonidba (Mn) I-sklonidba (Mn)

N kost-i N -i

G kost-ii/ ьi G -ī/ijū

D kost- ьmъ D -ima

-em,-im,-am: starohrvatski

A kost-i A -i

V kost-i V -i

L kost-ьhъ L -ima

-eh, -ih, -im,-ah: starohrvatski

I kost-ьmi I -ima

-mi, -i, -im, -ami: starohrvatski

- V- promjena: loky, smoky, ljuby, krvъvь

- danas: većina se sklanja prema e-sklonidbi (lokva, smokva)

ali i prema i-sklonidbi (ljubav, krv)

- R-sklonidba: mati, kći

- danas se sklanjaju prema e (mati) i i-sklonidbi(kći)

Sklonidba imenica srednjeg roda

- N,A,V uvijek isti (jd. o/e, mn. a)

- sklanjale su se prema:

O/JO promjena: selo, polje - danas a-sklonidba

N- promjena: ime, pleme - tematsko n se čuva u slijedu - danas a-sklonidba

T-promjena: tele, kljuse - tematsko t se čuva u slijedu - danas a-sklonidba

5

S-promjena: nebo, slovo - danas a-sklonidba

ZAMJENICE

-gramatičke kategorije: padež

-rod nemaju sve: npr. ti

-množinu nemaju sve: npr. ja

Sklonidba osobnih/ličnih zamjenica

1. i 2. lice


N azъ N ja

-kajkavski govori: jaz

G mene G mene, me

-me – enkl.oblik – novije stanje

D mьnê, mъnê, mi D meni, mi

-mi: enklitički oblik

-i u mi: analogija prema

enklitičkom obliku iz

staroslavenskog ili prema glavnoj

ženskoj palatalnoj promjeni – duša

-meni: analogija prema G(mene)

ili D(tebi)

A mę, mene A mene, me

-mene/tebe: analogija prema G

-me: u stsl.bio naglašeni oblik;

čuva se s prijedlozima (Osloni se

6

na me!)

V / V /

L mьnê, mъnê L meni

I mъnojǫ I mnom, mnome

-analogija prema imenicama m.r. i

ž.r.

-kajkavski: Buš pil z menom?

-moju-ou-ov-om(e)


N ty N ti

G tebe G tebe, te

D tebê, ti D tebi, ti

A tebe, tę A tebe, te

V ty V ti

L tebê L tebi

I tobojǫ I tobom

Toboju-ou-ov-om


N my N mi

G nasъ G nas

D namъ, ny D nama (nam)

A ny, nasъ A nas

V / V /

L nasъ L nama

I nami I nama

3. lice

7

N jd. onъ (onъ>pokazna zamjenica onaj) on

G jd. jego (anaforička zamjenica) njega ( ga )

D jd. jemu

- nj u kosim padežima: nastalo u vezi s prijedlozima koji su završavali na -n (kъn, vъn,

sъn)

- završno –n se odvojilo se od prijedloga i združilo sa zamjenicom

kъn jemu=k njemu

vъn jemu=u njemu

sъn jimь=s njim (analogijom –n se javilo u svim padežima)

- genitivni oblici: služili za izricanje posvojnosti

sin njega=njegov sin

nje posli=njezini poslovi

- D, jd. ž.r.: oblik njej zamijenjen je s njoj (analogija prema nepalatalnim zamjeničkim

osnovama)

- A, jd. ž.r.: ju (<jǫ), je (analogija prema G, jd. jeję)

Sklonidba posvojnih zamjenica

N mojь moj

G mojego mojeg(a), mog(a)

-a: analogija prema imeničkom nastavku u G, jd. (noža)

- u psl, stsl i sthrv posvojnost za 3. lice izražavala se G lične zamjenice on, ona, ono

-zamjenice njegov (13.st) i njezin (18.st): hrvatska inovacija

-oblik njezin se javlja tako kasno jer se u liturgijskim i pravnim dokumentima više spominju

muškarci

Upitno-odnosne zamjenice

kьto ( kьt-to)ktotko (ko)

- spajanje dvije zamjenice

8

čьto (čьt-to) čto (=tšto - disimilacija) što

kyikikoji (analogija prema koja, koje)

čьča

kaj(ka+j)

Neodređena zamjenica: vьsь, vьsa, vьse

N jd: vьsьvəsəvas sav

-vas: analogija prema G i ostalim oblicima

G jd: vьsegovəsegavsega(sega) svega (Seh duš dan)

Pokazne zamjenice

- neke se i izrazom razlikuju od današnjih

1. tъ, ta, to

N jd. m.r. tъ tъ+jь təjətaj

|

anaforička zamjenica

G jd. m.r. togo toga tog(a) -a danas funkcionira kao navezak

nije odlika zapadnojužnoslavenskih jezika

2. ovъ, onъovaj, onaj (analogija prema obliku – taj)

3. sь, si, se

-izgubila se

-tragovi: danas (dьnьsь) „dan ovaj“

-pretkazivo u imenicama m.r., a kasnije se dodavalo ostalim imenicama u tvorbi vremenskih

priloga: jutros, zimus, ljetos

(U se vrime godišća)

