PortalPortalK A Š T E L A N S K E N O V I N E

Srijeda, 3. OŽUjak 2010. | BrOj 21 - pOSeBnO izdanje | iSSn: 1846-7431 www.kaStela.Org

Sretan ti rođendan grade!AKTUALNOSTI • GOSPODARSTVO • TURIZAM • INTEVJU • KULTURA • SPORT • ZABAVA • KANTUN ZA MLADE

BESPLATNI PRIMJERAK

2 portal >> Dan grada

:: Dan grada

3Dan grada << portal

Zašto VOLIM Kaštela?Z

ašto volite Kašte-la? Pitanje koje zbunjuje svakoga sugovornika. Mno-

gi ni ne znaju zamku toga upita. Kaštela, sedam bije-lih labudova! Ili i ona imaju opasnosti svih gradova?

Kaštela volim!

Zašto? Rođena sam tu, sve-te sakramente dobila sam u njima. Početak školovanja provela sam u tim lijepim Kaštelima. I što sada? Je li to razlog ljubavi? Vjerojat-no bi trebala povjerovati u ove argumente. No, što da-lje?

Zašto volim Kaštela? E, to

bih mogla propitati mnoge. Od Trpimira, Ane Roje, Ive Cvitića pa sve do Veljka Ro-gošića. Možda svi oni znaju odgovor - zašto volim Ka-štela? Eto, volim taj grad. Kao što se ljudi međusobno ljube, a ne znaju reći zašto. Tako Kaštela i ja - Volimo se. U gradu poznajem svaku bužu. Voljeti Kaštela to vam je ovisnost.

Putovah mnogo. Ali kada bih bila na dohvat Kašteli-ma, bez obzira na godine, uvijek sam bila presretna. Pomalo sentimentalno, ali istinito. I zato sam zbunje-na.

Portal - Kaštelanske novinewww.kastela.org

Nakladnik: Fikro d.o.o., Lapotići 11, 21214 Kaštel Kambelovac

Uredništvo: Kontakt telefon: +385 (0)21 221 201, 098 813 162

Fax: +385 (0)21 221 201Email: info@kastela.org

Glavni urednik: Josip Krokar

Urednik: Joško Grgin

Zamjenica urednika: Jelena Tadin

Grafički urednik: Ana Perišin, Ivana Ledenko

Novinari: Mrđana Čagalj, Mario Botić, Petar Dozan, Goran Glavina, Valerija Konta-Maglica, Marijana Matas, Dijana Putnik, Ivana Sušac

Fotografija: Mario Alajbeg, Anton Erceg, Mario Gucek-Andromak, Željana Mornar Deman

Lektura: Ana Tadin Burul

Voditeljica ureda: Mirjana Jurašin

Marketing i prodaja oglasa: Nataša DozanKontakt telefon: +385 (0)21 221 201, 098 9666 945

Email: marketing@kastela.orgWeb: www.kastela.org/marketing

Web administratori: Kuzma Topić, Zvjezdana Topić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Posebno izdanje povodom Dana grada

Internet: Portal grada Kaštelawww.kastela.org

IMPrEssUM

Poštovani čitatelji, pro-teklo je nešto manje od šest godina otkad se u kaštelanskom infor-

mativnom prostoru pojavio Portal grada Kaštela, te Vam se obratio putem interneta u želji da Vam na jednom mje-stu približi sve bitne informa-cije i obavijesti sa područja Kaštela.

Nakon šest godina rada, ar-hive od preko 10.000 članaka o Kaštelima i 20 brojeva Ka-štelanskih novina, u rukama upravo držite naš novi pro-jekt, prigodne Kaštelanske novine izdane povodom Dana grada, a namijenjene upravo Vama.

O tome koliko smo kaštelan-skih tema obradili i novih rubrika uveli ne treba niti go-voriti. Vjerujemo da i sami to vidite, a i značajan porast Va-šeg zanimanja govori u prilog toj tvrdnji.

Svi navedeni razlozi imali su prvenstveni cilj da Kašte-lanske novine i Portal grada Kaštela postanu još prepo-znatljiviji izvor pravodobnih i objektivnih informacija za sve građane našeg grada.

Iako se skoro nikada ne hva-limo iskoristit ću ovu priliku i reći kako je Portal grada Kaštela danas najčitaniji ka-štelanski medij kojeg dnevno otvori prosječno 4.000 posje-titelja. Egzaktne brojke idu tome u prilog i govore da je Portal danas jedan od najbo-ljih lokalnih medija u Hrvat-skoj. To je konstatacija koju možemo reći bez imalo skro-mnosti.

Poštovani čitatelji, na kraju bih Vam u svoje ime, ali i u ime svih djelatnika poručio da ćemo svi u Portalu i da-lje imperativno pokušati biti još bolji i još “ekstremnije” lokalni. Naime, naša želja je da budemo što više domaći, da pišemo o našem gradu, a posebice o ljudima koji u nje-mu žive. Iako se nalazimo u vremenu globalizacije svi se u svijetu slažu da je lokalno i regionalno najvažnije. To je trend i u lokalnom svjetskom novinarstvu. Cilj nam je doći do svakog našeg sugrađanina, našeg susjeda te iz njihovih vrlina, mana i razmišljanja kao glas javnosti u okviru na-ših mogućnosti pripomoći da nam Kaštela budu grad ugod-nog življenja.

Čestitam Vam Dan grada Ka-štela!

Joško Grgin

Riječ urednika

DATUM I sAT MJEsTO NAZIV DOGAĐANJA OrGANIZATOr

03.03.2010.18:00

(srijeda)

Kaštel StariZadruga

7. NATJECANJE KAŠTELANSKIH VINARA

(završna večer)

BijaćiPZ Kaštela coop

03.03.2010.19:00

(srijeda)

Kaštel LukšićDvorac Vitturi

MUZEJSKA VEČERDRŽAVNI ARHIV U KAMENU Muzej grada Kaštela

04:03.2010.09:00

(četvrtak)

1.Kaštel Lukšić(kod spomenika dr. Franji

Tuđmanu)2.Malačka

(spomen obilježje poginulim braniteljima)

POLAGANJE VIJENACA GRAD KAŠTELA

04.03.1011:00

(četvrtak)

Kaštel SućuracKino “Sv. Juraj”

SVEČANA SJEDNICAGRADSKOG VIJEĆA GRADA

KAŠTELAGRAD KAŠTELA

04.03.2010.20:30

(četvrtak)

Kaštel StariGradska športska dvorana

KONCERTMARIJAN BANNENO BELAN

GRAD KAŠTELA

05.03.2010.13:00(petak)

KAŠTEL SUĆURACVatrogasni dom

SVEČANA SKUPŠTINA KLUBA DRAGOVOLJNIH

DAROVATELJA KRVI “Adri-achem”

DDK “Adriachem”

06. i 07. 03.2010.

(subota-nedjelja)KAŠTELA

KOLIJEVKOM HRVATSKE DRŽAVNOSTI – planinarski

put Bijaći - Klis

Hrvatsko planinarsko društvo “Ante Bedalov”

06.03.2010.19:00

(subota)

KAŠTEL SUĆURACKino Sv. Juraj

KAZALIŠNA KOMEDIJA “GROP”premijera

Kazališna udruga “Moreta”

07.03.1007:00 – 13:30

(nedjelja)

Čiovo-Trogir-Kaštela-Solin-Split

TRKAČKI MARATON “KAŠTELA 2010”

u spomen na poginule branitelje

Udruga roditelja poginulih branitelja domovinskog rata

Kaštela

DAN GRADA KAŠTELA

Program događanja

Trpimirova darovnica 852.U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Za vladanja vrlo pobožnog franačkog kralja Lotara u Italiji, indikcije XV., 4. ožujka.

Dok s pomoću uma shvaćamo i s pomoću vjere spoznajemo kako sve ono što je od početka svijeta tijekom vremena nastalo jedno za drugim postaje i nestaje, tjelesnim osjetilima ne možemo ništa drugo vidjeti i čuti nego ono što nam se pokaže ili pročita.

Zato ja. Trpimir, potpomognut milošću Božjom knez Hrvata, iako sam grešnik, budući da ne znam (kad bude došao) posljed-nji dan (tj. sudnji dan) i čas, za koji čovjek ne zna, veoma zabrinut za spas svoje duše, posavjetovao sam se sa svima svojim županima i sagradio sam samostan i onamo doveo zbor redovnika. Potaknut njihovim usrdnim molbama (i želeći) da nas njihova česta molitva oslobodi od grijeha, stao sam razmišljati da za crkvu tog samostana nabavim neke potrepštine. Kako nije bilo dovoljno srebra da se završi izrada posuda, prepustio nam je Petar, nadbiskup salonitanske crkve i dragi kum, jedanaest sre-brnih libra. Stoga smo mu kazali: »Vesela vam srca dajemo sve Sto god (zahtijevate) i ništa nećemo odbiti vašoj ljubeznosti«. Na to on odgovori: »Gospodine i kume, hoću prvo da za vazda ostane vlasništvo spomenute svete salonitanske crkve sve ono što sam kupio ili što je od nekretnina i pokretnina darovano svetoj majci crkvi i to u Lažanima i u Tugarima — (sa servima i ancilama Stjepušom, Gojkom i Gortinom) — i da (sve) to (potvrdite) vašom ispravom. A zatim usrdno molimo da (u korist) rečene majke crkve koja je metropola sve do obale Dunava i gotovo po čitavom Kraljevstvu Hrvata, za spas duše vaše. vaših preda i vjernih, i za ustupljeno srebro obdarite crkvu blaženog Jurja u mjestu koje se zove Putalj, sa svim što je primila od posjeda, također servima i ancilama. koje je sama crkva dobila kad je, čini se. bila u vrijeme kneza Mislava posvećena i od gore spomenutog vladara nadarena. I sve to (molimo) da na sličan način učvrstite privilegijem«.

I tako, davši pristanak na ugodan prijedlog, obećasmo i da uzmogne pravo (stanje) stvari ostati, zapovjedili smo da se o ovoj našoj odluci napiše isprava. I to tako da već spomenuta sveta crkva posjeduje nesmetana bilo od koga kao vječno darovanje sve ono što je kupljeno unutar naših granica u spomenutim mjestima. Napokon, rado smo poklonili rečenoj crkvi (dio) kraljevskog teritorija s istočne i zapadne strane — od stijena u brdu do mora — (koji je teritorij) s obje strane omeđen kamenim međašima i unutar kojih se granica ne nalazi ničija zemlja.

I predajući ovo na korist svete salonitanske crkve, potvrđujemo da se svake godine iz našeg dvora koji se zove Klis predaju spome-nutoj crkvi desetine od svega Sto rodi zemlja, koje je desetine počeo davati naš predšasnik Mislav. I što god smo od gore rečenih (stvari) Sto smo ih po Božjem nadahnuću i prožeti ljubavlju prema svetima odanim srcem poklonili, dopuštamo da i ubuduće ostane netaknuto i čvrsto crkvi svetih mučenika Dujma, Staša (Anastazija), Kuzme i Damjana. Pokuša li netko (darovane stvari) oteti ili uzeti ili se silom suprotstaviti, neka je sve do sudnjega dana žigosan nerazrješivim vezom izopćenja i prokletst-vom 318 otaca: i neka se onaj koji se drsko usudi oduzeti svetoj majci crkvi ovo naše učinjeno darovanje po Božjoj osudi odijeli od roda i domovine, žene i djece.

Stoga neka milost vladara štiti svete namjesnike koji se u toj stvari budu parničili s njim (tj. s prijestupnikom). Onaj koji počini takvo nedjelo — (koji je kao) onaj koji zaboravlja na umrle i trne svjetlo njihovih duša — neka na posljednjem danu velikog suda bude nagrađen đavlom i njegovim sramotnim anđelima i Judom Iskariotom, Kristovim izdajicom, u paklenom bezdanu gdje se vatra ne gasi i crv bezbožnika ne umire.

Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći, u gore spomenuto vrijeme i osnaženo znanjem, prisutnošću, zajedničkom željom i voljom svjedoka.Znak mojom rukom (...1: Trpimir, vladar i darovatelj ovoga i izdavač. Znak rukom: Komićaj župan, svjedok. Z. r.: Precilja, župan, svj. Z. r.: Nemistl, župan, svj. Z. r.: Zašata. župan, svj. Z. r.: Ljudevit, župan, svj. Z.r.: Vitolja, župan, svj. Z.r.: Oza-mil. njegov brat, svj. Z.r.: Njeguća, komornik, svj. Z.T.: Žulj, svj. Z.r.: Potehan, svj. Z.r.: Žutomistl, svj. Z.r.: Damnana, svj. Z.r.: Dominik, svećenik, kapelan, svj. Z.r.: Ciprijan, kapelan, svj.Ja svećenik Martin, kapelan, napisao sam zamoljen (ovu ispravu) po zapovijedi svog gospodara, spomenutog kneza, i vlastitom rukom sam djelo zavrtio i stavio znak nikom.

Trpimirova darovnicaKAŠTELA - KOLIJEVKA HRVATSKE

Trpimirova darovnica na latinskom jeziku od 4. ožujka 852., kojom je split-skoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava, te joj je još darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadajućim kmetovima, povod je da Kaštela upravo na taj datum obilježavaju svoj dan

Tu najstariju sačuva-nu ispravu hrvat-skih vladara napisao je jedan svećenik

u svojstvu kneževog kance-lara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet župana, knežev

upravitelj dvora (Negotin), tri svećenika (Dominik, Ci-prijan i Martin) i pet osta-lih uglednika. U darovnici se Trpimir naziva „pomoću Božjom knezom Hrvata“ (iuvatus munere divino dux

Croatorum), a svoju zemlju naziva regnum Croatorum. Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba ozna-čava zemlju nad kojom vla-

daju Hrvati. Kad kaže da je knez „pomoću Božjom“ vje-rojatno označava da ga na vlast nije postavio car. Iz Po-velje se također saznaje da je Trpimir stolovao u Bijaćima, a posjedovao je i Klis.

Što ja imam dokazivati za-što volim Kaštela? Pa to su činili mnogi naši prije mene! Mnogi su danas u sumnji. Voljeti Kaštela ili ne? Ra-zumljivo. Neki su se tek ratnom nesrećom svrstali ovdje, neki trbuhom za kru-hom. Teško se snaći. Ne mi-

slim samo na egzistenciju. Kaštela su u svojoj psiho-logiji nešto zasebno. Volim naša okupljališta, kulturna i zabavna, volim naše štra-de, parkove i rivu i Kozjak nad nama. Zapanjujuće vo-lim ove ljude, imam pregršt prijateljica i prijatelja, dru-žimo se. Svi.

Zašto volim Kaštela? Pa tu su mi stvarni prijatelji. Isti-na, imam prijatelja diljem Hrvatske i svijeta. Ali oni su često predaleko. O obitelji neću ni govoriti. Voljeti kaštela? Ima li što lošeg u tom postavu? Voliš ili ne voliš? Kaštela su moj grad.

Sjediti na klupi uz rivu ili u nekom od ovdašnjih kafića, ili šetati po Kozjaku pa se spustiti do jednog od plani-narskih domova. To sve čini Kaštela koja volim. Jednostavno, volim Kašte-la!

Kaštelanka

DATUM I sAT MJEsTO NAZIV DOGAĐANJA OrGANIZATOr

03.03.2010.18:00

(srijeda)

Kaštel StariZadruga

7. NATJECANJE KAŠTELANSKIH VINARA

(završna večer)

BijaćiPZ Kaštela coop

03.03.2010.19:00

(srijeda)

Kaštel LukšićDvorac Vitturi

MUZEJSKA VEČERDRŽAVNI ARHIV U KAMENU Muzej grada Kaštela

04:03.2010.09:00

(četvrtak)

1.Kaštel Lukšić(kod spomenika dr. Franji

Tuđmanu)2.Malačka

(spomen obilježje poginulim braniteljima)

POLAGANJE VIJENACA GRAD KAŠTELA

04.03.1011:00

(četvrtak)

Kaštel SućuracKino “Sv. Juraj”

SVEČANA SJEDNICAGRADSKOG VIJEĆA GRADA

KAŠTELAGRAD KAŠTELA

04.03.2010.20:30

(četvrtak)

Kaštel StariGradska športska dvorana

KONCERTMARIJAN BANNENO BELAN

GRAD KAŠTELA

05.03.2010.13:00(petak)

KAŠTEL SUĆURACVatrogasni dom

SVEČANA SKUPŠTINA KLUBA DRAGOVOLJNIH

DAROVATELJA KRVI “Adri-achem”

DDK “Adriachem”

06. i 07. 03.2010.

(subota-nedjelja)KAŠTELA

KOLIJEVKOM HRVATSKE DRŽAVNOSTI – planinarski

put Bijaći - Klis

Hrvatsko planinarsko društvo “Ante Bedalov”

06.03.2010.19:00

(subota)

KAŠTEL SUĆURACKino Sv. Juraj

KAZALIŠNA KOMEDIJA “GROP”premijera

Kazališna udruga “Moreta”

07.03.1007:00 – 13:30

(nedjelja)

Čiovo-Trogir-Kaštela-Solin-Split

TRKAČKI MARATON “KAŠTELA 2010”

u spomen na poginule branitelje

Udruga roditelja poginulih branitelja domovinskog rata

Kaštela

Poštovane građanke i građani Kaštela, dragi sugrađani,

želim Vam uputiti iskrene čestitke u povodu 4. ožujka, Dana grada Kaštela

Vaš gradonačelnikJosip Berket

4 portal >> Aktualnosti 5Aktualnosti << portal

Gradsko vijeće Kaštela na temelju prijedloga Komisije za dodjelu javnih priznanja ove godine odlučilo je dodijeliti četiri skupne, jednu osobnu te dvije posebne osobne na-grade grada Kaštela za 2009. godinu. Nagrade za životno djelo ovom prilikom dobili su Jela Škarica-Žukov i Mate Barišin

PRIZNANJA ZASLUŽNIM KAŠTELANIMA ZA NESEBIČAN RAD I ZALAGANJE

Fanita Žunko OSOBNA NAGRADA ZA 2009. GODINU

Fanita Žunko, rodom iz Ka-štel Novog, na čelu je Ka-štelanskih mažoretkinja od srpnja 2007. godine. U tom kratkom razdoblju pred-sjedničkog mandata zajedno s članovima Uprave uvela je niz promjena u radu Udru-ge.

Kvalitetno djelovanje, upo-ran rad i disciplina rezulti-rali su velikim događajem u prošloj godini koji se do-godio u Kaštelima. Naime, Kaštela su bila grad doma-ćin Europskog prvenstva u mažoret plesu, te su ugostili preko 2000 natjecatelja i gostiju.

Fanita Žunko je upravo tu pokazala sve prethodno na-vedene osobine. Izabrana je za glavnog koordinatora prvenstva, što je bio za-htjevan i odgovoran posao. Ne znajući u što se upušta, ubrzo je shvatila svu težinu

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Mate BarišinUkupan rad i djelovanje g. Mate Barišina, prvenstveno veliki doprinos u dobivanju statusa općine Kaštela, održavanju i promicanju zdravog načina življenja, očuvanja autohtonih i tradicijskih vrijednosti grada Kaštela koje zavrjeđuje pažnju i poštovanje šire društvene zajednice.Ovom nagradom želi se naglasiti doprinos uvažavanju čovjeka čija skro-mnost, principijelnost i zauzimanje za zajedničke vrijednosti je put kojem treba težiti naše društvo.Nagrada se dodjeljuje za izniman doprinos razvoju turističke infrastrukture i turističke djelatnosti u Kaštelima, izniman doprinos komunalnom opremanju Kaštela, izniman doprinos odvajanju Kaštela od Splita i stvaranja tadašnje općine, izniman doprinos očuvanju kulturnih, autohtonih i tradicijskih vri-jednosti grada, izniman doprinos razvoju i promicanju športa i športskih aktivnosti u gradu te izniman doprinos promociji Kaštela.

Jela Škarica-ŽikovJela Škarica-Žikov, samozatajna i uzorna mještanka za potrebe gradnje Doma za stare i nemoćne te dječjeg vrtića u Kaštelima darovala je 4.500 metara četvornih zemljišta zakladi Biskup Josip Lang, vrijednog više od 5 milijuna kuna. •

POSEBNA OSOBNA NAGRADA - KAO IZRAZ OSOBITE ZAHVALNOSTI ZA HUMANOST ISKAZANU DARIVANJEM KRVI 100 PUTA

Rudolf Reić i Ivan ElezAko svaka darovana doza krvi spasi tri ljudska života, onda je Posebna osobna nagrada završila u rukama ljudi koji su svojom nesebičnošću spasili 600 života darovavši svoju krv svaki po više od 100 puta. Nagrade su dobili Rudolf Reić iz Splita član DDK Željezara Split i Ivan Elez iz Kaštel Sućurca član DDK Dalmacija-cement. •

i odgovornost koju je preu-zela na sebe, a to je dostojno prezentirati Kaštela, kao do-maćina velikog Europskog prvenstva te da ono bude svima nama na ponos.

DDK AdriachemSKUPNA NAGRADA ZA 2009. GODINU

Klub dobrovoljnih darivate-lja krvi Adriachem koji jedi-ni u našem gradu ima pla-nirane četiri akcije godišnje već desetljećima sudjeluje u ublažavanju najgorih po-sljedica nesreća. Predsjed-nik Kluba je Mario Bedalov, dopredsjednik Branko Ma-rinović, a tajnik Krunoslav Čmrlec.

Dobrovoljno darivanje krvi na ovim prostorima zabilje-ženo je 70- ih godina proš-log stoljeća, a kratko nakon toga osnovan je i Klub do-brovoljnih darivatelja krvi Jugovinil.To je bilo vrijeme kada su takva poduzeće s brojnim zaposlenicima poticala do-

Dodijeljena priznanja najboljim sportašima

Kaštela

KATARINA BARIĆ I MIJO RUDELJ PREDVODE ELITU

Piše: Goran Glavina

Na tradicionalnom izboru Grada Ka-štela i Zajednice sportskih udruga

Kaštela proglašeni su naju-spješniji sportaši sa područ-ja grada za proteklu godinu. U Kaštelima se sportom bavi oko 3.000 osoba što čini čak 10% ukupne popu-lacije građana ovoga grada. To je zaista impresivan broj na koji još više moraju biti ponosi svi laureati ovogo-dišnjeg izbora.

Najuspješniji sportaš

Za najuspješnijeg sportaša izabran je Mijo Rudelj iz Veslačkog kluba Kaštela, pobjednik međunarodne regate na Bledu natjeca-nja A kategorije i sudionik Svjetskog prvenstva U 23 u Slovačkoj prošle godine. Rudelj je vrhunski sportaš II kategorije po kategoriza-ciji HOO. Od prošle godine Mijo Rudelj uspješan je i u školovanju u Americi gdje i dalje bilježi dobre sportske rezultate.

Najuspješnija sportašica

Najuspješnija sportašica u 2009. godini postala je ju-dašica JK Dalmacijacement Katarina Barić koja je osvo-jila treće mjesto na prven-stvu Hrvatske za seniore, te druga mjesta na prvenstvu Hrvatske za mlađe seniorke i juniorke.

Najuspješnija muška ekipa Košarkaši Kaštel Galerije proglašeni su najuspješni-joj muškom ekipom u proš-loj godini jer su osvajanjem

prvog mjesta u A 2 ligi ko-šarkaša te osvajanjem kva-lifikacija ušli u elitni razred hrvatske košarke što je i najveći uspjeh kaštelanske košarke ikad. U Kupu su kaštelanski košarkaši igrali u četvrtfinalu.

Najuspješnija ženska ekipa

Priznanje najuspješnije ženske ekipe u 2009. godi-ni pripalo je ekipi Twirling kluba Kaštela koja je na dr-žavnom prvenstvu u Požegi osvojila prvo mjesto dok su na svjetskom prvenstvu u kategoriji paradna grupa osvojili treće mjesto.

Sportski djelatnik godine

Sportskim djelatnikom go-dine proglašen je Zdravko Bašić iz RK Kaštela Adria-chem koji djeluje u sportu gotovo 40 godina. Rukome-tom se počeo baviti davne 1971. godine, a za RK Ka-štela Adriachem odigrao je bezbroj utakmica te je

aktivno igrao sve do sezone 1988/1989. Zdravko Bašić predsjednik je RK Kaštela Adriachem od 1984. godine. S njim je na čelu klub igrao u mnogim ligama, a proš-le je sezone klub ostvario i najveći uspjeh u povijesti – ulazak u prvu Dukat ligu rukometaša.

Najuspješniji trener

Titulu najuspješnijeg trene-ra dodijeljena je treneru ko-

NAGRADE GRADA za 2009. godinu

brovoljno davalaštvo krvi na razne načine. Druženja, izleti, plesnjaci, osigurani slobodni dani, prostorije, zakuske poslije akcije, po-hvalnice. Zahvaljujući ta-kvom pristupu klub je vrlo brzo brojio preko 1000 čla-nova, 1974. godine prešlo se na sistem davanja krvi, pre-ma kalendaru na četiri puta godišnje koji je zadržan do današnjih dana. Početkom 90-ih godina propadanjem tvornice Jugovinil i nedo-statak financijskih sred-stava doveo je do osipanja članstva jer svaka akcija zahtijeva organizaciju, pro-mociju i popratne sadržaje koji su potrebni tom cilju. Ipak, 2006. godine izabra-no je novo vodstvo i nad-zorni odbor i od tada Klub pokušava prikupiti što više doza krvi, odnosno privući nove članove, u prvom redu mlade. U dvije godine po-stali su jači za 32 člana, što znači da danas broje preko 170 aktivnih članova. Naj-mlađi član ima 19, a najsta-riji 67 godina. P. Adem Ra-daslić, Stipe Biočić, Marin

Grgantov, Jakov Belanović, Maksim Blagaić, Dobroslav Kolić, Mahmud Radaslić i Neven Ružićanin članovi su koji su više od 100 puta da-rovali krv i zbog toga su od-likovani na državnoj razini Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske i nagradom Grada Kaštela.

HPD KozjakSKUPNA NAGRADA ZA 2009. GODINU

Hrvatsko planinarsko druš-

tvo Kozjak je udruga gra-đana, koja se bavi plani-narenjem i planinarskim aktivnostima. Uz planina-renje bave se i pošumljava-njem Kozjaka, posadili su preko 500 stabala maslina na tzv. Maslinskoj cesti koja vodi od mjesnog groblja u Kaštel Sućurcu do planinar-skog doma Putalj.

Njihov planinarski dom Pu-talj spada među najbolje i najopremljenije domove u Republici Hrvatskoj a i šire, a da bi on takav postao i da

bi se kao takav održavao, članovi HPD Kozjak tako-đer rade i na njegovom odr-žavanju.

HPD Kozjak danas broji preko 250 članova, svaki sa svojim željama i snovima da postane važan kotačić u dje-lovanju ovog društva, bilo u svladavanju planinskih iza-zova, ili svojim doprinosom i dobrovoljnim radom na planinarskom domu Putalj i oko njega.

Društvo je osnovano dav-

ne 1949. godine i od tada do danas ostvareno je više od 250.000 radnih sati na radnim akcijama koje orga-niziraju od samog osnutka do danas.

Udruga GolubiceSKUPNA NAGRADA ZA 2009. GODINU

Udruge „Golubice“ Kašte-la službeno je osnovana 28.10.2004. od kada djeluje pod ovim nazivom, a aktiv-na je već od daleke 1999. od kada su članice aktivne u ci-vilnom društvu kroz razne projekte. Broji oko 30 člani-ca, koje su sve volonterke.Osnovna djelatnost Udruge su zdrava obitelj kao osnova za zdravo i uspješno druš-tvo, zatim žena i zdravlje žene (edukacija i support), te pomoć ugroženim obite-ljima i djeci u suradnji sa strukovnim institucijama. Djeluju na području Kašte-la, Županije, Hrvatske pa i Europe, jer su dvije godine sudjelovale i na međuna-rodnom Festivalu nacija u Berlinu, kada su predstav-ljale kulturnu i turističku baštinu Kaštela.

Kaštelanske Golubice su se do sada iskazale u nebro-jeno mnogo humanitarnih i edukativnih akcija - Ini-cirale su jednu od najzna-čajnijih humanitarnih ak-cija u Kaštelima posljednjih godina, a riječ je o nabavci mamografa za kaštelanski Dom zdravlja, te još jedne vrijedne inicijative za otva-ranje ispostave HZZO-a u Kaštelima.

Danas obilaze one kojima je pomoć potrebna, (socijalno ugrožene, bolesne i nemoć-ne) akcijama Vratimo osmi-jeh na lica, kada redovno in-tegriraju mlade volontere iz dječjeg doma i zajedničkim angažmanom uveseljavaju i pomažu potrebite obitelji u našem gradu. Svake godine

daju svoj obol organizira-nju redovitih akcija poput Biciklijade, Dana ružičaste vrpce i Dana Narcisa. Su-stavno rade s mladima, or-ganiziraju i Večeri tradicije u sklopu Kaštelanskog kul-turnog ljeta. Udruga „Golubice“ je zbog svih svojih aktivnosti i re-zultata rada na nivou naše Županije primila i Posebno priznanje za promicanje volonterizma u 2009. godi-ni, od Volonterskog centra Split.

Daljnji cilj u njihovom radu je oformiti Savjetova-lište za obitelj, ali i poten-cirati provedbu projekta Prijatelj u zajednici i Zdravi grad Kaštela, te daljnji po-ticaj u razvoju volonterizma i civilnog sektora u našem gradu.

