svibanj 2010. Časopis učenika OŠ Ivana GundulićaZAD

NJA

KLU

PABROJ 28GOD. XI.

Ukida se OŠ Ivana Gundulića !?!

2

Riječ urednika ............................Tema brojaŠto bih napravio kad bih bio ...Ne damo školu ..............................Od razreda do razredaOd prve do zadnje klupe ..........Vjeronaučni susret škola .........Brinemo o zdravlju .....................Likovni uspjesi učenika .............Pročitali smo za vas ....................Učenici - putopisci .....................Književnici za djecu ...................Iz povijesti stripa ......................Glazba, film, kazalište ...............Slikopisi ......................................Tko pita ne skita .........................Sport ...........................................Školovanje Mađara u RH ..........

Tko koga ruši ?!Prošle školske godine navršili smo deset godina izla-

ženja i objavili tiskani broj, a sada se fotokopiranjem vraćamo na staro, ali ne baš sasvim. Naime, nemamo 20 stranica već 28, a materijala ima za još pokoju, no ne treba pretjerivati s brojem stranica nego s kvalite-tom. Koliko su one stvarno kvalitetne procijenite sami.

Moram priznati da je ove godine bilo jako naporno prikupiti toliki broj kvalitetnih radova. Čast pojedinci-ma. Ne znam zašto, ali imam dojam da vam je sve teš-ko, pa čak i prikupiti fotografije s izleta. Ako štogod i uradite, to je vrlo često napravljeno nekvalitetno, tj. samo da se riješite dosadnjakovića poput mene. U učenju je vrlo slična stvar. Znajte da vas ne gnjavim i ne dosađujem zato što ja nemam pametnija posla, već s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo vrlo dobro vidim vaše neiskorištene mogućnosti i želim vašu nada-renost i sposobnosti iskoristiti kako za vašu dobrobit tako i za dobrobit naše škole.

Ne tako davno sve nas je šokirala vijest kako se u školskoj godini 2010./2011. zabranjuje upis prvaša u našu školu. Na vama se vidjelo kako vam nije drago da se jednog dana vaša škola ukine. Tu svoju zabrinu-tost pokazali ste i u pitanjima za rubriku „Tko pita ne skita”. No budimo iskreni. Vi svojim zalaganjem i uče-njem itekako doprinosite ugledu škole. Sudjelovanjem u brojnim manifestacijama, natjecanjima i koječemu još samo širite dobar glas o svojoj školi. Najbolji primjer su nam osmaši Magdalena Zoričić, Matej Razbornik i Fi-lip Škrget-Rakić koji su napravili plakat i bili primljeni kod gradonačelnika, a veliki plakat na ulicama vidjeli su mnogi Zagrepčani. Nije svejedno hoće li jednog dana neki vaš susjed razmišljati i reći: „A, u tu je školu išao naš ugledni i poznati susjed, ili naša slavna susjeda.” Že-lim vam da jednog dana budete poznati i ugledni građani Zagreba, na ponos Hrvatske, a vi sada dobro razmislite tko koga ruši i ukida: vi sami svojim neradom, nezainte-resiranošću, bezvoljnošću ... ili netko drugi.

Novine stvaramo kroz igru, šalu, zabavu i ponajče-šće kroz moje dosađivanje i požurivanje da napišete svoje priče, stavove, osvrte i tome slično. Što bi tek bilo kada bismo ozbiljno prionuli poslu. Ovaj broj, kao i skorašnji 29. broj posvećen samo osmašima, potvrđuju kako su naše mogućnosti velike. Zašto ne, mi to ZNA-MO, mi to MOŽEMO, mi to HOĆEMO. Dogodine je 50 godina Škole. Svakako razlog za slavlje i novi broj Za-dnje klupe, broj 30 (uh, i to okrugli broj). Dodajmo tome da je tada i 15 punih godina kako kod nas djeluje mađarsko-hrvatski razred. Nema što, moramo se već sada pripremati za sve te događaje. Čeka nas puno po-sla i nova iznenađenja za koja dobri novinari moraju uvijek biti spremni.

Skoro će ljeto, odmorite se, uživajte. Jesen i nije tako daleko, a bit će bogata i prepuna novih događanja. Čekam vas s nestrpljenjem kako bismo nastavili stva-rati novim žarom i poletom.

Pavao Jerolimov

SADRŽAJ:2

34

6141516181920212224262728

izdavač: OŠ Ivana GundulićaGundulićeva 23 a Z A G R E B

tel/fax: 01 / 4854 - 187glavni i odgovorni urednik:

Pavao Jerolimovuredništvo:

učitelji: Damir Aljinović, Marcela Boban, Zoran Čorkalo, Pavao Jerolimov, Ana Omazić i Iskra Osmančević,

učenici:Dorotea Šušak (7.a), Karla Kos-tadinovski (7.b), Paula Rajković (7.b), Monika Keserović (7.c), Pao-la Okanović (7.c), Martina Mucić (8.a) i Valentina Grnja (8.a).

likovna i računalna obrada: P. Jerolimov i učenici nov. grupegrafički urednik: P. Jerolimov

tisak: fotokopiranje (70 komada)broj 28, godina XI.Zagreb, svibanj 2010.časopis izlazi jednom u

polugodištucijena 10 kuna

e-mail:os-zagreb-001@skole.htnet.hr

web stranica:www. os-igundulica-zg.skole.hr

Na naslovnici:Nagrađeni plakat učenika Mateja Razbornika, Magdalene Zoričić i Filipa Škrget-Rakića koji je bio izložen po zagrebačkim ulicama. Fotografije s pro-svjeda ‘‘Ne damo školu’’ snimljene na Cvjetnom trgu i u dvorištu naše škole.

3

Ove godine izabran je novi predsjednik Republike Hrvatske, a krajem prošle školske godine novi (stari) gradonačelnik Grada Zagreba. U tom su razdoblju četvrtaši prešli u peti razred pa smo baš njih odabrale za anonimnu anketu: ‘’Što bih napravio da si predsjednik države i gradonačelnik Zagreba.’’ Isto tako nas je zani-malo što bih naši petaši napravili da su slučajno ravnatelji Škole. Evo njihovih odgovora.

DA SAM PREDSJEDNIK• Svimabihpovećalaplaću.• Jednakobihuredilasvegrado-

ve.• Obnoviobihgradove.• Borilabihseprotivkorupcije.• Uveobihstrožizakon.• Ustanovio bih novu zgradu

sličnueiffelovomtornju.• Uveobihpravednijezakone.• Učinio bih hrvatsku praved-

nominikadanebibilakriza.• Povećalabihbrojpolicajacana

ulicama.• Smanjila gradnju shopping

centraizgrada,apovećalabihgradnjuparkovaimuzeja.

• Donirala bih svakoj školi no-vaczaobnovu.

• Nebihgradiogaražeuvaršav-skojulici.

• Riješiobihovukrizu.• Nebihdaodazatvoreosnovnu

školuivanagundulića.• Bilobivišeparkovaivišeigra-

lišta.• Bile bi veće plaće, više radnih

mjesta,većemirovine.• Tražila bih pravdu za starije

ljudeiinvalide.• Poboljšala bih odnose s dru-

gimzemljama.• Sasvimabihseslagalaiuvela

binekepromjene.• Napravila bih da se starijim

ljudimanesmanjujemirovina.• Smanjiobihcijene.• Ne bih bio pohlepan i ne bih

tražiovelikeporeze.• Stavio bi pročišćivače zraka

zbog tvornica koji onečišćujuzrak.

• Smanjiopdv.• Pobrinuo bih se da hrvatska

počneneštoizvoziti.• Misliobihnadrugegrađane.• Maknuobihčipoveudućani-

ma.• Maknuo bih restorane brze

hrane.• Uhvatilabihsvelopoveiubo-

jice.• Ukinulabihštetnestvari.• Pružilabihsvojdjeciprilikuza

školovanje.• Pomogaobihsiromašnima.• Povećaobihbrojvrtićaiškola.

DA SAM GRADONAČELNIK• ObnoviobihgradZagreb.• Zaštitilabihdjecu.• Napravilabihmjestagdjebise

djecamoglaigrati.• Srušio bih stadion Dinama u

Maksimiruisagradionovi.• Sagradio bih nove glazbene

škole.• Napraviovišemjestazaigranje

ucentrugrada.• Smanjio gradnju stambenih

zgradanaperiferiji.• Poveobihpolicijudauhitesve

drogerašeidileredroge.• Pobrinuo bih se da nitko ne

živinacestinegounekomza-tvorenomprostoru.

• Učinio bih da svi ljudi cijenejednidruge.

• Željaljudibilabimojposao.• Uveobihvećudemokraciju.• SvibivoziliSmart.• Nitko ne bi smio zagađivati

okoliš.• Savabiseočistila.• Bilabihpoznata.• Bilabihnateleviziji.• Bilobimijakolijepo.• Surađivalabihsaljudima.• PomoglabihokoliciZagreba.• Dovelabihvećiredugrad.

DA SAM RAVNATELJ• Smanjilabihsatnicu.• Produžilavrijemeručka.• Djecanebiišlasrijedomuško-

lu.• Skratio bih školu i stavio bih

lift.• Uredio bih školu da izgleda

ljepše.• Daobihmanjesati.• Poštivaobihsvamišljenjadje-

ce.• Zaustavio bih nasilje među

djecom.• Uveobihboljekaznezanepo-

slušnost.• Produžiobihvikend.• Nebihdaladaseuškoluupišu

lošiučenici.• Sagradilabihjošjednoigralište

ispredškole.• Staviobihnoveploče.• Uvela bih red u školu i ne bi

bilocilemile.• Napravio bih bazen, bolju

knjižnicuilift.• Poboljšalabihstanjeuškoli.• Kupilabihpunokompjutora.• Izbacivala bih đake koji rade

nered.• Učenicibičešćeučilikrozigru.• Čestobiseišlonaizlet.• Bilabihnastranidjece.• Dopustilabihdjecidaizlazeza

vrijeme odmora i slobodnimsatom.

• Kažnjavala bih nasilje međudjecom.

• Nagrađivalabihtrudiznanje.• Uveobihredimiruškolu.• Češćebihorganiziraoizlete.• Organiziraobihdječjezabave.• Napraviobihvećuknjižnicuu

kojojbidjecamoglaučiti.• Boriobihsezaškolu.• Popravio bih odnose između

učenicima.• Dao bih djeci novu školsku

opremu.• Bilobivišeodmora.• Bilobimanjeučenja.• Napraviobihvećuškolu.• Smanjiobihškolskesate.• Dodaojošocjena.• Djecibihdaosloboduiprostor

kojiimtreba.• Uveodemokracijuuškoli.

U ovoj anonimnoj anketi ima mnogo nerazumljivih i čudnih od-luka naših potencijalnih predsjed-nika, gradonačelnika i ravnatelja što smo i očekivale. Isto tako ima puno stvari koje muče naše petaše, koje su nas iznenadile, nad kojima bi se morali svi zamisliti, pogoto-vo odrasli. Nismo očekivale da ih dnevno-politička događanja toliko muče. Očito je da naši klinci pre-više sjede ispred televizora, umjesto da se igraju. Što se tiče razmišlja-nja o školi mogli bismo na SRZ-ima raspraviti koje stvari možemo promijeniti, a koje ne i zašto ne.Anketupriredile,proveleiobradile:

Valentina Grnja i Martina Mucić, 8. a

4

Učiteljica nas je na jednomsatu obavijestila da nam roditeljitrebaju hitno doći na roditeljskisastanak. Svi smo se pitali što sedogodilo,zamolilismojedanamkaže. Učiteljica nam je rekla dasezatvaraškola.Mojemišljenjeotomejedanepoštujupravadjece,daćepunoučitelja,učiteljica,pro-fesoraiprofesoricaostatibezpo-sla,idamiimamopravonasvojemišljenje.Miuškoliučimodaseproblemirješavaju,onisenepre-šućuju,postraniseneostavljajuistoganekanamgradskiuredkažezaštosezatvaramojaškola.

Martin Starčić, 4. m

Gradski ured donio je odlukudasedjecaneupisujuu l.razredOŠIvanaGundulića,a todovodidokolapsa!Djecaćesepočetiis-pisivati i neće biti skoro nikakvešansedaškolaopstane.Dvijeuči-teljice sljedeće godine ostaju bezposla.Nisunamdalitočnerazlogezatvaranjaškolejeronikažudaseovdjeseli18.Gimnazija.Zašto18.Gimnazijanemapojmao tome??KakoGradskiuredmožebititakoneodgovoran?Mismouškoliuči-li da se problemi rješavaju, da seoni ne prešućuju i po strani neostavljaju,pazatomolimoGrad-skiureddanamobjasnizaštoza-tvaranašuškolu?