PRIDJEV

-gramatička kategorija: rod, broj, padež+komparacija

9

Neodređeni pridjevi

-u stsl. se sklanjaju po imeničkoj deklinaciji

-u hrvatskom ne

Muški rod


N nov-ъ N nov- ø

G nov-a G nov-a

D nov-u D nov-u

A nov-ъ A nov- ø /nova

V nov-e*

*ne zna se jesu li postojali

vokativi neodr.pridjeva

V nov-e (nov- ø /nov-i)

V=N (usmene pjesme)

-novi: pod utjecajem

određenih pridjeva

L nov-ê L nov-u

I nov-omь I nov-om, nov-īm

(robom – nepodudaranje), -im-

analog.prema odr.pridj.

Ženski rod


N nov-a N nov-a

G nov-y G nov-ē

- ē: analogija prema palatalnoj

promjeni

D nov- ê D nov-oj

-oj: analogija prema

određenim pridjevima

A nov-ǫ A nov-u

V nov-a V nov-a

L nov- ê L nov-ōj

I nov-ojǫ I nov-ōm

10

Određeni pridjevi


N novъ+inovyi N nov-i

G nova+jegonovajego

(fakultativno duljenje)

G nov-ōg(a), vruć-ēga

-ōga: analogija prema

nepalatalnoj sklonidbi kao i

kod pokaznih zamjenica tƄ,

toga

D novu+jemunovujemu D nov-ōm(e/u), vruć-

ēm(u)

A novъ+inovyi A novi/ novōg(a) =N/G

V novъ+inovyi V novi =N

L novê+jemьnovêjemь

-nije isti kao dativ

L nov-ōm(e/u), vruć-

ēm(u)

-isti kao dativ

I novomь+imьnovyimь I novīm

BROJEVI

- nekad su se sklanjali i redni i glavni brojevi 1 i 2 po zamjeničkoj deklinaciji 3 i 4 po imeničkoj (i, r) deklinaciji 5-10 po imeničkoj (i) sklonidbi 11-19 princip sklapanja

N dъva na desęte (priložni izraz) G dъvoju na desęte (okamenjeni L)

20, 30, 40 N dъva desęti (dvojina) G dъvoju desętu

50-90 N pętƄ desętъI pętijǫ desetƄ

100 N sъto sklanja se kao i seloG sъta (dvjesta, trista – dvojina)

1000 N tysǫšta sklanja se kao duša; danas kao ž.r. E- deklinacije

GLAGOLI

-podjela prema infinitivnoj i prezentskoj osnovi-dvojina se izgubila- supin je nestao (danas očuvan u kajkavskom uz glagole kretanja: idem spat)- sačuvani praslavenski participi postali su glagolski pridjevi i prilozi

11

- pasivni particip prezanta sačuvan je u tragovima - promjene u nastavcima pojedinih oblika

PREZENTJednina1.l. stsl. plet ǫplet ǫ > pletu > pletem - završno –m analogijom iz atematskih glagola (-mъ): byti, dati, vĕdĕti, imĕti, jasti >

(1.l.jd.PZ. jesmь, damь, vĕmь, imamь, jamь)- zamjena nastavka prvo (13.st) zahvatila glagole s prezentskom osnovom na -a- od 18. st. prevladavaju oblici s -m: znaju > znam- ostaci nekadašnjih tematskih glagola danas u HSJ: hoću, mogu

2. l. stsl. pleteši*pletešь > pleteš (-šь praslavenski nastavak)- u hrv. srednjovjekovnim tekstovima je –ši staroslavenizam- nastavak –si imali atematski glagoli; čuva se u: jesi

3. l. stsl. pletetъpletetъ > plete

- u hrv. srednj. tekstovima je –tъ staroslavenizam- završno –t čuva se u: jest

Množina1.l. stsl. pletemъpletemъ > pletemo

- psl. nastavci: mъ, mo, me [stari nastavci su se različito realizirali u različitim jezicima]( stsl: mъ, hrvatski: mo, kajkavski: me)

2.l. stsl. pletetepletete > pletete

3.l. stsl. pletǫtъpletǫtъ > pletut (u sr. vijeku) > pletu

kajk. pleteju – tematski vokal e je ostao pletedu- analogijom iz dati> (oni) dadu

Prezent glagola biti naglašeni nenaglašeni1.l. jesmь > jesəm >jesam -sekundarni šva

sam

2.l. jesi si3.l. jestъ >jest

- u psl. su i jest i je bili naglašeni- ja sam mu dao- on mu je dao - potvrda nekadašnjeg naglašenog oblika u

je

12

redu riječi1.l. mn. jesmъ > jesmo smo2. l. jeste ste3.l. sǫtъ > sǫ > su > jesu

- su je bio naglašeni oblik- jesu - analogijom prema ostalim oblicima

su

AORIST- preuzeo oblik sigmatskog 2. aorista

Jednina1.l. rekohъ > rekoh2.l. reče > reče3. l. reče > reče

Množina1.l. rekohomъ (rekohomo, rekohmo- u starijim tekstovima) > rekosmo- -s- analoški prema 2.l. mn.2.l. rekoste > rekoste3.l. rekošę > rekoše