KU PolantanaSKUPNA NAGRADA ZA 2009. GODINU

Krnjevalska udruga „Polan-tana“ iz Kaštel Kambelovca ove je godine organizirala 15. jubilarni Kambelovski krnjeval. U uspješnim go-dinama njenog djelovanja „Polantana“ se osim u oču-vanju krnjevalske tradicije iskazala i na humanitarnom polju pokrenuvši 2006. go-dine akciju „Veliko srce Ka-štela“ za kupovinu umjetnih pužnica djeci obitelji Žunić.

Najpoznatiji su po organi-zaciji Županijskog krnjeva-la, 50-ak aktivnih članova i isto toliko simpatizera „Polantane“ rado su viđeni gosti na krnjevalima diljem Hrvatske gdje svojim ori-ginalnim točkama plijene pažnju javnosti i tako pred-stavljaju svoj grad i mjesto.

Vodstvo ove udruge ne skri-va zadovoljstvo interesom mladih Kaštelana koji se sve više uključuju u aktiv-nosti „Polantane“. •

šarkaša Predragu Kruščiću pod čijim su vodstvom ko-šarkaši ostvarili povijesni ulazak u A 1 ligu kroz teške i uzbudljive kvalifikacije. U Kupu Krešimira Ćosića KK Kaštel Galerija došli su do četvrtfinala kada su tijesno poraženi od ekipe Šibenika. Trener Kruščić iskusni je košarkaški trener koji je u karijeri vodio mnoge prvo-ligaše iz Hrvatske i susjed-ne Slovenije. •

Perpsektivni sportaši KaštelaMate Vrbatović, Ilija Krišto (Veslački klub Kaštela), Ivan Kapeta-nović, Matea Carev (Judo klub Dalmacijacement), Nikola Jukić, Josip Zebić (RK Kaštela Adriachem), Josip Radić (HNK Jadran), Marijo Jurić, Krešimir Vukorepa (KK Kaštela), Toni Kapov (klub športskog ribolova Nebojsija), Josip Batarelo, Alen Bašić (OK Mla-dost KL), Ivana Tadić, Josip Ljubić (Kickoboxing klub Mokk), Anđe-la Šiško, Tea Jurić (OK Marina Kaštela), Anamarija Miljak, Martina Šamadan (OK Kaštela DC), Josipa Radmilo (ŽRK Kaštela), Jelena Lovrić, Sara Čerina (Twirling klub Kaštela), Davor Vidan, Mislav Radan, Mislav Karanušić, Ilija Lujić, Toni Klišmanić (plesni klub K7-brake dance team). •

Fanita Žunko DDK Adriachem Udruga Golubice HPD Kozjak

KU Polantana

6 portal >> Intervju 7Intervju << portal6 portal >> Intervju

:: Intervju

Piše: Dijana Putnik

Ponosan sam i poča-šćen što sam za ovaj Dan grada na mje-stu gradonačelnika

Kaštela i nadam se da ćemo ga svi zajedno obilježiti i proslaviti dostojanstveno i bez velikih izdataka, kazao je na samom početku raz-govora u povodu Dana gra-da prvi čovjek Kaštela Josip Berket.

Doživljavate li Kaštela danas, s mjesta grado­načelnika, na drugačiji način nego ranije?

- Svakako, mogu reći da ih danas još više volim jer sam se upoznao sa stanjem koje je mnogo lošije nego sam mislio. Kao što u obitelji pružate više pažnje i ljubavi onome tko je bolestan i slab nego onome tko je jak, tako i ovaj grad od nas traži više ljubavi i skrbi. Ja ovom gra-du pokušavam pomoći, ali to tražim i od drugih, jer svaki građanin mora shvatiti da je ovo mjesto življenja njih i njihove djece te da je grad naše zajedničko vlasništvo.

Što bi nazvali najvećim kaštelanskim bogat-stvom?

- Najveće bogatstvo su mo-gućnosti koje ovaj grad ima. Koliko god Kaštela u ovom trenutku izgledala devastira-no i s puno problema, uvje-ren sam da se sa stabilnim upravljanjem Kaštela mogu dovesti do nivoa gradova u okruženju pa i prestići ih jer imaju veće mogućnosti.

Među problemima u gradu koji su najveći?

- Prvenstveno su to infra-struktura, komunala i urba-nizam. Ovi problemi nasta-jali su stjecajem okolnosti već nekoliko desetaka godi-na jer se grad razvijao bez dugoročnog plana. Iako su se mnogi od gradova suo-

čili s promjenama i velikim doseljavanjem, u Kaštelima se poklopilo niz negativnih stvari zbog čega su ona izgu-bila svoju karakteristiku ur-banog življenja. A tu karak-teristiku Kaštela su imala i prije pola tisućljeća i prije sto godina kada su bila primjer urbanog življenja u Europi.

Što se napravilo u rje-šavanju gradskih pro-blema u ovih devet mje-seci koliko ste na čelu grada. Naime, često su vam upućene kritike o slabim rezultatima i bez konkretnih pomaka?

- Razumijem one koji kažu da se nije ništa konkretno napravilo, ali moraju znati kada čovjek odluči graditi kuću najprije dvije godine utroši na projekte i dozvole, a rezultat se vidi tek nakon što izgradi prvu taracu. Ni-sam ni ja u potpunosti zado-voljan urađenim jer mnogo toga u ovakvim okolnostima je nemoguće ostvariti. Ono u što sam uložio najviše truda je promjena strukture funk-cioniranja Grada jer je on bio kadrovski zapušten. Ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da Grad ima 340 zaposlenih, a unatoč tome nedostaje stručnih kadrova koji bi iznijeli projekte na kojima sada radimo i koji još nisu vidljivi jer će nam za njihove rezultate biti po-trebno određeno vrijeme.

Za rješavanje određe-nih problema važan je i gradski proračun koji je oporba ove godine na-zvala prenapuhanim?

- Naziv „prenapuhani“ više je nekakvo političko objaš-njenje. On samo dokazuje da imamo velike ambicije i u skladu s tim veliki zadatak punjenja proračuna. Ono o čemu treba javno govoriti su troškovi. Sebe neću smatra-ti krivim ako ne uspijemo u

DEVET MJESECI GRADONAČELNIKA JOSIPA BERKETA

Najveće bogatstvo su mogućnosti koje ovaj grad imaKaštela treba gledati kao ozbiljnu tvrtku s 50 tisuća zaposlenih i koja treba sposoban management koji će je voditi narednih tridesetak godina, mišljenja je Berket

du su aktualni pa ćemo kratko o njima. Adria-chem , Željezara, Kašte-lanski staklenici?

- Mnogo je građana Kaštela zbog situacije u tim tvrtkama u teškom položaju i upravo zbog toga, iako nismo vla-snici tih tvrtki, osjećamo određenu odgovornost. Uradit ćemo sve što je u na-šoj moći te u skladu s tim po potrebi odlučiti o prenamje-ni prostora Adriachema kao i razmatrati njihova dugova-nja za komunalnu naknadu.

Jadranski projekt?

Na žalost, o tom projektu i nekim dogovorima bivše vlasti saznao sam iz medija. Mogu reći da smo uspjeli na brzinu poduzeti korake i da smo obaviješteni kako smo primljeni u projekt. Iako to ne znači da smo dobili novac Svjetske banke kojim bi mo-gli riješiti dio vodoopskrbe i sekundarne kanalizacije, imamo veliku šansu.

Dječji vrtić Maslina?

- O rokovima ne mogu go-voriti jer nakon problema s trafostanicom, uređenja okoliša, odnosa izvođač – projektant, sada imamo i drugačije tumačenje ugovo-ra „ključ u ruke“. Radimo sve što je u našoj moći, ali u svemu moramo poštivati Zakon.

Dvorana?

- Problemi s krovištem i imovinsko-pravni odnosi na pristupnoj cesti prolongirali su dovršetak radova, ali biti će gotova kao što je najavlje-no na ljeto.

Cesta D­8?

- Na sastanku s IGH i Hr-vatskim cestama dogovorili smo izgradnju osam prola-za ispod ceste D-8 kako bi osigurali nesmetanu komu-nikaciju sjevernog i južnog dijela grada i stvorili sigurne uvjete za djecu i odrasle koji tu prolaze. Ukazali smo na probleme stanovnika Sućur-ca, na koje su nas oni upozo-rili, a prenijeli smo i inicija-tivu stanovnika Donjih sela. Utvrdili smo i financiranje istih jer HC imaju dug pre-ma gradu.

Bauhaus i Kaštel Galerija neće u Kaštela?Što se tiče Bauhaus-a i Kaštel Galerije, mogu kazati kako takozvani “developeri” pripremaju zemljište i za velike investicije, a vlasnici veli-kih tvrtki imaju u okruženju nekoliko lokacija u vidu i tamo gdje im bude najpovoljnije i najbrže, odlučuju se za investiciju. Zato je potrebno intenzivno raditi na planskoj dokumentaciji grada kako bi se takve investicije potakle te ljudi zaposlili i bilo bi šteta da se dogode negdje drugdje u okruženju, kako se događalo do sada. •

Kemokompleks- Predstavnici Kemokompleksa bili su pozvani na tematsku sjednicu kako bi započeli razgovore jer ovakvo stanje bivšeg Adriavinila na štetu je gradu i vlasnicima. Sada se javljaju veliki zaštitnici tog prostora koji su napravi-li velike pogreške u vrijeme prodaje tog prostora. Mi ćemo o svemu razgovarati na Gradskom vijeću, a važan glas imat će i oporba, iako su ga oni svojedobno uskraćivali drugima, a do-kaz tome je i moja izjava o dvije trećine glasova za donošenje konačne odluke o ovom prostoru.Vlasnike ćemo poticati da naprave sve u čemu bi i grad imao koristi, ali tek nakon dogovaranja o sadržaju. Nećemo im pogodovati donošenjem odluke o prenamjeni iz turističke u mješovitu zonu već će Gradsko vijeće odlučiti o problemu stanogradnje. Moram napomenuti da izuzmemo li stano-gradnju, drugi predviđeni sadržaji imaju mnogo toga pozi-tivnog. •

Predizborna obećanja- O mojim predizbornim obećanjima i dalje mislim isto, obe-ćao sam ih građanima ali i sebi, no problem je nastao u fi-nancijskoj situaciji koju smo zatekli. A zatekli smo oročenih 18 milijuna kuna i 52 milijuna kuna ugovornih obveza što je 30 milijuna kuna minusa. Na projektima škola poviše magi-strale, besplatnih vrtića ili smanjenja prireza definitivno ćemo raditi, ali je sve vezano uz pitanje novca. U predizbornoj kampanji sam iznio svoju viziju razvoja Kaštela s naglaskom na kratkoročne i dugoročne projekte. Neki danas tu viziju pokušavaju prikazati kao neispunjena obećanja, ali građani Kaštela su zreli i znaju da se neke stvari ne mogu izgraditi u nekoliko dana, ali je važno da njihovi predstavnici imaju viziju razvoja. Osim toga, mišljenja sam da obećanja nisu ključan razlog izbornog poraza kaštelanskog HDZ-a. Razloge nepovjerenja građana moraju prije svega potražiti u svojim redovima. •

Promet i Hrvatske želje­znice?

- Sastanci s jednima i dru-gima uskoro bi trebali dati rezultate. Za trasu autobu-sa magistralom čekaju se dozvole policije, na pragu smo uvođenja noćne linije vikendom te izmjene orara pojedinih linija. Od željezni-ce tražimo uređivanje prije-laza, ali uvijek je problem u financijama.

Hitna pomoć i zdrav-stvo?

- Oni nisu u nadležnosti Gra-da i nisu naš posao, ali su naša briga. Zato im poma-žemo koliko možemo nekim manjim poslovima održava-nja te donacijom namještaja i slično.

Kako vidite kaštelansku budućnost?

- Bez obzira na sve, ovaj je grad živ. Vidi se to i po broju onih koji žele nešto pokre-nuti, a među njima je veliki broj obrtnika i poduzetni-ka koji stvaraju i žele više. U ovom trenutku možemo im pomoći planskom doku-mentacijom, ali i na druge načine, jer svatko tko zapo-šljava makar dva radnika zaslužuje pomoć Grada. Za budućnost su važni i brojni projekti bez kojih se ne mo-žemo kandidirati za velike projekte županije, države i Europske unije. Kaštela treba gledati kao ozbiljnu tvrtku s 50 tisuća zaposlenih i koja treba sposoban mana-gement koji će je voditi na-rednih tridesetak godina. •

potpunosti napuniti prora-čun, ali ću biti kriv ako no-vac budemo nerazumno tro-šili. Sada se proračun puni tek 40% od predviđenog i moramo štedjeti te u skla-du s tim na vrijeme zatvoriti pojedine špine.

Koje će se špine zatva-rati?

- One bez kojih se može i mora. Upravo zbog toga ovog smo trenutka poni-štili natječaje za određena radna mjesta pa ćemo tako morati pričekati neko vri-jeme kako bi imali tajnika Gradskog vijeća ili osobu za sport i mlade. Primit ćemo tek inženjera građevine jer nam je kao stručna osoba u

ovom trenutku neophodan za praćenje i realizaciju po-stojećih projekata.

Kakva je suradnja vlasti i brojnih udruga i insti-tucija u gradu?

- I više nego dobra, ali sve njih u ovom trenutku mo-ram zamoliti za štednju.

Udruge su do sada dobiva-le novac kako su tražile, ali moramo biti svjesni da ako ljudi koji nas „hrane“ ostaju bez posla, a količina nov-ca ovisi o prirezima koje ti ljudi plaćaju i mi moramo podnijeti svoj teret.

Nekoliko projekata, ak-tivnosti i stanja u gra-

7Intervju << portal

8 portal >> Aktualnosti 9Aktualnosti << portal

Procesi privatizaci-je nekad uspješnih državnih poduzeća na području Kaštela

realiziraju se s poražavaju-ćim rezultatima koji su za sada ugasili kemijsku i me-taluršku industriju u ovom gradu, što je dovelo u pita-nje životnu egzistenciju više od tisuću Kaštelana.

Poljaci izigrali povjerenje kaštelan-skih metalaca

Iako se Željezara suočila s značajnim problemima i prije procesa privatizacije, njena prodaja nakon pet ne-uspjelih pokušaja poljskom Zlomrexu, bila je početak kraja tvornice koja je jedina u Hrvatskoj proizvodila be-tonski čelik.

Zlomrex, kojem je pri kupnji Željezare u prosincu 2007. godine pripalo 89,34% di-onica ovog poduzeća čiji je pogon moderniziran i ob-novljen prije devet godina, tada se obvezao kroz tri go-dine zadržati svih 480 rad-nika i uložiti 200 milijuna kuna, a najavio je i potpuno

iskorištavanje postojećih kapaciteta.Umjesto toga Poljaci su u Željezaru unijeli sukobe s bolesnim radnicima i sve veće zagađivanje okoliša te umjesto proizvodnje mogu-ćih 200 tisuća tona ostvarili tek nešto više od 80 tisuća tona čelika u tijeku jedne godine.Nakon što joj je u ožujku

ŠTO JE OSTALO OD KAŠTELANSKE INDUSTRIJE?

Umorni smo od silnih obećanja i neriješenih pitanja, ali ne odustajemo od traženja izlaza iz ove situacije – ka-zao nam je kratko sindikalist Tonči Mužić

prošle godine blokiran račun u Željezari je proizvodnja stala, nakon čega je uprava, na čelu s Ryszardom Giem-zom, napustila Željezaru i njene radnike.

Uporna sindikalna borba

Od tada u Željezari traje sindikalna borba usmjerena

Štrajk i blokada prometaU Željezari se u tijeku prošle godine četiri puta se štrajkalo glađu. Prvi put to je u svibnju uradilo petero sindikalista od kojih je četvero ponovno štrajkalo u kolovozu. U listopadu se sindikalistima priključilo petnaest radnika, a ponovno se štrajkalo u studenom. Štrajkovi su trajali od jednog do četiri dana, a prekidani su nakon „dogovora“ s predstavnicima Vlade i HFP-a. Krajem veljače radnici su krenuli u još jedan štrajk koji su nazvali jubilarnim i posljednjim. •

Tvornice na koljenima

AGROKOR U KAŠTELANSKIM STAKLENICIMA

Blitva i cate iz Kaštela na europsko tržišteAgrofruktus će sufinancirati proizvodnju uz obvezu otku-pa 65% ukupne proizvodnje, dok će Staklenici proizvod-nju bazirati na njihovim potrebama

Ugovor o poslov-no - tehničkoj suradnji sklo-pljen između

Kaštelanskih staklenika i Agrofruktusa, otklonit će za prvo vrijeme financijske i tržišne probleme kašte-lanskog proizvođača kojem je prijetila sudbina nekih državnih poduzeća u okru-ženju.

Suradnja Kaštelanskih sta-klenika i Agrofruktusa koji je dio Agrokor koncerna, započela je prošlog ljeta, a Ugovor koji se odnosi na razdoblje od godinu dana, potpisan je polovicom ve-ljače. Prema njemu Agro-fruktus će sufinancirati proizvodnju određenih kultura uz obvezu otkupa 65% ukupne proizvodnje, dok će Staklenici proizvod-

nju bazirati na njihovim potrebama. Već u kolovozu zajedničkim planom treba-la bi se utvrditi dinamika i potrebe za naredno razdo-blje.

- S postojećom tehnologi-jom mi možemo proizvesti 1.700 tona povrća, a za ovu godinu definirali smo pro-izvodnju paprike, rajčica, krastavaca, salate, ali i ve-ćih količina blitve te dinje. Agrofruktus nam za proi-zvodnju unaprijed daje dio novca, a cijeli posao vrije-dan je od 8 do 10 milijuna kuna – kazao je direktor Ivo Benzon.

Agrofruktus koji spada među vodeće tvrtke za pro-izvodnju i distribuciju voća i povrća u Europi, izabrao je Kaštelanske staklenike

kao partnere jer se radi o jednom o posljednjih stakleničkih kompleksa u funkciji te imaju potencijal za nastavak proizvodnje. S druge strane Kaštelan-ski staklenici prihvatili su ovu suradnju jer je riječ o uspješnom partneru koji će im osigurati plasman proi-zvoda.

Određeni problemi nasta-li u ovom poduzeću zbog natječaja o prodaji u koji HFP nije uvrstio socijalnu klauzulu i koji je poništen te pitanja o vlasništvu i prenamjeni površina pod staklenicima, potpisiva-njem ovog Ugovora pali su trenutno u drugi plan jer su ovom suradnjom osigu-rane redovne isplate plaća za svih 170 zaposlenih od kojih su oko 80% žene. •

Benzon: Ugovoro ne zadire u vlasništvo staklenika

- Ovim Ugovorom ne zadire se u vlasništvo Kaštelanskih staklenika niti je to predmet ove suradnje. O budućem vlasništvu odlučivat će isključivo država. Garancije za poštivanje Ugovora propisane su zakonom, a najbolja garancija je sufinanciranje proizvodnje unaprijed, dok s naše strane probleme mogu uvjetovati tek slučajevi za koje smo osigurani - odbacio je Benzon neke sumnje u razloge ove suradnje.•

Državni tajnik u Kaštelima- Oba kaštelanska poduzeća početkom veljače posjetio je državni tajnik za industriju Ruđer Friganović kojeg su radnici upoznali sa svojim zahtjevima, ali i poslali poruku odgovornima kako je njihovom strpljenju došao kraj te da će u nedostatku konkretnih rješenja biti primorani na radikalne sindikalne akcije. •

na Hrvatski fond za privati-zaciju, Vladu i Ministarstvo gospodarstva, uz zahtjeve za nastavak proizvodnje, ispla-tu plaća, raskid ugovora s Poljacima te pronalaženje novog strateškog partnera.

Posebno iznenađenje sin-dikalistima bila je objava o prodaji dionica od strane Zlomrexa engleskom fondu Carlson Private Equity Li-mited, vjerojatno obavljena bez znanja hrvatske Vlade.Unatoč tome što je HFP odbio uvjete ponuđene od strane Carlsona, čime su prestali uvjeti da ovaj fond bude novi vlasnik Željeza-re, u prosincu prošle godine HANFA je izvijestila kako je fond Carlson sklopljenim ugovorom s Zlomrexom o prijenosu 95,86% dionica vlasnik Željezare, nakon čega je uslijedio niz deman-tija i objašnjenja.

Isplate minimalca kojeg su primali protekle godine i za čiju su isplatu posljednjih mjeseci morali potpisivati izjave o vraćanju duga, upi-tan je zbog naputka HFP-u od strane državne Agencije za zaštitu tržišnog natjeca-nja. Radnici su primili mini-malac za prosinac, a hoće li i u buduće ne znaju niti oni sami.

Dvanaest pokušaja prodaje Adriachema

Bez minimalca, a do sada su ih primili osamnaest, mogli bi ostati i radnici Adriache-ma, koji posljednjih dana odlučuju stečaj ili druga rješenja.U ovom poduzeću prvi pro-blemi pojavili su se odavno, ali u pravu agoniju radnici su počeli ulaziti prije nekih osam godina. HFP je do sada dvanaest puta raspi-

sivao natječaj za prodaju Adriachema i niti jedna od ponuda nije prihvaćena ili ih nije bilo.Čak ni ponuda kaštelanskih obrtnika, u koju su mnogi polagali nade, nije zadovo-ljila jer bi se njome mogla platiti dugovanja radnici-ma, ali ne i hipotekarnim vjerovnicima poput HFP-a i HBOR-a.

Određeni dug ovog poduze-ća postoji i prema Gradu na ime komunalne naknade ali kaštelanski gradonačelnik obećao je razmatranje tog duga ako bi išao u korist radnika. Isto tako Grad je pokazao i razumijevanje za zahtjeve sindikata o prena-mjeni zone iz industrijske u poslovnu pa bi im se i po tom pitanju moglo izaći u susret.

Iako dio od 236 radnika Adriachema želi pokrenuti stečajni postupak, mišlje-nje je većine kako je stečaj, za koji su postignuti uvjeti tek krajnje rješenje.

Odbijanje stečaja dio rad-nika objašnjava činjenicom da radnička potraživanja nemaju prioritet isplate iz stečajne mase te da sam postupak traje, prema isku-stvima drugih poduzeća, preko deset godina. •

- Stečaj je za većinu tek posljednja i najgora solucija jer mnogi od nas žele raditi i dalje, nažalost pokazuje se da određeni dio radnika nije za-interesiran za sudbinu ove tvornice – riječi su povjerenika nezavisnog sindikata Željka Stojaka

Piše: D.P.

Piše: Dijana Putnik

Još jedan pokušaj prodaje AdriachemaSindikalisti Adriachema koji su u sklopu sindikalnih ak-cija otišli u Zagreb dogovorili su se s HFP.om o raspisi-vanju još jednog natječaja za prodaju ovog poduzeća. Isto tako uspjeli su dobiti obećanje i o nastavku isplate minimalca. •

10 portal >> Aktualnosti 11Aktualnosti << portal

Muke kaštelanskih obrtnikaVeliki broj obrtnika trenutno ne može podmirivati obveze jer nemaju posla, ulaze u financijske blokade, a obrt u blokadi je teško ponovno oži-vjeti

Piše: Valerija Konta Maglica

Pisani zahtjev o smanjenju visine poreza na tvrtku i prireza na dohodak

te smanjenju komunalnih davanja vezano za obrtniš-tvo novoj kaštelanskoj vla-sti uputio je Upravni odbor Udruženja obrtnika Kašte-la. No, do smanjenja obrt-

ničkih davanja neće doći jer Grad zbog financijskog stanja nije mogao udo-voljiti njihovom zahtjevu – kazao nam je predsjednik Udruženja obrtnika Ivan Gotovac.

- Pokušavamo iznaći rje-šenje za izlazak iz krize.

Profesija u opadanjuPrema podacima Udruženja obrtnika na području Kaštela u prvom mjesecu 2009. godine su radila 792 obrta, a u istom razdoblju ove godine broj obrta se smanjio na 754, a do ljeta bi prema procjenama taj broj mogao pasti na 700. U Kaštelima uglavnom posluju proizvodni obrti koji se vezuju na završne djelatnosti u građevinarstvu: električari, vodoin-stalateri, proizvodnja PVC-a stolarije, parketari, soboslikari, a i te djelatnosti imaju poteškoća jer u cijeloj zemlji vlada kriza pa i kod nas u Kaštelima - istaknuo je Gotovac, te je naglasio kako bi Grad trebao imati strategiju o gospodar-stvu te bi se trebala pokrenuti proizvodnja koja je potrebna Kaštelima. •

Podrška grada- Obrtnici u Kaštelima imaju punu podršku Grada za rad i daljnji razvoj, što potvrđuje i upravo pokrenuta procedura ciljanih izmjena GUP-a, kazao nam je gradonačelnik Josip Beket. Naime, na zahtjev 14 obrtnika, čiji su objekti na gra-nici, predložene su ciljane izmjene GUP-a tako da se njihovi poslovni prostori mogu legalizirati. Grad će podržati, narav-no u granicama svojih nadležnosti, pokretanje proizvodnje obrtnika jer je to sasvim sigurno, kako i sami obrtnici navo-de, najbolje rješenje za sve - zaključio je Breket. •

Ideja o Gospodarskom savjetu Iako su poduzetnici i obrtnici prošlu godinu tadašnjem kaštelanskom gradonačelniku Ivanu Udovi-čiću iznijeli plan o osnivanju Gospodarskog savjeta Grada Kaštela kao savjetodavnoga tijela gra-donačelnika u sljedećem mandatu - kako nam je kazao Gotovac, ovaj plan nije iznesen sadašnjem gradonačelniku Josipu Berketu. Zamisao je bila da se u Gospodarskom savjetu okupe poduzetnici s područja Kaštela, te predstavnici Gradskog vijeća koji bi svojim savjetima i primjedbama pomagali gradonačelniku i Gradskom vijeću u donošenju odluka i izvođenju projekata vezanih uz gospo-darski razvoj Kaštela, očuvanje radnih mjesta i otvaranje novih s posebnim naglaskom na važnost školovanja i stipendiranja mladih. •

KRIZA ZATVARA OBRTE

Naime, veliki broj obrtnika trenutno ne može podmi-rivati obveze jer nemaju posla. Ulaze u financijske blokade, a obrt u blokadi je teško ponovno oživjeti. U slučaju zatvaranja obrta vlasnici nemaju ista prava kao radnici, u ne ravno-pravnijem su položaju, ža-lio se Gotovac.

Ciljanim izmjenama PPU i GUP-a do legali-zacije objekata

Iako je na obrtnike i po-duzetnike utjecala kriza u zemlji, moguća su daljnja ulaganja u Kaštelima jer će se ciljanim izmjenama i

dopunama PPU-a i GUP-a stvoriti uvjeti za legaliza-ciju bespravno izgrađe-nih objekata proizvodno – obrtničkih djelatnosti. Naime, u dijelu besprav-

nih građevina odvijale su se legalne gospodarske aktivnosti stoga je legaliza-cija bilo ključno pitanje za daljnji opstanak tih gospo-darskih subjekata, a time

i za očuvanjem kvalitetnih radnih mjesta koja su nji-ma bila osigurana, stoji u izvješću GISplana d.o.o. Split, izrađivača PPU-a i GUP-a.

Jedan od preduvjeta legali-zacije jesu manje promjene granica građevinskih po-dručja. Došlo je i do pre-namjene zone mješovite namjene u poslovno stam-benu zonu kako bi se izbje-gle samo stambene gradnje u zonama sa gospodarskim sadržajima kao što je to slučaj sjeverno od Ceste dr. Franje Tuđmana i iznad tvornice Sv. Juraj.

Zainteresirani za kup-nju Adriachema

Kaštelanski obrtnici i po-duzetnici, njih 35, iznije-li su prijedloge o kupnji Adriachema. Početna cije-na iznosila bi 6-7 milijuna

eura, s tim da bi poduzet-nici i obrtnici na natječaju ponudili 8 milijuna eura. Pri preuzimanju tvorni-ce osnovali bi zajedničko društvo koje bi se u njiho-vo ime prijavilo na raspisa-ni natječaj po dogovorenoj visini ponude. Iz sredstava od prodaje, koja bi se upla-tila na posebni račun na temelju programa o zbri-njavanju radnika, suklad-no Zakonu o radu koji bi izradila uprava, isplatile bi se sve obveze prema radni-cima - izjavio je predsjed-nik Udruženja obrtnika Kaštela, Ivan Gotovac. No sve je ostalo na samo do-broj ponudi obrtnika i po-duzetnika. •

GROBLJA UHVAĆENA U MREŽU PROSTORNO - FINANCIJSKIH PROBLEMA

Centralno gradsko groblje kao rješenje problema?

Visoka cijena i Zakon o grobljima kojim se uređuju prava i obveze na drugači-ji način nego je to bilo ranije, rezultirali su prodajom tek polovice grobnicaPiše: Dijana Putnik

Radovi na groblju u Kaštel Starom prema zadanim rokovima treba-

li bi biti gotovi početkom jeseni, a Konstruktor i nje-govi podizvođači trebat će dodatni napor kako bi ih ispoštovali jer su zbog fi-nancijskih dugovanja Gra-da prema njima, nastalim u vrijeme izgradnje brze ce-ste do Gomilice, kao i loših vremenskih prilika, radovi duže vremena bili zaustav-ljeni.

Konstruktor je ovaj posao dobio na natječaju jer su ponudili najnižu cijenu, a prema projektu izgradit će 59 grobnica A6, 17 grobnica Z6 te 148 grobnica B3 .