David Lapov, 4. m

Srijeda,31.ožujka2010.,šokinevjerica. Škola je primila dopisukojemusekratkoijasnosvimanamadonosistrašnapresudabezmogućnosti žalbe. Škola se za-tvara. Suze su nam svima navrlena oči kao kada izgubite najdra-žeg člana obitelji. Nažalost, nekisu tek sada shvatilidanam je todoistabiodrugidom,aučitelji iprofesoridrugiroditelji.Istina,nisroditeljimaseponekadneslaže-mo, ali ni njih ni dom ne bismomijenjalini za štona svijetu.Svismosediglinanoge.Roditeljisuu vrlo kratkom roku uspjeli or-ganizirati roditeljski prosvjed ipotpisivanje peticije za opstanakškole.Sastanaksuotvoriliravna-teljicaVišnjaReljić ipredstavnikroditeljagospodinNenadHorvat.Uslijedilesuriječipotporevidnouznemirenih roditelja koje smosvi podržali gromoglasnim plje-skom. Podršku su dali i gospo-đa Morana Paliković-Gruden izskupštine Grada, gospođa Sanja

Dunjko kao predstavnica stana-ra Donjega grada, predstavnicaroditelja OŠ Josipa Jurja Stros-smayera, i dr. Svi prisutni složilismoseujednome,dasvojuškolu,školusvojebraćeisestara,aisvo-je buduće djece, ne damo! Boritćemosesvimraspoloživimsred-stvima. Mi djeca ne razumijemonipolitičkeigrenirecesijskepro-bleme.Nama jenašaškola, škol-skoigrališteiparkcentarsvijeta.Tusesastajemoidružimoikadanemanastave.Nemoguzamisli-tidanamnetkoitomalolijepihi sretnih trenutaka u ova kriznavremenamožeoduzeti.Znamdadanas nikome nije lako, ali pre-lamati stvari preko dječjih leđamislim da doista nije pravedno.Unašemdruštvusu,nažalost,ne-kima važniji stadioni od vrtića iškola,alinemojtesmetnutisumadaće,akonebudevrtićaiškola,i stadioni uskoro ostati prazni.Dragaškolo,nedajse.

Dorotea Šušak, 7. a

5

U srijedu 21. travnja 2010., u18 sati, roditelji učenika, učeni-ci i radnici škole prisustvovali sujavnoj tribini u kinu Mosor kojase bavila pitanjem budućnostinaše škole. Moderator tribine jeTinGazivoda(ravnateljCentrazaljudskaprava),agostovalisu:Viš-njaReljić(ravnateljicaOŠGundu-lića),MarijanOljica(predsjednikVijećagradskečetvrtiDonjigrad),BrankoIvanda(predstavnikrodi-teljaOŠI.Gundulića),BožićaŠi-mleša savjetnica Gradskog uredaza kulturu, obrazovanje i športGrada Zagreba) i Vladimir Laysociolog,Instituta‘’IvoPilar’’.

Raspravljaloseorazlozimaza-tvaranjanašeškoleionjenojbu-dućnosti. Mnogi roditelji učeni-kanašeškole,aiučenikadrugihškola, ravnatelji i profesori su sežestokoprotiviliodluciGradskoguredaozatvaranju.Stavovesvojihkolegaizškoleizložilajeiučenica7.arazredaJurjaBratko.PodrškujeizrazilaipredstavnicaroditeljaOŠJosipaJurjaStrossmayeraIre-naŠčurić.Sviprisutnisuzapravohtjeli saznati zašto se gasi škola,aliodgovornatonisudobili.Sveštosudobilibilesupraznebrojkeineuvjerljivaopravdanja.Gospo-đaŠimlešatakođerjeiignoriralaponeka važna pitanja poput dje-lovanjasvegatogananas,učeni-ke.Nismouspjeliuvidjetinimalovolje da se pokuša manjak brojaučenika nekako spriječiti. Podr-žale su nas i predstavnice Grad-skeskupštinegđaAlenkaKočišaČičin-Šain i gđa Morana Paliko-vić-Gruden.Nezadovoljnirodite-lji su najavili da će unajmiti od-vjetnikakojićezastupatinjihoveinterese.Nakonsvegaupisiuprvirazredsudopušteni.

Karla Kostadinovski, 7. b

Dana 21. travnja 2010. održa-najejavnatribinauDruštvenomcentru Kina Mosor na kojoj suokupljeniroditelji izainteresiranigrađaniuzstručnovodstvomode-ratoratrećedemosovetribinegos-podinaTinaGazivodeitribininihgostijuodržaližučnuraspravunatemunemogućnostiupisadjeceuprvi razred OŠ Ivana Gundulićazaškolskugodinu2010./2011.

Gostitribinebilisu:pomoćni-capročelnikauGradskomureduza obrazovanje kulturu i športgđa. Božica Šimleša, ravnateljicaOŠIvanaGundulićaVišnjaReljić,predsjednikVijećaroditeljaBran-ko Ivanda i predsjednik Vijećagradske četvrti Donji grad Mari-jan Oljica. Nakon par riječi gos-podinaGazivode,slijedilesuriječigospođeReljić,gosp.Ivandeigđe.Šimleše.Gđa.BožicaŠimlešakaojedinu argumentaciju za ovakavnasilančinpremaOŠIvanaGun-dulića navodi isključivo statistič-ke podatke o trenutnom manjkubroja djece na našem upisnompodručju. Roditelji su se vrlo ar-gumentirano borili pokušavajućiobrazložiti zašto bi jedan takav

čin bio kršenje dječjih i ljudskihprava. Iznijeli su činjenice da jenaša škola građena 1961. godinepo svim standardima osnovnogaškolstva.Uvučenajeodprometni-ce,imalijepovelikoškolskoigrali-šte,pripadajućuškolskušportskudvoranu, malo igralište za djecunižihrazredaiparkingzanastav-nike i roditelje, a školska zgradasadrži sve prostorije za ugodan ikvalitetan rad svih zaposlenika,djeceiroditelja.Iakosusviargu-menti, osim trenutnog broja dje-ce na našoj strani, reklo bi se dagospođaBožicaŠimlešakaopred-stavnicaGradskoguredazaobra-zovanje,kulturuišport,nijenala-zila razumijevanje za našu doistasvima nama vrlo tešku situaciju.Podrškuroditeljimaipozivnaot-pordalajeiudrugaPravonagrad,tj.njenpredstavnikTeodorCela-koski.RiječipotporedobilismoiodzastupniceuGradskojSkupšti-nigđe.AlenkeKočišaČičin-Šaini gđe. Morane Paliković-Gruden.Zaključaksastankabiojepozivnaborbu protiv bezosjećajne biro-kracije.Školo,nedamote!!!

Dorotea Šušak, 7. a

6

Lena Žulj, 1. m

Konrad Kiss, 3. m Ivona Antolović, 2. a

ČUVAJTE PRIRODU

DA SAM VJETAR

GDJE BIH VOLJELA ŽIVJETI

PRIČA MI TULIPAN

SUSRET CIPELA MOJ DOM

VOLIM TE

VUKOVARE

GDJE BIH VOLIO ŽIVJETI

ŽUTI SNJEG

DragiVukovaru!Prošao si kroz mnoge uspone

i padove. Ali ovo je bilo najbolje;probudio si osjećaje u meni, a tosu:ponos, ljubav ihrabrost.Tvojesu oružje ljudi koji su se borili zatebeizasvojudomove.HrabriVu-kovare,hvalati!

Iva Šimunović, 4. a

Voljela bih živjeti u Americizato što tamo mi se čini jako lije-po. Mislim da su ljudi pošteniji iviševolesvojuzemlju.Tamosumiljepšeulice,aliimajedanproblemtamosedjecaodvajajuugrupebo-gatiisiromašni.

Ana Letica, 4. a

Mojdomjelijep,svrtom,topao,

kadunjegauđem,srećameobasja,

aobiteljmojatopla,samnomusrećipliva.

Marta Grgić, 3. a

Gdje bi ti volio živjeti? Zašto?VoliobiživjetinaMurteruumje-stu Jezera jer volim kliktanje ga-leba, zvuk jedrilica, miris mora,otoke, uvale, plaže, volim jestiškampe,volimmornarskepjesmeisunčanjenakamenju.

Jakov Carev, 4. a

DasamjavjetarzvaobihseTor-nado.Išaobihposvijetuvrtjetilišćeukrugiigratisdrugimprijateljima.Kadabihseumorioondabihšumioilibučio.Kadabihodrastaoišaobihsvakidanudrugudržavuraditisvojposao. Svaki dan bih vrtio vjetre-njače za pomoć ljudi da imaju višestruje. Kao vjetar radio bih samokorisneidobrestvariljudima.Kadabihostariokaovjetarondabihsamoujesenskidaolišćesdrvećailaganopuhao. Htio bih biti vjetar jer bihondabiojakosnažan.

Borna Kovač, 4. m

VečerjeprošlaOpetćedoćiLijepježivotIonćeproćMnogotevolimTonijesveEvojošjednom:Volimte!!!!

Karmen Kunčić, 3. a

Jednoga dana upoznale su sevojničkeiplesnecipele.Dogovori-lisusedaćeićinabal.Kadsusti-glinabalpočelisuplesati.Vojnič-kacipelastala jenaplesnucipelu.Au!-povičeplesnacipela.-Možešli mi to oprostiti? -Da, svakako!Tadasusezaljubili.

Michael Begić, 1 .m

Ne uništavajte prirodu, ne štetitesamoprirodinegoinamaiživotinja-ma.Zatobitrebalipomagati,aneuni-štavati.Zamislitesebenatommjestu.Prirodavasmolidajojpomognete,avi jeuništavate.Zatovasmolimda imiionamožemoudisatičistizrak.

Adam Gašpar, 2. a

Žuti snijeg je lišče umoče-nouzlatnožutubojuukrašenojesenjim kistom i to po staromjesenjemreceptuumočenojed-nopojednousunčanuvoduodsunčevaodsjaja.

Luka Mitar, 3. m

Zelenatravaniče,ajedantulipanviče:

Stiglojeproljeće,lastanamdolijeće!

Isuncejestiglo,mnogotulipanaglavujediglo.

Nazelenojlivadilicagriju,svojimšarenimbojama

radosnosesmiju.Korina Kolumbić, 2. a

KRAJ ZIMEKrajzimeumommjestu.Sunceje

počelovišesjatiigrijatizemlju.Zatoje izzemljeizraslazelenatravaiša-renicvjetovi.Svakidanjepostaosvetopliji.Pticesusevratilesajugacvr-kutajućikakvaimjebilazima.Drve-će jepočelocvjetati iumjestotužnesmeđebojenagranamsestvorilave-selarozaboja.Došlojeproljećeista-vilozelenalistovenadrvećeiobojalanebosvetloplavombojom.

Adam Almasi, 4. m

Od razreda do razreda - Od prve do zadnje klupe

7

Konrad Kiss, 3. mJosip Pardon, 3. a

Luka Mitar, 3. mLana Meštrić, 1. b

DOBRO JE ČINITI DOBRO

POSTOLARSKI SUSRET

VUKOVARE

DA SAM JA PILOT

SVEMIR

DA SAM DIVLJI KONJ

NEUGODNI SITUACIJA

PROMATRAM ZVIJEZDE

Uutorak16.ožujkaposlijenastaveišla sam na trening. Nakon treningaVekiijasmootpratiliBorisa.Naputudonjegasmosegrudali.Naputunamjebila jednakućica.Inačeunjojsta-nujepolicajac,aliganijebilo.Skrivalasamseuzanjukakomenebipogodili.Onisuskužilida jepolicajacunutra,aliminisurekli.Njimajepolicajacre-kao da spuste grude i ne grudaju se.Dok sam se skrivala, u prozor kući-cesamsegledala.Prozorisubilikaoogledalo. Ja samsegledala ipoprav-ljalafrizuru,tegledalalice,apolicajacmegledaoismijaose.Bilomijejakoneugodno,kaonikaduživotu.

Zrinka Rihtarić, 6. a

Volim ljetne noći na moru jermogu promatrati Mjesec i zvijezde.Sjednemililegnemnaterasu,slušamšummora ipromatramzvijezde.Štoihdužepromatram,pitanjajesveviše:kako su zvijezde nastale, što su svevidjela za svog života, kako Zemljaizgledasnekezvijezdeiliplaneta,po-stoje liu svemiruživabića?Znanostnudiodgovore,aliivjeronauk.Komevjerovati?Postojelijedinstveniodgo-vorinatapitanja?Hoćuliihjaikadasaznati?Hoćeliitkoriješititajnusve-mira?Moreisvemirsuvječni,čudno-vatiitajanstveni,amismoljudiprola-zni,maliinesavršeni.

Mia Cvitković, 6. b

Puno puta osjetila sam želju danekomepomognem,dapokušamri-ješitinečijiproblem,nokakosamdi-jete,bašmečestonemolezapomoć.Ja ne mogu pomoći kao moji rodi-telji;nemogudatinovčanupomoć,ne mogu nekome pronaći posao ilipreporučiti dobrog mehaničara zaautomobil, ali mogu saslušati tuđeprobleme,razumjetiiutješiti.Moguobjasnitimatematiku,moguposudi-ti školski pribor ili otići susjedi pokruh.Tadasamsretnajernetkovišenijezabrinut,nijetužanniuplašen.Počnimočinitidobradjelapaćemoisamibitisretnijiizadovoljniji.

Dijana Bubnjar, 6. b

Kadsambiomaličestosamraz-mišljao o svemiru, a pitanja kojasam sebi postavljao bila su brojna:Kakosvemirmožebitibeskonačan,kolikoplanetaizvijezdaima,jesmolisamiusvemiru?Otomejošuvijekčestorazmišljam.

Znamda suneki znakovi životanađeni na Marsu, ali mene zanimapostoje li izvanzemaljci naprednijiod nas, jesu li nam slični po izgle-du,kojesuvjere?Akopostoje,ondaih jeBog stvoriopabibilo logičnodasukršćani.Sigurnoimajuioruž-jenaprednijeodnašegkojimmoguuništiti Zemlju!? Možda planirajuratovatisnama?