IMPERFEKT- * êahъ > êhъ – kontrakcija- pletêahъ > pletêhъ > pletijeh, pletih, pleteh > pletijah - objašnjenje: 1. analogija prema

onima koji imaju ah; 2. êahъ > êjahъ > ijahъ -- manjina- *aahъ > ah; znaahъ > znah -- većina

Jednina1.l. -ahъ > -ah2.l. -aše > -aše3.l. -aše > -aše

Množina1.l. -ahomo > -ahmo > -asmo (analogija prema aoristu)2.l. -ašete > -aste -II-3.l. -ahǫ > -ahu

IMPERATIVJednina 1.l. - -2.l. plet-i > plet-i3.l. plet-i > (neka plete) – staro stanje - čuva se u Očenašu ( dođi kraljevstvo tvoje)

Množina1.l. plet-êmь, vid-imь > plet-imo, vid-imo2.l. plet-ête, vid-ite > plet-ite, vid-ite3.l. plet-ête, vid-ite > (neka pletu)

13

Kako glasi imperative glagola moći?Mozi 2.l.jd.Ili moji sačuvano u nemoj – ne mozi

PARTICIPI-bili sastavni dio jezika-sklanjali se-nisu svi sačuvani, a oni koji jesu glagolski pridjevi i prilozi-5 participa

1) Particip prezenta pasivni

Prezentska osnova + nastavci –mъ, -ma, -mo (vidimъ, vidima, vidimo)

-nije se sačuvao-ostaci u pridjevima : pitom (od glagola pitati (=hraniti) : onaj koji se hrani iz ruke) Lakom (od glagola alkati (=biti gladan))

2) Particip prezenta aktivni Danas: glagolski prilog sadašnji

Prez.osnova + nastavciN jd.m.r.i s.r. -y (ber-y)-ę (znaj-ę)-ę (hval-ę)

N jd.ž.r.-ǫšti (ber-ǫšti)-ǫšti (znaj-ǫšti)-ęšti (hval-ęšti)

Danas: 3.l.mn.PZ + -ći-ne sklanja se

Hrvatski: -i (<y): samo jedna potvrda (Povaljska listina, 1250)-e (<ę): služe, govore, hvale, muče, ... potvrđeni primjeri-ući/-eći: gledajući, govoreći, hvaleći, ...

-oblici na –ći (-eći/-ući) prevladali (oni su zapravo N jd.ž.r. participa prezenta aktivnog)-ostaci oblika na –e: hote, nehote, glede-neki se participi prezenta rano leksikalizirali kao pridjevi, npr. Gorući, tekući, mogući... (no ne kompariraju se)

3) Particip preterita aktivni I. Danas: glagolski prilog prošli

14

Inf. Osnova + nastavci

Osnova na suglasnik: -ъ (nes –ъ) /m.i s.r./Ostatak: prilog uzgred, mimogred

-ъši (nes-ъši) /ž.r./

Osnova na samoglasnik: -vъ (vidê-vъ) - vъši (vidê-vъši)

-sklonidba nije sačuvana-prevladali oblici na –v, -vši (samoglasničke osnove) -av, -avši (suglasničke osnove)-kao pridjev sačuvao se oblik bivši (ne komparira se)

4) Particip preterita aktivni IIDanas: glagolski pridjev radni

Inf.osnova + -lъ, -la, -lo; -li, -le, -la (plelъ, plela, plelo…)-redukcija poluglasa šva-vokalizacija (novoštokavska inovacija)

5) Particip preterita pasivniDanas: glagolski pridjev trpni-jedini particip koji je sačuvao sklonidbenu paradigm

Inf.osnova + -tъ, -ta, -to,… -nъ, -na, -no,…

-enъ, -ena, -eno,…-jenъ, -jena- jeno,…

Složeni glagolski oblici: perfekt, pluskvamperfekt, kondicional, futur

Kondicional-analitička strukturaOptativ gl.biti+particip preterita aktivni II (-lъ…)Optativ gl.biti: bimь, bi, bi; bimo, bite, bǫ

-miješanje optativa s aoristom glagola biti:byhъ, by, by; byhom, byste, byšę

-danas: bih, bi, bi; bismo, biste, bi (=nenaglašeni oblik aorista glagola biti)

Futur-u prsl.nema posebnog oblika-buduće vrijeme izražava se prezentom svršenih glagola (stsl.napišǫ – napisat ću)-u stsl.kanonskim tekstovima futur nesvršenih glagolaprezent glagola imêti, hotêti, načęti (nema u hrv.), byti + infinitiv

15

hoštǫ dêlatiimamь dêlati – 'radit ću'

-slavenski jezici razvili analitičke tvorbe futura prema dvama razl.obrascimaa)futur tvoren pomoćnim glagolom biti (budem radio) FIIb) futur tvoren pomoćnim glagolom htjeti (radit ću) FI