Unatoč mogućnosti pla-ćanja grobnica u tri rate, mnogi su odustali od kup-nje ovih grobnica zbog vi-sokih cijena od 60 tisuća za veće i 45 tisuća kuna za ma-nje grobnice. U predizbor-noj kampanji pitanje cijena pokrenuo je Željko Strize, a cijenu grobnica nadležni su obrazložili cijenom zemlji-šta, građevinskim radovi-ma, potpunim uređenjem okoliša i infrastrukture kao

i potrebom za izmještanjem nekoliko grobnica s dijela starog groblja.Visoka cijena i Zakon o grobljima kojim se uređuju prava i obveze na drugačiji način nego je to bilo ranije, rezultirali su prodajom tek polovice grobnica.

Groblja u nadležnosti Vlastitog pogona

Upravo je Zakon o groblji-ma razlog zbog kojeg je dio Sućurana negodovao na najavu o preuzimanju gro-bljanskih poslova od stra-ne Vlastitog komunalnog pogona, no bez obzira na njihove reakcije i sućuračko groblje bit će uz ona u Go-milici, Kambelovcu, Luk-šiću te Novom i Štafiliću u nadležnosti Vlastitog po-gona koji o svim grobljima vodi potrebnu dokumenta-ciju i redovno ih održava. I na groblju u Kaštel Sućurcu u planu su radovi na proši-renju, prema kojima će cije-na grobnica biti nešto niža nego u Starom jer je zemlji-šte za proširenje ustupila crkva. Unatoč nižoj cijeni i ovdje smatraju da je cijena od 52 tisuće kuna za veće i 37 tisuća kuna za manje

grobnice još uvijek previ-soka.

Potreba za proširenjem gro-blja javila se i u drugim mje-stima zbog svakodnevnog rasta broja stanovnika te u skladu s tim postoje projekti proširenja groblja u Lukšiću i Kambelovcu, ali kako smo mogli neslužbeno saznati, realizacija tih projekata još će pričekati zbog činjenice da u Kaštel Starom sve grob-nice nisu našle kupca.

Ovaj razlog, kao i nedo-statak prostora za širenje

postojećih groblja otvara i pitanje potrebe za central-nim grobljem, zbog čega je gradonačelnik Josip Berket nekoliko puta ustvrdio da grad od 50 tisuća stanovni-ka mora imati svoje središ-nje groblje, a o tome hoće li se ova ideja prihvatiti, gdje će se to groblje nalaziti te kako i kada bi se sve moglo realizirati odlučit će šira javna rasprava. Isto tako postojeće stanje uvjetovat će i izgradnju manjih i jefti-nijih grobnica koje su, kako je praksa pokazala, danas najtraženije. •

TREND PORASTA BROJA NEZAPOSLENIH NASTAVLJEN I U KAŠTELIMA

Programi prekvalifikacije kao Alarmantni podaci o sve većem broju nezaposlenih u Hr-vatskoj, a on je već prešao 300 tisuća, prvi put nakon travnja 2006. godine kao i crna predviđanja o daljnjem rastu onih koji će ostati bez kruha, današnja su slika Li-jepe naše Piše: Marijana Matas

Kaštela i dalje bi-lježe višemjesečni trend porasta bro-ja nezaposlenih.

Krajem siječnja pri ovoj je ispostavi Područne služ-be u Splitu evidentirano ukupno 3977 nezaposlenih osoba (među kojima 2339 žena), što je za 137 osoba ili 3,6 posto više nego u pret-hodnom mjesecu, odnosno 638 osoba (19,1 posto) više nego u siječnju 2009. godi-ne, kada je u kaštelanskoj

ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo prijav-ljeno 3339 nezaposlenih. Zanimljivo je kako čak 21 posto njih na posao “čeka” preko tri godine, a oko 42 posto prijavljenih u eviden-ciji HZZ-a vode se duže od jedne godine.

Gotovo 80% novopri-javljenih zbog prekida radnog odnosa

Tijekom siječnja kaštela-

nskoj se ispostavi prvi put javilo 319 osoba, a upravo broj novoprijavljenih i je-ste jedan od faktora koji utječu na razinu nezapo-slenosti. Od ukupnog bro-ja novopridošlih na Zavod na razini Područne službe Split, čak 90,2 posto ima prethodno radno iskustvo, a najveći broj njih dolazi u evidenciju zbog prestan-ka rada poslodavca. Oko 55 posto prijavljenih bez posla je ostalo zbog isteka

ugovora o radu na određe-no vrijeme, a oko 27 po-sto njih uslijed poslovno uvjetovanog otkaza zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, što najbolje oslikava današnje stanje u gospodarstvu ali isto tako govori i o nedo-voljnoj zaštićenosti radni-ka, posebice u privatnom sektoru...

Istovremeno je iz evidenci-je brisano 142 Kaštelana, a zaposleno tek 40 (od kojih 23 žene) - čak 34 njih na određeno vrijeme. Pri-javljeno je i 47 potreba za radnikom, dok je pravo na

novčanu naknadu prvog mjeseca nove godine kori-stilo 876 osoba.

Prekvalifikacija mogu-će rješenje

Stoga bi za mnoge od njih slamka spasa mogao biti program prekvalifikacije, kojega je u okviru mjera aktivne politike zapošlja-vanje pokrenuo Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u koji je uključena i Kaštelan-ska ispostava. Naime, kako doznajemo od voditeljice Blanke Dlake u tijeku su prijave za prekvalifikaciju i osposobljavanje za više za-

nimanja, a javiti se mogu svi oni koji imaju završenu osnovnu školu te su zdrav-stveno sposobni. Trenutno je su u pripremi animacijski programi za vozača viliča-ra te montažera i servisera klima uređaja, a prekvalifi-kacije se nude i za poslove u građevinarstvu (zidar, te-sar, armirač), ugostiteljstvu ( kuhar, konobar, servirka, sobarica...), brodogradnji (zavarivača, brodomontera, dizaličara...), zatim za po-slove zaštitara, pomoćnog pekara i pekara slastičara...

Mnoge će možda privući podatak da sve troškove

prekvalifikacije snosi HZZ kao i novčanu pomoć za vrijeme trajanja školova-nja te nadoknadu putnih i troškova zdravstvenog pregleda, a za vrijeme doš-kolovavanja svi polaznici imaju i mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje u slučaju ozljede na radu, dakako uz obvezu povrata sredstava ukoliko odustanu od pre-kvalifikacije. Dakle, svi oni koji u ovom programu vide izlaz iz dugotrajne nezapo-slenosti i čekanja u redovi-ma pred šalterima Zavoda, javite se što prije... •

Najveći broj nezaposlenih u dobi je između 20 i 29 godinaGledano po dobnoj strukturi, najveći broj nezaposlenih čine mladi, u dobi između 20 i 29 godina, te Kaštelani od 50 do 54 godine, a u evidenciji se vodi i stotinu osoba koje su zagazile u šezdesete. Najveći broj evidentiranih – 1481 (764 žene) su sa završenom trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike kao i onih sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri godine, njih 1118. •

12 portal >> Aktualnosti 13Aktualnosti << portal

Najprije industrijalizacija i zapuštanje tradicionalnih vri-jednosti, Domovinski rat i neplansko naseljavanje, potom kriminalno provedena pretvorba i privatizacija, dovela su Kaštela do stanja u kojem se sada nalazimo. Međutim, svjetlo na kraju tunela ipak nije nedostižno

Od sedam bijelih labudova do sedam ...

KAŠTELA JUČER, DANAS, SUTRA

Lijepa su, lijepa, moja Kaštela, u moru svjetluca sunčani trag... sti-

hovi su svima nam znane pjesme, no premda su de-setljećima upravo svojom ljepotom inspirirala pje-snike i putopisce, mnogi će se složiti kako su Kaštela danas, usprkos svim svojim predispozicijama da budu “raj na zemlji”, izgubila ne-kadašnji sjaj i dušu koju su imala.

Od sedam bijelih labudo-va, tako su se kroz godine polagano pretvarala u se-dam crnih galebova, koji se danas lagano guše u nagomilanim problemi-ma i (ispod)prosječnosti! I

premda lokal-patriotizam u nama proradi čim se netko drugi usudi o našem gradu kazati nešto ružno ili kada se sve češće u medijima po-javljujemo samo u lošem kontekstu, ne možemo za-tvoriti oči pred svim onim lošim stvarima kojima smo svakodnevno svjedoci... Pa gdje smo (s)krenuli krivo?

Di su ona vrimena, ka-zat će naši stari, kad si od svoga rada moga pošteno živit, kad Ka-štelansko poje nije bilo obreslo dračon nego vinogradin, smokvan i maslinan, kad od tu-risti nisi jema di stavit šugaman kad bi se iša okupat, a na peškariji si

Turizam – Zona sumraka

Iako smo prošle godine pro-slavili stogodišnjicu organi-ziranog turizma u Kaštelima i pansiona Šoulavy, prvoga pansiona s uređenom pla-žom za kupače, od turizma kakav je nekada bio osta-la je samo sjena - i poneka furešta nevista kao podsjet-nik na to zlatno doba. Osim mora i sunca, gostima koji dođu u naš grad i nemamo ponudit puno dodatnih sa-držaja. Bogata povijesna i kulturna baština tako osta-je samo slovo na papiru jer ne znamo iskoristiti ono što nam nudi – od brojnih spomeničkih lokaliteta do parkova, kojima se, što je za svaku pohvalu, posljednjih godina ipak vraća izgubljeni sjaj, perivoja, do blagodati podneblja u kojem živimo. Doduše, sve i da privučemo brojne goste, bez obzira na njihovu platežnu moć – gdje ih smjestiti?! Od nekadaš-njeg ponosa Kaštelanske rivijere, istoimene hotelske kuće, danas su ostale tek ruševine. Hotel Palace, čiji stari dio i danas u derutnom stanju privlači poglede, na-kon rušenja novijeg dijela, postao je jedno od najve-ćih sramota ovoga grada, a ni hotelsko naselje Resnik odavno već nema sjaja. Pri-vatni smještaj, koji je nekad činio dobar dio turističkih smještajnih kapaciteta, da-nas je ponovno u povojima, a ni izgradnja malih privat-nih hotela i apartmana ne znači mnogo bez jasno zacr-tanog cilja i strategije...

Moramo se presta-ti dijeliti na fetive i pridošle, i zajedničkim snagama pokušati iz-graditi bolji i za življe-nje ugodniji prostor

Kada vidimo sva ona mala mjesta na našoj obali koja su iskoristila svoju ljepotu i mogućnosti (bez obzira na to bili oni manji ili veći od naših) ne možemo se ne za-pitati – zašto i mi ne znamo tako, a imamo sve što nam treba?! Zamislite samo ure-đenu rivu i lungo mare kroz svih sedam seli, plaže i ku-pališta opremljena dodat-nim sadržajima, konobe i restorančiće koji odišu onim starinskim štihom, male dućane i suvenirnice uzduž ...Čini se da imamo sve - osim pameti! Ali još odavno naše su maškare, na čiju dugu tradiciju tako-đer ne smijemo zaboraviti, zaključile kako je u Kaštilin teško ostarit, a ne poludit!

Da ne ispadne ipak sve tako crno - projekt Eko-kašte-lanski zaljev trebao bi nam donijeti čistije more i bolju infrastrukturu, uređenje Ja-dranske magistrale i izgled pravoga grada, izgradnja no-vih škola i vrtića bolje uvjete za rast i napredak naše dje-ce, koja su i naša buduć-nost... Valjda će oni biti ba-rem malo pametniji od nas! No, želimo li boljitak, kako sebi tako i našim najmla-đim sugrađanima, moramo se prestati dijeliti na feti-ve i pridošle, i zajedničkim snagama pokušati izgraditi bolji i za življenje ugodniji prostor, a to ćemo postići jedino ako najprije očistimo ispred svojih vrata te svojim primjerom pokažemo mla-dima kako se voli svoj grad. Jer da nam toliko nisu prira-sla srcu ta naša, više ne tako mala, sela zasigurno i ne bi toliko tražili nedostatke, sa samo jednom željom - da ih popravimo kako bi s pono-som mogli kazati koliko su lipa naša Kaštila... •

Nešto dobili a puno izgubiliJoš davno prije nego li su stekla službeni status grada, Kaštela su imala neka od obilježja koja su ih činila gradom - kino dvoranu gotovo pa u svakom “selu”, poznate plesnjake u Palaceu i Plavom Jadranu...Danas, nažalost, iako jesmo grad, neka od njih smo izgubili, ostali smo tek na jednoj kino sali, ima-mo nekoliko amaterskih kazališnih grupa ali ne i adekvatan prostor u kojem bi mogli ozbiljno raditi, iako se to po njihovim rezultatima i ne da nasluti, a mladima su jedina mjesta za izlazak i provod brojni kafići, iz kojih sve češće dopiru ritmovi “narodnjaka”. O ukidanju Općinskog i Prekršajnog suda te njihovom pripajanju onim splitskim nećemo niti govoriti! U međuvremenu smo, istina, dobili Muzej, Gradsku knjižnicu, područnu Glazbenu školu... Sagrađena je polivalentna gradska dvorana, koja je doduše već odavno pretijesna da bi zadovoljila sve potrebe pa bi uskoro trebala biti gotova i nova, no sve je to, ruku na srce, ipak premalo da bi mogli kazati – da po svim obilježjima smo grad kao i svaki drugi... •

Trgovački centri kao izletištaS industrijom su nestali težaci i plodno Kaštelansko polje, a sa privatizacijom i pretvorbom i industrija i sigurna radna mjesta brojnih Kaštelana! Proizvodne pogone zamijenili su sve brojniji trgovački centri, u kojima se sve više provodi slobodno vrijeme u razgledavanju, a zbog krize i besparice sve manje kupuje... •

ŠTO O ZABRANI KAŽU KAŠTELANSKI UGOSTITELJI

Uskoro potpuna zabrana pušenja

Prijelazni rok koji su dobili i vlasnici 90 kaštelanskih ka-fića kako bi svoje

objekte prilagodili novom Zakonu o pušenju istječe za mjesec dana. Nakon 9. trav-nja ukoliko kafić ima povr-šinu manju od 50 kvadrata može u cijelosti biti pušački ili nepušački. Veće probleme u prilagodbi ima oko 20 posto vlasni-ka kaštelanskih kafića čiji objekti imaju veću kvadra-turu jer trebaju osigurati poseban prostor koji, kako propisuje Zakon, mora biti ventiliran. Uz poseban ven-tilacijski sustav koji treba imati najmanje deset iz-mjena zraka u satu, kafići će morati biti opremljeni i sustavom za filtriranje. Konobar u prostorima za pušenje neće moći posluži-vati, ali će gost moći unijeti piće. Uz sve to na zidovima pušačkih kafića trebaju biti natpisi koji upozoravaju na štetnost pušenja.

Isplati li se ulagati u ventilaciju?

Vlasnike kafića zabrinjava investiranje u ventilacijski sustav zbog činjenice što će se u kafićima moći pušiti samo naredne dvije godine. Naime, od 2012 godine Hr-vatska će kao zemlja potpi-snica konvencije o kontroli duhana, morati zatvoriti sve tzv. prostore za pušače.

- Imam kafić površine 85 kvadrata, planiram nje-govu površinu pregradom smanjiti na 50 kvadrata i tako ću stvoriti uvjete da se u mom kafiću može pušiti, a preostali dio ću iznajmiti za neku drugu djelatnost, - rekao je Miroslav Đikić, koji smatra da mu je to bolje rješenje nego imati kafić koji bi fizički odvajao pušače od nepušača koji su ionako rijetki gosti njego-vog kafića. Na sličan način će postupiti i Mićo Milas čiji objekt ima tri puta veću kvadraturu, a fizičkim od-vajanjem dobiti će veliki prostor za nepušače. Taj će mi prostor biti gotovo nei-skorišten, a to znam jer kad je u svibnju prošle godine Zakon o pušenju stupio na snagu, kafić je bio polupra-zan. Stoga ću nepušačima ponuditi, između ostalog slastice i peciva.

Restorani bez dima

Kako nam je rekao Toni Perišin, vlasnik jednog ka-štelanskog restorana, stu-panjem na snagu Zakona o pušenju nije imao pro-blema u svom poslovanju. Ja sam se odlučio čvrsto držati tog Zakona jer će svakako za dvije godine svi ugostiteljski prostori biti nepušački, a do tada će se moji gosti naviknuti da je to normalno. Pušači bez problema izlaze vani zapa-

liti cigaretu. Manje posla ima, ne zbog Zakona nego zbog krize. Mene jedino muči što ima restorana u kojima se puši bez obzira na Zakon.

Drugi pak zbog Zakona o pušenju imaju manji obim posla i jedva održavaju po-sao na životu. Kako su moji gosti pretežno pušači poče-li su rjeđe dolaziti, a i kad dođu ostaju kraće nego što je to bio slučaj dok je puše-nje bilo dozvoljeno. Jedino

Ulaganja preskupa i nepotrebna- Sve skupa je to apsurdno, trebamo ulagati u skupe ventilacijske sustave koji će nam poslužiti samo dvije godine. Opredjeljenje za goste pušače ili nepušače trebalo bi biti dovoljno i bez propisa o ugradnji skupe ventilacije. Imamo sreću što će u četvrtom mjesecu biti toplije vrijeme pa ćemo go-stima otvorit terase, a u poluotvorenim terasama u rujnu možemo staviti grijalice koje će zagrijavati prostor, - rekao je za Portal vlasnik jednog kaštelanskog kafića koji smatra da bi ugostitelji trebali hitno nešto poduzeti. •

nam preostaje nadati se da će dolaskom toplijih dana biti više posla i da ćemo moći opstati s obzirom na davanja državi, kazao je naš drugi sugovornik.

Iako su restorani mjesta u kojima se ne smije kon-zumirati cigareta, hoće li Kaštela po prvi puta imati kafić koji bi u cijelosti bio nepušački za sada ostaje samo u dobroj vjeri nepu-šača. •

Licemjerna država- Dok god proizvodnja cigareta puni državni proračun, potpuna zabrana nema smisla, - kazao je jedan od naših sugovornika. Slažem se s tim da treba zaštititi i poštovati nepušače, ali nema smisla kazniti pušače dok se cigarete legalno prodaju. Po uzoru na ugostitelje iz Njemačke trebali bi podnijeti ustavnu tužbu protiv države jer su njihovi ugostitelji dobili presudu u svoju korist. •

Kaštelanski ugostitelji uglavnom negoduju zbog smanjenog obujma posla, no ima i onih koji se strogo pridržavaju slova zakona te za manji broj gosti-ju okrivljuju trenutnu ekonomsku krizu Piše: Valerija Konta Maglica

moga kupit ribe kakve si god tija ako si jema pinez?! Je da se jemalo manje ali je svit bija srit-niji i zadovoljniji...

Ta vremena, kojih se naši didovi sjećaju sa sjetom, ma kako teška i za mnoge oskudna bila, posebice za vrijeme onoga rata, nestala su dolaskom industrijaliza-cije, zajedno s dušon naših malih mista. Mnoga su usta prehranile i generacije od-gojile tvornice načičkane uz obalu – nekadašnji Jugo-vinil, Partizan, Željezara..., danas pak od njih nije ostalo gotovo ništa, osim onečišće-nog mora i zraka, radioak-tivne šljake, ruševina i rugla na istočnom ulazu u grad...

Što nas je do ovdje dovelo?

Domovinski rat, sve veća nezaposlenost i sve teža gospodarska situacija, kao i sve veći priliv stanovništva, iznjedrili su nove probleme s kojima smo danas prisi-ljeni suočavati se i hvatati ukoštac. Porast potražnje za jeftinijim stambenim kvadratima i ekspanzija stambene izgradnje, često upitne kvalitete, posebice kada je riječ o primarnoj

Piše: Marijana Matas

infrastrukturi, doveli su do toga da su potoci, iz kojih se nekada pilo, danas zamjena za septičke jame, koje su svojim kapacitetima nepri-mjerene tolikom broju sta-nara, a njihovo izlijevanje na ulice u određenim nase-ljima, (na žalost) više niko-ga niti ne čudi...

Kaštelanska cesta, jedna od žila kucavica, postala je tek malo šira gradska, a povećanjem prometa i sve opasnija ulica, jer usprkos

tome što je, nakon godina kopanja i radova, konačno ušminkana, nije puno si-gurnija nego što je onakva neuređena bila. Kako? Pa tako što se danas na nogo-stupima umjesto pješaka i majki s kolicima, kočopere parkirani automobili koje je nemoguće zaobići, a o uključivanju u promet sa sporednih putova nećemo niti govoriti kao ni o pro-metnoj (ali ni inoj) kulturi brojnih naših sugrađana...

14 portal >> Aktualnosti Aktualnosti << portal 15

Kaštela već godinama jesu, a i bit će veliko gradilište. Veliki projekti nose i svoje probleme. Otkup zemljišta, nejasni ugovori, nedostatak novca pa i gramzivi izvođači, čini se odlažu gradnju u nedogled Piše: Petar Dozan

Vrijeme je kad se već naveliko počinje razmišljati o novoj turističkoj sezoni te

se sve češće spominju i veći vanjski radovi koji na više načina utječu na kvalitetu ponude Kaštela. U gradu se radi na veliko, otvaraju se nova gradilišta i neka stara privode kraju pa ćemo ovom prilikom dati jedan pregled i stanje trenutnih radova u Kaštelima.

Radovima na Eko - pro-jektu nazire se kraj

Svima je zasigurno na-jpoznatija priča oko projek-ta Eko–kaštelanski zaljev i

Gradi se škola u Kaštel NovomU drugom dijelu prošle godine počeli su radovi na novoj osnovnoj školi u Kaštel Novom. Projekt vrijedan 60 milijuna u najvećoj mjeri financira Županija s tim da je Grad osigurao zemljište od 14. 000 četvornih metara, izmjestio bujicu potoka Gospe od Stomorije, platio 1,5 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju, oslobodio objekt plaćanja komunalnog doprinosa u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna i dao 10 milijuna kuna za kompletnu infrastrukturu i uređenje pristupnih promet-nica. Nova će škola s 23 suvremeno opremljena kabineta imati kapacitet oko 1000 učenika te će biti prilagođena djeci s posebnim poteškoćama. U postojećem objektu OŠ „Bijaći“ smjestit će se srednja škola sa smjerovima - jezične i matematičke gimnazije te turističko - ugostiteljskog i ekonomskog smjera. Škola bi trebala biti otvorena 2011. kada postojeća škola Bijaći slavi stotu godišnjicu postojanja. •

Piše: D.P.

NAPRAVLJEN PRVI KORAK PRESELJENJA SREDNJE ŠKOLE

IZ GOMILICE U ŠTAFILIĆ

Nadogradnja škola

Projekti nadogradnje Osnovnih škola Ostrog i knez Trpimir, nakon brojnih birokratskih problema sve su bliže realizaciji

U školi Knez Trpimir uz pomoć Grada riješili su pro-blem administrativnog dijela kanalizacijske mreže, a u fazi su izrade glavnog projekta i izvedbenog pro-jekta. Prema informacijama u tijeku je i izdavanje

lokacijske dozvole za proširenje srednje škole Braća Radić, čime je napravljen i prvi korak u iseljavanju gimnazijskih razreda iz prostora škole u Kaštel Gomilici.

- Nakon duge godine i svih problema oko nepostojećeg kolnog puta i nove lokacijske dozvole te u vezi suglasnosti Instituta za Jadranske kulture, mogu reći da smo predali zahtjev za izda-vanje građevinske dozvole, nakon čega slijedi obračun komu-nalnog doprinosa i vodne naknade. Na zahtjev Ministarstva obrazovanja moramo napraviti i izvedbeni projekt te troškovni-ke, kako ne bi došlo do neplaniranih situacija, a onda planirani radovi mogu početi, – kazao nam je ravnatelj Ostroga Stipe Božinović. •

BROJNI PROBLEMI DOVELI SU DO KAŠNJENJA GOTOVO SVIH VELIKIH PROJEKATA

popratnih radova. Već duži niz godina se u sklopu tog ogromnog projekta kopa po ulicama, prometnicama i rivama te nam je iznimno drago čuti da se radovi bliže kraju. Podsjetimo, integralni pro-jekt zaštite Kaštelanskog zaljeva (EKO Projekt) obuhvaća izgradnju i re-konstrukciju kanalizacijskih sustava gradova Splita, Solina, Kaštela, Trogira, Općina Seget, Okrug, Dug-opolje i Klis te dio otoka Čiovo, kao i poboljšanje i dogradnju pripadajućih vo-doopskrbnih sustava. Na inicijativu gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira

90-tih godina EKO Pro-jekt kandidiran je u sklopu Investicijskih programa gradskih infrastrukturnih objekata zaštite okoliša za Republiku Hrvatsku, za fi-nanciranje kreditnim sred-stvima Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) i Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD). Splitsko – dalmatinska županija, gradovi Split, Solin, Kaštela i Trogir te Hrvatske vode i Vodovod i kanalizacija d.o.o. kao investitor, osno-vali su 1998. godine Agenci-ju EKO – Kaštelanski zaljev, Ustanovu Split za vođenje poslova pripreme i građenja objekata iz Projekta.

Do danas je postavljeno oko 90% gravitacijske kanaliza-cijske mreže te su preostali radovi uglavnom vezani uz povezivanje postavljenih dionica i gradnju kolekto-ra. Radovi su u tijeku na dionici od Palaca do Valova igrališta, na županijskoj cesti u Sućurcu gdje je pre-

Dvorana u Sućurcu na ljeto U siječnju 2008. počelo se s izgradnjom Gradske športske dvorane u Kaštel Sućurcu. Dvorana smje-štena na Sokolani imati će tisuću i pol sjedećih mjesta te će uz dvoranu u Kaštel Starom omogućiti kvalitetne uvjete rada velikom broju športskih udruga, a biti će na raspolaganju i raznim društve-nim manifestacijama. Projekt vrijedan 20 milijuna kuna financira Grad, a hvalevrijednu donaciju od 7,5 milijuna kuna pružio je Cemex. Za krajnji rok izgradnje bila je postavljena sredina protekle godine. Kako stvari sada stoje dvorana bi trebala biti dovršena tijekom ljeta ove godine. •

KAŠTELANSKIH GRADILIŠTAPregled najvećih

ostalo još oko 200m u smje-ru Solina i u Ulici Kneza Mislava u Novom, a uskoro se očekuje početak radova od ambulante u Sućurcu do bivšeg Izodala, Bilinjski put, Nehajski put, Resnik, i trasa Bilinjski put – Resnik.

Nevolje s Maslinom se nastavljaju

Adaptacija i nadogradnja dječjeg vrtića Maslina treba-la je početi prije više od dvije godine. Međutim radovi su krenuli tek početkom 2009. godine pošto je poništen

natječaj za izvođača s objašnjenjem da su pris-tigle ponude nekvalitetne. Drugim je natječajem za izvođača izabran MP Beton, a kao krajnji rok završetka radova je određen rujan 2009.

Nedugo nakon početka ra-dova se pojavio problem premještanja trafostanice koja je bila u sklopu vrtića. Radovi i pripreme oko nje-nog premještanja potrajali su 6 mjeseci i tako dodat-no usporili radove. Kada su konačno počeli radovi

činilo se da će Maslina s malim zakašnjenjem ipak biti dovršena, ali 18. pros-inca 2009. radovi su opet stali. Ovoga je puta MP Be-ton zaustavio radove radi, kako kažu, nekompletne projektne dokumentacije projektanta Arhideje te se budućnost dječjeg vrtića našla usred sukoba izvođača i projektanta koji se proteže još od samih početaka ra-dova.

O budućnosti vrtića Maslina još uvijek se ne zna ništa službeno jer je Grad u pre-

govorima s MP Betonom oko nastavka radova ili eventu-alnog raskida ugovora.

Širenje magistrale odvija se presporo

Druga faza gradnje brze ceste Trogir - Omiš na dio-nici kroz Kaštela počela je krajem veljače 2009. iako je planirano da do listo-pada 2008. bude završena i puštena u promet. Tome su doprinijeli brojni im-ovinsko-pravni sporovi, odnosno otkup zemljišta, čiju su vrijednost Hrvatske ceste procijenile na 22 eura po četvornom metru zemlje. Nakon brojnih pregovora Udruga za zaštitu i promi-canje Ustavom zajamčenih prava građana uspjela je ci-jenu podići na prihvatljivih 85 eura. Cijeli projekt finan-

ciraju Hrvatske ceste, a dio je pokriven zajmom Europ-ske investicijske banke.

Trenutno se privode kraju zemljani radovi na drugoj poddionici dugoj 4,2km, od Planog do Kaštel Starog. Na toj poddionici su planom predviđena dva nadvožnjaka i jedan podvožnjak što je izazvalo nezadovoljstvo građana koji su reagirali na javnim raspravama vezanim za donošenje urbanističkih planova. Oni s pravom zahti-jevaju veći broj podvožnjaka i nadvožnjaka, barem za pješake, kojima bi normal-izirali kontakt sa zemljištima iznad magistrale. Radovi napreduju relativno malom brzinom koja je uvjetovana vremenskim prilikama i stalnim imovinsko-pravnim problemima. •

Kaštela dijele iste poteškoće kao gradovi u okruženjuO gradnji nove škole u Kaštel No-vom, tunelu kroz Kozjak te ostalim važnijim projektima Županije Split-sko- dalmatinske na području Kašte-la razgovarali smo sa županom An-tom Sanaderom Piše: Dijana Putnik

Kaštela su po broju stanovnika dru-gi grad u Splitsko - dalmatinskoj

županiji pa očekivanja nje-govih stanovnika o većem županijskom ulaganju u ovo područje nisu nereal-na. O projektima Županije na području grada razgova-rali smo s županom Antom Sanaderom, nekadašnjim kaštelanskim gradonačelni-kom.