Tu je još jedno važno pitanje –jesulidobriililoši?Nadamsedasuuglavnom dobri. Na kraju, moždasmoipaksamiusvemiru,anaMar-sususamomikroorganizmi.Punojepretpostavki,anisamneznamštojebolje:saznatiilinesaznatiistinu!

Lovro Ivković, 7. c

Dasamjadivljikonj,živjelabihu stadu. Dane bismo provodili napašnjacima utrkujući se i jureći li-vadama.Vjetarbimrsiomojucrnugrivu,ajabihseosjećalaslobodno.Predvečerbismostaliporedizvora,najeli bismo se, napojili i odmorili,ali već u zoru krenuli bismo krozvlažnu zelenu travu prema sjajnomsuncu.Kadbismosepribližilikuća-ma, ljudi bi se divili našoj ljepoti ibrzini sa željom da i oni budu slo-bodni kao i mi. Za hladnih i kišo-vitih zimskih noći sakrivali bismoseušpilje.Tadanebismouživaliumjesečiniizvjezdanomnebu,nobilibismojakosretnijersmoslobodni.

Mara Nola, 6. a

Da sam pilot bilo bi mi zabavno.Stalnobihputovaoirazgledavaogra-dove. Kada bih došao u neki grad,prvastvarkojubihnapraviobilobira-zgledavanje.Gledaobihraznezname-nitostiiobilaziobihmuzeje,naravnoakobihimaovremena.Kadabihletio,malobihsebojaodasenedogodikvaru avionu, ako bih smio, uključio bihkopilotaizabavljaose.Htiobihletjetisamodanjuzatoštomisečinisigur-nije, zato štobihvidio što sedogađaispredavionaizatoštojenebovedro.Kadaodrastem,nebihhtiobitipilotzatoštojeposaoopasan,alimisepo-saopilotačinizanimljiviodgovoran.

Mario Mucić, 6, a

Malensigrad,aliipakkrupan.

HrabrošćusinadmašioSamogasebe.

Braniosise.NesamoOružjemnegoi

Ljudisutebranili.TisigradHeroja.

Deni Beloša, 4. a

Bok!Tkositi?Zovemsečizma.Atkositi?Baletnacipelicaivolimplesa-ti!Ati?Volimkišu!Odplešiminešto.Što?Balet?Da.

Pala Bokić Liko, l. m

8

Semafor:Dobrojutro,dobrojutro.Limuzina:Daj,neponavljajstalnokaopapagajiakosišarenpoputnjega.Semafor:Janeznamzaštosetiljutiš,alimenisisvejednodraga.Limuzina: Daj, što ti sebi umišljašnepomični dosadnjakoviću? Pogle-daj ovog ljepotana iza mene i poželidanestanestrujedasenešareniškaoklaun.(Semaforjetužnopozelenioinemoć-nogledaokakoselimuzinaimercedesgledaju.)Mercedes:Halomala,idemoli?(Pojurion,alimuzinazanjim.)(Drugojutro.)Semafor:Dobrojutro!Limuzina:Molimtenedosađuj,vidišdačekam,imamsastanak.Semafor:Čekašlimercedesa?Limuzina:Tebesigurnonečekam.Semafor:Ajaćutebeuvijekčekati.Limuzina:Kakavglupan!(U tom trenutku dolazi mercedes udruštvuprekrasnekorvete.)Mercedes: Hej, mala, danas nemamvremena,moždasesutravidimo,akomeovaljepoticanapusti.(Mercedeszatrubiiode.Limuzinapo-sramljenapočneplakati.)Semafor: Zašto trošiš vodu i brisačenatakvogmangupa?Jasamjošuvijektuinenamjeravamteostaviti.Limuzina:Kakosamglupa.Semafor:Nisi.Limuzina:Kakosamružna.Semafor:Tisizamenenajljepšipoče-takjutra.Limuzina:Atisistvarnouporanitakosidobardamiidešnaživce.Semafor: Ja sam takav samo prematebijertevolim.Limuzina: Znam, nepravedna samprema onima koji me vole. Shvatilasam,volimijatebe.(Nestalojestruje,automobilisustajaliisviralijersemafornijeradio,alimu-zinajeugasilamotor.Odletjelisuza-jednonakrilimaljubavi.)

Paolo Giorgio Pejović, 5. a

ZALJUBLJENI SEMAFOR

Nika Anđela Ivanda, 1. a

Ivan Dalmata Bilić, 1. aDorotea Čukman, 1. a

Biojednomjedanmladigospodin,kojisezvaoIvaniizumiojejednuve-likubušilicu,kojamožebušitidosre-dištaZemlje.TrebaojejošnekogatkoserazumioudubinuiduljinuZemlje.Poznaojejednogprijatelja.Išaojepre-manjegovomuredu.Bašjebiogotovsasvojimposlom.PrijateljsezvaoAn-drija.Ivanmujerekaoočemuseradi,aAndrijajerekaodamožepomoćiiotišaovanuauto.Otišlisupremabu-šilici.Kadasudošli,ušlisuubušilicuikrenuliuZemlju.Putovalisuiputo-vali dok nisu došli do polovice puta.Napravili su malu stanku pa su opetišli. Najednom je postalo jako vruće.UskorosuusredištuZemljejerjejakovruće.Bilo je takovrućedasuskoropaliunesvijest.Najedanputjezemljapropala.Došlisudosredišta.

KadasudošlidosredištaZemlje,odmahsupogledalijedandrugogdavidejesuliživi.Ondasugledaliokosebe i vidjeli razna stvorenja: mino-tauruse, meduze, nemejske lavove irazne divove, ali su tu bili i vojnici,strijelci i konjanici. Vidjeli su velikigrad kroz koji je tekla velika rijeka.Išli suugrad ipitali jednogvojnikakakosegradzove.Vojnik je shvatiodasunoviiodveoihkralju.KraljsezvaoValorirekaojedapusteIvanaiAndriju.Otišlisunatržnicudavidešto imaju. Otišli su u hram. Zeus jebogbogova.Tamojebiojedanogro-mni zlatni kip Zeusa. Najednom jedošao jedan vojnik koji im je rekaodasučudovištapobjeglaušumu.

Kralj Valor misli da su se Zeus iAresposvađali.Aresjebograta.Zeusvladavojnicima,aAresvladačudovi-štima.KraljValorjerekaodaćevojnici

U SREDIŠTU ZEMLJE ićiušumudavideštosedogađa.IvaniAndrijasuistodobilioklop,mačištit.Svivojnici suse skupili ispredšume.Vojnicisukrenulidubljeušumu.Vi-djelisukakosuminotaurusivježbali,meduzeciljalesastrijelama,nemejskilavovi suvježbalikakobiti štobržiadivovi su čuvali logor. Vojnici nisuvišečekali,odmahsunapali.Čudovi-štasusebojalapasupobjegli,alijedanminotaurusseborio.Vojnicisugala-ganozarobiliiodnijelikralju.Minota-urusjerekaodasupobjeglizatojertonisu bila sva čudovišta. Čudovišta seskrivajudalekonegdjeu ravnici.Re-kaojedaćeudvanaestsatičudovištaićinaplaninuSranapravititvrđavu.

KraljValorjerekaodaćesvivojni-ci,čakion,ićizablokiratiputdopla-nineSra.Vojnicisuvježbaliivježbali.Kadajebilojedanaestsati,vojnicisuišlizablokiratiput.Svisubilispremni.Kadasudošlačudovišta,nisuseizne-nadilijersutosvetakoplanirali.Ču-dovišta i vojnici su se borili junački.Strijelcisupalili ipucalivatrenestri-jele, konjanici su jurili na sve straneavojnicisusemačevali.Minotaurusisusasvojimrogovimabacalivojnikenasvestrane,meduzesuihskameni-le,adivovizgnječili.Borilisusedugodoksevojnicinisurazbježalidojed-nogbrežuljka,alitojebiloplaniranojerjetamobilopunokatapultovakojisupucaliipucali.TojebilaIvanovaiAndrijinaidejasuihnapravilidoksuvojnicivježbali.Katapultisupucalinasvestraneigađalisusvakakvačudovi-šta.Borbajedugotrajala,aliisplatilase jer su vojnici pobijedili. Bio je toslavnidan.Sadasuopetsviumiruimoguživjetijednisdrugima,aIvaniAndrijasupostaliKraljiKraljević.

Konrad Kiss, 3. m

9

Marija Vladisavljević, 6. b

Poznata latinska poslovica „Peraspera ad astra“ doslovno prevedenaznači „Preko trnja do zvijezda“. Onanamzapravokazujekakoputdozvi-jezdačestomožebititežakitrnovit.

Ispričatćuvampričuojednojdje-vojcikojojjemajkabilaovisnicaiza-vršilauzatvorudokjeonabilajošdi-jete.Ocanikadnijeniupoznala.Bilajeodličnaučenica,alijebilaprimora-na prekinuti školovanje i zaposliti sekakobimoglapreživjeti.Odraslajenauliciizapalaulošedruštvo.Svreme-nanavrijememučilajujepomisaoštojesvemoglapostatidajenisusnašlesvetenedaće.Jednogdanajeodluči-la sjesti i malo razmisliti o tome štoćesasvojimživotom.Znalajedaimapotencijala i da može postići punoviše.Odlučila sepromijeniti.Upisalase u večernju školu. Jako se trudila,punoučilainakrajujezavršilaškolusodličnimuspjehom.Čaksenakrajuuspjelaupisatinadobarfakultet.Onajedanasvećodrasla, imaobiteljkojuvoli, lijepu kuću i dobar posao. Živisretnim životom, a njena teška proš-lostjeostalasamotužnauspomena.

Junakinjanašepričenamjeposla-la vrlo poučnu poruku o tome kakouvijek trebamo biti ustrajni u živo-tu, posebice onda kada nam je naj-teže. Zato se svi u teškim trenucimatrebamo prisjetiti ove tužne priče sasretnim krajem koja nam može bitipoticaj i svijetliprimjero tomekakose ponašati u naizgled bezizlaznimsituacijama. Koliko god nam se napočetku prepreke činile nesavladive,aprobleminerješiviuzdobruvolju ipunotrudasvesemožedobrozavršiti.Zapamtite,kolikogodnamsezvijezdenapočetkučiniledaleke,aputdonjihtrnovit,ipakćesvatkoodnasnakrajupronaćisvojusretnuzvijezdu.

Jurja Bratko, 7. a

PER ASPERA AD ASTRA

Jednogsunčanogdanaimalismozadnji sat matematiku. Vani je bilotoplo.Tajjedanbionajtoplijidantegodine.Učionicaukojojsmoimalimatematikugledalajenajužnustra-nupremaškolskomigralištu.Jasamsjediouklupiporedprozora.Suncemijeudaraloravnouoči.Bilomijejakovrućeiuopćesenisammogaokoncentriratinanastavu.Kasnijemijepostalojoštoplije.Pogledaosamna sat. Nastava je trajala još polasata. Pomislio sam da će mi, akomislimnasladoled,bitimanjevru-će. Počeo sam misliti na sladoled.Mislio sam na različite sladolede.Nakon nekog vremena profesor jepitao koji je drugi naziva za zbroj.Kakonitkonijeznao,profesorjere-kaoprvoslovos,ajasambrzood-govoriosladoled.Odmahsamshva-tioštosamrekao,alijecijelirazredvećprasnuouglasansmijeh.

Tin Bratko, 5. a

SAT MATEMATIKE

Dogodilo se to u 6. a razredu.DječakpoimenuMarinsezaljubioudjevojčicuTinu.Takojebiozalju-bljen,dakadbijojsepribližio,po-čeojojsetakosmijatidajeTinapo-misliladajuismijavaivišegauopćenijevoljela.Marinjeshvatiodaakosesmijesamopogoršavastvar.Raz-mišljaojeishvatiodabijojmogaopisatiljubavnepjesme.Svakuvečerbismišljaonekuljubavnupjesmuiidućegjutrabijojstaviotupjesmuuormarić.Tinajebilaoduševljenapjesmama,alijebilajakozbunjenajernijeznala tko jojpiše. I takobije svako jutro dočekala pjesmica, itako sve do Valentinova. Marin jeodlučiodaćenaValentinovo,umje-sto da napiše pjesmu, Tini priznatnjegoveosjećajepremanjoj.Ume-đuvremenu Lukas je shvatio da seMarinzaljubiouTinujergajevidiokakostavljapapirić.Lukasusetako-đersvidjelaTinapajesmislioplankakoćepridobitiTinu.NadanVa-lentinova,dokjeMarinbionaWCLukas je uzeo njegov govor. Marinnije mogao naći svoj govor, ali seohrabrio i krenuo prema Tini. Noprekasno.LukasjevećbiokodTineigovoriojojgovorkojijeukraoodnjega.Marinse jakorastužioipri-čekaodaprođedankakobisvemo-gaorećiTini.Noitojebilopreka-snojersuLukasiTinabilisretniusvojojvezi,ajadniMarinjemoraoodustatiodTine.

Jelena Račić, 6. a

TAJNA LJUBAVSvatkoimasvojerazličiteplanove

za budućnost. Kada za nečim težišpokušajtoostvarititakoštoćešmar-ljivo pratiti svoj životni put ili cilj.Netkoposustane,anetkokrenedalje.