-enklitički oblici glagola htjeti nisu prasl.postanja-prije naglašeni-češći, FII u hrv.stand.jeziku – samo u zavisnim rečenicama

TVORBA RIJEČI

-nema bitnih sustavnih promjena-razlika u pojedinim tvorbenim modelima i sufiksima

-sufiksi tipični za južnoslavenske jezike:-ica (glavica), -ac (gradac); -nica (kovačnica)

-sufiksi tipični za zapadnojužnoslavenske jezike:-ad(štenad), -oća(hladnoća), -ača (udavača), -aj (događaj), -ić (konjić)

-sufiksi tipični za jezike središnjega južnoslavenskog dijasistema:-ara (vračara), -etina (ženetina), -otinja (golotinja) ; -as (Milas), -man (Radman), -ić (Ivić)...

-rijetka uporaba:-ak(listak)-u kajk. Vrlo živ – ek (listek, stolek, kaputek,...)

-nestali iz uporabe:-av (Dobrav), -osta (Dobrosta), j(<jə) Banja Luka (banova luka), Ivanja Reka

-izgubili prvotno (deminutivno) značenje;-ca (<əca): vrpca (#noćca)-ic (konjic)

-doživjeli ekspanziju:-ić, -čić (listić, kamenčić…)-telj (vršitelj, branitelj, voditelj,…)-aš (košarkaš, milijunaš)-ivati/-avati (kazivati, dodavati…)

-sufiksi posuđeni iz drugih jezika:<grč.,lat.,tal.: -ija (biskupija, štamparija; robija)<tur. –džija (dućandžija; šaljivdžija)-luk (pašaluk; bezobrazluk)-ana (kavana; kuglana)<mađ. –ov (lopov, korov; šarov)

16

-internacionalni sufiksi (<grč., lat.; njem.posrednik): registrator, organizacija, tolerancija, okupirati, identitet…

-posuđeni prefiksi (prefiksoidi, vezani leksički morfemi)-antiratni, kontraobavještajni, postdiplomski, superbogat, reizbor

SINTAKSA

-red riječi-zamjenička enklitika prethodila glagolskoj Zašto me si stvorio?-atribut često dolazio iza imenice …riči od jezika hrvatskoga…-imenica često dolazila između dvaju atributa …neizmjernom dobrotom tvojom…

-konstrukcije s brojevima 2,3,4-uz 2 (i oba) dolazila imenica u dvojini (2 brata)-uz 3 i 4 dolazila imenica u množini (3 brati)-takvo se stanje čuva u čakavskome narječju-u kajk. Samo množina (2,3,4 brati)

-u štokavskome narječju i standardnome jeziku (2,3,4 brata)

LEKSIK

-osnovni leksički sloj hrv. Jezika: -riječi praslavenskog podrijetla-i u praslavenskom bilo posuđenica iz drugih jezika (najviše iz germanskog: knez, vitez)-neke riječi tipične samo za južnoslavensko područje (gaziti, grana, mlak, paziti, lubenica…)-neke riječi tipične za jezike nekadašnjeg središnjeg južnoslavenskog dijasistema (ali ne za sve govore) (kiša, proljeće, trag, ujak,…)

Posuđenice iz drugih jezika:-latinizmi: citat, datum, komparacija…-grecizmi: biologija, mit, muzej…-germanizmi: cigla, kralj, puška…-talijanizmi: lađa, lokot, tiramisu…-hugarizmi: lopov, čipka, cipela…-turcizmi: šećer, boja, jarak…-bohemizmi: dojam, obrazac, časopis…-galicizmi: beletristika, brošura, dekolte…-rusizmi: snabdjeti, uslov, osmoljetka…-srbizmi: nadležan, saobraćaj, sijalica…-anglizmi: mikser, printer, džez, intervju, džip, lift, sprej, vikend, sport…-jezično čistunstvo

MORFOLOŠKE OSOBITOSTI STARIH KAJKAVSKIH TEKSTOVA

17

1. NASTAVCI U GENITIVU MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA-> RAZLOZI RAZLIČITOSTI

-nastavci koji se mogu pojaviti su –cv ili –ev-nastavak ovisi o završetku imenice-> ako je završetak imenice nepalatal, nastavak je –ov (zrokov, tatov, lotrov), a ako je završetak imenice palatal, nastavak je –ev (tolvajev)

2. NASTAVCI U GENITIVU MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA

-nastavci koji se mogu pojaviti su: -Ø (ruk) ili –e (gospode)-> starije stanje

3. NASTAVAK U AKUZATIVU MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA

-nastavak je –e (galde, tolvaje)

4. NASTAVAK U LOKATIVU MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA

-nastavak je –ah (knjigah, šentencijah)-> starije stanje-> razlog za takav oblik: 1) drugi lokativni oblici, 2) N mn.+ nastavak -h

5. GENITIVNI OBLICI ZAMJENICA

-povratno-posvojna zamjenica svoj: svojega-upitno-odnosna zamjenica što: čega-posvojna zamjenica njegov: njegove