Jedan od najvažnijih žu-panijskih projekata je Osnovna škola u Kaštel Novom?

Radovi na školi vrijedni su više od 35.5 milijuna kuna. Započeli su u rujnu 2009., rok im je tri godine. Škola se gradi na zemljištu Gra-da, koji je ishodio potrebnu dokumentaciju te prava iz-gradnje prenio na Županiju. Izgradnjom nove, moderne škole, omogućit će se bolji uvjeti školovanja osnova-ca, ali i adekvatniji prostor za rad srednje škole koja će useliti u zgradu sadašnje osnovne škole.

O čemu se radi u projek-tu navodnjavanja?

U pitanju je kapitalni pro-jekt navodnjavanja u SDŽ, financiran od strane Mi-nistarstva regionalnog ra-zvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Njime će se omogućiti bolji razvoj po-ljoprivrede, posebice na površinama Kaštela, Trogi-ra i Segeta koje se danas ne koriste, ali su predviđene za poljoprivrednu proizvodnju. Projekt navodnjavanja pri-javit će se i za financiranje od strane Svjetske banke.

Koji su planovi s pro-metnicama u Kaštelima i tunelom kroz Kozjak?

U tijeku je izrada dokumen-tacije za izdavanje građevin-ske dozvole za probijanje tunela kroz Kozjak, kao važ-nog projekta ucrtanog u sve prostorne planove i koji će omogućiti gospodarski ra-zvitak čitavoga kaštelanskog područja.Vrijednost rekonstrukcije 10 km Ceste dr. Franje Tu-đmana od K. Lukšića do K. Štafilića iznosi 25 milijuna kuna od čega je Županijska uprava za ceste sufinanci-rala 17 milijuna. Preostaje dovršiti posljednja dva kra-ka do Solina i do Resnika u

čemu će sudjelovati i Župa-nija. Podupiremo i što sko-rije dovršavanje uređenja magistralne ceste.

Osim navedenog u kojim projektima još sudjeluje Županija?

Prošle godine, iz županij-skog proračuna odobreno je 300 tisuća kuna za izgrad-nju sustava vodoopskrbe na području Brižina i odvodnje u Ulici Ivana Danila u K. Starom, potom 200 tisuća za pola milijuna vrijednu sanaciju obalnog zida u K. Lukšiću, te 35 tisuća kuna za izvođenje geotehničkih istražnih radova na lokaciji Giričić.Razvoju maslinarstva i vino-gradarstva na raspolaganju je županijski fond iz kojeg se sa 3% kamata sufinanciraju novi nasadi. Kaštelanski po-duzetnici mogu se prijaviti na projekte kojima Županija i Ministarstvo gospodarstva sufinanciraju kamate na po-duzetničke kredite i do 4%.

Kako vidite razvoj Ka-štela?

Kaštela u svom razvoju koji je važan i za sveukupni ra-zvoj županije, dijeli iste okolnosti i poteškoće kao i ostali gradovi u okruženju, međutim njegova specifič-nost je stalno doseljavanje, što traži velike zahvate u infrastrukturi. Bitka za Kaštela, u prvom redu do-bivena je projektom Eko-kaštelanski zaljev, za koji županijske službe inten-zivno dovršavaju izradu pomorskih granica kako bi sustav što skorije zaživio. Važno je i što brže završiti izgradnju sekundarne ka-nalizacije i vodoopskrbe, u čemu je Županija spre-mna pomoći, a sve kako bi Kaštela, kao drugi grad po broju stanovnika u župa-niji, uživao odgovarajuće ugodne životne uvjete. Svim građanima Kaštela, u prigodi Dana grada, želim da ih što skorije i ostvare! •

Ribarska lučica na Brižinama Ove je godine, suradnjom SDŽ i Ministarstva poljoprivrede, a pre-ko splitske Lučke uprave, u ovu svrhu osigurano milijun kuna. Kako bi se realizirao cjelovit projekt suvremene ribarske luke s veletržnicom, u tijeku je izrada dokumentacije za izmjene i dopu-ne prostornog plana. Od 2007. godine, kada je projekt započet u suradnji s Cehom ribara te uz podršku Grada Kaštela, za prvu fazu uređenja utrošeno je 2.5 milijuna kuna koje je osiguralo Mi-nistarstvo mora. •

INTERVJU: ANTE SANADER O PROJEKTIMA ŽUPANIJE U KAŠTELIMA

1716 portal >> Intervju

Piše: Dijana Putnik

Darko Varnica, u prošlom sazivu je-dan od aktivnijih vijećnika, nakon

prošlogodišnjih lokalnih iz-bora obnaša zahtjevnu funk-ciju predsjednika Gradskog vijeća i na samom početku svog mandata uveo je neke novosti u rad ovog predstav-ničkog tijela.

Koliko funkcija pred-sjednika Gradskog vije-ća traži truda i odrica-nja te kolika je njegova odgovornost?

Traži dosta truda jer svakod-nevno kontaktiram s građa-nima i udrugama o njiho-vim problemima, njihovih zahtjevima prema Gradskoj upravi te o djelatnostima i financiranju, što zahtjeva svakodnevni rad i odricanje. Budući je zakonom određeno značenje gradskog vijeća kao predstavničkog tijela, odgo-vornost predsjednika vijeća je velika, a ovu sam funkciju prihvatio odgovorno.

Gradsko vijeće svakako želi biti sukreator gradske po-litike te sudjelovati u strategiji i razvoju grada na je-dan novi način, prezentirajući javnosti gradsku politiku i projekte

Razlikuje li se rad današnjeg saziva GV od onoga prije?Razlika u radu ovog vijeća od onog prije je u činjenici da se ovo Gradsko vijeće u potpunosti otvorilo javnosti svoj rad. Uostalom nas su građani birali kako bi štitili i zastupali njihove interese. Držim da je i razina raspravljanja i odlučivanja na visokoj razini te da smo po tom kriteriju jedno od najboljih gradskih vijeća u usporedbi s drugima. Ovo vijeće po mom mišljenju izrasti će u jedan europski gradski parlament. •

Promjene vijećničkih naknadaPromjena naknade vijećnicima pokazala se opravdanom jer smo održali veći broj sjednica te sjednica radnih tijela. Uspoređujući odnos njihovog broja i naknade, današnji vijećnici i predsjednik imaju manju naknadu nego u prijašnjim sazivima. Nadalje, uvo-đenjem mjesečnih naknada više nisam vezan brojem sjednica pa je tako do danas svaki vijećnik odradio prosječno dvije sjednice mjesečno, ne uključujući u to radna tijela. Osim navedenog nitko od vijećnika, a niti ja kao predsjednik nije u nijednom Nadzor-nom odboru kao što je bio slučaj ranije. •

ke te sudjelovati u strategiji i razvoju grada na jedan novi način, prezentirajući javno-sti gradsku politiku i projek-te. Značajnija uloga očituje se u tome što će upravo GV potaknuti niz rasprava veza-nih uz projekte od interesa za grad.

Sjednice se održavaju mnogo češće nego rani-je, mislite li da to daje bolje rezultate i što ako vijećnici postanu pre-zasićeni pa njihovo su-djelovanje u radu Vijeća postane nekvalitetno?

Točno je da su sjednice če-šće jer za to postoji potreba. Ovo Vijeće želi imati veću ulogu te raspravljati o široj gradskoj problematici. Mi smo dosada odradili više sjednica nego prošli saziv za skoro dvije godine. Bu-dući su vijećnici odgovorni i svjesni svoje uloge mislim da neće doći do zasićenosti, već naprotiv do još većeg angažmana, u ostalom vri-

Želimo biti sukreatori gradske politike

INTERVJU: DARKO VARNICA, PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

održavati za ona pitanja gdje je nužna bolja infor-miranost i priprema grad-skih vijećnika. Za sada će se održavati za sve prijed-loge prostornih planova te za proračun Grada. Dosa-dašnje prethodne rasprave pokazale su svoju opravda-nost jer su vijećnici temelji-to upoznali problematiku o kojoj moraju odlučivati te bi raspravom otklonili sve dvojbe. Posebno bi istaknuo dvojbe oko donošenja DPU Štalija.

Promjenom dužine i količine vijećničkih pi-tanja promijenio se ci-jeli segment sjednice. Mislite li i dalje da je to bolji i efikasniji način? Smatram da su novim po-slovnikom o radu GV vi-jećnička pitanja i prijedlozi dobili pravu svrhu. Ograni-čenje je bitno kako bi pitanja i prijedlozi dobili na znača-ju te iz razloga vremenskog trajanja sjednica. Naime prosjek trajanja sjednica je sada tri sata što je optimal-no vrijeme za kvalitetno ra-spravljanje i odlučivanje.

Iza vas su već tri temat-ske sjednice, koji je nji-hov rezultat?

Na sjednici o sportu doni-jeli smo zaključke koji su dobrim dijelom provede-

Unatoč nešto drugači-jim ovlastima, stječe se dojam da Gradsko vije-će ima još veću ulogu u vođenju grada nego ra-nije?

Gradsko vijeće svakako želi biti sukreator gradske politi-

jeme će biti najbolji poka-zatelj.Uveli ste jednu novost, a to je održavanje pret-hodnih rasprava. Zbog čega i koliko su one važ-ne za rad GV?

Prethodne rasprave će se

RAZGOVORI S PREDSTAVNICIMA TROGIRA O ODLAGANJU KOMUNALNOG OTPADA NISU KONAČNI

Nema izmjena KATASTARSKIH GRANICA

Piše: Dijana Putnik

Neizvjesna sudbina vrtića Maslina, anketa među stanov-nicima naselja Plano te komunalna problematika grada, teme su na koje je postavljeno najviše vijećničkih pitanja na 11. sjednici Gradskog vijeća

Tema razgovora gra-donačelnika Josipa Berketa i Dami-ra Rilje te anketa

među stanovnicima Planog o određivanju grada kojem žele administrativno pripa-dati, bila je jedno od glavnih pitanja koje su Ilko Tranfić i Branko Radačić postavili nadležnima na 11. sjednici Gradskog vijeća Kaštela.

Izmiješani kućni brojevi kao i trasa prometnice u naselju Plano stvorili su na samom terenu zbrku o tome kojem gradu pripadaju određeni stambeni objekti, a budući da je nekoliko obitelji koje žive unutar granica Kašte-la svoje osobne dokumente napravilo u Trogiru, dovelo je do spomenute ankete o administrativnoj nadležno-sti. Kako je vijećnicima izja-vio gradonačelnik Berket,

unatoč bilo čijim željama, nema promjena katastar-skih granica grada, a ono o čemu se treba razgovarati u ovom trenutku je prvenstve-no vodoopskrba u Planom.

Najviše pitanja o komu-nalnim problemima

Isto tako, razgovori s pred-stavnicima Trogira o odla-ganju komunalnog otpada nisu konačni jer Kaštela će za partnera odabrati onog tko ponudi bolja i jeftinija rješenja.Brojni radovi u samom gra-du kao i komunalni proble-mi bili su najčešća pitanja koja su postavljali vijećnici. Iz odgovora gradonačelnika Berketa i pročelnika Ronal-da Reje vijećnici su upoznati kako se ostavilo još kratko vremensko razdoblje za do-govor s izvođačem i projek-

60.000 kuna za nedostatno parkirno mjestoVijeće je usvojilo odluku prema kojoj će u slučajevima nedostatnih garažnih ili parkirališnih mjesta kod nove izgradnje ili rekonstrukcije u povijesnim jezgrama ili u gusto naseljenim područjima koja se spajaju s jezgrama, za svako nedostajuće parkirno mjesto plaćati naknada od 60 tisuća kuna. Sve fizičke osobe koje su zahtjev za legalizacijom objekata do četiri stambene jedinice podnijele do 24. veljače biti oslobođene plaćanja naknade u visini 50%. •

tantom na dječjem vrtiću Maslina, nakon čega će se pokušati iznaći neka druga rješenja za dovršetak ovih radova.

S vlasnikom zemljišta u Ra-dunu razgovara se o otkupu 4 tisuće metara četvornih zemljišta na kojem bi se gra-dio dječji vrtić i mala škola, a kao alternativno rješenje za izgradnju vrtića postoji i zemljište zapadno od gro-blja koje je predviđeno za javne potrebe.

Pitanje dežurnih ljekarni koje je inicirao klub vijećni-ka SDP-a na jednoj od pret-hodnih sjednica riješeno je i Kaštela uskoro dobivaju vikend dežurstva.

Poništavanje natječa-ja zanimalo je HDZ-ovca Denisa Ivanovića, a cijeli

11. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA:

postupak gradonačelnik je obrazložio trenutnim sla-bim punjenjem proračuna i štednjom zbog čega su se natječaji, unatoč potreba-ma, prolongirali na odre-đeno vrijeme.

Odluku o nagodbi doni-jeti će sud

Na ovoj sjednici usvojeno je izvješće o radu Javne usta-nove športski objekti koje je podnio njen ravnatelj Ante Šiškov, dok će o nagodbi s Mandom Grubišić vezano uz imovinsko -pravne od-nose na pristupnoj cesti do

nove dvorane, odlučivati sud. HDZ-ovi vijećnici na-glasili su ovom prilikom da nisu protiv predložene isplate već traže da se utvr-de osnove na temelju čega

Plavljenje stare jezgra Kaštel SućurcaProblem plavljenja Sućurca fekalnim i oborinskim vodama te prelijevanjem mora nastojat će se urediti u budućnosti Eko - projektom i podizanjem zida rive za 30 cm. Problem u Sućurcu predstavlja činjenica da je idejni projekt uređenja protivan DPU-u te nije dovršena studija utjecaja na okoliš. •

bi se ona izvršila. I drugi vijećnici otvorili su pitanje ovlasti u ovom slučaju i zbog toga je odluka o upući-vanju nagodbe na sud, pri-hvaćena. •

Aktualnosti << portal

U svoje osobno ime i u ime vijećnika Gradskog vijeća Kaštela, svim građankama i građanima

Kaštela čestitam Dan grada, kojega ćemo i ove godine svečano proslaviti 4. ožujka.

Predsjednik Gradskog vijećaDarko Varnica

ni, posebno oni vezani uz financije i dvoranu, dok smo sjednicom o turizmu željeli potaknuti vlasni-ke prostora predviđenih za turističku djelatnost da pokrenu realizacije planiranog, a isto tako i upoznati javnost sa situa-cijom oko područja bivšeg Adriavinila. Uskoro nas očekuju sjednice o komu-nali i prometu, a sjednicu o Željezari i Adriachemu odgađamo jer se ne oda-zivaju predstavnici HFP-a i Ministarstva gospodar-stva. •

>> Video sjednica Gradskog vijeća možete pogledati na portalu grada Kaštela u rubrici Gradska uprava

18 portal >> Aktualnosti

U turizmu moramo i možemo bolje! Nešto više od 160 tisuća noćenja ostvarenih u prošloj godini, najbolji su pokazatelj gdje se u ovom trenut-ku nalazi kaštelanski turizam, po-sebno ako ovaj broj usporedimo s brojem od 400 tisuća noćenja koliko ih je bilo u godinama prije rata

Piše: Dijana Putnik

Dok je Kaštelanska rivijera nekada bilježila rekor-dan broj gostiju,

danas je hotelski smještaj uglavnom baziran na ma-lim privatnim hotelima, a od Rivijerinih objekata tek Resnik otvara vrata određe-nom broju turista.Ovo turističko naselje u vla-sništvu tvrtke Plac projekt svake je godine u sve loši-jem stanju, a od obećanja o uređenju i rekonstrukciji nije se ništa uradilo. Prema čelnim ljudima ovog hote-la krivca ne treba tražiti u njima već u nepostojanju UPU-a za ovo područje.

Hotel Palace svoja vrata ne može otvoriti jer je većina istih zajedno sa zidovi-ma sravnjena sa zemljom. Duga trakavica između Grada i Tulipan grupe koja je vlasnik hotela, završena je, ali novih pomaka nema. Ne postoji potrebna komu-

Arheologija i turizamDirektor Resnika Draško Babić odbija aludiranja kako su ovaj hotel kupili samo radi preprodaje, a na-glašava kako nestrpljivo očekuju rješavanje statusa arheoloških iskopina koje se veoma dobro mogu ukomponirati u turističku ponudu baš kao i drugi arheološki lokaliteti na ovom području. •

Cipicco napokon kreće Projektom rekonstrukcije kule Cipicco dobit će se apartman-ski smještaj s pet zvjezdica veličine 690 metara četvornih. Uz kulu će biti 650 metara četvornih poslovnog prostora, dok će se na mjestu pratećih objekata nalaziti 2.800 kvadrata polivalentnog hotelskog smještaja s četiri zvjezdice. •

NEKAD PONOSNA ZDANJA KAŠTELANSKOG TURIZMA SADA SU SAMO BLIJEDA SJENA

nikacija, a kuloarske priče po kojima Tulipan grupa i ne želi investirati u ovaj hotel već ga prodati, čine se točnima.

Udružuju se privatni iznajmljivači

Svjetla točka u turističkoj ponudi uz Marinu Kaštela, koja svake godine zbraja sve bolje rezultate, svakako su i privatni iznajmljivači, od kojih je tridesetak ne-davno osnovalo udrugu Ri-vijera Kaštela. Cilj je udru-ge promicanje i podizanje kvalitete turističke ponude Kaštela.

- Kaštela moraju odredi-ti žele li biti sedam malih mjesta ili veliki grad te u skladu s tim poboljšati komunalnu uređenost, na-praviti viziju i plan razvoja turizma te donijeti odgova-rajuću Odluku o komunal-nom redu i pridržavati se

iste. Mi imamo toliko ruž-nih stvari, ali mnogo više lijepih pa je upravo zbog toga naš slogan „Kaštela imaju što pokazati“- rije-či su predsjednika udruge Ivana Maljkovića.

Upravo je činjenica da Kaštela imaju što pokaza-ti jedan od aduta koji se često spominje u turistič-koj ponudi. Tu se svakako ubrajaju brojne povijesne i kulturne znamenitosti, priroda i zanimljivi vrtovi, mogućnost seoskog turiz-ma, tradicija i običaji, ka-štelanski čovjek.

Ruševine – spomenik tranzicijskog vremena

Ali sve to često ostaje ne-primijećeno jer će mnogim gostima veći dojam ostaviti ruševine kojih u Kaštelima ne nedostaje. Pa su tako uz hotel Palace i vilu Niku, između ostalog, tu još po-dručje bivšeg Adriavinila i kula Cipicco.

I dok su svi već umjesto ostataka nekadašnje kemij-ske tvornice vidjeli novu marinu i hotele, počela se provlačiti ideja Kemokom-pleksa i Lavčevića o stano-gradnji na tom području, a odluka o sudbini tog ze-mljišta bit će jedna od te-žih koju će morati donijeti gradska vlast.

Resnik čeka UPU - UPU za područje Resnika prema najavama je trebao biti gotov još 2008. godi-ne, no zbog otkrivenog ar-heološkog lokaliteta sve je prolongirano. Bez UPU-a ne možemo planirati novi pro-jekt uređenja, a na parcijal-no uređenje paviljona nismo se odlučili jer nam se stalno obećavalo da će planovi biti uskoro gotovi. No moram dodati kako unatoč svemu, ostvarujemo oko 50 tisuća noćenja, sada imamo 36 zaposlenih, a sezonski za-pošljavamo još dvadesetak osoba. Svi radnici redovno primaju plaće, uplaćuju se obveze i ovoga trenutka Resnik nema niti kune duga prema dobavljačima, gra-du ili državi – kazao nam je direktor Resnika Draško Babić. •

Vlasnici kule Cipicco dobili su spor na Upravnom sudu i njihove dozvole kojima mogu rekonstruirati ovo staro zdanje opet su važe-će, a direktor Ante Samar-džić najavio je skori nasta-vak radova.Nedavno usvojen DPU za

Štaliju omogućio je vlasni-cima tamošnjeg zemljišta sređivanje potrebne doku-mentacije i početak izgrad-nje novog hotela.

I Turistička zajednica gra-da u svojim planovima mo-rat će iznaći bolja rješenja za trenutnu situaciju u tu-rizmu pa bi tako zalaganje turističkih djelatnika, zavi-dan geografski položaj, bli-

zina zračne luke, prometna povezanost, mediteranska klima i brojne vrijednosti koje su ostavljene u nasli-jeđe, trebale biti dovoljne za dobru budućnost ka-štelanskog turizma. I dok Kaštelani često kažu kako imaju Bogom dane uvjete, ne može se izbjeći pitanje: može li Bog dati onoliko koliko čovjek može uništi-ti? •

Hotel Palace nekad

Turističko naselje Resnik

kantun za mlade

U našoj redovnoj rubrici Di vanka, kao glavna mjesta izlazaka često se spominju kafići, što nije začuđujuće kada se zna da sadržaja za mlade kronično nedostaje, a ni mašta više ne radi svašta. A nekada je, kažu oni stariji, sve bilo drugačije…

Piše: Dijana Putnik

VREMEPLOV Kako smo se nekad zabavljali

V ećina starijih Kašte-lana koji su u 60-im godinama prošlog stoljeća proživljava-

li svoju mladost, sa sjetom se prisjećaju dobrih običaja, kada se mnogo više radilo, a druže-nja su se svodila na điravanje poslije mise i okupljanja po štradama, organizirane tom-bole te kroz rad dramskih ili folklornih sekcija u društvenim prostorima gdje bi se pripre-mali nastupi vezani uz državne praznike. Kako su Kaštela tih godina po-novno počela privlačiti brojne turiste i prioriteti u zabavljanju su se mijenjali pa je mnogim mladićima bila zabava čekanje autobusa s turistkinjama i po-maganje u nošenju torbi te bi postajali turistički vodiči lije-pim strankinjama za vrijeme njihovog boravka u Kaštelima, pazeći pri tom da im osjetljiva koža ne izgori na dalmatinskom suncu, ali i da dobro zapamte kako sjaje zvijezde na kaštelan-skom nebu.

Kako dobru zabavu mora pratiti dobra glazba, a dobru glazbu prati ples, u Kaštelima su značajno mjesto na ljestvici posje-ćenosti imali plesnjaci.

Jedan od najpoznatijih ple-snjaka na ovom području bio je onaj na terasi hotela Palace u Kaštel Starom koji bi počeo sa radom 1.svibnja svake go-dine.

Koliko je bilo popularno oti-ći tamo na ples govori nam i podatak da bi mnogi već u po-slijepodnevnim satima rezervi-rali svoju stolicu za istu večer. U Palaceu su nastupali mnogi koji su postali i prave estradne zvijezde, a prvih godina izvodili su se uglavnom hitovi sa Opa-tijskog i Splitskog festivala, San Rema te pjesme Elvisa i Bea-tlesa. Palace je bio i mjesto gdje su se organizirale brojne šerate, a stariji Kaštelani su nam obja-snili, da se pod pojmom šerata nije mislilo samo na lovačku zabavu, već na sve organizira-ne društvene plesove.Uz plesnjak u hotelu Palace, u ono vrijeme radio je i Maj-munski raj, plesnjak na mjestu današnjih prostorija poljopri-vredne zadruge u Kaštel Sta-rom. Oni mlađi dolazili bi na ples već oko 15 sati i odlazili kućama oko 19 sati, dok bi se oni stariji zabavljali i do 22 sata. Zbog zanimanja Kaštelana i gostiju za ples, otvoren je i ple-snjak u novom hotelu Resnik, a poslijepodnevni i večernji plesovi održavali su se između ostalog u Malom Raju u Luk-šiću, u Bratskoj kući u Kaštel

Kambelovcu te Društvenom domu u Jugovinilu.Glazbeno obilježje Kaštela tih godina, zasigurno je bio i Glas Kaštela, amaterski festival koji je lansirao brojne uspješne pjevače, a privlačio je mnogo-brojnu publiku.

Era diskoklubovaPod utjecajem medija, posebno radija i televizije mladi Kaštela-ni polako mijenjaju svoje navike i načine zabave. Uz popularne plesnjake kao i one u Baletnoj školi, Plavom Jadranu ili Lasti, kojima popularnost nije opa-dala, u Kaštelima se otvaraju i prvi diskoklubovi sa glazbom The Doorsa, Pink Floyda, i drugih aktualnih rockera. Tako se u diskoklubu hotela Palace moglo doći na matineju od 18 do 21 sat, ali i u 22 sata kada su se zabavljali oni nešto stariji.

Još jedan diskoklub otvoren je u Kuli u Kaštel Štafiliću kao i u Malom raju u kojem se ljeti ple-salo na otvorenom.Disko manija sve više je za-hvaćala mlade Kaštelane pa se krajem 70-ih i početkom 80-ih odlazilo u velike diskoklubove izvan Kaštela, poput onih u ho-telima Lav i Medena, Arkadu i splitski CC, a glazba uz koju se plesalo bila je, između ostalog, rock Bijelog dugmeta, grupe Time, Parnog valjka, Divljih ja-goda kao i glazba novovalnih grupa.Sućurani su u to vrijeme, po uzoru na splitske fronte imali svoj mali disko u objektu na Gojači, koji na žalost nije bio dugog vijeka, a i Plavi Jadran u Starom postaje diskoklub.Nekoliko godina kasnije odla-zak u splitske diskače još uvijek je bio u trendu, a hit mjesta su

bila Shakespeare i Hollywood.I vrijeme izlazaka drastično se promijenilo jer je radno vri-jeme ovih klubova uglavnom bilo između 22 sata navečer i 3 ujutro, pa su ovi izlasci umjesto večernjih, ubrzo postali noćni.Bilo je u Kaštelima i onih koji su obožavali narodnjake, a glav-no mjesto njihovog okupljanja bilo je Tri ferala u kuli Roton-do, gdje se prije dolaska folka također moglo uživati u dobroj zabavnoj glazbi.

Plesnjaci, šerate I DISCO ERA

Tata mi je kupio auto

Ovakvu izjavu bilo je nemoguće čuti prije pedese-tak godina. I oni stariji, zaposleni Kaštelani teško su dolazili do svojih prvih automobila, koji su ug-lavnom bili modeli iz tvornice Zastava ili iz nekih istočnoeuropskih država. Još teže je bilo imati mo-tor, a tek neki pojedinac mogao se pohvaliti prvim primjercima popularne Vespe. Kako se način života iz godine u godinu mijenjao, tako je broj automobila i motora u Kaštelima rastao, a na cestama su se susretali i automobili zapadnoeuropskog porijekla, dok su veći motocikli uglavnom bile Jawe ili MZ, a posebni primjerci poput Okčevog žutog Opela GT ili Kinezove Kawe mamili su uzdahe.

Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, upravo zbog kasnovečernjih odlazaka u Split ili Trogir, bilo je važno da netko iz pojedinog društva posjeduje automobil ili ima dobre roditelje koji će mu posuditi svoj. O broju putnika u autima ne bi se smjelo niti govoriti, a svi oni koji se ipak ne bi uspjeli ugurati, često su za doći na određeno mjesto, koristili autobus ili svoj palac. Svi oni koji su nam pričali o takvim zgodama, složni su u jednom; bila su to neka druga vremena, osjećali su se sigurno, a o nasilju su uglavnom samo čitali u novinama pa im je i stopiranje bila samo jedna dobra zabava.

Piratska radio postaja

O svestranosti mladih Kaštelana govori i podatak da su početkom 80-ih godina, kada na ovom prostoru nije bilo lokalnih TV kuća ni radijskih postaja, nekolicina Sućurana u kuli Top uredili prostorije prve kaštelanske radio postaje Krknjač. Postavili su odašiljač od 50 MW koji je pokrivao jezgru Kaštel Sućurca, a emitirali su nekoliko jednosatnih zabavnih emisija. Kako nisu imali podršku vlasti, ovaj projekt je propao, ali je svim ak-terima ostao u sjećanju kao nesvakidašnja uspomena.

Okac i njegov Opel GT

Uz razvoj duha ide razvoj tijela

Mladi su se u ona vreme-na rado bavili i sportom, a u mjesnim zajednicama, odnosno omladinskim prostorijama, postojala je mogućnost bavljenja šahom, stolnim tenisom, streljaštvom i sličnim sportovima. Po uzoru na popularne Jadranske su-srete u kojima su i sami sudjelovali, mladi su Ka-štelani često organizirali natjecateljske igre izme-đu nekoliko sela. Kao i danas glavni sport bio je odbojka, a najbolje uta-kmice igrale su se bez dvorane, na tvrdom be-tonu igrališta u Lukšiću, gdje su gostovali brojni klubovi, ali i reprezenta-cija bivše države.