Pokušat ću zakoračiti što bližesvomcilju.Bitćumarljivaiuporna.Kada treniram gimnastiku, uvijekmorambitiopreznadasenepovri-jedimjerjevrloopasna.Janećupo-sustati, idem dalje. Još kao malenadjevojčica počela sam trenirati tajsport. Svi su mislili da neću uspje-tiunjemu,ali ja samhtjelapostićiononajboljeizatoneželimodustati.Dosadajošnikadananatjecanjimanisam pokazala ono što ja zapravomogu.Moramsejošjačepotruditi.Uvijeksamustrahudanepadnem.Tajstrahmoramodbacitiodsebedabihunečemuuspjela.

Pratit ću svoj cilj i uspjeh u gi-mnastici.Voljelabihićinanekavećaijačanatjecanja.Nećuskretatinalošput.Putdaodustanem.Kadsetolikotrudim, propuštam igre s prijatelji-mainekezabavnestvari,izatomo-ramreći:„Jatohoću,jatomogu!“,isamoćutakounečemuuspjeti!

Natalija Štrkalj, 5. a

ŽELJELA BIH BITI

Nekoćdavnoudubokojtamipo-stojala je zvjezdica veličine graška.Zvala se Svemir. Nastao je prasak,poput vatrometa, i od te zvijezde injezinihnajsitnijihčesticanastaojebeskrajnisvemir.Odnjezineprašinesatkane su zvjezdane staze, sunce,aliinašazvijezdapoimenuZemlja.

Unoći,doksvispavaju,svemirse budi. Svaka zvijezda ima svojeime,svakaimasvojupričuoddav-nina, od Grka i Rimljana, od po-četkasvijeta.

Postojililjepšapričaodonekadazvijezde plaču? Mi smo je nazvaliLovrine suze. To su suze svemira,suze zvijezda koje se obnavljaju inovihkojeserađaju.Dokihproma-tramo,izgledajukaosvjetlećakiša,au svemiru se rađa najljepša glazba,rađaseravnoteža.

U svemiru je bestežinsko sta-nje,nepostojigravitacija.Sveleb-dibašpoputperanavjetru,poputnajljepših snova. Koliko je duboki mračan još se ne zna, ali se znada je to najljepši prizor. Niti jed-nauličnasvjetiljkanemožesjajitikaoštosjajezvijezdenanebukojeispunjavaju i osvjetljavaju taj istimračniibeskonačnisvemir.

Ivan Trbušić, 7. c

PRIČA O SVEMIRU

10

Takui Salakhtly, 5. a Sara Tomašković, 6. b

Koračaosamulicom.Šetaosamoko Trga Nikole Šubića Zrinskog.Sjeosamnaklupu.Čekaosammaj-kudadođeidaidemokući.Gledaosamunebo.Vidjehpredivnelaste.Odlazenajug.Jesenjestigla.

Brzo je došla. Gledam stabla,svasažutimlišćem.Punoje lišćapalo.Igle,lastesunestale,apoja-vilisusevrapci.Svađalisuseokokruha.Tužnosamgledaotejadnepticekojesugladnei ljute.Zatimsuprošlinekiljudiivrapcisune-stali. Tiho je. Jesen se kreće spo-roitužno.Samoselišćeljeskanavjetruiodlazikaodanemaživota.Sve je tužno i mrtvo oko mene.Polako,alisigurnodolazikiša.Vi-dimtouoblacima.Sivi,ponegdjetamniji, skrivaju sunce i radost.Potpuna tuga. Osjećam se tužnoinemoćno.Padajuprvekapikiše.Hladno mi je. Vrijeme kao da jestalo. Ali ja i dalje gledam tužnui beživotnu jesen. Vrabaca višenema,ljudimanitraga.Samotugai drveće oko mene. Kiša je došlanasvojvrhunac.

Oblaci se prazne, a zemlja sepunivodom.Menitonesmeta.Jai dalje sjedim. Napeto osluškujemneke korake. Dolaze k meni. Svebrže i brže. Zatim stanu. Ništa nečujem.Dignemglavuividimsvojumajkuskišobranomuruci.

Pa što radiš tu? Mokar si kaomiš - rekla je moja majka. Sjediosamovdjeičekaotebe–rekoh.Di-gnemseistanemispodkišobrana.

Doksmohodalipostaviosamjojpitanje.‘’Mama,jesiliuočilatugujeseni?’’‘’Jesam,Ivanedra-gi, jesam.Osjetilasamjeuzra-kuiuovojkiši.’’

Ivan Ružić, 7. b

Svako jutro moja mama viče:„Buđenje!” Prvi se probudi maliMarkoikrenemenebuditi.Dugosebudim,bašzatodarazljutimmalogMarka,aliganerazljutim,negomion počne vikati na uho, povlačitipokrivačsmeneidrmatimedoknevididasambudna.Kadaseupotpu-nostirazbudim,počnemgalovitipostanudamuseosvetimza sveglu-posti koje mi napravi pri buđenju.Usput, pogledam na sat i vidim dakasnimo u školu. Kažem Marku dasepočnespremati,alimiseonsamonasmijeinastavidaljetrčatijermislida ga još uvijek lovim. Dok doruč-kujem,Markoseigraudrugojsobi.Nakon što završim s doručkom,Marko izjavi da ne želi jesti, negosamo popije mlijeko kako bi meneprestigao u spremanju za školu.Uđem u kupaonicu i počnem pratizube. Za vrijeme pranja zubi, Mar-ko me iznenada samo odgurne odumivaonikanakončegaopetpočinjenašasvađa.Počinjemoseguratiipo-lijevativodom,aznasedogoditidajednodrugogapremažemozubnompastomzaboravivšiupotpunostidaveć„jako”kasnimouškolu.Tadatatauđeukupaonicuizaviče:„Sprema-nje!”nakončegaodmahprekinemosvađuipočnemoseoblačiti.Markouđeusobuiponovolegneukrevet.Cijelovrijemedokseoblačim,govo-rim,tj.vičemnaMarkanekasepoč-ne oblačiti, a on mi odgovara nekagapustimnamiru.Pustimjanjegaiobučemse.Većsamskoro i izašlaizstana,aMarko,neznamni janakoju „foru”, prestigne me, ne znamnisamakojombrzinom.Izađemoiz„haustora” gurkajući se i svađajući,ali nakon mog pogleda na sat poč-nemotrčatiuškolugdjeprestajusvesvađeisvazadirkivanja.

Matea Novosel, 7. b

Uvijeksamsepitaozaštonana-šemsvijetuimatolikozla.Zaštozlouopćepostoji?Natopitanje,naža-lost, nema pravog odgovora. Nekisu ljudi jednostavno zli i čine lošestvari, neki bez razloga, a neki izpodmukle namjere. Na žalost, ta-kav je svijet u kojem živimo. Akosepogledaupovijestčovječanstva,mogu se nabrojiti različita zlodje-la.Usrednjemvijeku,ljudikojisumislili i činili drukčije od ljudi navišimpoložajima,bili suubijani,ačestosepokazalodasuupravoonibili u pravu. Zbog zlobe i pohlepeizazvalismodvasvjetskarata.Lju-desumrzili,progonili,ubijalisamozatoštosubilidrugevjere,raseilinacionalnosti. Naravno, svjetskapovijestimaisvojupozitivnustra-nu.Bilojemnoštvoizumaiotkrića,a svijet semožepohvaliti i spunoprirodnihljepota.Istotako,nisunisvi ljudi zli. Puno ljudi se u svije-tuborizamiripravdu.Uzsvene-pravdeizlausvijetu,jaipakmislimdabismosetrebaliokrenutipremaonom lijepom i pozitivnom. Takobismobarembilisretniji.

Vito Korunić, 7. c

Nakon tvoje smrti vrijeme kaoda je stalo. Više nema razigranihdječaka koji trčkaraju po šarenimpoljima. Sve je nekako zapušteno.Kada pada kiša, polja izgube svuradost boja, a ulice postanu tmur-nijedokjemojesrcejoštužnije.Dasi barem tu i da barem možeš vi-djetikolikonamsvimanedostaješ.Dabaremmožešvidjetitugusvojihroditeljaisvakusuzukojuproplačuzbogtebe.Samotvojpogledjeuno-sio radost u srca svih onih koji suse nalazili pored tebe, ta tvoja lju-bav, iskrenost i dobrota koja zračiiztebe,tojeneštonajljepšeštosamikada vidjela. Kada padne mrak isviodunapočinak,jaseprošećemdomjestanakojemsi tražilaspas.Htjelasipostatidječakkakobibilaslobodna i toliko si vjerovala u todanisi razmišljalaoposljedicama.Svetisečinilotakoblizu,azapravojebilotakodaleko.

Dragomi jedasammoglaraz-govaratistobomibitiiskrena.Zai-staminedostaješ,alinezaboravidaćemouvijekbitiukontaktunaovajilionajnačin.Uvijekćešmibitiusrcuinikadatenećuzaboraviti.

Maria Magdalena Bilić, 7. a

TIHO, GOVORI MI JESENJUTARNJE BUĐENJE MOJ RAZGOVOR SA SRNOM

SVIJET U KOJEM ŽIVIMO

11

Prijatelji biraju nas, a ne mi pri-jatelje. Oni mogu biti ljudi ili kućniljubimci. Pravi prijatelj će ti pomoćii razumjeti te. Pomažemo jedni dru-gima, tužakamo,vrijeđamose,alinesnamjeromdapovrijedimo,negodase našalimo. Većina bi se naljutila iotišla, zvalabi te lažovom ilidrugimimenima.Mojeprijateljicesumojara-dost.Njihovešaleimislijošmedržepribranom. Kako neki ljudi žive bezprijatelja,neznam,jatonebihmogla.

Petra je otkačena i razigrana, alinekako i vrlo ozbiljna. Ona govori ibraniuimesebeisvojihprijateljaiuimeonoguštovjeruje.Imavelikosrceigolemesnove.Njojsečovjekstvarnomože povjeriti, reći joj svoje osjećajeznajućidaće teonarazumjeti.Teinesmicalice i šale na račun nas i sebepokazuje da je prava prijateljica, nijejubrigaštodrugimisle.Tojepredo-bro jer takveosobeuspijupunotogau životu. Tea želi postati veterinarkaiakojePetraijapokušavamonagovo-riti iusmjeritipremaumjetnosti.Svetriimamosnoveipodržavamojednadrugu da ih ostvarimo. Mislim da jetobitprijateljstva,podrška i razumi-jevanje.Kažudaljudinemoguživjetisami.Tojepomenivelikaistina.

Magdalena Zoričić, 8. b

RADOST MOGA PRIJATELJA JE I MOJA RADOST

Prijateljstvo je poseban oblik lju-bavi,onojenezamjenjivo.Potrebnojezarazvitakduhaiuma,atakođernasobogaćujenovimiskustvima.Mojaseprijateljica zove Magdalena. Bolje odnje nema. Zajedno se smijemo, pje-vamo,čak iplačemo.Njezina je tugaimoja tuga.Štoviševremenaprove-demozajedno,postajemobližeiotvo-renijejednapremadrugoj.Moglabihrećidasmodrugačijeoddrugih.Ve-ćinanaszbogtogaosuđuje,nerijetkosmoneshvaćene,notonasnesputavada idemo dalje i dajemo najbolje odsebe. Godine prolaze, svijet mijenjaboje,noprijateljstvonikadnenestaje.Nesmatratelitočudesnim?

Svatkoimasvojevrlineimane,alikada ti jenetkovrloblizak,mane sezaboravljaju.Mnogotogasenaučiodprijatelja. Magdalena i ja smo jednadrugojpodrška.Uvijeksemoguoslo-nitinanju.Zajedničkimnaporomsemože postići više. Bit prijateljstva jedavanje, ane samouzimanje.Svatkosemoženazvatiprijateljima,aliistin-skiprijateljisuonikojiusrećujujednidrugeikojiživezasvakidankakobiponovnobilijedanuzdrugoga.Prija-teljstvotegrijeiispunjava.Onoseni-kadanesmijezaboraviti.

Petra Hochstädter, 8. b

U MREŽI INFORMACIJANovinski članak ‘’U mreži infor-

macija’’ Jadranke Boban Pajić objav-ljen je 2009. u časopisu Makronova.Navrloslikovitnačinopisanjejedanod problema današnjeg doba, bom-bardiranjerazniminformacijama.Svete vijesti, koje su najčešće negativne,odražavaju se na naše psihičko i fi-zičkozdravlje.Autoricanampredlažeda biramo informacije kojima ćemodopustiti da dopru do nas, odnosnoda ne slušamo neprekidno radio, dane gledamo cjelokupan televizijskiprogramtedanečitamosveštopišeunovinama.Vrijedi zapamtitinjezinsavjet da si svakodnevno priuštimotrenutke tišine, odmora i opuštanjakoji ćeblagotvornodjelovatinanašeduševnoitjelesnozdravlje.Izato,po-kušajmoštoprijepobjećiizmreže,če-stobeskorisnihinformacija.