6. LIČNE ZAMJENICE U 1. L. JD.

-mogu se pojaviti naglašeni oblici (npr. mene), nenaglašeni oblici (npr. mi), ali i staroslavenski oblik s protetskim j (jaz)

7. POKAZNA ZAMJENICA ONAJ

-u genitivu množine muškoga roda ta zamjenica ima nastavak –eh: (oneh)

8. NENAGLAŠENI PREZENT GLAGOLA BITI U 3. L. MN.

-oblik je su-> taj je oblik stariji od naglašenoga oblika-> nastao je denazalizacijom stražnjega nosnog samoglasnika i gubljenjem glasa t staroslavenskoga oblika sont

9. IZRAŽAVANJE BUDUĆE RADNJE

-futur II.- naglašeni nesvršeni prezent glagola biti+ glagolski pridjev radni (budemo govorili, budeš čitaš, buš mogel)-futur I.- svršeni nenaglašeni oblik prezenta glagola htjeti+ infinitiv (ću znati)

10. VREMENSKI VEZNICI

-javlja se oblik gda-> nastaje od staroslavenskoga oblika k6da-> jer se gubi, a k prelazi u g prema pravilima za jednačenje po zvučnosti

18

11. PRIJEDLOZI S GENITIVOM

-mogući su razni prijedlozi: prez, brez, bez, iz, od, pred itd.

12. PRIJEDLOG NA

-može stajati s dva padeža: akuzativom (npr. na poglavnika) i lokativom (npr. na moru)

13. VEZNIK ALI

-veznik ali može biti suprotni, ali i rastavni vezik (ako koteri gospodin ali plemenit čovjek)

14. AKUZATIV JEDNINE IMENICA ŽENSKOGA RODA

-nastavak je većinom –u (zemlu, glavu), ali temporalni akuzativ može imati nastavak –a kao u nominativu (perva doba)

15. LOKATIV JEDNINE IMENICA MUŠKOGA I SREDNJEGA RODA

-nastavak je –e (polje, Belgrade)-> prilagodba imenicama palatalnih osnova-> prije je bio nastavak –u

16. IMENICE N-SKLONIDBE

-imenice srednjega roda koje u kosim padežima, osim u akuzativu, imaju infiks –en: ime, vrijeme itd.

17. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA ŽENSKOGA RODA

-nastavak je –u: (množinu, vojsku)

18. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA MUŠKOGA RODA

-nastavak je –om ili –em: ako imenice imaju palatalan završetak, onda imaju nastavak –em (npr. ognjem), a ako imaju nepalatalan završetak, onda je nastavak –om (npr. cesarom)

19. NENAGLAŠENI OBLICI ZAMJENICA

-mogući su (npr. mu)

20. IMPERFEKT

-ništa se ne razlikuje od uobičajenoga imperfekta (npr. bijaše)

21. GLAGOLSKI PRILOZI

-glagolski prilog prošli: sufiks –vši: (npr. postavivši) i glagolski prilog sadašnji –ći: (npr. budući)

22. LOKATIV MNOŽINE IMENSKIH RIJEČI MUŠKOGA RODA

19

-nastavak je –ih: (npr. hudih tolnačih)

23. INSTRUMENTAL JEDNINE IMENICA I-SKLONIDBE

-sve imenice ženskoga roda-> imaju nastavak jom: (npr. rečjom)

24. DATIV JEDNINE PRIDJEVA MUŠKOGA RODA

-nastavak je –omu: (npr. tužnomu-> analogija prema lokativu

25. VREMENSKI PRILOZI

-primjeri: dostakrat (često), lekmesto (odmah, smjesta)

26. PRIJEDLOZI S INSTRUMENTALOM

-prijedlog s u različitim oblicima: s, š, z, ze itd.

27. UZROČNI VEZNICI

-primjeri: ar (jer), zato, zato što itd.

28. AKUZATIV MNOŽINE ŽENSKOGA RODA

-nastavak je –e: (npr. ribe)

29. INSTRUMENTAL MNOŽINE IMENICA MUŠKOGA RODA

-nastavak je –i: (npr. z žutanki)

30. AKUZATIV ZAMJENICE ONI

-glasi nje: (npr. prokuhaj nje dobro)

31. INSTRUMENTAL MNOŽINE PRIDJEVA MUŠKOGA RODA

-nastavak je –emi: (npr. jajčevemi)

32. IMPERATIV

-2. l. jd.-> infinitivna osnova+ nastavak –j ili –Ø: (npr. prokuhaj, ocedi)-3. l. jd.-> neka (naj) + 3.l.jd. prezenta: (npr. neka/naj čeka)

33. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

-tipični nastavci: -t, -en, -jen (npr. rečeno)

34. MJESNI PRILOZI

-primjeri: gore, dolje itd.

20

35. NAČINSKI PRILOZI

-primjeri: mehko, drobno, lagano itd.