Zapela si u nekoj vezi, ali još uvijek nisi sigurna tre-baš li prekinuti s dečkom i krenuti dalje? Otkriva-mo nekoliko sigurnih znakova da je vrijeme da se krene daljeIzvor: T-portal

Odluka o prekidu nikad nije ni jednostavna ni laka, no vrlo često kraj je ujedno i početak nečega novoga. 1. Često patiš u vezi – nisi sretna s dečkom jer te nerijetko zna povrijediti, što verbalno, što na neki drugi način. Ne trebamo dalje objašnjavati što ti je činiti. Biti sam je u svakom slučaju puno bolje rješenje nego biti u lošoj vezi. 2. Češće si nesretna, nego dobro raspoložena – naravno, ni jed-na veza nije lišena teških trenutaka, no ako se ne možeš sjetiti kada ste zadnji put uživali u lijepim trenucima jer se stalno sva-đate, vrijeđate ili idete jedno drugome na živce, možda je doista vrijeme da razmisliš što te drži u tom odnosu. 3. Samo jedna strana se trudi – ako si samo ti ona koja prva zove i šalje SMS poruke (a na odgovore čekaš satima ili čak danima) ili uvijek ti smišljaš gdje ćete izaći, tu nešto ne štima. U zdravom odnosu obje strane moraju sudjelovati, a pravi je razlog možda i u tome što se tvom dragom zapravo više ne druži s tobom. Predlažemo da obavezno razgovarate o tom problemu. 4. Prevarila si ga – jasan znak da je veza u krizi. Ako tražiš nešto izvan svoje veze, ne treba puno da se zaključi da je vrijeme da izađeš iz tog odnosa jer ti tu nešto očigledno nedostaje. 5. Ne prestaješ razmišljati o bivšem dečku – ne treba biti mu-drac pa zaključiti da nisi još uvijek preboljela bivšega. No mnogi prebrzo nakon prekida pronalaze utjehu u nekoj novoj osobi, što može biti pogubno za novi odnos. U svakom slučaju, to nije ni fer prema tvom novom dečku jer nije lijepo biti nečija zamjena. 6. Prijatelji su protiv tvog dečka – iako misliš da je razlog ljubo-mora, možda tvoji prijatelji vide i nešto što ti zaslijepljena od lju-bavi i ne vidiš. Probaj razmisliti i o njihovim argumentima, možda otkriješ nešto što si dosad negirala. 7. Prevarena si - poznato je da će osoba koja je jednom počinila preljub, to ponovno učiniti, pa dobro razmisli želiš li ostati u vezi s nepouzdanom osobom. 8. Osjećaš da to više nije to – ako si došla do takvog zaključka, dodatna objašnjenja doista nisu potrebna.

PREPOZNAJ RAZLOGE ZA PREKID!

TRISEDMINE BITANGE I PRINCEZE

Zaboravite izležavanje na plaži i ispijanje koktela – uzbudljiva putovanja prepuna adrenalina način su na koji trebate vidjeti svijet. Navodimo top deset najuz-budljivijih iskustava koja definitivno morate probati u ovom životu!Izvor: Covermagazin

1. Vožnja i pogled s opservatorijskog tornja u Las Vegasu. Na vrh 49 metara visokog tornja stići ćete za samo dvije sekunde.2. Zambezi Rafting. Svjetske rafting udruge ocjenjuju ga najek-stremnijim.3. Vožnja taksi motociklom u Tajlandu. Vozači se ubacuju i izbacu-ju iz beskonačnih redova automobila nevjerojatnom brzinom, a pojavljuju se i stižu na vrijeme s nevjerojatnom točnošću.4. Penjanje po stijenama Yosemite Valley, u SAD-u.5. Parasailing, Acapulco u Meksiku.6. Trčanje s bikovima krivudavim ulicama Pamplone u Španjol-skoj.7. Penjanje po mostu Harbour u Sydneyu u Australiji.8. Plivanje s morskim psima, Dyer Island, Južna Afrika.9. Let s borbenim MiG-29, Rusija.10. Plivanje s dupinima, Novi Zeland. Ova nevjerojatno inteli-gentna bića garantiraju ubrzavanje pulsa svima koji su dovoljno sretni da im se približe.

TOP 10 najuzbudljivijih iskustava na svijetu

MUŠKA STANICA

Iako si uvjerena da te nitko neće natjerati da odje-neš nešto u tebi vrlo mrskoj npr. smeđoj ili naran-častoj, zabavi se i otkrij koja bi ti nijansa najbolje pristajala prema ovoj podjeli koja se temelji na če-tiri godišnja dobaIzvor: T-portal

Po mišljenju nekih modnih stručnjaka, boje ljudske kože mogu se podijeliti baš u četiri tipa, odnosno godišnja doba, pa tako postoji zimski, proljetni, ljetni i jesenski tip kože. Daka-ko, određenom tipu kože odgovaraju i određene boje odjeće. Možda te upravo to potakne na neke nove eksperimente kad je riječ o odabiru boja. Stoga krenimo!

Zimski tipOvaj tip kože je blijed, žućkast ili taman. Obično se radi o brinetama ili crnkama koje imaju izražajnu boju očiju. Njima najviše odgovaraju boje koje su jasne i jake. Bijela, crna, mor-narskoplava, crvena i izrazito ružičasta odlično idu uz ovaj ten. Narančasta, zlatna i bež nisu za ovaj tip.

Proljetni tipProljetni tipovi ljudi imaju ružičastu, tamniju ili maslinastu boju kože. Obično se radi o osobama s crvenom/crvenka-stom kosom i s plavim ili zelenim očima. Za njih su tople boje, a svakako treba izbjegavati tamne tonove. Najbolji izbor su boja breskve, zlatnožuta i zlatnosmeđa te boja bijele kave.

Ljetni tipKoža je u ovom slučaju blijeda ili ružičasta. To su osobe koje imaju prirodno plavu ili svijetlosmeđu kosu u kombinaciji sa svijetlim očima. Njima najbolje odgovaraju pastelne boje koje u sebi imaju crvenu i plavu. Boja lavande, šljive te jarkocrveni tonovi odličan su izbor, dok svakako treba izbjegavati crnu i narančastu.

Jesenski tipTo su ljudi koji imaju pomalo žućkastu kožu. Najčešće se radi o crvenokosim i smeđokosim osobama s izrazito smeđim očima.Trebaju izbjegavati plavu u svim kombinacija, a posebno mor-narskoplavu. Najbolje im stoji odjeća u bež, narančastim, zlat-nim i tamnosmeđim tonovima.

ŠTIKLOM U TRISEDMU

Pronađi idealnu boju prema

tipu kože

Savjet plus

Obično je teško razlikovati zimski od ljetnog i proljetni od jesenskog tip kože. Možda vam pomogne da su zimski tip obično brinete, dok su ljetni tipovi najčešće plavuše. Nadalje, proljetni tipovi obično imaju svijetle oči, dok jesenski imaju tamne.

Piše: Sizif

23Aktualnosti << portal

BALETNA ŠKOLA ANE ROJE, NEISKORIŠTEN BRAND

Zašto smo zaboravili veliku umjetnicu?

Na stotu godišnjicu rođenja velike umjetnice Ane Roje svečano je otvore-na glazbena škola u prostorima njene međunarodne baletne škole. O velikoj umjetnici gotovo ni spomena Piše: Jelena Tadin

Da je čudesna, svjetski poznata pr imabaler ina Ana Roje kojim

slučajem danas živa, zasi-gurno bi imala razloga biti ponosna, početak je teksta regionalne novine iz 2009. godine u kojem se najavlju-je ideja Splićanina Franka Leke kako bi balet mogao na velika vrata ponovo ući u naš grad. Pitamo se bili danas istaknuta hrvatska balerina, koreografkinja i pedagoginja bila ponosna kad bi ušla u zgradu prve međunarodne baletne škole u kojoj baletu nema ni tra-ga.

U zgradi škole ni traga spomenu na Anu Roje

Vrijednost činjenice da je daleke 1953. godine Ana za-jedno sa Oskarom Harmo-šem pokrenula legendarnu prvu privatnu međunarod-nu baletnu školu u Kaštel Kambelovcu, u ekskluziv-nom ljetnikovcu iz 1911. go-dine konta Berta Cambija je potpuno zanemarena. U školi gotovo nema ni traga velikoj umjetnici.

Otvaranje glazbene škole

na ovakvom lokalitetu je hvalevrijedno ali zašto se istovremeno nije zadrža-lo ime zgrade i iskoristio potencijal koji nam to ime pruža? Ime Ane Roje je svjetski poznato i plesačke škole u SAD-u se ne srame ovog imena, objekti i danas nose njeno ime i često ga komercijaliziraju.

Muzej? Zašto ne!

U kaštelanskoj manjkavoj turističkoj ponudi ime Ane Roje sigurno nije višak. Ono može biti odličan po-ticaj komercijalizaciji grad-ske imovine koja je svugdje u svijetu primjenjiva i do-brodošla. Muzej Ane Roje u samo jednoj prostoriji zgrade može osigurati ko-mercijalnu ulaznicu turi-stu koji jedva čeka vidjeti nešto što treba platiti. Za turiste je ovo jako bitno jer besplatan ulaz asocira na manjak vrijednosti ono-ga što bi vidjeli, naravno s momentom da ulaznica ne smije koštati ni više ni ma-nje od vrijednosti postava. A postav? Može se naći na stotinu spomena ovoj veli-koj umjetnici. Od predmeta njene uporabe do vrijednih

fotografskih sjećanja na nju pa do vrhunskih plesa-ča koji su regrutirani iz ove škole. Osnivanje baletne škole za koju je gosp. Leko pred-lagao projekt možda i jest prezahtjevno i nemoguće u ovom objektu, ili možda postoji neki drugi opravda-ni razlog zašto projekt nije

usvojen. Promocija spome-na na veliku umjetnicu nije nemoguća i to je upravo jedan od brandova koji Ka-štela moraju iskoristiti.

Na kraju ostaje pitanje, hoće li se predio Kaštel Kambelovca „Baletna“ za koju godinu nazivati „Glaz-bena“? •

Multimedijalna prezentacijaMuzej Ane Roje - multimedijalni prostor u kojem se može vidjeti, čuti i osjetiti velika umjetnica. Projekcije dokumentarnog filma, izložba slika velikana fotografije Nikole Vučemilovića, papučice, haljine, život primabalerine. Nemoguće za Kaštela? •

Ana Roje

Promovirana monografijaU Splitu, Zagrebu i na Bermudima promovirana nova monogra-fija Ane Roje. Po riječima akademika Nikole Batušića, ta knjiga “čvrsto je uklesani spomenik” što svjedoči o neizbrisivim tra-govima koje je Ana Roje kao plesna pedagoginja ostavila na nacionalnoj i svjetskoj razini. U Kaštelima nema traga ni knjizi ni spomeniku. •

ŽIVE LI U KAŠTELIMA DANAS KAŠTELANI ILI JOŠ UVIJEK SAMO

FETIVI, VLAJI I BOSANCI?

Želimo Opatiju,

ne Zemun!

Žive li u Kaštelima danas Kaštelani ili još samo Fetivi, Vlaji i Bosanci? Odgovoriti na to pitanje nije nimalo jedno-stavno. Kaštela ne predstavljaju nikakvu specifičnost po tom pitanju. Slično pitanje možemo postaviti svim

gradovima u našoj zemlji koji nisu imali dugi, kontinuirani razvoj u gradsko središte već su status grada ostvarili naglo, velikim pri-ljevom doseljenog stanovništva. Osobito što je većina stanovnika došla iz ruralnih područja, a ni kod domicilnog gradski mentali-tet nije bio prevladavajući. Nije mi namjera veličati život u gradu spram onoga na selu, već samo izreći potrebu prilagodbe mentali-teta sredini u kojoj živiš. Bila ona na selu ili u gradu.

Grad čini gradom broj stanovnika, infra-struktura, ali prije svega kultura i gradski mentalitet

Jedna od prvih osobina velikih gradova su različitost i multikul-turalnost njegova stanovništva koje obavezno prati i tolerancija. Žive li u Kaštelima danas Kaštelani ili još uvijek samo Fetivi, Vlaji i Bosanci? Cijenimo li onog drugog po njegovim osobnim vrijedno-stima ili po nekim drugim imaginarnim karakteristikama?Iako još uvijek ima puno mjesta za napredak, čini mi se da je po tom pitanju urađen veliki napredak, osobito među mlađom popu-lacijom i to je ono što najviše veseli.

Građani imaju i sve bolje higijenske navike. Na ulicama je smeća sve manje kao i nelegalnih ispusta fekalija u more i potoke. Još kada bi nam kandelabri i staklene autobusne nadstrešnice dulje trajale.

Na čemu se svakako treba poraditi je ponuda, ali i posjeta kultur-nih događanja. Zašto je kultura bitna? Kultura je onaj začin, ona fineca gradskog života. Njome se šire vidici i rađaju nove spoznaje. Kulturom se branimo od svih vrsta neukusa i primitivizma. Kultu-rom jamčimo da će na ugledna mjesta uvijek doći osoba dostojna te uglednosti.Zato je šteta vidjeti mlade ljude, čak i s diplomom u ruci, a nedo-voljno kulturno uzdignute. Jedan od prioriteta svake gradske vlasti treba biti poticanje svih kulturnih udruga i projekata osobito u ovim recesijskim vremenima.

Razumljivo je da se životne navike teško mijenjaju i da je to du-gotrajan proces. Svatko od nas treba se truditi da i sebe i grad prezentiramo u svjetlu urbane zajednice jer mi to možemo i treba-mo. Ponašajmo se kao građani i Kaštela će biti grad. Uradimo od Kaštela mjesto ugodnog življenja. •

Piše: Sizif

Glazbena škola, svibanj 2009.

Piše: Paolo Abesinac

CENTAR ZA GOSPODARENJE KREATIVNOM ENERGIJOM

POZDRAV ISTOMIŠLJENICIMA

Z animljiva su Kaštela grad ili bolje nazvat mista, a moglo bi se komodno reč i

selo u globalu i množini. Kakva su - takva su imaju svašta. Počnemo li nabrajat redom, Sućurani imaju općinu - opet kakvih tu uštogljenaca ima, imaju i vatrogasce i to dobro-voljce, svaka in čast. Tu su i pla-ninari, oni sa najvećim plani-narskim domom, ma imaju oni i maškare, sportaše, motore, karoce... Jema bit da će trevit di koji istomišljenik, hm!Judi, a zamislite kad bi poće-ja nabrajat po Gomilici, nebi ferma pisat do ...deboto do Polantane ali ne kambelovske

nego giričićke. Svaka čast, naša se prostor, maškare klapaju nema šta. A istomišljenici, kla-paju li oni? Ah, Kambelovac toliko mislilaca na jednemu mistu to je mirakul. Veslači na jidra, optimisti na si-dra. Stvarno, šta je KUD-ovaca, pivači, svirači, plesači i plesačic, ribari i planinari tek. Je, mora se priznat koliko se to selo maklo zadnji 10 godin, to je nešto. A šta je posebno lipo - rađaju se istomišljenici. Sad bi Lukšić najradije prisko-čija pa počeja od Štafilića pri-ko Novoga, Staroga pa opet u sridu u Lukšić. Svega bi tu bilo nabrojeno, organizacija čudo, udruga još više. Neke od tih udruga su rentabilne i daju mištanima osjećaj pripadnosti, osjećaj piza, oću reč spizavanja

umornih nan duša. Mista di se krpamo svak kako uspije, isto-mišljeniče. Krpam znatiželju, potribu, radoznalost. Nekad uspije zakrpa i svitliš od sriće, poželiš da je svima ka i tebi. Život prozviždi u slavljenju i za tren ispari u vremenu. Eto nas opet u centru zbivanja, u centru Kaštili, u sudbonosnom Lukšiću. Skupili se istomišljenici i gle čuda, sitili seI Zašto nebi udružili istomišljeničke snage (i kad bi se ponudili općinari i cr-kva) zamutili bi istomišljeničku teću raskoši, različitosti ideja i

važgeli oganj u onome starome kinu, ča je nekad bija i slon, naj-klempaviji od svih. Neću krit oduševljenje protka-no sjajnom idejom da bi baš na tome mistu moga bit, ako ćemo formalno Dom mladeži istomi-šljeničke Kaštili. Dom u kojen bi svaki isotmišljenik - mulac moga prezentirat, oli ti ga iska-zat svoju misao. U toj tvornici neostvarenih snova siguran san i optimističan, a budite i vi dragi pučani, osvanula bi nova jutra i boja sutra. Ako ste mislili da svako misto,

a sedan ih ima, ne proizvodi uzastopno i neprekidno nebroj kvalitetnih i osebujnih perso-na i umjetnika na različitim nivoima i fazama, na različitim pojin ima dragocjenosti, grdno se varate. Kako bi bilo krasno, slasno, kako bi samo krčkalo iz te teće, samo kad bi „nadređe-ni” rastvorili svoje pore i upili u svoju unutrašnjost svu tu ener-giju i dozvolili da i Kaštila imaju centar za promicanje kulturne mladenačke aktivnosti. Zar ne istomišljenici, kako bi to divno bilo?!

Zdravi i veseli bili!

Kako bi bilo krasno, slasno, kako bi samo krčkalo iz te teće, samo kad bi „nadređeni” rastvorili svoje pore i upili u svoju unutraš-njost svu kreativnu energiju i dozvolili da i Kaštila imaju centar za promicanje kulturne mladenačke aktivnosti

a i onima koji to nisu

TRISEDMIN RASPORED NOĆNE VOŽNJE

DI VANKA

Vikend koji dolazi nakon rođendanske fešte Kašte-la i nije neka prilika za tulumarenje. Kada se sve zbroji, od ponedjeljka do ponedjeljka, ipak je pro-sjek ponude i više nego dobar, pa stoga pogledaj-te i službeni program pro-slave i odlučite za barem jedan izlazak. Sretno!

Petak, 5. ožujak

U Bugsy baru ovoga petka posjetitelji će moći poslušati svirku banda „Zvučni zid“.

U Twistera ovog petka možete otići na koncert Midnight train banda.

Subota, 6. ožujak

Jägermeister party u Twi-steru s pripadajućim ra-dostima poput nagrada, epruveta i hostesa.

U Bugsy baru odvijat će se Johnny Walker party.

*** Svoje FOTOGRAFIJE s noćnih provoda možete nam slati na info@kastela.org.

24 portal >> Aktualnosti 25Aktualnosti << portal

NEPROPISNO PARKIRANJE VELIKA JE OPASNOST U PROMETU

Dvije godine Pauk službeNedostatak parkirnih mjesta ali i ruž-ne navike nesavjesnih vozača razlog su učestalog nepropisnog parkiranja u gradu. Pauk služba bi nakon više od dvije godine rada ipak trebala biti efikasnija Piše: Petar Dozan

Za pretpostaviti je da su brojni auto-mobili parkirani po nogostupima,

križanjima te svim većim i najprometnijim ulicama po-taknuli nadležne u gradskoj upravi da pokrenu projekt pauk službe. Nakon dvije godine priprema i 190 tisu-ća kuna utrošenog novca u sam projekt služba je i osno-vana. Koncesiju je dobila tvrtka „TIM- Kaštela“ d.o.o. u vlasništvu Udruge brani-telja Kaštela, a Grad im je ustupio zemljište od 4000 četvornih metara koje će im služi kao prostor za deponi-ranje nepropisno parkiranih automobila. I tako je pauk krenuo u svoj prvi pohod 29. srpnja 2008.

Danas, dvije i pol godine po-slije, slika nije bitno izmije-njena...Ljudi i dalje parkira-ju po nogostupima, križanja su i dalje čepovi, a prometne su ulice zakrčene kao i prije.

Tko je kriv za ovakvo stanje

Teško je tražiti glavnog krivca jer dijelom svi sno-simo krivicu za trenutno stanje. Iako parkirnih mje-sta nema dovoljno i nisu najbolje raspoređena, voza-čima to ne daje za pravo da nepropisno parkiraju nepo-sredno ispred mjesta kojeg posjećuju. Godinama smo bili naučeni na komod te su nam loše navike bezobzir-nog parkiranja ostale i da-nas pa se koji put neugodno

iznenadimo kad vidimo da nam je automobil s pravom odvučen.

Ni sama Pauk služba nije bez krivice u svemu ovome. Iako im je posao odnoše-nje nepropisno parkiranih auta, često se taj posao pro-vodi isključivo na nekoliko lokacija gdje su prekršaji učestaliji. Tako ćemo naj-češće pauka vidjeti kako vreba oko Prodajnog cen-tra Kaštela i hvata auto-mobile u prekršajima, a za to je vrijeme diljem glavne kaštelanske prometnice parkirano više automobila cijelom širinom nogostupa, a nerijetko im stražnji dio ulazi na samu cestu te tako izravno ometaju promet. Na koncu i gradska uprava treba prihvatiti dio odgo-vornosti prvenstveno radi ne ispunjenja obećanja da-tih prije uspostave pauk službe koja se odnose na uređenje parkirališta.

Uređenje Plavog Jadrana – rješenje za donja Kaštela

Osim parkirnih mjesta obi-lježenih po rivi postoji jako malo parkirališta. Još uvi-jek se čeka na uređenje Pla-vog Jadrana koje je formal-no parkiralište ali vozači ga izbjegavaju jer je rizik od oštećenja automobila prili-kom pokušaja parkiranja tu znatno veći od šanse da će ga pauk pokupiti ako ga se ostavi negdje gdje nije do-zvoljeno. •

Parkirne garažeU Gradskoj upravi postoji ideja da se na nekoliko lokacija po Ka-štelima naprave parkirne garaže ali tome bi prethodila kupnja zemljišta i izrada planova samih objekata tako da se u skoroj budućnosti tome ne možemo nadati ali dugoročno gledajući to je projekt čija bi realizacija uvelike olakšala svakodnevni život u Kaštelima. •

Zračna luka dobiva novu stajanku

Potreba za sigurnijim i kvalitetnijim op-služivanjem zrako-plova, većom povr-

šinom za njihovo parkiranje, sve većim brojem letova koje u sezoni bilježe u Resniku te zbog međunarodnih propi-

Piše: D.P.

RADOVI NAPREDUJU PREDVIĐENOM DINAMIKOM

Kaštelanska zračna luka dobit će 35.000 kvadrata moderne stajanke is-pod koje će se nalaziti servisne radio-nice, skladišta te prostorije za osoblje

sa po kojima se zrakoplovi moraju parkirati na sigurnu udaljenost od uzletno-sletne staze, rezultirala je projek-tom kojim će Zračna luka u Kaštelima dobiti dodatnih 35 tisuća kvadrata moderne stajanke.

Sjeverni dio stajanke, povr-šine 22.555 metara četvor-nih gradi se na nasipu, dok se južni dio od 12.250 kva-drata gradi na armiranobe-tonskoj konstrukciji. Ispod same stajanke nalazit će se prostori potrebni za funkci-oniranje jedne zračne luke poput prostorija za osoblje, servisnih radionica, spre-mišta, skladišta i slični sa-držaji.

Veoma brzo nakon počet-ka radova već su vidljivi obrisi budućih projektira-nih sadržaja, a ako radovi

budi tekli kao do sada te u skladu s planovima, cijeli posao trebao bi biti završen do početka sezone 2011. godine.

Tvrtka Zagorje Tehnobe-ton ovaj posao, vrijedan 68 milijuna kuna, dobila je zbog najpovoljnije ponude na natječaju između sedam pravovaljanih ponuda. Ina-če, radnici ove varaždinske tvrtke radili su i na uređe-nju hotela „Lav“, a tvrtka je bila i glavni izvođač radova na velebnom zdanju split-skog rodilišta. •

Matko Kuzmanić i dalje prvi čovjek gradskog SDP-a

Dosadašnji predsjednik kaštelanskog SDP-a Matko Kuzmanić, ovu će funkciju obnašati i slijedeće četiri godine jer je tako odlučilo oko 63% članova ove stranke u Kaštelima.

Izbori za predsjednika stranke održani su u subotu 27. veljače u stranačkim prostorijama u Kaštel Sućurcu, a po prvi put u izboru su mogli sudjelovati svi članovi zaokruživanjem kandidata na biračkim listićima. Rezultati ovog izbora važeći su nakon potvrde na sjednici Gradskog odbora stranke, a kaštelanskim SDP-ovcima slijedi Izborna kon-vencija u kojoj će se birati članovi svih ostalih organa. •

Piše: D.P.

Ojačati stranku i steći povjerenje većeg broja građanaIako najbrojnija i po glasačkoj želji najjača stranka, HDZ ovog trenut-ka predstavlja kaštelansku oporbu i kako često naglašavaju, koriste vrije-me do slijedećih lokalnih izbora kako bi stranku ojačali i stekli povjerenje još većeg broja građanaPiše: Dijana Putnik

Članovi Gradskog odbora HDZ-a Ka-štela ovih su dana bili svečarski ras-

položeni, a razlog tome bilo je obilježavanje 20. obljetni-ce od formiranja ove stranke u Kaštelima. Tom prigodom održan je svečani skup u dvorani sućuračkog kina Sveti Juraj, kojem je istog dana prethodilo polaganje vijenaca pred spomenikom prvom hrvatskom predsjed-niku i utemeljitelju HDZ-a Franji Tuđmanu te poginu-lim braniteljima s ovog po-

dručja, na spomen obilježju na Malačkoj.

Brojni gosti pohodili skup

Čelnik kaštelanskog HDZ-a, Ante Sanader zajedno je sa svojim dopredsjednici-ma Mihovilom Biočićem, Ivanom Udovičićem i Mili-jem Novakom bio domaćin brojnim gostima koji su s kaštelanskim HDZ-ovcima došli uveličati dvadeseti ro-đendan. Među njima bili su ministar mora i prome-

ta Božidar Kalmeta, pred-sjednik Županijskog HDZ-a Kruno Peronja, saborski zastupnik Živko Nenadić, predsjednik HBOR-a An-ton Kovačev, gradonačelnik Solina Blaženko Boban, v.d. pročelnika u Županiji Duško Veža, predsjednik koalicij-skog partnera HSLS-a Ivan Šunjerga i mnogi drugi.

I domaćinima i gostima ovo je bila prigoda da upoznaju sve prisutne sa svim projek-tima Vlade i Županije koji se planiraju u Kaštelima te

DVADESET GODINA KAŠTELANSKOG HDZ-a

za poziv svim članovima i simpatizerima na stranačko jedinstvo i potporu Vladi i premijerki Jadranki Kosor u gospodarskom oporavku zemlje, završetku pregovora za ulazak Hrvatske u EU te u borbi protiv korupcije.

Kalmeta: Čvrsto stojimo na putu vizije Franje Tuđmana

- Prema posljednjim anke-tama HDZ u Hrvatskoj ima potporu preko 30% biračkog tijela, a premijerki Jadranki Kosor povjerenje iskazuje i

do 70% građana što je samo znak kako ide pravim pu-tem baš poput HDZ-a koji čvrsto stoji na putu ideja i vizije svog utemeljitelja Fra-nje Tuđmana. Radili smo pogreške i događale su nam loše stvari, ali to je zato što smo nešto radili. Mišljenja sam da je manja krivnja ne-namjerno pogriješiti u od-lučivanju nego ne donijeti nikakvu odluku – riječi su Božidara Kalmete.

Svečana proslava obljetnice bila je i prilika da se upute

zahvale svima koji su po-mogli u ostvarenju dugo če-kanog hrvatskog sna o vla-stitoj državi i demokraciji, a posebne zahvale upućene su svim hrvatskim brani-teljima od kojih su mnogi za taj cilj dali dio sebe pa i svoje živote. Veliku ulo-gu u stvaranju države prije dvadeset godina imali su i odvažni ljudi, kako ih je na-zvao Ante Sanader, koji su inicirali stvaranje HDZ-a, a među njima u Kaštelima se najčešće spominje ime Ve-seljka Andromaka. •

Matko Kuzmanić

Božidar Kalmeta

Mihovil Biočić

Nije svako zlo za zlo- Od lokalnih izbora mi smo opozicija, ali nije svako zlo za zlo, ovo je možda dobro vrijeme da učvrstimo svoje redove i još jači krenemo naprijed. Iako smo opozicija to ne znači da ne trebamo ništa raditi, već naprotiv, trebamo sudjelovati u svemu što je pozitivno. Ovo je i prilika da zajedno s građanima utvrdimo što je HDZ napravio svih proteklih godina i da vidimo što će napra-viti nova vlast, – kazao je prvi čovjek kaštelanskog HDZ-a Ante Sanader. •

Kako se rodio kaštelanski HDZ- Prve doku-mente vezane uz HDZ donio sam u Kaštela u lipnju 1989. nakon održava-nja zagrebačke skupštine stran-ke. Grupica Ka-štelana čiju smo okosnicu činili Ivo Krokar, Ante Lukač, Željko Plazonić, Ilija Krišto i ja, imala je želju odmah u rujnu održati skupštinu, ali smo to prolongirali zbog pritisaka vladajućih. Ipak smo u listopadu iste godine održali sastanak Inicijativnog odbora, a u subotu, 17. veljače 1990. Osnivačku skupštinu HDZ-a Kaštela u nazočnosti oko 400 građana koji su tom prilikom izabrali 17 članova Izvršnog odbora, – prisjetio se Veselko Andromak. •

27Kultura << portal

PISMO JEDNOG KAŠTELANINA

Počeci revolucije očuvanja NAŠEGA NASLIJEĐENOGA DOBRAU snažnom vapaju srca moga, nagnan sam ispisat ovo pismo u kojem želim skrenuti pažnju na problematiku očuva-nja i unapređenja zelene zone Kozjaka ili onoga što je ostalo od njega

Iskreno, najiskreni-je od srca i duše, ovo je poruka koju želim prenijeti u vaše etere

sadašnjosti, znajući da ste prezauzeti i rastrgani mno-gim problemima, ipak se nadam da nećete ostati rav-nodušni.

Naime, provodeći dane i sate na planini koja život zna-či, kako za Kaštela tako i za obližnje Solin, Split i Trogir, ne mogu se otrgnut osjećaju zapuštenosti i nemara. Ne-briga za tim kantunom pri-rode koji vapi za obnovom, ali koji nam još uvijek nese-bično poklanja sve svoje čari i predaje nam svu svoju for-cu neophodnu za srastanje, potiče u meni snažni nagon da joj poklonim život svoj.

Upravo stoga, otimajući se žrvnju sadašnjosti, uzdižem misli u nebesa i molećivo preklinjem duhe naše proš-losti da mi udjele dovolj-no snage, snage koja će mi omogućiti da prodrem do vaših srca i razuma. Moje ideje su čestite i slave život, i virujte mi dozvolit će našoj dici da se slave i časte u istoj toj prirodi i da nikad ne iz-gubu taj osjećaj pripadnosti ovome podneblju, ovim pri-zidama istkanim u srcu Dal-macije i nadasve pripadnost ovemu Božjem narodu.