Luna Valas Juraj, 8. c

Antonija Pupačić, 5. aDiana Bubnjar, 6. b

DROGA ODUZIMA BUDUĆNOST LJETNO PLANINARENJE

Ljetos, 17. kolovoza 2009. osvojiosamGlavicu-Sv.Nikola(625m),naj-višivrhotokaHvara.Probudiosamseudevetsati,doručkovaoisroditeljimatesestromkrenuonaput.AutomsmokrenuliizStarogGradapremaHvaru.Nakon prolaska kroz tunel skrenulismoscesteiostaviliautomobilnapo-četkuprašnjavaputa,kojivodidonaj-višegvrhaotoka.Osimprašine,hoda-njejeotežavalavelikavrućinajernasje sunce svojim zrakama pratilo nacijelomputu.Međutim,osvježavalesunasukusnekupinekojesmobrali,za-stajućiradiodmoraiokrijepe.Nakonsatvremenahodanaišlismonalijepouređenmaslinik.Stigavšidomaslini-ka,prviputsmoseodmorili.Polakonamjeponestajalovodeičaja,astazajepostajalasvestrmija.Sestraimamasu zbog umora zaostale na putu, alisrećomsusrelismovlasnikaobližnje-gaseoskoggospodarstva.Odvezaoihjekamiončićemdo svog imanjakojesenalazipodnovrha.Tataijasmona-stavilipješačitiinakonvećeuzbrdiceugledali vrh s velikim križem. Stiglismo do cilja prvi, a uskoro su namse pridružile mama i sestra. Zajed-nosmouživaliudivnompogledunamoreiotoke.PogledsepružaonaVis,Pakleneotoke,otokŠćedroiKorčulutemjestoSvetaNedilja,smještenouzmoreispodsamogvrha.Morejebilobistro. Oko otoka je plovilo mnogojedrilica i manjih plovila koja su zasobomostavljalabijelupjenu.Nakonpredahakrenulismooznačenomsta-zom još 100 metara do samog vrhanakojemjekamenikrižimalodaljecrkvica sv.Nikole.Križ jepostavljen1990.god.Napovratkunamjedobrodošla voda, a okrijepili smo se i ko-jomsmokvom.Spuštanjejebilolak-šenegouspinjanje.Bogatijizadivnoiskustvo,vratilismosekući.

Andrija Koštal, 8. a

Knjiga Christiane F. Mi djeca skolodvoraZOOdonijelami jedruk-čija, nova razmišljanja o drogi i nar-komanima,atinejdžerediljemsvijetaknjigajeoduševila.Droga,kojumno-gi uzimaju, Christiane F. je oduzelabudućnost.Injojse,kaoimnogima,drogačinilakaoneštoštopomažedazaborave sve probleme, da se opustei osjećaju bolje. Sve to počinje već strinaestgodina.Djevojčicesepočinjuprostituirati za novac kako bi moglekupovati drogu i alkohol. ChristianeF.kradeiprodajevlastitestvari.SanjakakoćeotputovatiuKanadusa svo-jimdečkomgdjećeživjetipunoboljeisretnije.Najboljejenikadneprobatidrogujerkadprobaš,vrlolakoposta-ješ ovisnik. Nadam se da se nitko izmogakrugaprijateljanećedrogiratiidasinećeoduzetibudućnost.

Paola Okanović, 7. c

12

LIDRANO 2010. komenije lijeposamom,govoriojednomzmajukojegsusesveživo-tinjebojale,alikadasuprimijetilinjegovudobrotuiljepotu,odlučilisuprihvatitinovogaprijatelja.Dru-gisunastupiliučeniciizOŠMiro-slava Krleže s dramsko-scenskomigromFranjoAsiškipodvodstvomAntonije Kovačević koju je izveladramska skupina petih razreda.PredstavagovorioFranjiAsiškom,oljepotisvijetakojijeBogstvoriote o dobroti samoga Franje. Izanjih su nastupili učenici iz OŠ K.Š.Gjalskoga sdramsko-scenskomigrom Maštoplov pod vodstvomIreneVitaljićkoju je izveladram-skaskupinatrećihičetvrtihrazre-da. Ova mi se predstava posebnosvidjela.Onagovoriosvemogućoji prekrasnoj mašti u kojoj može-mootićikamogodpoželimopajetako naša vesela družina odjurilau zemlju sladoleda, čarolije, smi-jeha,duhova,snova,mašteidr.IzOŠJabukovacdošlisunamlutka-ri s lutkarskim igrokazom Panj icvijet pod vodstvom Nene Radu-sinkoji je izveladramskaskupinatrećihrazreda.Ovajigrokazgovorioprelijepojprirodiukojojsvatkoima prijatelja, i biljke i životinje,no ipak jedan panj živi sam. Ontakođerimaprijatelje,noonibrzodođu i brzo odu, a njemu trebanetko stalan. Životinje su čule očarobnom cvijetu u dalekoj šumiiotišleponjega.Kadsuganašle,posadilesugapokrajpanja,cvijetjenarastaoipostaonajboljipanjevprijatelj. Peti su nastupili učeniciiz OŠ J. J. Strossmayera s dram-sko-scenskom igrom Grički toppod vodstvom Dunje Jelčić kojuje izvela dramska skupina šestih,sedmihiosmihrazreda.Predstavagovori o slučajnim prolaznicimakoji televizijskoj voditeljici odgo-varajunapitanjaotomeštomisleoGričkomtopu.Upravoispitanicičinepredstavuzanimljivom,onisurazličitihnarječja,dobiimišljenja.Predstava se također osvrće i napovijest Gričkoga topa i njegovogpostanka.Nakonnjihnastupila jeučenicasedmograzredaAnamari-jaMiškulinizOŠCentarzaodgoji obrazovanje Goljak s monolo-gomIskrenopodvodstvomĐurđeZrinščak.Učenicakojaizvodiovajmonolog imaposebnepotrebepaje i trud koji je uložila posebno

vrijedan divljenja. Iz OŠ Jabuko-vac s kazivanjem lirske pjesme I.G. Kovačića Mali pot došao namje učenik sedmog razreda AntunModrušan. Njegova je voditeljicaSenijaBadić.PjesmaI.G.Kovačićagovorioprirodiiprirodnimljepo-tama. S kazivanjem poezije KesnisnegDragutinaDomjanićanastu-pilajeJulijaSchwaibergeručenicatrećegrazredaOŠK.Š.Gjalskoga.NjujepripremalavoditeljicaHelgaMihaljević-Jurić. Deveti su nastu-piliučeniciizOŠS.S.Kranjčevića(Češkadopunskaškola)srecitaci-jom Povidala žaba žabe pod vod-stvomMartineMarinković,akojusu izvele M. Lukač, L. Anadolac iN.Tihy.Ovojejednarecitacijanačeškom jeziku koja govori o temivećizrečenojunaslovu,tj.ožaba-ma.Inapokon,domaćini! Iznašesuškolestiglilutkarislutkarskompredstavom Postojani kositrenivojnikpodvodstvomZoranaČor-kala. Predstavu su izveli učenicisedmihrazreda.Našapredstavate-meljisenaistoimenojbajciHansaChristianaAndersena.Onagovoriomalomkositrenomvojnikuinje-govimpustolovinama, tj.onjego-vojljubavipremabalerinikojojseispriječiojedan„zločesti“klaun,nosobziromdajeljubavjačaodsvegaoni na kraju uspijevaju biti zajed-no. Iza nas su nastupili učenici izOŠK.Š.Gjalskogsdramsko-scen-skomigromBrže,bržeunebeskuškolupodvodstvomSnježaneĐu-rinskikojuizvodidramskaskupinatrećegrazreda.Predstavagovorionebeskojškolikojudjecapohađa-ju,oprijateljstvu,svađama,letenjute se ukratko osvrće na povijestZemlje.IzOŠPetraZrinskogdošlisuučenicisedmihrazredasdram-sko-scenskomigromUmjeripodvodstvomVerePiščević.Predstava

Iovesmogodinekao iprošlebili domaćini Lidrana. U utorak19. siječnja u prostoru naše ško-le održani su okrugli stolovi zamentore i učenike za literarni inovinarskiizričaj,asmotradram-sko-scenskog stvaralaštva održa-na je u srijedu 20. siječnja 2010.u15satiuZagrebačkomkazalištulutaka.Mnogoučenikanašeškoledošlo jebodritinaše lutkarekojisu se marljivo pripremali cijeloprvopolugodište.NakonštosmosvistigliuKazalištelutaka,smje-stilismoseiovogodišnjasmotrajemoglazapočeti.

Lidranosmokaoiprošlegodi-ne započeli glazbom. Ove su go-dine naši zboraši pod vodstvomprof. Ivanke Ugrin izveli poznatuskladbuLamusicadinotte,zatimje naša ravnateljica Višnja Reljićodržalakratkigovordobrodošlice.Članovi žirija bili su: redatelj Zo-ranMužić,glumacŽeljkoDuvnjaki profesorica Vlasta Sabljak. Žirije pomno pratio sve izvedbe i nakrajuodlučiooprolaskupojedinihizvedbinažupanijskusmotru.Na-kon uvodne pjesme zbora pogle-dalismodvaprekrasnaplesa,prvipod vodstvom učiteljice HajnalkeDraganić, a drugi pod vodstvomučiteljicaSaneleŠkeviniAniteLe-tice.Ovesunasgodinekrozcijeliprogram vodili učenici osmih ra-zredaBornaiValentina.

Nakonkratkogprogramaotvo-renja,započeojenatjecateljskidioprograma.Prvisunastupiliučeniciiz OŠ Jabukovac dramsko-scen-skom igrom Zmaj Škakljaj podvodstvom voditeljice Sonje Vučićkojujeizveladramskaskupinače-tvrtihrazreda.Tapredstavagovorio prijateljstvu i o tome kako ni-

13

KLASIČAR U TROGIRU

rimsko naselje i gradić SkradinkojisesmjestionaobalidubokoukopnouvučenogdijelaJadranskogmoragdje smo imalivremenazaručakuvlastitomaranžmanu.Sti-gavšinaodredište,bilismosmje-šteni u hotelu Medena kraj Tro-giragdjesmo,utatridanaimaliorganizirana dva doručka, ručaki dvije večere. Ujutro, drugi dan,svisuučenicikrenuliutrogirskuGimnaziju Ivana Lucića, u kojojseodržavalonatjecanje,zanekeizlatinskog,zanekeizgrčkogjezika,azanekeoboje.TajsmodanbiliurazgledugradskejezgreTrogiragdje smo vidjeli toliko kulturno-povijesnih spomenika na jedno-me mjestu. Bili smo i u posjetuantičkomlokalitetuSaloni

Taj jedanbioveomanaporanisvismojedvadočekalipovratakuhotel iobjavurezultatasnatje-canja. Pomalo sam se razočaraoosvojenim osmim mjestom nadržavnom natjecanju iz latinskogjezika, ali me tješila činjenica dasamnaovonatjecanjedošaokaodesetoplasiranitesamsetakopo-maknuo za dva mjesta naprijed.Nakon toga smo imali slobodnuvečer koju sam većinom proveouzabaviidruženjusasvojim˝ci-merom˝izOŠIzidoraKršnjavogaiučenicimaizKlasičnegimnazije.Treći smo dan krenuli u razgledgradaSplitakojismoprof.FurlanijaiskoristilizaizletnabrdoMar-jan.Tojebilozanimljivihsatipolvremenahoda iboravkanavrhujersamseistovremenopenjaonavisinuodnekolikostotinametarai ujedno mogao uživati u blagojmediteranskoj klimi. Puni doživ-ljaja,svismokrenuliizSplitaau-tobusompremaZagrebugdjesmostigliuranimvečernjimsatima.

Baldo Šoljan, 8. a

višenema,nobezobziranapre-seljenjeprijateljstvoseneokonča-vavećsenastavlja.

Nakon viđenih 14 predstavakojesmoizabilježilifotografijom,svi smo se zaputili prema našojškoligdjesmoželjnoočekivalire-zultate.Sobziromdasupredstavebile jako dobro odglumljene, svejepratilaglazba,mislilosenasvedetalje, lutke su bile lijepe, takonamje ikonkurencijabilavelika.Na županijsku smotru Lidrana spojedinačnimsunastupimaproš-li: „Iskreno“, Anamarija Miškulin(COOGoljak);„Malipot“,AntunModrušan(OŠJabukovac);„Kesnisneg“, Julija Schwaiberger (OŠ K.Š.Gjalskog),aodskupnihnastupaprošli su: ‘’Dežurni krivac’’ iz OŠK. Š. Gjalskog, ‘’U mjeri’’ iz OŠPetraZrinskog i ‘’Grički top’’ iz J.J. Strossmayera. Naš ne prolazakovegodinenažupanijskusmotrunećemo shvatiti kao poraz, većkaomotivacijudanastavimoistimmaromitrudomtakodaisljede-će godine nastupimo na Lidranusnovompredstavom.Kaoisvakegodinebilojejakozanimljivoiza-bavno,iščekujemonovupredstavunaših lutkara i ne preostaje namništa drugo nego poželjeti punosrećeonimakojiidudalje!

Dorotea Šušak, 7. aNapomena uredništva:

Kazališni osvrt naše učenice 7. razreda Doroteje Šušak objavljen je u Školskim novinama, tjedniku za učitelje koji izlazi u Zagrebu već punih 60 godina (broj 7, stra-na 23 od 16. veljače 2010.).