36. RASTAVNI VEZNICI

-najčešći:ili, ali, iliti, aliti

37. LOKATIV JEDNINE ŽENSKOGA RODA

-nastavak je –i: (npr. na zemli-> staro stanje)-> mlađe: -e

38. LOKATIV MNOŽINE SREDNJEGA RODA

-nastavak je –ih: (npr. deržanjih)

39. INSTRUMENTAL MNOŽINE IMENICA ŽENSKOGA RODA

-nastavak je –ami: (npr. jabukami, ženami, dušami)

40. INSTRUMENTAL JEDNINE UPITNO-ODNOSNE ZAMJENICE KOJI

-oblik je kojem

41. POKAZNA ZAMJENICA OVAJ

-različiti oblici: ov (staro stanje), ovem, ovo itd.

42. PRIDJEVSKI NASTAVCI U INSTRUMENTALU JEDNINE, GENITIVU MNOŽINE I INSTRUMENTALU MNOŽINE ŽENSKOGA RODA

-I jd.-> nastavak je –um: (npr. velikum)-> staro stanje: oju> u-> 2 teorije nastanka: 1) analogija prema muškome rodu, 2) om> zatvoreno o> um-G mn.-> nastavak je –ih: (npr. zemaljskih)-> staro stanje: i= yi> ii> i+ h= analogija prema lokativu-I mn.-> nastavak je –emi: (npr. zemaljskemi)-> mlađe stanje-> inače –imi -> moguća zamjena palatalnih i nepalatalnih osnova (npr. ovêh, ovêm, ovêmi)

43. KOMPARATIV PRIDJEVA

-najčešći nastavci: -ši, -ji/-eši (npr. bolša, nižeše, prikladnieša)-nepravilna komparacija: (npr. manji> manjši)

44. INSTRUMENTAL ZAMJENICE ONA

-oblik je njum

45. LOKATIV POVRATNE ZAMJENICE SE

-oblik je sebe

21

46. KOLIČINSKI PRILOZI

-primjeri: jenkrat, dvakrat itd.

47. PRIJEDLOZI S DATIVOM

-primjeri: k/ka

MORFOLOGIJA STARIH HRVATSKIH TEKSTOVA- POSEBNOSTI

-u starim kajkavskim tekstovima je nominativ uvijek jednak vokativu-> kajkavci nemaju poseban oblik za vokativ

-najstariji hrtvatski književni jezik je čakavski

-u akuzativu množine muškoga roda u starim čakavskim tekstovima se mogu pojaviti dva nastavka: (ovo se obilježje javlja i u zamjenica i u pridjeva)1) –i-> ako se radi o ikavskim tekstovima 2) –e-> ako se radi o ekavskim tekstovima

-u množini muškoga roda u starim štokavskim tekstovima se uz nastavke za kratku množinu pojavljuju i nastavci za dugu množinu-> imenice duge množine su se u staroslavenskome sklanjale po u-deklinaciji-> dugu množinu ima većina jednosložnih imenica, ali i neke dvosložne (npr. labud)

-dativ, lokativ i instrumental su u starim štokavskim tekstovima jednaki tek od 2. pol. 18. st. ili od početka 19. st.

-prva pojava sufiksa –ima se javila u instrumentalu

-u starim kajkavskim tekstovima postoji tendencija izjednačavanja prema imenicama nepalatalnih osnova, npr. mužom

-množinski nastavak –Ø se osim u srednjem rodu, može pojaviti i u muškome rodu u starim kajkavskim tekstovima, ali je to vrlo rijetko-> samo u nekih imenica, npr. penez, dukat

-u starim čakavskim tekstovima u ženskome se rodu pojavljuju dva nastavka:1) –i-> taj nastavak imaju sve «stare» imenice ženskoga roda iz staroslavenskoga (npr. žena, duša), 2) –e-> pri čemu taj –e nema veze s palatalnim završetkom imenice

-u starim se kajkavskim tekstovima u dativu jednine ženskoga roda uz nastavak –e može pojaviti i nastavak –i-> čisti utjecaj štokavštine-> može se javiti i u zamjenica

-u starim čakavskim tekstovima se u množini ženskoga roda u akuzativu i vokativu se pojavljuje nastavak –e-> utjecaj palatalnoga završetka

22

-nastavak –a u genitivu množine starih štokavskih tekstova je najveće razlikovno distinktivno svojstvo štokavaca

-u dativu množine starih štokavskih tekstova javlja se simultanizam: -am/-ama

-u akuzativu množine u hibridnim tekstovima javlja se pomiješanost nastavaka za palatalne i nepalatalne imenice-> palatalne imenice dobivaju nastavak za nepalatalne imenice i obratno

-zamjenice se u starohrvatskim tekstovima mogu podijeliti na:1) lične2) nelične- ponašaju se poput atributa, slične pridjevima-> pridjevsko-zamjenička deklinacija

-najstariji oblik u dativu lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je mne

-oblici ličnih zamjenica u staročakavskim tekstovima s čakavskom jakom vokalnošću: mani, mane

-stari oblik u akuzativu jednine lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima glasi me-> mlađi je oblik mene= analogija prema genitivu

-prototipni oblik za sve lokativne oblike lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je genitivni