Staze koje bi se očistile, probile, markirale činile bi mrižu dobro osmišljenih la-birinata duševne revolucije, koje bi uz postavljanje edu-kativnih panoa pružale do i najmanju informaciju :- ko smo (povijesne činjeni-ce)- di smo (podkrepljene foto-grafijama arhipelaga)- di idemo (promoviranje istinskih vrijednosti)- s kim dilimo ova pro-

stranstva bogom dana (flo-ra - fauna)

Ovo bi bili samo počeci jed-ne stvarne revolucije oču-vanja našega naslijeđenoga dobra, naše zemlje.

Svi Vi poštovani koji ste doš-li u mogućnost pročitat ovo pismo, želin Vam skrenit pa-žnju da ako ne poduzmemo sve moguće, a sve je samo u našoj moći, naša dica i mi sami nećemo imat čime se ponosit, niti će nas bit jer će nas prožvakati i samlit evo-lucija nametnute gladi. Osim navedenih ideja oču-vanja i stvaranja mreže „ko-zjeg puta” ima još ideja koje sežu u nedogled;- idejno rješenje za sređiva-nje požarnog puta bez dalj-njeg betoniranja- ostvarenje postavljanja al-pinističkih uspona mnogo puta spominjanih, koji bi privukli mnogo dalmatinske mladeži

padina, usuđujem se reći svete nam planine Kozjaka.Siguran sam da ulaganje u ovakve projekte na dugoroč-no donosi ne samo duševnu, ljubavnu, moralnu dobit već i novčanu, čak i zapošljava-nje Kaštelana omogućuje da više obitelji ima izravnu ko-rist svestranu.

Dalo bi se o tome porazgo-varat i vjerojatno da bi se izrodile još veće i kreativnije ideje koje mi gajimo u svo-jim srcima, samo je pitanje hoćete li imat hrabrosti i dozvoliti tim idejama da se iskrcaju na ovu obalu i tako potaknu generacije sablasti da ispuni svoj san i obogate svačiji dan. Generacije koje su zagubi-le svoj talent u zamašnjaku rata i smišljeno onemoguće-ne u razvijanju svoga pono-sa, generacije koja je gnusno gurnuta preko ruba smrti u carstvo droge, alkohola, ko-rupcije, kriminala, genera-

u izgrađivanju budućnosti za potomstvo, otvorimo oči oslijepljenima materijalnim vrijednostima i svi skupa da slavimo život i ljubav.Ako je iti malo probuđena Vaša radoznalost, dozvoli-

26 portal >> Kultura

Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda KaštelaKada netko spomene Kaštela, prva je asocijacija predivan Kaštelanski zaljev. Međutim, prirodne ljepote Kaštela nisu vezane samo uz more. Nepravedno su zapostavljene ljepo-te brda Kozjaka, Opora i Trečanice koji okružuju grad s njegove sjever-ne stranePiše: Mario Botić

Najviše i najduže brdo je Kozjak, koji se u dužini od 16 km proteže

od Klisa na istoku do pri-jevoja Malačka na zapadu. Najupečatljivija je njegova „greda“, koja je ujedno naj-duža stijena u Hrvatskoj. Najviši vrh je Veli vrj sa 780 m. Od Malačke dalje prema zapadu prostire se Opor, a ispod njega, bliže gradu, Trečanica.

Udruženi BotićiNovoosnovana Udruga za revitalizaciju sela Opor – Botići ta-kođer ima za cilj buđenje svijesti o velikom potencijalu Opora i Kozjaka. U tu je svrhu za ljeto najavljen i interdisciplinaran sim-pozij koji bi sa različitih aspekata obrađivao zavičajnu tematiku prostora kaštelanskog priobalja, planine Kozjak i pripadajućeg zaleđa a kao rezultat nastao bi i zbornik radova. •

Pozitivan primjer Jedan od pionirskih projekata i primjera etno-eko turizma u zaleđu Kaštela svakako je i popularna Bikijada u Radošiću koja je odavno prerasla priredbu lokalnog karaktera i koja već sada privlači strane goste. •

BLAGO KOJE NE SMIJEMO PREPUSTITI SLUČAJU

Na sreću, u posljednje vri-jeme navedena se brda sve češće spominju, bilo u po-gledu njihove zaštite ili isko-rištavanja prirodnih ljepota kojima obiluju u svrhu re-kreacije ili turizma. I dok su u prošlosti preko njih vodili putovi trgovine, danas vode oni planinarski do nekih od najbitnijih lokaliteta hr-vatske povijesti. Ipak, ovaj brdski turizam u Kaštelima je tek u povojima i za sada

se svodi samo na ponudu u planinarskim domovima. Kaštela u svojim brdima posjeduju golemi potenci-jal kojeg tek treba otkriti i adekvatno valorizirati. Sa svojom vegetacijom treba-ju uživati posebno značenje i pažnju kao pluća grada i mjesto za opuštanje i izlete vikendom.

Prije svega, potrebno je voditi brigu o zaštiti. Već samom činjenicom da je Kaštelanski zaljev postao industrijski bazen, vegeta-cija je ugrožena, a zrak za-gađen dimom i prašinom iz

Foto: Dragan Kovač

:: Kultura

obližnjih tvornica. Sve veći problem predstavlja i šire-nje gradnje prije svega pre-ma Kozjaku. Nadajmo se da će se kroz primjenu GUP-a i UPU-a taj trend zaustaviti.Posljednjih godina veliku štetu biljnom pokrovu na-nijeli su požari. U svrhu za-štite od požara, preko dijela Kozjaka su probijeni protu-požarni putovi, dok se isti tek trebaju urediti prema Oporu.Naša „sveta“ brda neiscrpna su tema i o njima se može puno toga napisati. Ipak, najljepše je njihove ljepote otkriti boravkom u njima. •

te da stisnemo ruku jedni drugima i da ka pravi za-štitnici naslijeđene baštine porazgovaramo i pokušam potaknuti svete vrijednosti našeg naroda da nam stanu u obranu i tako zajedno do-

đemo do zajedničkog nam cilja.Blagostanje, mir i zajednič-ki uzrast, to je sve što želim puku Kaštela, Dalmacije...

Srdačno vaš Kaštelanin

Nisam ja jedini prijatelj prirode u ovim divlje izbetoniranim Kaštilima i siguran sam da nas ima još koji bi dali dušu i tilo da se stvori buduć-nost za naše potomke.

- ideja sadnje maslina od točke gdje su stali prijatelji sućurani pa uz duž požarno-ga puta sve do Malačke.

Takva oaza mira potakla bi i mnoge sugrađane da obrade svoja polja pa bi svaka iz-gradnja na dva kata bila ne zabranjena, nego nemoguća i strogo osuđena, a moglo bi se tu raspravljat i o obra-đivanju zapuštenih polja, naravno uz suglasnost vla-snika, a da i ne govorim i o obaveznom pošumljavanju

cija koja grca u sadašnjosti zbog nametnute prošlosti i budućnosti.

Dozvoljavam sebi da govo-rim u ime svih rođenih 70-ih šta smo sad između tridese-tih i četrdesetih. Mnoge su nam godine protraćene ali se forca kreativnosti i ener-gije usađene genetske pro-stranosti razvijala, probijala kroz dračave pute i sad je vrime da se ogrije na majči-ne skute.Dozvolite da damo doprinos

POKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELA POKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELA

29Kultura << portal28 portal >> Kultura

Da kvantiteta nije dovoljna kako bi kulturni život u gra-du uistinu zaživio, očito je postalo jasno i odgovornima, vjerojatno zahvaljujući projektima pojedinih udruga koji dokazuju kako se u Kaštela može doći i iz metropo-la kad je u pitanju kvalitetna predstava poput nagrađi-vane Keks i glad, glazbenih Večeri dalmatinske pisme ili gastronomskog događanja poput Fešte o boba

Piše: Ivana Sušac Akrap

Kvantiteta ili KVALITETA?

ZA KVALITETNIJE KULTURNE PROIZVODE TREBAJU I BOLJI UVJETI ZA RAD

U gradu koji „evo, samo što neće biti kao nekad“ kulturnih udru-

ga ne manjka. Kaštela po-državaju rad čak 78 udruga u kulturi. Ipak, standardna ponuda za provođenje slo-bodnog vremena i dalje se svodi na kafiće i kladionice, premda neki sadržaji koji se našem gradu sporadično dogode dokazuju da postoji i kritična masa ljudi s dru-gačijim idejama i potreba-ma.

Kulturni sezonci

Većina naših udruga se trudi sezonski, u vrijeme ljetnih i zimskih praznika,

Čakavska večer i Fešta o` bobaIako se ne događaju u ljetnoj ili zimskoj (Božić u Kaštelima) shemi kulturnog i zabavnog programa, u primjere uspješnih projekata kojim se promiče ugled Kaštela na široj razini spada Čakavska večer, te nepretenciozna kambelovska gastronomska fešta koja je pametno ponudila malomišćanski šarm napravivši događaj veći od puke degustacije jela od boba. •

opravdati proračunski no-vac ispunjavajući gusti ras-pored već tradicionalnih manifestacija.No, i uz respektabilan trud pojedinaca bez kojih ne bi bilo ni ovoga, činjenica je da će značajan dio mladih Kaštelana po inerciji svoje slobodno vrijeme planira-ti u Splitu, a o gostima iz susjednih gradova da i ne govorimo.

Prečesto po posjećenosti kvalitetnih događanja, do-brog koncerta ili predstave koja je već stekla popular-nost diljem hrvatskih kaza-lišta dolazimo do zaključka da je problem i u publici koja kao da nikad nije ste-

kla naviku izlazaka u vlasti-tom gradu jer ne postoji ni vremenski kontinuitet, ni mjesto za događanja koji su potrebni za stjecanje iste.

Između pučke fešte i pre-davanja o numizmatici u Gradskoj knjižnici ostaje prostora za posjetitelja ko-jemu kulturna zabava nije oksimoron, a svoje vrijeme cijeni toliko da bi radije platio ulaznicu za događa-nje koje ga zanima ili ostao u kući. Ulaznicu za kino ili neki multimedijalni centar.Koliko god bilo izgledno da bi većina naših mladih prije popunila prostor na-rodnjačkog kluba…i upravo zbog toga.

Opačak: Kulturi je po-trebna odgovarajuća logistika

- Pored nedostatka novca, najveći je problem nedo-voljno raspoloživ i primje-ren prostor, gdje bi udruge mogle djelovati uz odgova-rajuću logistiku koja je nuž-na za njihovo djelovanje. To se odnosi u prvom redu na odgovarajuću opremu i lju-de koji bi brinuli za sve što je potrebno za kvalitetno djelovanje udruga, - kazao

je o ovoj problematici Darko Opačak, kaštelanski Pročel-nik za društvene djelatnosti i mlade, najavljujući sustav-nije praćenje svih udruga i poticanje kvalitete.

- Mnogo je mladih ljudi, koji očito imaju želju doprinije-ti razvoju kulture grada što za nas predstavlja obavezu za adekvatnim odgovorom. Činjenica je da su pojedine udruge postigle uspjeh koji je nadrastao i državnu gra-nicu. Pred Upravnim odje-

Kakva je budućnost kazališta u Kaštelima?Uvjeren sam da će se iz uspješnih kazališnih predstava razviti u ovom gradu i uspješno Kaštelan-sko kazalište. Predstava Keks i glad me do suza nasmijala, raduje me i premijera predstave Grop, kao i predstava na Čakavskoj večeri koja me svake godine iznova obraduje.Gradska uprava će učiniti sve što je, u današnjim okolnostima, moguće da se osigura kvalitetan prostor za rad kazališta. Entuzijazam ljudi koji rade na unapređenju kaštelanskog kazališnog ži-vota predstavlja obavezu Gradskoj upravi da im pomogne, kazao je Darko Opačak, prvi čovjek kulture u Gradskoj upravi. •

lom za društvene djelatno-sti je obaveza da osiguramo kvalitetan razvoj udruga, - tvrdi nadalje Opačak.

Kaštelansko kulturno i zabavno ljeto

Uspješna gradska mani-festacija unutar koje se u srpnju i kolovozu na različi-tim lokacijama u Kaštelima odigra stotinjak događa-nja kulturnog ili zabavnog karaktera. U suradnji s mjesnim odborima, profe-sionalnim institucijama i ostalim subjektima na ovaj način svaka udruga dobije priliku javno prikazati svoj rad u kroz ova dva neovisna dijela Ljeta.

Kaštelansko kulturno ljeto uključuje brojne koncerte za sve glazbene ukuse, ka-zališne predstave za djecu i odrasle amaterskih i pro-fesionalnih glumačkih sku-pina, Međunarodnu smo-

tru folklora u organizaciji KUD-a Ante Zaninović, ra-dionice, izložbe, predavanja i književne susreta. Neke manifestacije poput Večeri dalmatinske pisme pitanje su prestiža među najboljim hrvatskim izvođačima i kao takve već jedanaestu godinu aktivno su praćene i hvalje-ne na državnoj razini.

Kaštelansko zabavno ljeto obiluje događanjima koji promiču opušteniji ljetni ugođaj prizivajući vremena uspješnih turističkih sezona kada se šetnice bile pune. Osim popularnih pučkih fešti (ribarskih, lovačkih,

planinarskih, mjesnih, kvartovskih…) posjetitelji-ma se nude razna sportska događanja, natjecanja i tur-niri, a u tradiciju koja ima svoju stalnu publiku i izvan gradskih (i državnih) gra-nica svakako spadaju Dani rocka i motora Moto kluba „Sjene“.

Fenomen Keksa i gladi

Posebno mjesto u ovim primjerima zaslužuje fe-nomen kontroverzne (u startu zbog spornog nazi-va) predstave „Keks i glad“, ponajprije zbog toga jer je među Kaštelanima izazvala

nezapamćeno zanimanje za kazališnu umjetnost, a onda i zbog nagrada kojim je kvaliteta vrednovana od strane kritike izvan lokal-nih okvira. Zbog potencijala kojim je Kaštelansko kazalište još jednom pokazalo kako je naša publika željna humo-ra, ali i kulture koja (najzad) nije bazirana isključivo na pričama o slavnoj prošlosti, nadamo se da će nova grad-ska vlast ispuniti obećanja o osiguranju prikladnijeg pro-stora za rad i upravo ova-kvim primjerima pokazati kako i Kaštela znaju za krea-tivnost i rad s mladima. •

Čuvanje tradicije

Književna večer s Julijanom Matanović

Ibrica na zatvaranju ljeta

Iz predstave Miljenko i Dobrila

Dani rocka i motora Fešta na Brcu

Večeri dalmatinske pisme

Mlade snage Birnja

POKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELA POKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELA

31Kultura << portal

Značaj naselja SiculiNajznačajniji Kaštelanski lokalitet je zasigurno Resnik, antički Siculi. To je jedan od ma-lobrojnih lokaliteta na našoj obali na kojem bilježimo izravan kontinuitet naseljavanja od helenističkog do rimskog perioda te samim tim ide rame uz rame s najznačajnijim antičkim gradovima u Hrvatskoj. •

30 portal >> Kultura

Kada je riječ o kulturnoj baštini u Hrvatskoj, Kaštela svo-jim bogatstvom i raznovrsnošću građe čine neizostavan dio. Malo koja se mikrocjelina može pohvaliti zastuplje-nošću tolikog sadržaja koji seže i do starijeg kamenog doba, točnije 45.000 godina prije sadašnjosti (Mujina pećina) Piše: Petar Dozan

Znamo li što sve imamo?

Na dijelu Resnika koji je sad pod vodom nailazimo na rijetko viđeni

kontinuitet nalaza od sta-rijeg do kraja mlađeg ka-menog doba. Jedna od naj-zastupljenijih nalazišta su gradine koje su u naseljene od početka brončanog pa sve do željeznog doba, odnosno do dolaska Grka i Rimljana kada bilježimo izravan kon-takt tih naših ‘starosjedilaca’ s nositeljima novih kultura.

Dolazak Hrvata

Rimski je period zastupljen i gospodarskim imanjima (vila rustica) koja se nalaze na nižim padinama Kozjaka. U kasnoj antici i ranom sred-njem vijeku barbari pustoše ove krajeve, a u 7. st. padine Kozjaka nastanjuju Hrvati. U 9. stoljeću Trpimirovići grade svoj vladarski posjed u Bijaćima te obnavljaju sta-

ru starokršćansku crkvicu i posvećuju je svetoj Marti. O gustoj naseljenosti svjedoče brojna groblja iz tog vreme-na od kojih valja spomenuti Bijaći -Stombrate, groblje oko sv. Marte i Gajine. Po mnogima jedna od naj-ljepših jednobrodnih rano-srednjovjekovnih crkvica je sv. Juraj u Radunu koja da-tira u 10.st.

Kaštelanske kule

Novi vijek je izrodio spome-nike koji su najzaslužniji za današnju sliku Kaštela. U tom se razdoblju napuštaju

naselja po južnim padina-ma Kozjaka i osnivaju nova. Duh vremena je nalagao gradnju utvrđenih naselja te su tada osnovana brojna utvrđenja po kaštelanskoj obali. Neka su poslužile kao jezgre većim naseljima koja su se oko njih formi-rala te su ta novovjekovna utvrđenja zapravo kosturi današnjih Kaštela, grada sa sedam sela. Iz tog su perioda osim starih jezgri ostali i najmonumentalniji spomenici kulture u Kašte-lima - kule. Štafilić je tako u znaku kule Rotondo, a Novi karakterizira kula Cippico.

Muzej grada KaštelaSliku o Kaštelima upotpunjuje materijal izložen u Muzeju grada koji je svu sabranu građu prezentirao na jednom mjestu i tako zainteresiranima stvorio idealan vodič kroz kulturnu slagalicu Kaštela. •

U Lukšiću je dvorac Vitturi, najbolje prezentirani spo-menik tog vremena. U srcu Kambelovca je kula Cambi, a na obali Gomilice je Ka-štilac. U središtu Starog je kaštel Koriolana Cippica, a u Sućurcu Kaštilac u čijoj

KAŠTELANSKI LOKALITETI

IZLOŽBA KARIKATURA NIKOLE LISTEŠA

Hotel Europa u Kaštelima

U dvorcu Vitturi otvorena je izlož-ba karikatura jednog od najve-

ćih hrvatskih karikaturista Nikole Listeša koji je sa-brao najbolja djela koja je posljednjih desetak godina crtao za „Hrvatsko slovo“ te postavio kao izložbu nazva-nu „Hotel Europa“.

Njegov karakteristični stil karikatura - stripova temat-ski vezanih uz političku sliku Hrvatske prezentiran je sa pedesetak crteža. Ova izlož-ba je prije dolaska u Kaštela mjesec dana bila u Zagrebu

Izložbu je otvorio povjesni-čar umjetnosti, književnik i novinar Zlatko Gall koji se osvrnuo na djela Nikole Li-steša iz perspektive dugogo-dišnjeg prijatelja. Istaknuo je težinu ove vrste novinarskog izričaja u kojoj autor kroz 2-3 sličice prenese poruku za koju bi drugi ispisali brojne stranice. U najkraćim je cr-tama opisao izložene radove kao političku karikaturu u granicama dobrog ukusa.

Izložbu je organizirala Grad-ska knjižnica, a u glazbenom dijelu nastupila je klapa Kampaneli. •

Dvorac Vitturi

Kaštilac

Kula CipicoKaštel Kambelovac

Foto: Ankica Vuletin

je neposrednoj blizini stari seoski trg.Ovo je samo mali i najre-prezentativniji dio kašte-lanskog kulturnog bogat-stva koje svojim značajem čini nezaobilazan segment u povijesnoj slagalici hrvat-

skog prostora i šire. Kaštela tako nude mogućnost po-sjeta velikom broju lokali-teta iz različitih epoha koje su obilježile povijest ovih područja, počevši od prapo-vijesti pa sve do recentnih razdoblja. •

POKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELAPOKROVITELJ ZRAČNA LUKA SPLIT - KAŠTELA

32 portal >> Sport 33Sport << portal

ODBOJKA JE U KAŠTELIMA JOŠ UVIJEK SPORT BROJ JEDAN Da su Kaštela oduvijek grad odbojke znaju svi jer čak tri od četiri kašte-lanska kluba čvrsto drže vrh tablica u svojim rukama Piše: Goran Glavina

Odbojkaši Mlado-sti KL iz Kaštel Lukšića pravi su hit sezone u

muškoj konkurenciji A 1 lige. Trener Ivan Rančić uz po-moć šefa struke Zorana Gr-gantova te trenera statističa-ra Željka Hunjka vodi svoje momke ka naslovu prvaka u regularnom dijelu sezone. Trinaest pobjeda Mladostaša Start nije za Mladostaše izgledao tako blistavo, u listopadu prošle godine Lukšićani su kod kuće pri-znali poraz Varaždinu koji je slovio kao prvi favorit lige, no nakon tog poraza Mladostaši kreću u rušenje svih protivnika. Serija od 13 pobjeda izgleda impresivno i nikako nije plod slučajno-sti, trener Rančič ispunio

je svoju veliku želju i u Ka-štela vratio sve „odbjegle sinove“ koji su igrali odboj-ku po ostalim klubovima u Hrvatskoj. Povratak Ćosića iz Karlovca i Kovačeva iz Daruvara označio je poče-tak dominacije Mladosti, u zimskoj pauzi klub se poja-čao sa - Aleksandrom Mite-vom iz Makedonije te Ami-rom Ćuranom iz BIH koji su momčadi dali dimenziju više te se odlično uklopili u već dobro posloženu loko-motivu koja nezaustavljivo juri ispred konkurencije. Prva pozicija na kraju pr-venstva donosi izbjegava-nje odbojkaškog dream-te-ama iz Zagreba, zagrebačku Mladost koja je već godi-nama broj jedan u Hrvat-skoj odbojci. U slučaju da Mladost KL izbori nastup u finalu doigravanja ostvarili i nastup u Europi sljedeće

godine što bi uz sve proble-me s kojima se klub bori bio pravi podvig. Osim prve ekipe Mladosti odlične uspjehe niže i dru-ga momčad koju s klupe vodi Nebojša Omašić Bare. Momci trenera Omašića ravnopravno se nose sa iskusnijim ekipama, iako im rezultat ove sezone nije imperativ oni se i dalje na-laze u samom vrhu tablice B lige odbojkaša. Pomlađena ekipa Kaštela DC I dok Rančić ima slatke bri-ge oko nastavka prvenstva, njegov kolega Miće Sabljić na klupi odbojkašica Kašte-la DC muku muči ne bi li se sa svojim dječjim vrtićem domogao gornjeg doma ta-blice. Sabljić osim bivše reprezen-tativke Marijane Ribičić ima mahom same mlade igračice koje tek stasavaju igrajući u prvoj ligi te se njihovi naj-bolji rezultati ipak moraju malo pričekati, klub koji je u posljednjih nekoliko godina

izbacio igračice poput Jelene Alajbeg koja uspješno igra u Španjolskoj te Cecilije Dujić koja je trenutno članica OK Splita 1700. Smjena generacija mora se osjetiti u bilo kojem klubu pa tako i u ovom pa nešto slabiji rezultati nego inače ne mo-raju nikoga posebno čuditi jer će se Kaštela DC sigurno jako brzo ponovno vratiti u vrh ženske odbojke gdje mu je objektivno i mjesto. Da je tome tako svjedoči i dokaz da su među istaknutijim igračicama Kaštela DC dvi-je cure rođene 1993. godine Anamarija Miljak i Martina

Šamadan od kojih se u klubu puno očekuje te predstavlja-ju budućnost kluba. Marina Kaštela pred vratima prve lige Nešto istočnije od Kaštel Starog u Gomilici raste sve uspješnija „mlađa sestra“ Marina Kaštela. Klub koji je godinama igrao B ligu iz „gušta“ ove je sezone pod vodstvom starog odbojkaš-kog znalca Branka Dragani-ća na pragu ulaska u elitni razred ženske odbojke. Draganić je odlično posložio mlade igračice Marine koje

su od prošle godine dobile i vlastitu dvoranu za trenin-ge u prostoru bivšeg kina u Kaštel Gomilici, a u sklopu Marine Kaštela, glavnog sponzora ove ekipe. Mornarke igraju jako dobro kroz cijelu sezonu i ako ih sreća posluži do kraja pr-venstva može se lako do-goditi da na 10 godišnjicu svog postojanja kao najmla-đi odbojkaški klub u gradu odbojke proslave naslov pr-vaka. Za prvo će se mjesto boriti sa ekipom Novog Za-greba dok su pobjedom na njihovom parketu iz utrke izbacili Šibenčanke. •

ODLIČNI REZULTATI U MUŠKIM I ŽENSKIM NATJECANJIMA

sport

TRADICIJA KOJA NE POSUSTAJE

Knjiga „Pedeset godina rukometa u Kaštelima“ RK Kaštela Adri-

achem, predstavila je na svojim stranicama povijest ovog sporta u Kaštelima, ali i pokazala da rukomet u ovom gradu ima dobru perspekti-vu. A da je tako pokazuju re-zultati muškog i ženskog ru-kometnog kluba, koji unatoč

nedostatku osnovnih uvjeta za treniranje postižu dobre rezultate. Gomilički RK Kaštela - Adri-achem ima 105 registrira-nih igrača, a prva momčad nastupa u 1. Dukat HRL i u ovom trenutku zauzimaju osmo mjesto. Uz prvenst-vene utakmice i penjanje za neku stepenicu na tablici, momke polovinom ožujka očekuje i nastup u osmini Kupa gdje su se plasirali uz osam najboljih momčadi iz Premier lige i osam pobjed-nika regionalnog Kupa.Problem dvorane, jer ter-mine u gradskoj dvorani koristi samo prva momčad, imaju svi ostali registrirani igrači pod vodstvom trenera

Ante Jureškina i Pere Mar-kova kao i 150 djece u školi rukometa s kojima rade Kajo Tukić i Ivo Bijelić.

Rukometašice čekaju novu dvoranu

Ženski rukometni klub Kaštela iz Kaštel Sućurca okuplja oko 150 djevojčica i djevojaka kroz školu ruko-meta i ekipe koje nastupaju na lokalnim i državnim ra-zinama. Djevojke iz prve ekipe ove su godine povrat-nice u 2.HRL, a rezultati koje bilježe govore da mogu i dalje.Sve članice ovog rukometnog kluba, zajedno sa trenerima Željkom Kovačem,

Brankom Tukić, Željkom Kovač i Vladom Gnjidićem rade u lošim uvjetima ot-vorenog igrališta zbog čega se zimi njihov broj zna i sman-jiti. Poneki termin u grads-koj dvorani mogu iskoristiti samo članice prve ekipe iako i one mnogo više vremena provode na igralištu.Nova dvorana koja bi tre-bala značiti rasterećenje postojeće, ovim klubovima možda donese više termina u zatvorenom prostoru, ali rješenje problema mjesta za treninge, čime bi se ostvarili i bolji rezultati, većina vidi u manjim radnim dvoranama čija je izgradnja daleko iz-glednija od izgradnje velikih sportskih dvorana. •

50 godina rukometaTristotinjak dje-ce u rukometnim klubovima još uvijek trenira na betonu u uvjeti-ma zbog kojih na-ročito zimi dolazi do osipanja broja zainteresiranihPiše: J. G.

Ciljevi: Vlastita dvorana i plasman u Premier ligu- U prošlom četverogodišnjem razdoblju plan nam je bio doći u ovaj rang natjecanja i izdati knjigu, a u sljedećem četverogodišnjem razdoblju ciljevi će nam biti plasman u Premier HRL, ali i vlastita dvorana na otvorenom igralištu u Kaštel Gomili-ci kako bi i mlađi uzrasti imali dvoranske uvjete za trening – kazao je dopredsjednik kluba Željko Bujas. • V

išegodišnja ago-nija kaštelan-skog nogometa prošle je godine

dosegla vrhunac. Tri no-gometna kluba pustili su korijenje u trećeligaškom nogometnom društvu. Ja-dran se doimao najstabil-niji te je jedini ostao član treće lige dok su GOŠK i Val nasukavanjem na dno trećeligaške tablice od se-zone 2009/2010 postali četvrtoligaši.

HNK Jadran

Pravi rekorder među Dal-matinskim trenerima je trener Sućurana Nikša Boljat, koji već treću sezo-nu sjedi na klupi Jadrana. Iako osporavan, Boljat je uspio Jadrana izdignuti iznad opasne zone sa pri-lično skromnijim igračkim kadrom nego što je to bio slučaj proteklih sezona. Go-tova cijela postava Jadrana

je promijenjena, oslonac su mlade snage kluba sa ne-koliko pojačanja sa strane. Kvalitetom se u jesenskom dijelu izdvojio tek domaći kapetan Jozo Poljak koji se ljetos vratio nakon ne-uspješne epizode iz slovač-kog drugoligaša Honvede. Prava instant zvijezda bio je Goran Kapitanović koji je u jednoj utakmici ukrcao čak četiri pogotka u protiv-ničku mrežu nakon čega je potpuno nestao. Čelni čovjek kluba od listo-pada prošle godine postao je splitski poduzetnik Hr-voje Marušić. Njegova vi-zija razvoja kluba bazirana je na vrijednom zemljištu u blizini kluba na kojem bi se trebao izgraditi poslovni centar od čega bi klub du-goročno živio bez optereći-vanja Gradskog proračuna. Cijeli je projekt još uvijek u početnoj fazi i bit će zani-mljivo vidjeti hoće li Ma-rušić uspjeti s pravim po-slovnim potezom osigurati svjetliju budućnost kluba

iz Sućurca koji za nepune dvije godine slavi 80 godi-na svoga postojanja.