Povodomovogodišnjegdržav-nognatjecanja izklasičnih jezikazahvaljujućimojem jedva izbore-nom plasmanu, prof. DubravkoFurlanijakrenulismo18.travnja2010. s učenicima iz ostalih hr-vatskih škola autobusom premaTrogirugdjesenatjecanjetrebaloodržati. Krenulo se u sedam satis autobusnog kolodvora. Ja sambiojedanodrijetkihučenikakojisuizsvoješkoleputovalisaminanatjecanjeinisamupočetkuimaonikakvodruštvo.NaputudoTro-giraobišli smorazličite lokalitetebogate raznim spomenicima izantičkogdoba.ObišlismoutvrduBribirsku Glavicu, staro ilirsko i

govoriosuvremenomnačinuživo-ta,tj.otomekakosečovjekuuzi-mamjeraodrođenjapadosmrti.DramskaskupinasedmihiosmihrazredaOŠJ.J.Strossmayeraizvelanamjedramsko-scenskuigruIka-rovletpodvodstvomDunjeJelčić.OvapredstavagovoriopoznatommituoDedaluiIkaru,tj.oIkarovuletu.Govoriseoocuisinukojisuu zatočeništvu već godinama i neznaju kako pobjeći. Dedal cijelovrijemepokušavapronaćiizlaz,noIkargaometauposluineprestanogovori.UjednomtrenutkuIkarsa-svimslučajnospominjeptičjeperještoDedaludajeizvrsnuidejuzabi-jeg.IkaoposljednjidošlisuučenicidramskeskupineosmihrazredaizOŠK.Š.Gjalskogsdramsko-scen-skom igrom Dežurni krivac podvodstvom Biljane Šalić. Ova mise predstava jako svidjela. Govo-rio jednomerazredu,tj.odvojiciučenika, jednome koji je već po-znatkaonasilnik(Marko)idrugogkojeg zovu „štreberom“ (Luka).Jednogadanazbogobičnognespo-razuma dolazi do tučnjave i Lukazavršava na podu s razbijenomglavom.IakojeMarkovećpoznatkaološučenik,ovojenjegovogocarazbjesnilo iongaželipremjestitiudruguškolu.KadaMarkoshvatidagaotacželipremjestiti,otkrivasvojupravuosobnost.Predstavasetakođerosvrćenaproblemnasiljau obitelji koji Marko godinamatrpi. Zbog izrazitog nezadovolj-stvaMarkobježiodkuće,akadaLukashvatiočemuseradionsasvojomprijateljicom tražiMarkaipomažemu.Dvadosadnajžešćaneprijateljapostajunajboljiprija-teljikojijedandrugomepomažu.Markosenakrajuipakmorapre-selitiudruguškolu,anjegovasemajka razvodi tako da problema

14

U OŠ „Dr. Ivan Merz“ 15. svibnja održan je drugi po redu natjecateljski projekt upoznavanja lika i poruke Blaženoga Ivana Merza na-slovljen Put k suncu. Na tom skupu sudjelovali su vrlo uspješno i učenici naše ško-le. Učenice 7. c razreda (sli-ka gore) pobrale su pohvale za svoje literarne radove, a uče-nici nižih razreda (slika dolje) likovnim radovima osvojili su 3. mjesto

BlaženijeIvanMerzrođendav-ne1897., ičovjekjekoji jeostaviodojamnamladeljude.Naime,sva-kičovjekusvomeživotu,posebnousvojojmladosti,postavljapitanjaosvijetuitražismisaoživota.TakojetočinioblaženiIvan.Njegovajevjera u Boga prolazila kroz krize isumnje, no njegovo sudjelovanjeu ratu pročišćava njegovu vjeru,učvršćuje ju i on raste u ljubavi ičežnji za sjedinjenjem s Bogom.To možemo i potvrditi ovim rije-čimaIvanaMerza:„Bogpostojiijatvrdo vjerujem i u najjačim časo-vima sumnje...“ Nakon lutanja bl.Ivandolazidouvjerenjadasepra-vo znanje o Bogu i njegovo pravoštovanje nalazi jedino u katoličkojvjeri.TakoIsusKristpostajesredi-šteIvanovareligioznogkršćanskogiskustva. Njega susreće i doživlja-vanaraznenačine iu raznimpo-dručjima. Bl. Ivan, da bi došao docilja,tj.pobjedenadomusebiiokosebetedabiodsvojedušestvorio„remekdjelo“moralnesavršenosti,marljivo je i svjesno upotreblja-vao sredstva duhovnog života štomupredlažekatoličkavjera.Tosu:molitva, sv. ispovijed, sv. pričest,svladavanje zlih nagnuća i borbaprotiv strasti,odricanje,obavljanjegodišnjih duhovnih vježbi, povre-menipostipokorazadržanjesvogatijelaiumapodkontrolom.Ivanjejošodsrednjoškolskihdanačeznuoza ljubavlju i srećom. Tako je biozaljubljen u jednu djevojku, ali tazaljubljenostnijedugotrajalaiubr-zojeshvatiodapravuljubavmožedarovatisamoBog.Kadamujebilo19godina,položiojezavjetčistoćedoženidbenaMarijinblagdanBez-grešne8.prosinca1915.čimeseob-vezao da će živjeti po kršćanskommoralu i savjesno održavati 6. i 9.Božjuzapovijed.

O svojim pogledima na lju-bavisveštojestimepovezanobl.Ivanopširnogovoriusvojojknjizi„LJUBAV I ČISTOĆA“. Bl. Ivan jetomknjigomporučiodasenetrebapožurivati u životu. Osim molitve,bl.Ivanseposljednjihgodinasvogaživota ispovijedaosvakogtjedna,asv. Pričest primao je svakog danajoš od svojih studentskih dana.Veliku pobožnost bl. Ivana premaEuharistiji i njegov euharistijskiživot, koji ga je doveo do svetosti,uočio je i Papa Benedikt XVI. Usvojoj apostolskoj pobudnici „Sa-cramentum Caritatis“ (2007.) uvr-

stio jenašegabl. IvanaMerza,kaojedinog od hrvatskih blaženika isvetaca, među 18 najvećih svetacaCrkve koji su se istaknuli u štova-njuEuharistije.Blaženi Ivanbio jeuskopovezansCrkvom,sPapom,s Rimom, govorio je kako je PapavidljiviiživiKristnaZemlji.Kakojebl.IvanosjećaobliskostsBogom,takojeosjećaoidubokupobožnostpremaBlaženojDjeviciMariji.Po-božnost prema Gospi posebno jeprodubiouLurdugdje jezavolio ikrunicu,kojamuje,uzEuharistiju,postala najvjernijim prijateljem dogroba. Kada se promatra život bl.Ivana, posebice posljednji njegovdio, tj. njegovo javno djelovanje iapostolatmeđukatoličkommlade-žividisedajetobiovelikičinlju-bavipremabližnjemu jer je tolike,posebno mlade, priveo i približioIsusu Kristu i katoličkoj vjeri. Bl.Ivan shvatio je jednuod temeljnihistina našega zemaljskog života paje takousvomednevnikuzapisao:„Život nije uživanje nego žrtva.“Trpljenjegajepratilokrozživotodmladihdana,tjelesnatrpljenjazbogbolestiočijuistrahdaneizgubivid,patnje boravka u ratu na bojištu,potomunutarnjatrpljenjazbogne-razumijevanjasvojeokolineisvogarada. Pri kraju svoga života, pre-dosjećajući da će umrijeti, Ivan jeprije odlaska na operaciju sastavionatpiszasvojnadgrobnispomenik.To je bilo ujedno i posljednje štoje napisao u svome životu. U ne-koliko rečenica Ivan je sažeo cijelisvojživot:„Umroumirukatoličkevjere.Životmi jebioKrist,asmrtdobitak. Očekujem milosrđe Gos-podinovo i nepodijeljeno, potpu-no, vječno posjedovanje PresvetogSrcaIsusova.Mojajedušapostiglacilj zakoji je stvorena.“Nakonštojepreminuo10.svibnja1928.uZa-grebu,odmahsepočelorazmišljatidasepokrenepostupakzanjegovoproglašenjeblaženim i svetim.Po-stupakjepokrenut1958.g.idovr-šenčinombeatifikacijeproglašava-njablaženim22. lipnja2003.Togadana,PapaIvanPavaoII.došaojeuBanjaLuku,kojajeujednomdanupostalasredištesvjetskepozornostiipredcijelimsvijetomuzdiženaol-tar kao blaženika Katoličke CrkvenašegaIvanaMerza.

PrimiteusvojživotBogaimo-litvutekaobl.IvanMerzpokušajtepronaćisvojputkSuncu,tj.Isusu.

Monika Keserović, 7. c

15

Unašojseškolivećnizgodinaprovoderazličiteaktivnostisasvr-hom zdravstvenog prosvjećivanjaučenika. Uspješno surađujemo saSlužbom za reproduktivno zdrav-lje pri Klinici za dječje bolesti uKlaićevojulici.LiječniciipedagoziSlužbe organiziraju predavanja itribinezaučenicesedmihiosmihrazreda.Temesuvezaneuzbiolo-gijuihigijenuorganazareproduk-ciju, spolnoprenosivimbolestimaiodnosimameđumladima.

Kao i svakegodineprofesoricaLela Zadražil je za učenice i uče-nikeosmihrazredaod11.mjeseca2009. do 3. mjeseca 2010. godineorganiziralapredavanjaozdravljuuSlužbizareproduktivnozdravljepriKlinicizadječjebolestiuKla-ićevojulici.Djevojkamaidječaci-ma suo reproduktivnomzdravljui higijeni predavali liječnici. Pro-gramsesastojaood3predavanja:o njezi tijela, biologiji spolnih or-gana te zaštiti od spolnih bolestii trudnoće. O odnosima mladihgovorilajepedagoginjamr.sc.Ja-sminkaDobravcPoljak.

Napredavanjuonjezitijelamla-disunaučilineštovišeokoži,kakoju zaštititiod sunca tekojeprepa-rate koristiti za njegu. Drugo pre-davanjebilo jeozaštitiodspolnihbolesti i trudnoće (kontracepcija).Liječnica je govorila o raznim na-činima i metodama kontracepcije.Upoznala nas je s poraznom či-njenicom da u današnje vrijemeima sve više trudnica u dobi od14 godina te kakve sve probleme iposljedice donose takve maloljet-ničke trudnoće. Treće predavanjeje bilo o spolno prenosivim bo-lestima. Liječnica je upozorila namnogo vrsta spolno prenosivihbolesti, objasnila načine prijenosa,znakove oboljenja, mogućnosti li-ječenja,posljedicebolestitekojisunajbolji načini zaštite. Pedagoginjaiz Službe govorila je o razlikama iodnosima mladih tijekom periodasazrijevanja.Istaknulajedamorajubiti svoji, znati što žele a što ne tedajačajusvojesamopouzdanjestje-canjem znanja od stručnih osoba.Svasupredavanjabilavrlokorisna.U školi smo na satovima biologijeistovremenoobrađivalisličneteme.Ta edukacija o spolnosti je bila jenadopunaškolskomgradivu.

Lela Zadražil, prof.

Što je HIV, a što AIDS? Kakospriječiti tu bolest? Ima li lijeka?Odgovore na ta pitanja nismo nimi znali. A o tome smo trebalipoučavati druge učenike. Kako?Organiziratitribinu,napravitipre-zentaciju.Ali,trebalismoprvona-učiti. Uz pomoć profesorice LeleZadražiluspjelismo!Nijetosamoštrebanje napamet. E, tad je na-stala panika. Vježbali smo i učili,učili i vježbali, a sve pod nadzo-rom profesorice koja je pazila nasvaku našu riječ. Dogurali smodoprvognastupa.Veselilismose,ali jenastaomaliproblem, trema.Predavalismoprvo8.arazredu1.prosinca 2009. godine, povodomSvjetskogdanaborbeprotivAIDS-a.Dobrojeprošlo,prof.Zadražiljebilazadovoljna,anamajebilosvezabavnije. Svakim nastupom bilismosveboljiibolji.Štetaštoima-mosamotriosmarazredajersmoodržalisamotritribine.Sviđanamse ovakav način učenja i svi smopunotoganaučili.

M. Mucić i V. Grnja, 8. a

Sastali smo se ispred škole i u8 sati krenuli pješke prema TrgubanaJelačića.Nebojebilosivo.Pa-dalajeslabakiša.Tramvajemsmose vozili do Dubrave pa autobu-somdoselaVidoveckojesenalaziu podnožju istočnog dijela Med-vednice.Pješačilismostazomkrozšumu.Staza jebilamalostrmapasmouzeli štapove(grane)kakobise lakše penjali. Kako smo sporohodale,izgubilesmoizvidaplani-nareisprednas.Mislilesmodasmose izgubile pa smo počele trčati ismijatise.Brzosmoseumorilealismosustiglegrupuisprednas.Na-kontogasevišenismoodvajaleodostaledjece iodraslih.Nakondvasata hodanja stigli smo do Gor-ščice, planinarskog doma i liva-de.Svismoiz torba izvadilimesokojesmopeklinaroštilju.Nekibašnisubilispretniokoroštiljaaliuzpomoćsve jemesobilopečeno,amigladnipasmosveslasnopojeli.Poslije ručka otišli smo na livadudo slamnate kuće. Kako je slamabilapotlu,svismoskakaliponjojigađalisejabukamakojesupopa-dalesdrveća.Ušumismopronašliuže zavezano za granu pa su nekidečkiglumiliTarzana.PoslijesmosprofesoricomZadražilponavljaligradivookontinentalnojlistopad-noj šumi, učili prepoznavati vrstedrveća, grmlja i cvijeća. Osluški-valismozvukoveušumi,opisivalinašdoživljajšumeirješavaliradnubilježnicu.Takonamjevrijemedopovratka brzo prošlo. Bilo nam ježaokadsmosevratilidoma.Ovajće izlet ostati u našem pamćenjukaojednaodnajljepšihuspomena.