-prototipni nastavak za instrumentalne oblike lične zamjenice ja u staročakavskim tekstovima je –om

-kontrahirani instrumentalni oblik lične zamjenice ja u hibridnome jeziku glasi mnu-> kontrakcija od mojeju

-oblici mnom i manom su mlađi oblici

-neličnim zamjenicama u starohrvatskim tekstovima pripadaju sve zamjenice osim osobnih i povratnih-> tako se sklanjaju i: određeni pridjevi, komparativi i superlativi-> pridjevsko-zamjenička deklinacija

-neodređeni se pridjevi sklanjaju prema imeničkoj sklonidbi

-u akuzativu jednine muškoga roda za nelične zamjenice u staročakavskim tekstovima se javljaju dva oblika: 1) –i> za neživo, 2) –oga/ega= za živo-> oga= nepalatalni završetak, ega= palatalni završetak

-u dativu jednine ženskoga roda za nelične zamjenice u staroštokavskim tekstovima se javlja i fakultativni navezak –zi, npr. njojzi

-u instrumentalu jednine ženskoga roda pridjeva u staročakavskim tekstovima se javlja nastavak –ov, ali i –ev kao kontrahirani oblik nastavka –ojon

-u komparativu i superlativu pridjeva staroštokavskih tekstova može se javiti i sufiks –ok

-u starohrvatskome su se svi brojevi mogli sklanjati

23

-najprije su se u štokavskome brojevi mogli sklanjati do 4, a kasnije su to preuzeli čakavci i kajkavci

-brojevi su se sklanjali po dvjema skloidbama: imeničkoj i pridjevsko-zamjeničkoj

-u deklinaciji broja dva u staročakavskim tekstovima se javlja adrijatizam (npr. dvim/dvin)

-najinovatniji u morfološkim oblicima u štokavskome su Dalmatinci, Hercegovci, Bosanci i Slavonci, a najkonzervativniji su Dubrovčani

-razlog za velik broj oblika za brojeve je ekonomski-> prije su postojali različiti oblici plaćanja

-među brojevima tri i četiri postoji tendencija prema nesklanjanju

-kod deklinacije broja četiri u genitivu javlja se analogija prema genitivu

-tablica starijega i mlađega stanja:

STARIJE STANJE MLAĐE STANJE-nastavak –em u I imenica i-sklonidbe -nastavak –om u I imenica i-sklonidbe-jeju, jime -nju. njime(dodavanje n u zamjenicama)-nastavak –oju za A jd. imenica ž.r. -nastavak –u za A jd. imenica ž.r.-ov -ovaj= vokalizacija šva+ navezak j; ovi-> i= prema određenim oblicima pridjeva-prijedlozi bez, prêz -prijedlog brez-ami u DI mn. imenica ž.r.-> DI dvojine -ama u DI mn. imenica ž.r.-> utjecaj DI za L-nastavak –ê u L jd. im. m.r.-> pal. završ.-nastavak –i u L jd. im. m.r.-> nepal. završ. -nastavak –u L jd. im. m.r.-> utjecaj D u-deklinacije-nastavak –ih u L mn. imenica s.r -nastavak –ima u L mn. imenica s.r.-nastavak –ju u I jd. imenica ž.r. -nastavak –jum u I jd. imenica ž.r.-> spoj I jd. m.r.+ ž.r.

-trojako podijetlo kajkavskoga e:1) refleks šva2) prednji nosni samoglasnik (en)3) jat

-2. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s vokativom

-3. l. jd. imperativa-> uvijek povezano s nominativom

Kuzmić:1) imenice srednjeg roda u množini2) imenice u genitivu množine3) zamjenice u dativu množine

24

4) zamjenice u genitivu množine5) zamjenice u instrumentalu množine6) pluskvamperfekt7) perfekt8) aorist – 3. lice množine9) imperfekt10) glavni brojevi11) gl. pr. trpni12) prezent -1. lice jednine13) imenice u akuzativu množineI još 2 pitanjaFrančić:1) ženojǫ-________-ženou-_________-ženom2) lakom je nastalo prema __________3) instrumental množine imenica ženskog roda nastao je ____________ prema ____________.4) zamjenica u dativu njej je u _____ stoljeću zamijenjena sa njoj5) u prezentu glagola gledati, glasovna promjena nije se dogodila u :a) 1. licu jednine b) 3. licu množine c) ?6) prezent glagola biti glasio je:a) su b) jesu c) esu d)esǫt7) u vokativu jednine imenice žena vidi se ostatak nekadašnje:a) a – sklonidbe b)ja – sklonidbe c)v – sklonidbe d) ?8) U sklonidbi množine imenica vidljivi su ostaci dvojine: DA NE9) Koje je prvotno značenje imao sufiks –ca?10) Koja zamjenica nije bila enklitička:a) mi b) me c) ?11) U genitivu množine nastavak –iju ostatak je nekadašnje _____________12) ____+ jemu = k njemu13) Kako bi danas glasilo njega brat?14) Naslov Nazorove pjesme Seh duš dan danas bi glasio ______________15) Analogijom prema kojoj vrsti riječi su nastale riječi poput danas, jutros, zimus ...? ___________16) Kojem bi današnjem obliku odgovarao particip preterita pasivnog? ………..