HNK Val

I u Starome nije bilo bonace u proteklom razdoblju, novi predsjednik kluba Slavko Gotovac nije uspio spasiti Vala od ispadanja iz treće lige prošle sezone kada je Val kao pretposljednji klub na kraju sezone sišao u niži rang natjecanja.Mladi trener Duje Parčina napravio je dobar posao u jesenskom dijelu sezone, bez prevelikih ulaganja u igrački kadar Val je došao

u situaciju da se na proljeće sa vodećim Kamenom rav-nopravno bori za povratak u trećeligaško društvo. Većina igrača je iz Valove škole nogometa, iskusni igrači sa strane poput Mar-ka Milata iz jesenskog di-jela i pravih pojačanja ove zime Bartula Brokete i Hr-voja Tomića daju dimen-ziju više ovoj ekipi koja se relativno brzo uspjela probuditi iz knockouta iz prošle sezone. Sudbina Vala ove godine mogla bi cijela stati u prvu utakmicu ovog proljeća kada Val go-stuje kod lidera Kamena. Ukoliko Val pobjedi velike

su šanse da će prvi presjeći ciljnu ravninu koja ih vodi natrag u treću ligu koja klubu sa tradicijom poput Vala i pripada.

NK GOŠK

Gomiličani su nekoliko se-zona opasno plesali po rubu opstanka u trećoj ligi i sud-bina bolnog silaska u četvr-tu ligu prošle sezone teško se mogla izbjeći. Goškovci su prošlu sezonu završili kao posljednja ekipa treće lige, propao je projekt Haj-duk koji je trebao svoje mla-de nade preko Gomilice tra-sirati do zvijezda, mladići s

Poljuda nisu imali iskustva i snage za opstanak u trećeli-gaškom loncu na hrvatskom jugu. Hajdukov trener Mi-jač i sva „bila“ svita brzo su napustili Gomilicu pognute glave, a Gošku su ostali pro-blemi. Očekivao se lov na vrh no rezultati u četvrtoj ligi za GOŠK su bili poražavajući pa se uprava ubrzo zahva-lila treneru Alajbegu koga je zamijenio dojučerašnji strateg ugaslog Trogira Ivi-ca Miše. Potom su zaredali bolji re-zultati i GOŠK je uspio po-bjeći sa dna tablice te po-kazao da će na proljeće biti puno bolja ekipa. Koliko će se osjetiti odlazak vratara Vidovića i stopera Lovrića ostaje za vidjeti. Crveno-bijeli dres nosit će na pro-ljeće većinom igrači iz vla-stitog pogona kluba što bi trebao biti jedini ispravan put kluba iz Gomilice kojeg su do najboljih rezultata u povijesti i dovodili domaći igrači. •

IZDUŠIJA KAŠTELANSKI BALUN

VELIKI NOGOMET MALIH DOMETAPiše: Goran Glavina

Veselju u klubu na-kon te sezone nije bilo kraja, pogoto-vo što su s velikim

uspjehom organizirali i vrlo zahtjevnu ‘All-Stars’ utakmi-cu koju smo mogli svi pratiti i na državnoj televiziji. S time se dobilo i povjerenje čelnih ljudi u Hrvatskom košarkaš-kom savezu ali i ukazalo na velike mogućnosti i ostalih ljudi iz kluba koji nisu direk-tno vezani uz teren. Međutim, danas je klub na samom dnu prvoligaške lje-stvice, sa dosta skromnim izgledima za opstanak u A-1 ligi. Obično novi prvoligaš ima solidan plasman u prvoj

sezoni igranja, kao što je slu-čaj sa klubom iz Darde koji se bori za ulazak u Ligu za prvaka.

Zašto se Kaštelanima ovo dogodilo?

Koliko para toliko muzike! Stara je to uzrečica koja i u ovom slučaju sve kazuje. Klub je nakon ulaska u prvu ligu ostao bez sponzorskih sredstava ‘Kaštel galerije’ koja je bila kotač zamašnjak za podizanje klupskih am-bicija sve do prvoligaškog društva. Unatoč dobroj vo-lji i potpori gradonačelnika i svakodnevne ‘prosidbe’ klupskih čelnika po raznim

poduzećima, novaca nema dovoljno.Struka je u nedostatku sred-stava odlučila okupiti mlade i perspektivne igrače koji fi-nancijski puno ne opterećuju klub. Prvi dio prvenstva odi-grao se sa ‘dječjim vrtićem’, Kaliternom i 9 igrača mlađih od 21 godine. Igrali su jako li-jepo, brzo i nadasve borbeno što se publici, koja je u veli-kom broju dolazila na uta-kmice, izuzetno svidjelo. U Kupu Krešimira Ćosića stigli su sve do – ‘Cibone’ i Draže-nove dvorane. Sve je bilo kao u ‘američkom snu’ osim što im je sportska sreća u potpu-nosti okrenula leđa. Poraz od Trogira od ‘pola koša’, pa od ‘Dubrave’ u Zagrebu nakon vodstva od 7 koševa 75 se-kundi do kraja te koš Mezna-rića u Dardi sa centra preko dva obrambena igrača koji bi i Kaštelanima bio smiješan – da nije bio tragičan.

Spoj mladosti i iskustva ne daje rezultate

Iscrpljena momčad, i fizički i psihički, nužno je treba-la pojačanja. Joško Poljak, Ljubo Šamadan i povratnik u momčad nakon operacije Marko Kragić bili su na papi-ru garancija da će se klub re-zultatski podići. Ali dogodilo se suprotno – i dalje nema dobrih rezultata, a izgubila se i ona lijepa košarka koja se mogla gledati u prvom di-jelu. Teško spojivi igrači koji su se prirodno podijelili na ‘stare i spore, ali iskusne’ te ‘mlade i brze, ali neiskusne’ zadali su nove brige trene-ru Kruščiću i Upravi kluba koja je u jednom trenutku otkazala povjerenje treneru, ali nakon par dana i duge zajedničke analize igre i re-zultata, promijenila odluku i dala mu odriješene ruke da sezonu dovede do kraja. •

KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE!

KK Kaštela u prvoj prvoligaškoj sezoni

Piše: J. G.

Dva milijuna kuna za opstanak Cilj sezone se zna, a taj je opstanak u A-1 ligi. Klub se bori na dvije fronte – na terenu na kojem bi do kraja sezone u 13 preostalih kola morao dobiti 6-7 utakmi-ca, te izvan terena sa mnogim financij-skim potrebama preskupe A-1 hrvatske lige koju se uredno ni u varijanti jeftine momčadi ne može odigrati bez ‘dva mili-junčića’ kuna godišnje. •

Košarkaši su našem gradu ponudili po prvi put u svojoj povijesti gleda-nje ‘uživo’ hrvatske prvoligaške ko-šarke

KOŠARKA A-1 LIGA

1. Zabok 27

2. Svjetlost 27

3. VROS Darda 26

4. Trogir 26

5. Split 25

6. Borik Puntamika 24

7. Dubrava 24

8. Dubrovnik 22

9. Šibenik 20

10. Kaštel galerija K. 19

ODBOJKA 1 A LIGA MUŠKI

1. OK Mladost KL 41

2. OK Varaždin 37

3. MOK Rijeka 32

4. OK Sisak 29

5. OK Karlovac 27

6. MOK Mursa 19

7. OKM Centrometal 19

8. MOK Šibenik 9

9. OK Daruvar 9

10. MOK Gornja Vežica 3

ODBOJKA 1 A LIGA ŽENE

1. HAOK Mladost 41

2. ŽOK Cestorad 36

3. ŽOK Vukovar 32

4. OK Volksbank Azena 26

5. ŽOK Marsonia 23

6. OK Kaštela Dc 22

7. OK Otp Banka Pula 20

8. OK Grobničan 12

9. OK Zagreb 9

10. ŽOK Osijek 3

ODBOJKA 1 B LIGA MUŠKI

1. OK Opatija 36

2. OK Mladost KL II 34

3. OK Zadar 31

4. MOK Rovinj 27

5. OK Velika Gorica 22

6. OK Split 21

7. OK Goran Bibinje 10

8. OK Valpovka 7

9. OK Zrinski Vukovar 6

10. OK Brod 5

ODBOJKA 1 B LIGA ŽENE

1. OK Kostrena 34

2. OK Marina Kaštela 33

3. OK Novi Zagreb 32

4. ŽOK Šibenik 30

5. HAOK Mladost Ii 26

6. ŽOK Rovinj 25

7. ŽOK Dubrovnik 22

8. OK Zadar 17

9. OK Marčana 16

10. OK Drenova 15

11. AOK Osijek 5

RUKOMET 1. DUKAT LIGA

1 Zadar - Slad Ice Cream 24

2 Gorica 24

3 Crikvenica 24

4 Arena Jadrograd 22

5 Senj-Wallenborn 21

6 Županja 20

7 Ivančica Ivanec 18

8 Kaštela Adriachem 17

9 Đakovo 17

10 Prelog 11

11 Solin 8

12 Umag 8

13 Trilj Pršut Voštane 6

14 Slatina 4

SPORTSKI SEMAFOR

U 16. kolu A1 lige košarkaši Kaštel Galerije su lošom igrom u drugom polu-vremenu uspjeli izgubiti prednost od 13 poena i up-isati novi poraz.

KK Kaštel Galerija 58 KK Dubrava 64

RK Kaštela Adriachem 32 RK Gorica 24

Još jedan uspješan vikend za kaštelanske A-ligaše, Mladostaši su se poigrali sa Daruvarom na njegovom par-ketu dok su cure iz OK Kaštela DC kod kuće zasluženo upisale i treću pobjedu u nizu. U 1. B ligi Marina Kaštela bodove je ostavila u Zagrebu dok su se momci iz druge ekipe Mladosti ovaj vikend odmarali.

OK Daruvar 0OK Mladost KL 3

OK Kaštela DC 3OTP Banka Pula 0 OK Novi Zagreb 3

OK Marina Kaštela 0

U prvom proljetnom kolu Jadran je kod kuće pobijedio čvrstu ekipu Konavljanina. Sućurani su odigrali dobru utak-micu, poveli su u već u prvom dijelu, a gosti su do počasnog pogotka došli u posljednim trenucima susreta.

HNK Jadran KS 2 NK Konavljanin 1

3. HNL jug

1. Dugopolje 37

2. Uskok 33

3. Raštane 32

4. Primorac 30

5. Jadran LP 30

6. Dinara 27

7. Neretvanac 23

8. Zmaj 22

9. Neretva 21

10. Konavljanin 20

11. Jadran KS 20

12. Hrvace 19

13. Zagora 19

14. Velebit 18

15. Primorac 15

16. GOŠK (Du) 17

17. Omiš 13

34 portal >> Sport

Piše: Goran Glavina

Klub koji je osno-van davne 1973. godine na inici-jativu majstora

juda Mirka Parčine te juda-ša entuzijasta Borka Delića, Ante Ercega i Miše Prkači-na do 2000. godine nosio je ime Željezara kada mijenja ime u Dalmacijacement.

Judaši judo kluba Dalma-cijacement jedni su od naj-aktivnijih klubova u Kašte-lima, iz vikenda u vikenda oni prevaljuju na stotine kilometara po Hrvatskoj i inozemstvu, osvajaju me-dalje, a sve u cilju dobre zabave i pravog sportskog života.

Prošle su godine judaši Dalmacijcementa nastu-pili na oko tridesetak tur-nira i kupova, osvojili su pregršt medalja, a klub je stalni sudionik prve Hr-vatske judo lige.

Judo savez Splitsko-dalma-tinske županije dodijelio im je i vrijedna priznanja, Katarina Barić proglašena je za juniorku godine, tre-ner juniora Zoran Blažević proglašen je za najboljeg juniorskog trenera godine dok je cijeli klub po svim osvojenim medaljama na službenim natjecanjima Hrvatske osvojio ukupno treće mjesto u županiji. Završetkom sudačkog se-minara bivši judaši Jure Vukadin i Ante Topić po-stali su nacionalni suci.

U klubu su posebno pono-sni na visoko obrazovane članove, čemu se pridaje posebna pažnja, gotovo 80% judaša ima visoku školu te svakodnevno rade sa oko 150 djece iz Kaštela,

Trogira i Solina. Od svog postojanja klub tradicio-nalno organizira turnir, nekad se turnir zvao Kup Željezare, a od 2001. godi-ne nosi ime - memorijalni turnir Mario Zebić po mla-diću koji je bio velika nada kaštelanskog i Hrvatskog juda, a život je izgubio u prometnoj nesreći. Turnir je postao međunarodnog karaktera, a broj boraca koji nastupaju na njemu popeo sa na brojku od 400 judaša.

U posljednje vrijeme ista-knuti borci kluba svakako su Domagoj Bratinčević, Mislav Ljubenkov, Katari-na Barić s kojima marljivo rade njihovi treneri Hrvo-je Delaš, Josip Barić i Zo-ran Blažević. •

Klub bogate tradicije i trofejnog fonda

JUDAŠI DALMACIJACMENTA NIKAD NE MIRUJU

Utakmica do-stojna finala počela je tvrdo te je cijelo prvo

poluvrijeme proteklo u obrambenom tonu igre obi-ju momčadi. U takvoj situa-

ciji na terenu, šansi nije bilo puno, a par udaraca koji su išli u okvir golmani su lako-ćom zaustavljali.

Nastavak je ponudio puno dinamičniju igru ekipe Ba-novine što je u 25. minuti dovelo do njihova vodstva, gol je postigao Koturović.

Momčad DVD Kaštela se otvara što protivnici koriste te dvije minute kasnije go-lom Vrbata dolaze do vod-stva 2:0. Točku na i stavlja Mikulić golom za 3:0 u 29. minuti. Zadnjih deset mi-nuta je proteklo u nastoja-nju igrača DVD Kaštela da sustignu vodstvo protivni-ka. Pokušaji su se svodili na traženje šansi dugim loptama ali je to bilo kon-traproduktivno pa u 31. mi-nuti Žarković zabija za 4:0. Počasni pogodak za DVD Kaštela postiže Bašić u 38. minuti. •

Pokal u rukama MNK Banovina

FINALE KUPA U MALOM BALUNU

U finalu kupa MNL Kaštela snage su odmjerile ekipe DVD Kaštela i MNK Banovine. Ekipa Banovine prikazala je bolju igru i zasluženo osvojila po-kal pobijedivši rezultatom 4:1

Piše: P. D.

REZULTATI 13. KOLA

MNK Banovina – Vučna služba Kovčo 4 : 2

Zračna luka Split-Kaštela – Katroso 5 : 3

Kaštel Štafilić – Marina Kaštela 7 : 3

Torcida Trial – Komjate D.o.o. 7 : 0

ZAOSTALE UTAKMICE:

Radun – Mladež HDZ-a Kaštela 4 : 3

Vrelko d.o.o. – Zidić 5 : 4

TABLICA

1. RADUN 13 11 0 2 58 : 37 33

2. TORCIDA TRIAL 12 8 2 2 59 : 30 26

3. MLADEŽ HDZ-a KAŠTELA 13 7 3 3 59 : 33 24

4. KAŠTEL ŠTAFILIĆ 13 7 2 4 49 : 47 23

5. MNK BANOVINA 13 6 3 4 52 : 35 21

6. VUČNA SLUŽBA „KOVČO“ 13 6 1 6 55 : 62 19

7. MARINA KAŠTELA 13 5 3 5 51 : 48 18

8. ZRAČNA LUKA SPLIT-KAŠTELA 12 5 3 4 35 : 37 18

9. KOMJATE d.o.o. 13 3 3 7 47 : 62 12

10. VRELKO d.o.o. 13 3 2 8 35 : 53 11

11. KATROSO 13 2 1 10 36 : 69 7

12. ZIDIĆ 13 1 3 9 31 : 54 6

MNK BANOVINADodik, Matković, Vrbat, Plepel, Munjiza, Koturović, Guć, Bešlić, Mikulić, Žarković, Filipović

TABLICA

1. DVD KAŠTELA 10 10 0 0 72 : 29 30

2. BLANJA 11 8 1 2 45 : 41 25

3. DVD MLADOST 11 8 0 2 62 : 40 24

4. DVD SOLIN 11 6 2 3 38 : 29 20

5. BLATARI 10 6 1 3 46 : 31 19

6. CEMEX 11 5 1 5 32 : 35 16

7. OPĆINA LEĆEVICA 11 4 0 7 31 : 42 12

8. PEKARA JALE 10 3 1 6 31 : 37 10

9. PARCHY COMPUTERS 11 3 0 8 48 : 58 9

10. DALMACIJA PROFIL 11 1 1 9 25 : 57 4

11. DONJI DOLAC 11 1 1 9 21 : 52 4

REZULTATI 12. KOLA

DVD Kaštela – Dalmacija Profil 6 : 0

Donji Dolac – Općina Lećevica 2 : 3

DVD Mladost – Blanja 5 : 6

Parchy Computers – Blatari 3 : 5

Cemex – DVD Solin 3 : 6

1. MALONOGOMETNA LIGAGRADA KAŠTELA

2. MALONOGOMETNA LIGAGRADA KAŠTELA

Mateo Bašić, DVD kaštela

35Dječji kutak << portal

KAŠTELA U STIHOVIMA

NAJMLAĐIH

Kaštela

Ovo je moj dom,

u njemu mi je cijeli

rod.živim u njemu

i veselim se njemu.

Kaštela su divota

i puna su života.

Kaštela su lijepa

i puna su cvijeća.

Ja ih volim

i za njih se borim.

Dorian Brčić, 4.c

Sunčana Kaštela

Kad pogledam u morešto je obalu skriloosjetim kaštelansko bilo.

Kad ugledam Sunčev sjajšto prekriva moj krajti znaj,Kaštela su pravi raj.

Ovaj grad imapravi kras, a kaštelansko srcekuca za sve nas.

Stanka Jurić, 4.c

Moja lipa KaštilaLip si lip,ti moj zavičaju.

Lipo more,kamene kuće,moj lipi primorski zavičaju.

Galeb leti poviše mora,more svitluca,a borovi šume.

Ribar mrižu baca,u daljini dičji smij.sunce lagano zalazinad mojin Kaštilin.

Petra Sabljić, 3.d

Moja KaštilaMoja, moja Kaštila,moj kameni grad.

U tebi resten.U tebi volin.Ja u tebi.Ti u meni

Bartul Acalija, 3.dKaštelanske

priče

Kuće su kamene,

drvene su škure.

Jugo puše,

nosi more

do prvih kuća.

Judi na rivi

s galebovima

pričaju kaštelanske priče.

Marinela Džanko, 3.d

Stela Petešić. 6.r OŠ Knez Mislav

IZ DJEČJIH USTA DA GRAD BUDE SRETAN ŠTO MU JE ROĐENDAN

Što želim mom gradu

- Neka sve bude lijepo i uživamo i svi ljudi imaju puno

sreće i to je sve Adriana, 4 god

- Da nema smeća Mislav, 5 god

- Da se popravi crkva. Lana, 5 god

- Da se grad uljepša Mari, 6.5 god

- Želim da bude stvarno sretan Petra, 5.5 god

- Da nikad ne ide u bolnicu Petar B., 6.5 god

- Da ljudi budu dobri Brigita 5.5 god- Da ima Pticu duše Stivo, 5.5 god

- Da grad bude lip, da ima puno novaca i da daje

ljudima hranu koji nemaju Krešo, 5.5 god

- Da se grad ne rastvori od potresa Jerko, 5 god

- Snage svim ljudima za svoje stvari koje ih

smetaju kao kad oduzimaš na silu Jakov, 6.5 god

- Da grad dobije nešto što nema iz drugih zemalja i da bude okićen Petar D., 6.5 god

- Neka se pripremi kula Cambi i da nam žive us-pomene jer i kula ima pravo živjeti Carllo, 6.5 god

- Da se svi ljudi ne razbole Lara, 4.5 god

- Želim da na ulici nema smeća i da je čisto more Magdalena, 5 god

- Da ljudi udobno žive u svojim kućama Karla, 6.5 god

- Da plaže budu čiste Gabi, 7 god

- Želim da se ne razbije i da ljudi rade svoj posao kao i moj brat Ivan, 6.5 god

- Mi ga volimo Leona, 4.5 god

- Da grad bude sretan što mu je rođendan Staš, 5.5 god

Želje djece iz dječjeg vrtića “Tratinčica“

Kaštila

Skamenih kućagledaju me zelene škure.S tvojih zvonikaljudi odbrojavaju ure.

Zelena stablaštite nas od sunca, a more nas hladi u svojoj valovitoj kosi

Nina Kesić, 3.d

Cijenjenim kupcima i poslovnim partnerima čestitamo dan grada !

36 portal >> Kutak za kućanice

vicevi

portalova skandi

37Zabava << portal

Po popisu ženske dote (miraza) u Ka-štelima, moglo se zaključiti iz koliko imućne obitelji dolazi djevojka. Osim nakita i šivaćeg stroja, na popisu su uglavnom bili odjeća i tekstil

Piše: Željana Mornar Deman

Najvrjedniji dio tradicionalne ka-štelanske odjeće bila je marama

koja se nosila preko leđa, zvana zlatni šudar, zato što je bila bogato izvezena svi-lom i ukrašena zlatnom niti (srmom), a pripadala je sve-čanoj ženskoj odjeći. Kako je srmom bilo teško vesti na klasičan način, jed-nako kao i u slavonskom zla-tovezu korištena je tehnika zlatom po papiru, donesena još za vrijeme Napoleona.Cvjetni motivi izrezivani od papira, vatice, kartoncina ili debljeg platna, učvrstili bi se na svilenu podlogu, te oblagali zlatnom srmom uz pomoć igle i konca. Jedno-stavna tehnika sačuvana je i dan danas, samo je zlatnu srmu zamijenio svileni ili lame zlatni konac, jer je do

prave srme jako teško doći. Ukoliko ste već vješti u ve-zenju, pokušajte isto to sa zlatnim koncem, a ukoliko niste nikada prije vezli, bilo bi dobro da se vježbate na običnim koncima za veze-nje, pa čak i s vunom možete koristiti istu tehniku, te po-stepeno prijeđite na skuplje i finije konce, pa i zlatni.

Pribor za rad

Za početak morate pripre-miti pribor koji vam je ne-ophodan za rad. Okrugli ili četvrtasti okvir za zatezanje materijala (teler), igle, na-prstak, male škare, bijeli ili paus papir za crtanje sheme, indigo uz pomoć kojega ćete prenijeti shemu na tekstil, konci, u našem slučaju zlat-ne boje, te još jedan obični u boji tkanine, perle za ukra-šavanje. Pazite kod perli, plastične perle su znatno

jeftinije, ali ne možete pe-glom prelaziti preko njih, pa bi se vaš trud mogao uništiti prilikom peglanja.

Motivi

Motivi na zlatnim šudarima su cvjetni, pa ćemo i mi na-crtati ili precrtati neki cvjet-ni motiv, loza, margaritela, ruža, zvončići i slično, vitice, pupoljci, listići...Uz pomoć indiga shemu precrtamo na tekstil, najbo-lje na svilu. Dio koji vezemo potrebno je zategnuti na okvir, kako bi rad bio ure-dan i ispravan.

Tehnika zlatom po papiru

Manji uzorci (grančice, sit-ni listići ili bodljice) vezu se nekim klasičnijim bo-dovima, dok velike motive precrtamo na kartončić i izrežemo u dijelovima, te fiksiramo na svilu, zalijepi-mo ili ušijemo. Konac u boji materijala, da se što manje primijeti po rubnim dijelo-vima, provučemo kroz iglu, te na početak rada kroz ma-terijal, odozdo prema gore. Nasuprot konca provučemo

i zlatnu nit, slaganu u tri do četiri niti, ako je tanka. Sada preklopimo zlatnu nit preko kartončića i zagrlimo je običnim koncem kojeg provučemo prema dolje gusto, uz rub kartončića. Tako zlatnom niti šetamo cik - cak na površini kar-tonskog motiva, a koncem gore - dolje uz rub motiva, lagano zatežući konac da ne izviruje iz ruba. Pravilan rad na licu ima zlato, a na naličju konac, kartončić ostaje zarobljen između svile i zlata, te se prilikom pranja ne smije gnječiti i trljati. Izvezeni rad može se dodatno ukra-siti staklenim perlama, ili riječnim biserima, koji su najčešće bili na originalnim nošnjama.Ovim jednostavnim na-činom vezenja, možete ukrasiti šal, šešir, kopču za kosu, damsku torbicu, po-jas, rukavice ili pak napra-viti zidnu sliku, jastučnicu, nadstolnjak i slično te na svoje odjevne predmete i u svoje domove unijeti dašak tradicije. Nije teško samo zahtjeva malo vremena, ali rezultati će vas razveseliti, pa zašto ne bi pokušali. •

Bosanac, Hercegovac i Crnogorac došli na kolodvor malo ranije, pa skoknuli “na po jednu”.Međutim, malo se zarakijali, pa skoro zakasnili.Kad su istrčali na peron vlak već krenuo.Njih trojica potrče za vlakom... i - kao u svakom vicu Crnogorac prvi odustane. Hercegovac trči još malo pa i on stane.Ali Bosanac se zainatio, trči sve jače i brže, pruži ruku, dohvati neku štangu, stisne, djipne, prekobaci se i uleti u vlak...Prva dvojica zadihani i u čudu gledaju prizor, pa Crnogorac reče:- Viđu budale, a samo je doš’o da nas isprati!*

Uhvati pijanac zlatnu ribicu i ona mu kaže da će mu ispunit tri želje ako je pusti. - Aj dobro – kaže pijanac – Prva želja, nek se cijela Sava pret-vori u rakiju. Druga želja: - Ma, nek se cijela Drava pretvori u rakiju. - A treća? - pita zlatna ribica. Misli se on, misli... - Aj daj još litru rakije..

Fata kod doktora:- Doktore, imam veliki problem! Nijedan muškarac me ne može zadovoljiti.- Pokušajte sa dva muškarca!- Ma, probala sam sa dva, tri, četiri - i ništa!- Probajte sa pet ili 10...- I to sam probala...- Fato, vi ste medicinski fenomen!- Fenomen, doktore, fenomen, a ne kurva, kako selo priča!

Bogati bankar vozi se u svom Mercedesu i ugleda muškarca kako jede travu.Zaustavi auto i izađe van.Pita ga: Zašto jedete travu?- Nemam novaca za hranu.- Dođite onda sa mnom da vas nahranim.- Ali, imam i ženu i troje djece.Bankar odgovara, smješkajući se - Nema problema, ima dovol-jno i za njih.Svi uđu zajedno u Mercedes, auto je sad prepun ljudi i djece. Kad su krenuli kaže siromašan čovjek: Gospodine vi ste stvarno predobri. Hvala vam što ste nas poveli sa sobom.- Ma, nema problema. Kad samo vidite koliko je visoka trava u mom dvorištu..

Muški i kamenje Sunćica

Od kamenog doba upisano je u mužjakov ge-netski kod da se iz romantike ženama pokla-nja kamenje

Sve curice odrasle u Kaštelima sjetiti će se dana kada su im dječaci na sred čela zadali gigantičnu čvoku kao iz crtića. Namjera dječakova postupka curama u tom momentu nije bila očita kao što nije ni dečkima samima, no mladi ne kultivirani muški mozak, suočen prvim osjećajem privlačnosti prema drugom spolu, na pogonu nerafiniranog instinkta izrazi osjećaj izabravši oštru stijenu i zajtivši ju curici u glavu. Potom on se smije, a ona histerično plače (dok ne izvuče zbog tog njegovog pogotka čokoladu od mame).

Kada odrastu, muškarci djevojkama koje im se posebno sviđaju poklanjaju zaručnički prsten, često dekoriran s dragim kamenom. Dragi kamen u zaručničkom prstenu podsvjesno podsjeća na Kameno Doba, kada bi mužjak svoju odabranu dragu odvukao za kosu, ugurao u pećinu, te otvor pećine s njom unutra zatvorio golemim kamenom.

U ženskom genetskom kodu je pak zapisano da muškarci koji mogu naći veći kamen su više muževni. Nekoć je velika stjenčuga značila da žena iz špilje ne može pobjeći, te da se osjećala sigurno i poželjno. Od tih vremena žene su razvile ukus za dijamante te se jednako osjećaju poželjno i teže bježe kada im na ruci sjedi golemi kamen.

No tradicija kamena se mijenja ovisno o temperaturi okruženja u kojem se ljudi nalaze. U hladnoj zapadnoj Europi, pravilo je da čovjek kupuje svojoj dragoj prsten koji vrijedi njegove 3 plače. Prsten naravno pokloni u kliše romantičnom stilu na Valentinovo, s kolina u nekom restoranu, obećavajući heppy endove.

U Dalmaciji, s tim da je teško ustanoviti prosječnu zaradu bilo kojeg mjeseca jer to ovisi o kladionici, muškarac prije uhapsi ženu u trapulu, napravivši joj dijete, nego što ju prstenom na kolinu zaprosi.