I. Kodelja i M. Šimunović, 6. a

Akcijačišćenjaotpadauzstazei vodotoke Medvednice povodom26.rujnaSvjetskogdanačistihpla-nina. (Šestine-Medvedgrad-Slje-me-Puntijarka)

Nasdvadesetaksastaloseispredškolesprof.LelomZadražiliprof.Dubravkom Furlanom. Krenu-li smo pješke prema Britanskomtrgu. Tamo smo čekali autobus zaŠestine.Za tovrijemestiglo je jošmnogodjece izdrugihškolasko-jimasmoseupoznali.UŠestinamasu nas dočekali planinari, organi-

ZDRAVSTVENI ODGOJ

TRIBINA O AIDS-u

ČUVAJMO MEDVEDNICU

POZOVI PRIJATELJA zatori Akcije čišćenja otpada. KadsmostigliupodnožjeMedvednice,učitelji su nam podijelili rukavi-ce ivrećezasmeće.Podijelili smoseugrupeikrenulirazličitimsta-zama. Cilj nam je bio planinarskidom„Puntijarka“.Uparovimasmoskupljali otpad uz staze. Dok smohodali,pričali smoviceve izabav-ljalise.Uskorosmopočelidosađi-vatiprofesoriciZadražilpitanjima,„Kada ćemo stići?“, „Koliko jošmoramo hodati“, „Mi smo žedni“,„Koji je ovo cvijet?“. Nakon dvasatahodakrozšumustiglismonalivadu blizu vrha gdje smo se od-morili.Prof.Furlanpodijelionamjeslatkiše.Nakonodmoranastavilismo skupljati smeće. Sada nam jebilo malo lakše. Za dva sata stiglismodoPuntijarke.Tamosmo jeligrah.Poslijeručka jebilonajzani-mljivije. Natjecali smo se u brzinii spretnosti skakanja u vrećama iodmjeravalisnaguupotezanjuko-nopa.Nagradesubilenapolitanke.Nismoseumorilijerjebilozabav-no. Ovo je bio jedan od najzani-mljivijih izleta. Zaključili smo dasuplaninarskestazečiste.Smeća iotpada ima samo tamo gdje ljudidolazeautomobilom.E. Dučak, I. Kodelja, M. Šimunović, 6.a

16

Našiučenicipodvodstvomprof.Da-miraAljinovićavećgodinamasudjelujunabrojnimlikovnimsmotramainatje-canjimadiljemHrvatske.

Naovogodišnjem likovnomnatječa-ju i izradi plakata ‘’Gradimo europskiZagreb,slavimoDanEurope’’prvomje-sto osvojili su naši učenici: MagdalenaZoričić,MatejRazbornikiFilipŠkrget-Rakić,nokakosubilinamaturalcuško-lu su na primanju kod gradonačelnikaGrada Zagreba Milana Bandića pred-stavljali Vedran Šimić, Doroteja Grda-nović i Marija Vladisavljević učenicikojisatakođersudjelovalinanatječaju.Čestitke svimanauspjehu i zahvalanapredstavljanjuŠkolenanajboljimogućinačin,pogotovoutrenutkukadajena-javljenoukidanjenašeškole.

17

Pod vodstvom profesora li-kovne kulture Damira Aljino-vića sudjelovali smo u izvedbivelike poruke mira. U projektuje sudjelovalo 11 zagrebačkih idubrovačkih osnovnih škola iizrađenojeMrežasvijeta.

Mismonaplatnuraznimbo-jamaostavljaliotiskesvojihrukui potpise kako bi svi znali da jecijela naša škola radila na pro-jektu. Polovicom travnja u Du-brovnikujerazvučena292metraduga Mreža svijeta kojom smozajednosdubrovačkimvršnjaci-ma cijelom svijetu poslali četiriporuke mira. Bili smo ponosnikadasmotovidjelinatelevizijiipročitalinainternetskimstrani-cama.Bravomi.

18

NedavnosampročitalaknjiguSestrepotrape-ricama,autoriceAnnBarashares.Knjigamisejakosvidjela,agovoriočetirinajboljeprijateljice:Leni,Carmen,BridgetiTibby.Ljetnipraznicisamoštonisu počeli i djevojke će, na svoju veliku žalost,krenutisvakasvojimsmjerom.LenaodlaziuGrč-kukakobiprovelapraznikekoddjedaibake,Brid-getćeljetoprovestiuCalifornijitrenirajućinogo-met, Carmen čekaju praznici s ocem koji za njuima puno iznenađenja, a Tibby će za minimalnuplaćuraditikaoprodavačicaudućanu.Prijenegoštosusepozdravileiuputilenaljetniodmor,otišlesuuzajednički‘’shopping’’.Kadasuušleudućan,napolicisuugledalejednesasvimobične,iznoše-neiizblijedjeletraperice,uodjelurabljenjeodjeće,utakvomstanjudanikomenijepadalonapametda ih kupi. Iako su djevojke bile različitih naravii tjelesne građe, otkrile su da traperice svakoj odnjihsavršenopristaju.Položilesuprisegu,postalesusestrepotrapericama,aočitočarobnetrapericeprovelesunekovrijemekodsvakeodnjihpovezu-jućinjihovemisli,snoveinadanja.

DjeloSestrepotrapericamajakomisesvidje-lo jer govori o povezanosti između četiriju naj-boljihprijateljicakoje suuvijek spremnepomo-ćijednadrugoj.Svidjelomisetoštoautoricanavrloslikovitnačinopisujeradnju,likove,prostoreukojimasenalaze.KnjigaSestrepotrapericamajevrlozanimljivaipreporučilabihjusvimakojiuslobodnevrijemevolečitatijersigurnonećeza-žalitiakojupročitaju.

Prematojknjizisnimljenjeifilmkojijeposti-gaovelikugledanost.Upravozbogodličnogfilmaodlučilasamipročitatiknjigu.Akonisteljubiteljičitanja,ondasvakakopogledajtefilm.AnnaBras-hares,američkajespisateljicakojapišeromanezamlade.Najviše seproslavilaupravoknjigomSe-strepotrapericama.

Paula Rajković, 7. b

U gradu Richmondu, u saveznoj državi Vi-rginiji, serijskiubojicau sitnenoćne sate spetkanasubotuprovaljujeustanoveženate ihnapadaiubija,azatimnestajebeztraga.Idoksepolicij-skiporučnikPeteMarinoiBentonWesely,FBI-evspecijalistzapsihologijuzločinaca,vrteukrugpo-kušavajući proniknuti u poremećeni um ubojice,doktoricaKayScarpetta, šefica sudskepatologije,od iščezlihmirisa inevidljivih česticaalkemijomintuicijeidedukcijesastavljaslagalicukojaćezli-kovcadovestipodprozornjezinavlastitogdoma.Utomzanimljivomromanu,kojijedobiogotovosveprestižneameričkenagradezanajboljikrimićgodine,PatricijaCornwellautentičnimjeizrazomdočaralaSherlockaHolmesanovogdoba.Koristeći

SvimakojivoleuživatiuprirodnimljepotamapreporučilabihdapročitajuknjiguHeidijerunjojdolazidoizražajaljepotanetaknuteprirode,ljubavprema životinjama i pažnji prema bolesnima. Uknjizi djevojčica Heidi proživljava razne pustolo-vinekojesuzanimljive,smiješneipoučne.KnjigaHeidi književnice Johanne Spyri meni jako svi-djela.Knjigaćevasnaučitidaprijateljenegledateizvana,negodazaviriteunjihovosrce.

Ana Letica, 4. a

SueTownsendjeengleskajespisateljicačijisuromanizaomladinuprevedeninamnogestranejezike.Punoprijateljapredložilomijenjenuknji-gu Tajni dnevnik Adriana Molea pa sam ju od-lučilapročitati idoista samseoduševila.Knjigaje odlična. Postoji nastavci u kojima je Adrian,glavnilik,stariji.PrvidioknjigegovorioAdrianukadamuje13godinateopisujenjegovpuberteti odrastanje. Adrian se zabrinjava zbog bubulji-ca ikaomnoginjegovedobi, ima ljubavne jade.ZaljubljenjeuPandoru,vršnjakinju,kojamupo-mažeuživotu.OntakođerpomažestarcuBertuBaxteruukućanskimposlovimaibrineseonje-mu.Imaiproblemauobitelji,amamamusenakratkovrijemeiseljavaizkuće,aliseuskorovraćanatrag. Tata mu je alkoholičar i ima ljubavnicu,aliAdriannasvetogledashumoromiuzljubavpremaPandoriuspijevaprebroditi svakukrizu isveproblemeuživotu.

Preporučilabih tuknjigu svima, a ako imsesvidi,nekapročitajuiostalenastavke.Knjigajeipoučnajernasučikakosavladatinekenašesva-kodnevneprobleme.

Paola Okanović, 7. c

seiskustvomkojejesteklakaonovinarkacrnekro-nikeikompjutorskistručnjaknasudskojpatologijiPatriciaCornwellstvorilajeupečatljivlikliječnicekojaslužećisenajsuvremenijomtehnologijomdo-stupnomameričkompravosuđu,raspetljavazamr-šeno klupko zločina. Knjigu bih preporučila sta-rijimaod11godinazbogtogaštojeprimjerenijastarijemuzrasturadipomalozastrašujućihscena.Dokstenaplaži sunčate ilidosađujete,posuditeovajkriminalističkiroman,započnitegačitatiido-sadaćenestatiutrenu.

Monika Keserović, 7. c

19

Petak,23. travnja2010.godine.Dankoji svi željnoiščekujemovećvišeodmjesecdanakonačnojedošao.Uranojutro,većprijenegoštojezorasvanula,negdjeoko4hujutro,prebacilismotorbeprekoramenaijošonakomamurniuputilismosepremaMimarigdjenasjevećčekaobusinašvodič.Miučenicišestih,sedmihiosmihrazreda uz pratnju prof. Zadražil, prof. Furlana, prof.Korena,prof.Vasiljinašeravnateljicebilismospremniza polazak. Ukrcali smo torbe, smjestili se i pozdravi-linajbližeznajućidaćemo imsevratiti spuno lijepihuspomena i još ljepših fotografija. Iako je bilo tek 5 hujutro, svi smobili tolikouzbuđenidasmoseosjećalikaoda je5hpopodne.Nakonštosmoprešligranicu,nastavilismoputkrozSlovenijupremanašemodredi-štuAustriji.Sobziromdajeovoipakterenskanastava,htjeli smouzzabavunešto inaučitipa smo takoprijeputavrijednopripremalireferateizgeografije,biologi-je,ačulismoineketekstovenanjemačkom.Doksmose vozili Slovenijom, čuli smo tekstove o samoj Slove-niji,oLjubljani iMariboru.Kasnijekadasmovećušliu Austriju, čiji je službeni naziv Osterreich, čuli smonekezanimljivostivezaneuznju.Saznalismodajenje-zin najveći, a ujedno i glavni grad Beč, da je službenijeziknjemački,tedajeAustrijapoveličini,tj.površini112.usvijetu,aštosetičestanovništva90.Saznalismodasedijelina9saveznihdržavatedagraničisLihten-štajnomiŠvicarskomnazapadu,ItalijomiSlovenijomnajugu,MađarskomiSlovačkomnaistoku,teNjemač-kom iČeškomna sjeveru.Austrija je takođerpoznatapo raznovrsnoj kuhinji, a ona je i domovina mnogihslavnih skladatelja i poznatih ličnosti. Čuli smo pone-što ioKoruškoj,Gradišću,Mozartu,Minimundusu tezanimljivetekstoveobiološkojraznolikostifloreifauneAustrije,ovegetacijiinajljepšimprirodnimljepotama.Putsmo,uzkraćastajanja,nastavilipremaBeču.Nakonmalo više od 5 h stigli smo u Beč. Pošli smo u jednupanoramskuvožnjugradomkojanamjedoistapribliži-ladanašnji izgledBečatenjegovearhitekturneljepote.Uočilismonačinnakojisuzgradegrađene,specifičanupravozaBeč,zatimsmopješkenastavilirazgledatisamcentargradainjegovezanimljivostikaoštosuHofburg,Graben,crkvasv.Stjepana,Opera idr.Stigli smo idoprekrasnog dvorca Schonbrunn. Rasporedili smo se ugrupice i započeli ‘’famozni’’ razgledprekrasnogdvor-ca. Iako je slikanje bilo zabranjeno, slike prekrasnihprostorija,mozaika, slika, skupocjenih lustera i raznihpredmetaurezalesunamseupamćenje.Dvoracsesasvojom ljepotom kao i veličanstvenim vrtovima možeuspoređivatis francuskimVersaillesomkoji je također‘’famozna’’građevina.ZatimsmosezaputilipremaSalz-burguokojemsmotakođerpažljivoposlušalireferat.USalzburgusenalaziinašPansionSonnenhofuEugen-dorfu.Poštosmobilismješteniu jednomgorju,moglismovidjeti iprirodneljepote.Iznašihsobaimalismoprekrasanpoglednasusjednuplaninuišume.Uzelismoključevesoba,raspakiralise,odmoriliipošlinavečeru.