MORFOLOGIJA 1. Morfološka analiza a. Imperfekt – bihub. Gpt u G – štampanih c. Prijedlozi s G – zmeda; RADI d. kondicional – bi pristajalo e. Zamjenice u D – (čini mi se da je pitanje bilo nešto s kraćenjem pa mislim da je samo) mi (međutim netko je još napisao meni, mojoj)f. G mn. m. r. – ljudih; zrokov; g. A mn. m. r – netko će već naći

25

2. Iz koje su deklinacije –ov i –ev? I-deklinacije3. Mlađe stanje A jd. zamjenice „ti“? Tebe; te. 4. Sufiks –ana dolazi iz? Turskog. 5. Sufiks –ca označava? Deminutiv. 6. U sintagmi je „njegova žena“ zamjenica glasila? Mislim jego. (Neki su ponudili i njega)7.–m kao nastavak u 1. l. jd. pz pojavljuje se u 13. st. 8. U kojim se padežima vide ostaci dvojine? NGI Zamjenica onŠVA danas glasi? Skripta kaže sljedeće: N jd. onъ (onъ>pokazna zamjenica onaj) on. Ne znam koji je točan odgovor.9. Ostaci nekadašnjih atematskih glagola u 2. i 3. l. jd. čuvaju se u glagolu? Biti. 10. Odakle s u zimus? Analogija prema stsl. pokaznim zamjenicama sь, si, se. 11. Glede je ostatak participa? Prezenta aktivnog. 12. Tvorba futura s pomoćnim glagolom __________ svojstvena je većini slav. jezika? Rekao bih htjeti, jer je biti samo u zavisnim rečenicama.

Ivan Gundulić: Dubravka (čakavski )

1) Primjeri za Vjd imenica m. i ž. roda?

Ž.rod: božice slobodom. rod: uzroče, uresu ( opreka palatal./ nepalatal)

11) Primjeri 1 lice jd. Prezenta. Mlađe ili starije stanje? puštavam, svežem ( mlađe, starije je na u )

2) nastavak za Ljd imenica svih rodova? Mlađe ili starije?

m.rod: u skladu, u miru, u pokoju ( mlađe) ž.rod: u crkvi ( utjecaj Ljd U deklinacije)s. rod: po nebi( starije, mlađe je po nebu)

10) Komparativ pridjeva!

Na kraju nije rekao samo piše da su vedrijem i čestitijem stariji obični pridjevski oblici a ne komparativi

7) N jd. Zamjenice ovaj, G mn zamjenice sav i Imn zamjenice taj?

- ovi cvit( ovi- analogija prema određenoj pridjevskoj deklinaciji ti, vi, oni) - svijeh- tijem usti( D analoški prodire u I, očekujemo tijemi)

Prekomurska pjesmarica ( mješovit)

26

2. Morfološki odredite imenicu gospoda

gospoda- semantički je množina ali to je N jd ž roda( isto kao i žena)

14. Kako glasi pridjev izveden od gikonima Siget? Razlikuje li se to od standarda?

sigečki, sigečkih – razlikuje

11) U kojem gram broju dolazi im. Uz broj dva?

dva prijatelja –oblici dvojine javljaju se uz dva i oba

23) Navedite prijedloge sa Instrumentalom

Š njimi, ze, z

12) Ima li u tekstu potvrda V ličnih zamjenica?

Ferdinand, tiOh, taCar,ti 24) Kojoj vrsti veznika pripada veznik ar?

ar= jer ( uzročni veznik)

1) pronađite u tekstu imenice I sklonidbe žalost, pomoč

13) koji nastavak imaju pridjevi m roda u D. jd?

k monotomu

10) Koji je instrumentalni nastavak im. Ž. roda i- sklonidbe?

Z lepom rečjom ( šva-j-orep --- øju---- ju) NISAM VJEŠTA S TIM ZNAKOVIMA :D

reč—ju---m

Odakle m ? a) I jd m rod( glavna deklinacija) b) Analogija iz U – deklinacije

žen—oju—u/ ov ( stari nastavci)

22)Pronađite vremenske priloge!

vezdaj

9) Koji nastavak imamu imenske riječi u L mn?

27

kudih, velikihgorai

21) Koji su glagolski načini potvrđeni u tekstu?

poslušajte- imperativbi potkopal- kondicional 1

20) Koji su složeni glagolski oblici potvrđeni u tekstu?

beše pisal- pluskvamperfekt

6) Pronađite imenice u vokativu! Što zapažate objasnite

Gospoda V=N u kaj.Gramatički nastavak za V se izgubio u kaj

18) Pronađite i morfološki odredite sve ostale oblike glagola htjeti!

hočete, hočem, ne ščem 7) Koje nastavke imaju im. Muškog roda u L jd? Koji je stariji? Kako je nastao mlađi?

SigetuSigetu gradu

28

Documents

pov gram morf.doc