Još južnije u Arapskim krajevima, muškarcima ne treba kamenje. S tim da žene ne smiju same hodati ulicama, a ako su iti malo temperamente kao Kaštelanke, one se toliko svađaju s materama da prihvaćaju dijeliti muža sa suparnicima. Muški lako osiguraju broj žena, te su čak izmislili vjerski praznik Ramadan u kojem im svake godine po mjesec dana bog pravde da, da lupaju tečama i bubnjevima, ženama ispod prozora dva sata poslije ponoći, kako bi im one skuhale ručak prije nego sunce svane!

kaku

ro U prazna polja treba upisati brojeve od 1 do 9. Zbroj brojeva svakog retka i stupca treba biti jednak iznosu koji se nalazi sa strane ili iznad. Broj može biti upisan jednom u svakom nizu.

sudo

ku

6 3 7 8 4

9 3 8 5 2 6

8 5 1 7 9

6 8 9 2

2 7

8 1 9 5

3 6 2

8 1 9

3 2 5 4 8

Dat je kvadrat velicine 9x9, koji je podijeljen u 9 manjih kvadrata velicine 3x3. Zadatak je jednostavan, popunite slobodna polja sa broje-vima od 1 do 9 tako da u svakom redu, u svakoj koloni kao i u svakom malom kvadratu svaki broj od 1 do 9 samo jednom upotrijebite.

aru

kon

e

1 7

8 9 5

10 9

6

10

7 5 4

3 2 8

1 6

3 2 4

Spojite jednake brojeve linijom koja prolazi isključivo kroz prazne kvadratiće. Linije se ne smiju presjecati, a sva prazna polja trebaju biti upotrebljena.

PRIČE JEDNE CRNE MUHE

Kemo-KaštelaRobert Marić

Išli malo u Kaštela, u posjet rođaku Stipi, prva kuća do Inavinila i Adriachema i pitaj Boga kako se sve to zove, a u povodu Dana propuvalog planeta Zemlje. Stipe nas je zamolio da pazimo kamo gazimo, jer da ćemo mu sve atome po stanu porazbijat.

Mali Jozo je upitao: A je li, barba Stipe, zašto ne-maš tako veliku kosu, tj., zašto nemaš kosu uopće...i zašto nemaš tako velike obrve i trepavice, tj., zašto uopće nemaš obrve i trepavice?

Stipe se samo nasmijao, točnije, pokušao se nasmi-jati, ali ga je spopao urlajući kašalj ...da ha...ha...kha...kha... nije to ništaaakah...to je malo od ce-mentne prašine, a kosa i obrve i trepavice...ma to je malo od radijacije u dopuštenim granicama grada...kh...kha... khaaaajbnt...

Nakon obilno preskočena ručka, išli prošetati i da će nam pokazati di on lovi drobčiće za tripice na paran-gal, tu je blizu, oni doplivaju iz Mesoprometa ili kako li se to sad zove. Punim plućima udisali smo obogaćeni zrak, a onda je Cvita rekla: Mate, malo si kontaminiran u kosi. Otresa san radijaciju iz kose, ali mi je i kosa pois-padala, pa smo se svi smijali ćelavome meni...pa je svima poispadala kosa i obrve i trepavice i gornje i donje pauzuh dlake i brada i brkovi...a mi smo se smijali kao blesavi.

A koja zajebancija, ljudi moji! Vratili se doma, a svi nas gledali ka da smo Čikago Bulsi.

Cvita, da baš smo lipo ozračili jajnike i ostale pro-state u tom izrazito turističkom gradiću, orijentira-nom na prirodno-fekalne resurse i nepoznate bačve i spremnike, a ne moramo se više depilirati ni brijati.

KAŠTELANSKA TRADICIJA

ZLATOVEZ

Drevni dalmatinski kolačići toliko su divni i tako puna okusa da ih odavno ne pripremaju kao nekad, samo o blagdanima i svečanostima, nego koriste svaku priliku da se njima oslade. Donosimo vam rafiole po receptu tete Jele Tomaš.

Tijesto

6 žutanjaka10 dag masti½ kg brašnaPrstohvat soli1 žlica šećeraOd navedenih sastojaka s malo mlijeka ili vode umijesi-mo glatko, srednje tvrdo tijesto. Pažljivo s mlijekom ili vodom, potrebno je tek toliko da se tijesto spoji. Tijesto prekrijte i pustite da počiva, a za to vrijeme pripremite nadjev.

Nadjev

6 tučenih u snijeg bjelanjaka25 dkg oraha (pola mljeveno, pola sjeckano)25 dkg poprženih bajama (pola mljeveno,pola sjecka-no)½ kg šećera2 kesice vanilij šećera1 dcl ruma za kolače (Trogirke stave maraskino)5 dkg ribane čokolade za kuhanjeKorica cijelog limuna i narančeU snijeg od bjelanjaka dodajte ostale sastojke, te miješajte dok se ne spoje u gusti fil.

Priprema

Prije valjanja tijesta pripremite kist i bjelanjak za ma-zanje, a može i mješavina mlijeka i šećera. Tijesto raz-valjamo što tanje, te rubom čaše izrezujemo krugove. Na bližu polovicu kruga stavljamo malu žličicu fila, premažemo rubove bjelanjkom ili mlijekom i šećerom, te preklopimo prema sebi (gornjom polovicom kruga). Rubove lagano pritisnemo prstima da se zalijepe, te vilicom uz rub utisnemo male prugice.

Rafioli se slažu na masni papir, te peku na 180 stupnjeva desetak minuta, samo da lagano promi-jene boju. Ohlađene premazujemo ružolinom s gornje strane i uvaljamo u kristal šećer. •

RECEPTI: Rafioli

IZ DALMATINSKE KUŽINE Piše: Željana Mornar Deman

38 portal >> Beside kaštelanske 39Horoskop / Vrijem << portal

OV

AN

21.0

3. -

20.0

4.

BIK

21.0

4. -

21.0

5.

BLI

ZA

NC

I22

.05.

- 21

.06.

RA

K22

.06.

- 22

.07.

LAV

23.0

7. -

22.0

8.

DJE

VIC

A23

.08.

- 22

.09.

VA

GA

23.0

9. -

22.1

0.

ŠK

OR

PIO

N23

.10.

- 21

.11.

ST

RIJ

ELA

C22

.11.

- 21

.12.

JAR

AC

22.1

2. -

20.0

1.

VO

DE

NJA

K21

.01.

- 18

.02.

RIB

E19

.02.

- 20

.03.

horoskop.hr PRVI HRVATSKI HOROSKOP PORTAL

LJUBAV: Imati ćete veliku inspi-raciju za ljubav, pa će neki od vas svaki slobodan trenutak provoditi s voljenom osobom. Također postoji mogućnost naglog i neočekivanog flerta ili tajne ljubavi koja će se po-javiti sasvim nenadano i niotkuda. POSAO: I dalje ste u kreativnom za-mahu. Na poslu vam više nije samo važno da funkcionirate, nego se sve češće pitate kako radite, koliko vam zadovoljstva pruža vaša profesi-ja, te kako biste svemu mogli dati ugodniji, ljepši štih. ZDRAVLJE: Imati ćete upečatljive, ali ugodne snove. One koje to za-nima, mogu sve zapisati, pa poslije analizirati.

LJUBAV: Sad ćete se konačno i ra-zumjeti. Ako je do sada vrijedilo to da šutite i djelima pokazujete ljubav, sada ćete moći i objasniti što mislite, a da ne dođe do nesporazuma. POSAO: Jača suradnja s istomi-šljenicima ili vama bliskim ljudima. Postoji velika mogućnost da pod-legnete iskušenju nepotizma ili da protekcionirate nekog „svog“. Tako-đer vrijedi i obratno. Ukoliko imate sve kvalitete za obavljanje posla koji radite, možete prihvatiti opciju da vas netko i pogura. ZDRAVLJE: Slijedi poboljšanje va-šeg zdravstvenog stanja. Osjećati ćete se lakše i bit ćete smireniji.

LJUBAV: Okolnosti, ljudi i događaji neće vam ići na ruku kad se o lju-bavi radi. Moguće je da ćete se naći na krivom mjestu u krivo vrijeme ili da ćete pogrešno reagirati. Zbog svega bit ćete frustrirani i s nizom pitanja u glavi, a na koja nećete imati zadovoljavajuće odgovore. POSAO: Možda će vam ovih dana biti teško i osjećati ćete se kao da ste izvan igre, a ta vas pozici-ja stavlja u pasivan položaj koji ne odgovara vašoj prirodi. Niz planeta nepovoljno položenih prema vašem znaku učinit će vam ovaj tjedan napornim.ZDRAVLJE: Odmarajte i zdravo se hranite.

LJUBAV: Možete očekivati još jedan ugodan tjedan u kom ćete se odlič-no slagati s partnerom, a ako vam se ukaže prilika za putovanje, ono bi moglo biti nezaboravno. Zato ga nemojte propustiti. POSAO: Sve što se tiče vaših ide-ala, planova, pa i profesionalnih snova sad će vam biti jasno kao da to vidite na dlanu. Mogućnost da uspijete ostvariti ili bar pokrenuti nešto o čemu ste odavna sanja-li, velika je. Pred vama su zaista kvalitetni dani, pa se pobrinite da iskoristite svaku priliku. ZDRAVLJE: Nalazite se u odličnom razdoblju, a tako ćete se i osjećati cijeli ovaj tjedan.

LJUBAV: Nastavlja se Istraživanja seksualnosti, a ovih dana možete očekivati i poprilične rezultate istih. Neki bi mogli ostati u drugom sta-nju, pa neka vode računa o kontra-cepciji. POSAO: Izgleda da ste sazreli za promjene, pa ako vam je jasno što je to što ćete mijenjati, to i učini-te. Ovaj put neće izostati podrška drugih, pa možete računati i na pomoć suradnika. Profesionalnost i ozbiljnost kod poslovnih projekcija budućnosti trebaju biti neupitni.ZDRAVLJE: Moguće je će se pojaviti oticanje u donjem dijelu nogu, no samo prolazno. Ostalo je u redu.

LJUBAV: Sada ne samo da vam je ljubav daleko od vas (možda ne tijelom, ali duhom jest), nego se i komunikacija razvodnjava. Ponekad će vam se činiti da ste kao dva odvojena svijeta i mogli biste se i u vezi osjećati usamljeno. Prisjeti-te se lijepih trenutaka i dozovite u pamćenje sretnije dane. POSAO: U idućim danima najbolje bi bilo da se smirite koliko možete i da radite ono što trebate bez suviš-nih pitanja i razmišljanja. Vjerojat-no će vam se sve činiti bez mnogo smisla ili će vam nedostajati moti-vacije za rad.ZDRAVLJE: Bit ćete promjenjivih i loših raspoloženja.

LJUBAV: Postoji mogućnost izne-nadnog flerta s osobom na radnom mjestu. Čak biste se i vi sami mogli naći iznenađeni ovakvim osjeća-jem, pa nećete znati kako se pona-šati. Ako slušate svoje srce, znati ćete da li olabaviti vibracije i dis-tancirati se, ili pak pustiti neka se cijela stvar razvija. POSAO: Ovih dana postoji velika vjerojatnost da sklopite neki kru-pan posao uslužnog karaktera. I dalje stoji da će vam odnosi sa suradnicima pričinjavati veliko za-dovoljstvo, a posebno se to odnosi na šefove Vage.ZDRAVLJE: Neki među vama okre-nut će novu stranicu u životu.

LJUBAV: Vaša ljubavna renesansa protegnut će se i na ovaj tjedan, pa možete očekivati sve najbolje. Mnogi će doći na svoje i uživati onako kako su i zamišljali, ostvaru-jući svoje ljubavne ideale u stvar-nosti. POSAO: Razvoj vaših ideja i krea-tivnosti mogao bi ovih dana biti to-liko velik, da će svima postati jasno da ste na pragu nekog vrijednog djela, krupnog ostvarenja, zavidnih i značajnih rezultata, a posebno u umjetnosti, pedagogiji ili sportu. ZDRAVLJE: Mnoge planeta su na vašoj strani strani i zato ćete se osjećati natprosječno dobro ovih dana.

LJUBAV: Ništa vam se više neće činiti jednostavno kad se o ljuba-vi radi. Možda ćete imati velike želje, ali baš nijedna od njih neće se ostvariti onako kako ste vi za-mislili. Utoliko će vaše razočaranje biti veće. POSAO: Privatnici Strijelci foku-sirati će se na razvoj svoje male tvrtke i neće im biti lako, ali će upregnuti sve svoje sposobnosti da isplivaju iz problema. Ostali će na poslu najradije ljenčariti i pitati se o smislu i svrsi onoga što rade. ZDRAVLJE: Bit ćete tromi, s malo elana i teško da ćete i sami sebe prepoznati. Sklonost hedonizmu bit će natprosječno velika.

LJUBAV: Nastavit će se vaš uspon u ljubavnom životu. Sada ne samo da ćete znati izraziti što želite, nego ćete sve to upotpuniti i pri-godnim darom ili laskanjem koje će ipak biti iskreno i na mjestu.POSAO: Svi koji rade u medijima, komunikacijskim djelatnostima, tr-govini ili nižem i srednjem obrazo-vanju, dobit će priliku koju su dugo čekali. Radi se o velikoj prilici, o nečem za što zaista treba pokazati zavidne sposobnosti, a vi ih izgleda i imate. ZDRAVLJE: Bit ćete i više nego dobro cijeli ovaj tjedan. Kretati ćete se s lakoćom, a to će vam i goditi.

LJUBAV: Neće biti većih promjena u vašim osobnim odnosima u odnosu na prethodno razdoblje. Možda ćete sa samo malo više glamura pristu-pati osobama suprotnog spola i vo-ljeti se napraviti važnima. POSAO: Ako vam dosad vama zna-čajniji novac ili prihod još nije sjeo na račun, ovih dana bi se to moralo dogoditi. Kod nekih bi se to moglo manifestirati i kroz dobivanje ne-kretnine koju su očekivali ili bi se nešto u vezi toga trebalo riješiti na njihovo zadovoljstvo. ZDRAVLJE: Bit ćete smireniji i osje-ćati se za nijansu bolje nego prošli tjedan. Može se reći da ste u dobroj fazi.

LJUBAV: Pred vama je razdoblje koje ćete sigurno zapamtiti po do-bru. Ako već jeste u vezi, bit ćete u središtu pozornosti, a druga strana zaista će se truditi da vas usreći. POSAO: Ovih dana činit će se da vi možete sve. Niz pozitivnih pla-neta u vašem znaku učinit će vas osobom koja se traži ili suradni-kom kojeg svi žele. I sami ćete funkcionirati besprijekorno, a ra-dit ćete s užitkom, lakoćom i bez zadrške. ZDRAVLJE: Ovaj tjedan vi ste naj-sretniji znak u Zodijaku, pa ćete se tako i osjećati. Nemate zdravstve-nih briga, nego gotovo da letite.

GRAD KAŠTELA (VAŽNIJI KONTAKTI)

Gradonačelnik Josip Berket, E-mail: gradonacelnik@kastela.hr

Tajnica gradonačelnika Anka Taslak, Tel. 205-205, Faks. 224-201

Zamjenici gradonačelnikaMarinka Parčina, E-mail: marinka.parcina@kastela.hr, tel. 205-205, Faks. 224-201Marinko Kovačev, E-mail: marinko.kovacev@kastela.hr, Tel. 205-205, Faks. 224-201

Predsjednik Gradskog vijeća Darko Varnica, dipl.iur., E-mail: darko.varnica@kastela.hr

Podpredsjednici Gradskog vijećaAlenka Rokov, oec, E-mail: alenka.rokov@kastela.hrBranko Radačić, dipl.ing, E-mail: branko.radacic@kastela.hr

Ured za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća, mjesne samoupraveTajnica Grada, Sanda Jakus, dipl. Iur., E-mail: sanda.jakus@kastela.hr, Tel. 205-249

Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo, zaštitu okoliša, imovinsko pravne poslove, gospodarenje gradskom imovinom i komu-nalno gospodarstvoPročelnik: Ronald Rejo, dipl.ing., E-mail: ronald.rejo@kastela.hr, Tel. 205-218

Odsjek za prostorno uređenje i graditelj-stvoVoditelj: Boris Škara, E-mail: boris.skara@kastela.hr, Tel. 205-215

Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okolišaVoditelj: Ivana Ugrina, E-mail: ivana.ugrina@kastela.hr, Tel. 205-236

Odsjek za imovinsko pravne poslove i gos-podarenje gradskom imovinomVoditelj: Joško Bedalov, E-mail: josko.bedalov@kastela.hr, Tel. 205-259

Upravni odjel za finacije, proračun, javnu nabavu i gospodarstvoPročelnik: Anđelko Drnasin, dipl.oec, E-mail: andelko.drnasin@kastela.hr, Tel. 205-248

Odsjek za financije, proračun i računovod-stvoVoditelj: Sanja Viculin, E-mail: sanja.viculin@kastela.hr, Tel. 205-241

Odsjek za javnu nabavuVoditelj: Tonči Bezić, E-mail: tonci.bezic@kastela.hr,Tel. 205-203

Odsjek za gospodarstvoVoditelj: Tonkica Barić, E-mail: tonkica.baric@kastela.hr, Tel. 205-223

Upravni odjel za pravne i kadrovske poslove, društvene djelatnosti, branitelje i mladePročelnik: Darko Opačak, dip.iur., E-mail: darko.opacak@kastela.hr, Tel. 205-226

Odsjek za društvene djelatnostiVoditelj: Ante Grgantov, E-mail: ante.grgantov@kastela.hr, Tel. 205-228

Služba za unutarnju reviziju Voditelj: Željko Barišin, dipl.ing, E-mail: zeljko.barisin@kastela.hr, Tel. 205 273Vlastiti pogonV.d. pročelnik: Ivan Čagalj, dipl.ing., E-mail: ivan.cagalj@kastela.hr, Tel. 205-222

Služba za održavanje prometnica, zelenih i javnih površinaVoditelj: Mate Gotovac, Tel. 205-206

Služba upravljanja i održavanja groblja i tehnička službaVoditelj: Željko Rajčić, Tel. 205-207

KOMUNALNO REDARSTVO

Voditelj komunalnog redarstva, Jozo Škaro, mob. 099/7334-864

Komunalni redarstveniciIgor Maršić, mob. 099/7334-865, zadužen za Kaštel Sućurac i Kaštel GomilicuDamir Šiškov, mob. 099/7334-868, zadužen za Kaštel Lukšić i Kaštel KambelovacMate Lučić, mob. 099/7334-867, zadužen za Kaštel Stari i RadunPetar Penga, mob. 099/7334-866, zadužen za Kaštel Novi, Kaštel Štafilić i Rudine

GRADSKE USTANOVE

Gradska knjižnicaRavnatelj: Hrvoje Budiša, mr. knjižičarstva, Tel: 225 944, E-mail: gk-kastela@st.t-com.hr, http://gkk.hr/

MuzejRavnateljica: Ankica Babin, E-mail: muzej-grada-kastela@st.htnet.hr, http://www.mdc.hr/kastela

Sportski objektiRavnatelj: Tonči Šiškov, dipl.ingE-mail: sportskiobjektikastela@gmail.com Tel. 232 101

Turistička zajednica Grada Kaštela Ravnateljica, Nada Maršić, Dvorac Vitturi, Kaštel Lukšić, Tel/fax: 227-933, tel: 228-355, E-mail: tzg-kastela1@st.t-com.hr

DJEČJI VRTIĆI KAŠTELA

Ravnateljica Ivanka Vučica

Uprava, Ravnatelj, Računovodstvo Ulica Birnja 13, Kaštel Stari, tel. 224 739, e-mail: info@dv-kastela.hr, http://www.dv-kastela.hr

Kaštela, Kaštel Novi, tel. 230 950Rudine, tel. 238 550 Maslina, Kaštel Štafilić, tel. 234 444 Maslina 2, Kaštel Štafilić, tel. 235 274 Trešnjica, Kaštel Lukšić, tel. 227 649 Mendula, Kaštel Kambelovac, tel. 220 205Tratinčica, Kaštel Kambelovac, tel. 220 026 Smokvica, Kaštel Kambelovac, tel. 220 622 Tamaris, Kaštel Gomilica, tel. 223 004 Maginja, Kaštel Sućurac, tel. 224 619Neven, Kaštel Sućurac, tel. 224 180 Žižula, Kaštel Stari, tel. 230 242 Radun, Kaštel Stari, tel. 230 356 Primorski dolac, tel. 899 333

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

Policija 92

Prva pomoć 94Vatrogasci 93Autobusni kolodvor 060/327-777Jadrolinija 338-333Željeznički kolodvor 060/333-444Zračna luka Split 203-555Turistička zajednica Grada Kaštela 227-933

OSTALO

Državna uprava za spašavanje 112Međunarodne informacije 902Prijava tehničkih kvarova telefona 977Prijava kvarova mobitela 098 1550Opće informacije 981

CENTRI ZA POMOĆ

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a 01/4666-655Centar za krizna stanja i prevenciju suicida 0800-8800Centar protiv seksualnog nasilja nad ženama 01/4551-128Centar za prevenciju ovisnosti 01/3830-066SOS telefon za žene i djecu 01/4665-222Hrabri telefon za zlostavljanu i zanemarivanu djecu 0800-0800Plavi telefon za djecu u krizi 01/4833-888Ustanova za zdravstvenu njegu u kući 01/4872-257, 01/4872-264

ZDRAVSTVENE USTANOVE

Dom zdravlja “Kaštela“ K. Sućurac 224-111Dom zdravlja “Kaštela“ K. Stari 230-334Ljekarna K. Sućurac 224-316Ljekarna K. Gomilica 220-030Ljekarna “Delonga“ K. Kambelovac 220-041Ljekarna “Delonga“ K. Stari 230-406Ljekarna “Svalina” 231-555Ljekarna “Pablo” K. Lukšić 228-519

MUZEJI I GALERIJE

Muzej Grada Kaštela, K. Lukšić, Brce 1, 230-677“Podvorje“, K.Sućurac, Gospojska Štrada 1a 224-221“Galerija“, K. Sućurac, Kneza Trpimira 43 091/5141-348

Servisne informacije

IN MEMORIAM:Radojka Baldić - Đugum

Izgubivši bitku s teškom bo-lešću napustila nas je kašte-lanska književnica Radojka Baldić – Đugum.Dugogodišnja lektorica u „Slobodnoj Dalmaciji“ izu-zetno je voljela hrvatski jezik, a posebno se posvetila kašte-lanskom govoru i običajima pa je zbog toga uvijek bila rado viđen gost na svim kul-turnim i ostalim društvenim događanjima u gradu.Osim što je lektorirala se-dam kaštelanskih zbornika, Radojka je dosta vremena posvećivala pisanju stihova.

Svoje brojne pjesme objavila je 2000. godine u zbirci „Stari kvadri kaštelanski“, a njena poezija našla je svoje mjesto i u zbirci kašte-lanskih autora „Odsjaji kaštelanske duše“. Uz pjesme pisala je i priče, bajke, anegdote, ali i bilježila sve što joj je bilo zanimljivo.

Ono što predstavlja svojevrsno bogatstvo za Kaštela njen je rječ-nik kaštelanskog govora „Beside kaštelanske“, objavljen 2006. go-dine, koji će budućim generacijama svjedočiti o jednom drugom vremenu, bogatoj tradiciji i običajima te koji će kaštelansku riječ otrgnuti zaboravu.

Za svoj doprinos kulturnom i društvenom životu Kaštela, ova je književnica 2007. godine dobila Nagradu grada.

BESIDE KAŠTELANSKEIz knjige Radojke Baldić – Đugum

Prenosimo vam mali dio rječnika kaštelanskog govora čiji je tisak iniciralo Društvo za očuvanje kulturne baštine kaštela “Bijaći”.Da se ne zaboravi...

ANKORA ~ sidroAPELACIJUN ~ žalbaBORDURA ~ obrub; opšiv trakomCOK ~ drveni podmetač pod bačvom; panjFORTICA ~ kula, utvrda; u Nehaju ostaci kaštela LodiFURBASTO ~ lukavo, prepredenoGAJETA ~ vrsta ribarskog broda na vesla i jedraGUŠTANCA ~ uživanjeGVANTIJERA ~ poslužavnik; pladanjIDRO ~ jedro; predio kraj StomorijeJAGMA ~ grabež; velika potražnja za nečimKADENA ~ lančić; lanac općenitoKAŠTIL ~ kaštel; dvorac oko kojeg je nastalo naseljeLAMPIJUN ~ svjetiljka na petrolejMASTRINKA ~ divlja samonikla maslina vrlo sitnog plodaPETURINA ~ dio ženske narodne nošnjePREŽENCA ~ izgled; pojava; osoba; osobnostSTAĐUN ~ godišnje doba; sezona

VREMENSKA PROGNOZA ZA KAŠTELA Joško Markov – CROMETEO

Klimatološki gledano, mjesec ožujak je prvi proljetni mjesec (klimatološki zima traje od 1. prosinca do 1. ožujka). Protekle zime Kaštela su ipak ostala pošteđena većih hladnoća ali i snijega. Nakon hladne druge polovice prosinca, gotovo cijeloga siječnja, i prva polovica veljače bila je hladnija od višegodišnjeg prosjeka. Druga dio mjeseca bio je znatno topliji od prvoga pa će tako veljača opravdati titulu prevrtljivog mjeseca ipak temperaturno ostavši u granicama višegodišnjeg prosjeka kao i cijela protekla zima.

Ono što posebno valja istaknuti je činjenica da je zima bila iznadprosječno oborinska kao i svaki od njenih mjeseci gledajući zasebno. Srednja temperatura izmjerena u Kaštelima protekle zime iznosila je 8,6°C dok je u istom razdoblju (prosinac, siječanj, veljača) izm-jereno čak 683 litre oborina po metru četvornom.

Daleko od toga da se u ožujku ili čak travnju ne mogu javiti vrlo hladni periodi, no ona prava zima postupno se počinje povlačiti s naših prostora upravo u ovom dijelu godine. S približavanjem proljeća sunce sve jače zagrijava kopno, svijetli dio dana se produžava, a jaka kontinentalna anticiklona pokazuje prve znake slabljenja i povlačenja na istok. To omogući ciklonama da lakše prodiru nad kopno. Ovaj vremenski scenarij karakterističan je za ožujak kada nanovo zaživi ciklonalna aktivnost, a te ciklone po svom prolasku povuku nad Sredozemlje još hladan kontinentalni zrak. U narodu su poznate 3 marčane bure, a ni padanje snijega nije velika rijetkost tijekom ožujka na Jadranu.

Sukladno s navedenim činjenicama izgledna je i prognoza vremena u narednom periodu kako je vide naši prognostički materijali. Proljeće barem ono pravo sačekat ćemo još neko vrijeme jer nam naredni dani donose gotovo zimski ugođaj sa nestabilnim vremenom, zahlađenjem, a krajem tjedna i prvom jačom marčanom burom.

SRIJEDA, 3. 3.Nakon djelomično sunčanog početka dana, nastupit će postupno jače naoblačenje. Kasno popodne i navečer počet će kiša. Ujutro će puhati slaba do umjerena bura i levant, u drugom dijelu dana zapuhat će jugo koje će brzo jačati prema večeri. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -1°C do 3°C, uz obalu i na otocima od 4°C do 9°C. Najviše dnevne temperature od 9°C do 14°C.

ČETVRTAK, 4. 3.Pretežno oblačno. Više kiše i pljuskova bit će ujutro kada je mjestimično moguća grml-javina. U drugom dijelu dana postupno slabljenje oborina, a u najvišem gorju moguć je snijeg. Navečer djelomično razvedravanje. U početku će puhati umjereno do jako jugo, do večeri će okrenuti na pojačanu buru. Najviše dnevne temperature od 8°C do 13°C, kasno popodne i navečer malo hladnije.

PETAK, 5. 3.U petak stabilnije u odnosu na četvrtak pa će biti znatno više suha vremena i sunčanih razdoblja. Malo kiše moguće je još ujutro kada će biti puhati umjerena i jaka bura. Bura u drugom dijelu dana u slabljenju. Jutro hladnije, najviše dnevne temperature bez veće promjene u odnosu na četvrtak.

SUBOTA, 6. 3.Subota donosi nestabilno vrijeme jer će uz kraća sunčana razdoblja biti umjereno do znatno oblačno, povremeno uz kišu, a u gorju je moguć i snijeg. Puhat će bura i bit će hladnije s najvišim dnevnim temperaturama od 5°C do 10°C.

NEDJELJA, 7. 3.Daljnje zahlađenje očekuje se u promjenjivu nedjelju u kojoj će biti kiše, a osim kiše u Zagori je ponegdje moguć i snijeg. Puhat će jaka bura, ponegdje s olujnim udarima. Hladnije.

PONEDJELJAK, 8. 3. – SRIJEDA, 10. 3.Kako se sada čini a tako nam sugeriraju i prognostički modeli nastavit će se vrlo nestabilno i prohladno vrijeme s čestom kišom, i dalje uz mogućnost snijega u gorju. U ponedjeljak jaka bura. Najviše dnevne temperature uz obalu većinom od 7°C do 12°C u Zagori niže.

Vrijeme izrade28.2.2010. Nedjelja 22:00 h

STRANICA

ZA ČISTIT

RIBUOdakle se čisti ri

ba?

Dal’ od glave ili repa?

U suštini stvar je ista,

na kraju je samo bitno

Neka riba bude čista!

MARKETINGtel.: 021 / 221 201 :: mob.: 098 / 9666 945 :: e-mail: marketing@kastela.org :: www.kastela.org/marketing

Kako očistiti ribu?

Cijelim ribama trebate prvo odsjeći peraje, očistiti ih od ljusaka,

odstraniti im utrobu i crnu trb

ušnu kožicu. Ribu operite pod mlazom

tekuće vode i dobro osušite. Ribu sa svih strana poprskajte sokom od

limuna kojim vežemo miris ribe, a meso ostaje bijelo i čvrsto.