Nakonvečereponovnosmopošliusobe.Iakosmomislilidaćemosezabavljatiipričaticijelunoć,bilismotolikoumorniiiscrpljenidajedostanasodmahpolije-

galoukrevete.VećuranojutrozaputilismosepremacentruSalzburgaukojemnasjedočekaolokalnivodičkojinasjeprijesvegazačudiopoznavanjemhrvatskog,aondanasiproveokrozcijelicentarsamogagrada.Vi-djelismokatedralu,staruinovurezidenciju,jednufra-njevačkucrkvu,Mozartovurodnukuću,dvoracMirabelidrugo.PosebnonassedojmilomjestogdjejeMozartkrštenkaoisamacrkvakojajetakođerprekrasna.Na-konrazgledadobilismoslobodnihsatvremenaštosmosvi, moramo priznati, željno iščekivali pogotovo kadasmougledalipoznatinamH&Midrugedućaneprima-mljivihizloga...Nakonslobodnogvremena,zadovoljni,pošli smo na ručak gdje smo ponovno malo napunilibaterijeispremnikrenulipremarudnikusolikojisege-ografski zapravo nalazi u Njemačkoj, točnije u Berch-tesgadenu.Rudniksolinasjesveimpresioniraosvojomzanimljivošćuibogatompovijestisolikojaje,kakosa-znajemo,nekadadavnobilanajvažnijakodmnogihlju-di.Nekadasolnijebilasamozačin,negoijedininačinzaočuvanjebilokojehrane,pogotovomesa.Prijepo-četkarazgledavanjaobuklismoodijelazazaštituodvla-gekojasunamsejakosvidjela.Rudniknasjeiznenadioisvojomzabavnošćujersmosenaimetijekomrazgledavozili vlakićem, spuštali brzim toboganom, uživali nabrodu i putem razgledavali stijene pune sol, tlo punosoli, a i kušali smo izuzetno slanu vodu. Vidjeli smo inekemuzejskeprimjerkeodjelakojekoristeradniciijošsvakakve zanimljivosti. Nakon rudnika došli smo i dojednognjemačkognacionalnogparkagdjesmokratkopropješačilikrozšumuna jednojuzbrdici.Nakonuži-vanjauprirodidobilismojošmaloslobodnogvremenazakupnjusuvenira.Navečersmosevratiliuhotelgdjesmoivečerali.Nesmijemzaboravitidasmoimalipri-likunekolikoputaprobatitradicionalnebečkeodreske.Ovevečeribilismoneštomaloodmornijiodprošle,aiprofesorisunamdopustilikasnijiodlazaknaspavanjepa smo se mogli i malo zabaviti. Kartali smo, pričali,zezaliseiopćenitozabavljali.Uranojutrospremilismosvoje stvari, ponovno ih ukrcali u bus i nakon doruč-ka pozdravili se s našim hotelom. Krenuli smo premaKlagenfurtu, točnije prema parku Minimundus gdjesmoručaliikasnijesesjasnimuputamavodičauputiliu razgled minijaturnog svijeta. Sva čuda svijeta tj. svepoznategrađevinepretvorenesuuprecizneminijature,pasmotakomoglividjeti:TajMahal,Sydneyoperu,Ki-neskizid,kositoranj,QueenMary,Eiffelovtoranj,Par-tenon,LondonTower,piramideidrugekrasote.Nakonrazgledaminijaturamoglismoseodlučitizatristvari:odlazakuplanetarij,odlazakuneobičniZOOpunek-stremnovelikihilipakjednakotolikoopasnihživotinjailijednostavnokupnjusuvenira.Svatkojeodabraoonoštomujenajvišeodgovaralo.Ponovnosmoposjedatiuautobuse i krenuli prema Zagrebu. Vozili smo se krozAlpeštojetakođerbiolijepdoživljaj,slušaliglazbu,pje-vali,pričali iuzkraća stajanjabrzo stigli. Iakonam jebiložaoštojesvegotovo,vratilismosepuniprekrasnihdojmovaifotografijakojećenasnizgodinapodsjećatinanašeputovanjeiterenskunastavuuAustriji!

Dorotea Šušak, 7. a

20

KNJIŽEVNICI ZA DJECUOtac suvremene američke književnosti

Naslovnice knjiga Marka Twai-na koje možete posuditi u našoj

školskoj knjižnici.

Mark Twain, koji je manje po-znat pod pravim imenom SamuelLanghorne Clemens, rođen je 30.studenog 1835. u mjestu Florida uameričkoj saveznoj državi Misso-uri. Jedan od najvećih humoristau svjetskoj književnosti, a svakakoprvi i najveći tipično američki pi-sac.Nakonočevesmrti1847.godi-neizučiojetiskarskizanatiradiojekao tiskar u više američkih grado-va.Jedanodvažnihposlova,kasnijepresudnihuizboruknjiževnihtemakojimasebaviodopočetkaamerič-koggrađanskograta1861.,jezani-manje kormilara na parobrodu narijeciMississippi.Kratko je radio ikao rudar u rudniku srebra. Kakomujetobilovrloteškozanimanje,1862.godinepostajeizvjestiteljlistaTerritorial Enterprise u gradu Vir-giniaCityuNevadi,agodinukasni-jepočinjepisatičlankezaistenovi-nepodpseudonimomMarkTwainpodkojimjeubrzopostaonadalekopoznatucijelomsvijetu.

NakonpreseljenjauSanFrancis-co 1864. počinje se ozbiljno bavitipisanjem.Većinanjegovihnajboljihdjelanastalajetijekom70-ihi80-ihgodinaXIX.stoljeća.MarkTwainjezahvaljujući dobrim prihodima odknjiga,1884.osnovaotvrtkuChar-les L. Webster and Company kakobi mogao objavljivati svoja i djeladrugih pisaca. Najpoznatije dje-lo koje je ta tvrtka objavila bili suOsobnimemoari(dvasveska,1885.- 1886.) koje je napisao američ-ki general i predsjednik Ulysses S.Grant.Lošainvesticijauautomatskipisaćistrojdovelajetvrtkudoban-krota deset godina kasnije (1894.).Uspješnapredavanjadiljemsvijetaiknjigakojajenastalanaosnovutihputovanja ‘’FollowingtheEquator’’(1897.)otplatilisudugove.

Njegov rad na prijelazu dvajustoljeća označen je pesimizmom igorčinom koje su prouzročili po-slovni neuspjeh, a kasnije i smrtsupruge i dvije njihove kćerke. Uposljednjimgodinamaživotamanjejepisao,aliječestojavnogovorioomnogimtemama.

MarkTwainumrojeprijestoti-nugodina,21. travnja1920.uma-lomgradićuStormfieldu.

Prvo književno djelo napisaoje kao tridesetogodišnjak 1865., tj.preradiojebajkukojuječuonazlat-nimpoljimauKaliforniji iobjavioje pod naslovom ‘’The CelebratedJumping Frog of Calaveras Coun-ty’’.Zanekolikomjeseci to jedjelopostalo vrlo popularno. Zahvalju-jući tome, mogao je sebi priuštitiputovanjepoEvropiiPalestinikojeje1869.opisaouknjizi‘’TheInno-centsAbroad’’.Djelo‘’RoughingIt’’(1872.) potanko opisuje njegoveranepustolovineudobakadajebiorudarinovinar.Knjigom‘’Pustolo-vineTomaSawyera’’(1876.)opisaojesvojedjetinjstvougradunaobaliMississippija, dok djelo ‘’A TrampAbroad’’ (1880.) opisuje putovanjekroz njemački Schwarzwald. Ro-man ‘’Kraljević i prosjak’’ (1882.)također je knjiga za djecu. ‘’Životna Mississippiju’’ iz 1883. godinekombinirani je autobiografski pri-kazvlastitih iskustavakaoriječnogkormilara. Roman napisan 1889.‘’Yankee na dvoru kralja Arthura’’satirično je djelo na temu tlače-nja ljudi u feudalnoj Engleskoj. Pomnogima najbolje svoje književnodjelonapisao je1884.godine ina-slovio ‘’Pustolovine HuckleberryjaFinna’’. Te su pustolovine u stvarinastavakTomaSawyera.UromanujeriječodječakuzvanomHuckkojibježiodsvogaocanasplavirijekomMississippi s odbjeglim robom Ji-mom. Ovo djelo, između ostalog,daje čitatelju sliku života na rijeciMississippiprijegrađanskograta.

Twainjenapisaojošnizknjižev-nihdjela,nonisupostiglaslavura-nijih,adionjihostaojeurukopisupa tako i nedovršena autobiografi-ja.Spomenimokako jeMarkTwa-inbio izuzetnopoznat ipo svojimanegdotamaiaforizmima.

MožemokazatikakosepojavomM.Twainauameričkojknjiževnostipočinje stvarati suvremenaamerič-ka književnost. Kasniji proslavljeniameričkipisciErnestHemingway iWilliamFaulknernisukrilikakoimjeMarkTwainbiovelikainspiracija.

Nakrajuistaknimozanimljivostkako je Mark Twain bio jedan odrijetkihprijateljanašegsvjetskipo-znatogpronalazačaNikoleTesle.

21

IZ POVIJESTI STRIPAUmjetnik parodije – Benito Jacovitti

Nedavnosamsasvimslučajnonateleviziji vrteći programe nabasaonacrtićKokoBilisamsebipromr-mljaoubradu:‘’Gle,paitisiKoko-slaveotišaoufilmskezvijezde.’’LikKokoBilapoznatmijeizdanamogadjetinjstva. Kao strip izlazio je ukultnomPlavomVjesniku,tjednomčasopisu kojeg smo mi onodobniklinci 60-ih godina prošlog stolje-ća naprosto gutali. Moram priznatidamijestaridobristripKokoBilas potpisom Benita Jacovittija ipakdražinegosadakaoanimiranifilm.

StripcrtačBenitoJacovittirođenje19.ožujka1923.umalomtalijan-skommjestuTermoliblizuMolisea,aumroje3.prosinca1997.uRimu.Crtanjemsepočeobavitivrloranoisvojeprve javneradoveostavljao jenaseoskimcestama.Moglibikazatibio je svojevrsna preteča današnjihgrafitera.S11godinaupisaoseupo-znatu školu Macerata, a pet godinakasnije otišao je u Firenzu gdje jezavršio umjetničku školu. Prvi po-sao crtača dobio je 1939. godine ukatoličkom humorističnom listu ‘’IlVittorioso’’inajmlađijestripcrtačikarikaturistkojijeikadadobiostalniposaouItaliji.Bilomujetadajedva16 godina. Vrlo brzo stvorio je nizlikovakojisuuItalijibilivrlopopu-larnisredinom50-ihgodinaprošlogstoljeća.KodnasnisupoznatilikoviPippa,Pertice,Palla,OrestailiJackaMandolina i drugih junaka talijan-skogstripa.Usvojojprvojstvaralač-kojfaziradiojeparodijenatadašnje

književne,filmskeilistripjunakekaošto su Don Quixote, Tarzan, Man-drak Čarobnjak, Ali Baba i drugi.Kasnijejestvoriovlastitelikovekojisu također bili parodija ili na Divljizapad ilinakriminalističkefilmove,ilinaseksualnurevolucijukojasepo-javila60-tihgodinaXX.stoljeća.

Godine1956.počeojeraditizapoznatidnevnilist‘’IlGiorno’’ituje ubrzo stvorio svoje najpoznati-je likove: Cocco Billa (Koko Bil) iTom Ficcanasa (Tom Njuškalo).Godinu dana kasnije prelazi u ‘’IlCorrieredeiPiccoli’’istvaraZorryKida. Sva tri junaka su svojevrsneparodije. Koko na Divlji zapad istripjunakaTaličnogToma(LuckyLuck),Tomnanovinareistražitelje,a Zorry na filmske mitove. U svo-jojbogatojkarijeriBenitoJakovittistvorioje60likovaiobjavionekih150knjigastripova.

Prisjećajući se stripa i uspo-ređujući ga s animiranim filmomrazlika mi je očita. Naime, fabula(priča)ustripuiakosatiričnainijenešto posebna, ali je zato njegovcrtež izuzetno bogat za razliku odcrtića. Strip tabla vrvi raznim de-taljima poput samohodajućih ša-renihčarapa,neizostavnihsalama,raznihkukaca,cvijećaitkosesadasvegasjeća,nosvilikovi, iglavniisporedni,imalisuvelikeočiineri-jetko cigaretu u ustima. Zamislite,na primjer, čarapu s vodoravnimprugama, velikim očima i cigare-tomuustima.Zadivljujućeiludo.

22

glazba, film, kazglište ...

GrupaOasis,jedanodnajboljihengleskihbendo-va,osnovanje1991.uManchesteru.Tajbisesastavposvojojglazbimogaosvrstatiurock,britpop ial-

U2jejednaodnajpoznatijihinajpopularnijihrockgrupada-našnjice.Nascenisuveć30godinauvišemanjeistomsastavu.VođagrupejepjevačPaulHewsonpoznatijikaoBonoVox,auU2

sastavusujošDavidEvans,poznatponadimkuTheEdge,gitarist,klavijatu-ristipomoćnivokal,potombasistLarryMullentebubnjarAdamClayton.Prodali sunekih145milijunaalbuma,osvojiliniznagrada, a časopisRo-llingstoneuvrstioihjena22.mjestolisteod100najvećihumjetnikasvihvremena. Uz iznimni umjetnički rad tijekom čitave karijere grupa U2 seuključivalaunajrazličitijehumanitarnekampanjeiborbezaljudskaprava.Najiščekivanijiglazbenidogađajgodinejebilanjihovaturneja„360°tour“kojajeobišla14europskihgradova,započevšiuBarceloni,azavršilauCar-diffu.Posjetili su također iZagreb,akoncert jeodržannaMaksimirskomstadionuiprodanojevišeod120000ulaznica.Turnejajenazvana„360°“pojedinstvenojpozornicigdjejepublicibiloomogućenodaokružujurocksa-stav.Objavilisudvanaestalbuma.NjihovprvialbumBoyobjavljenje1980.,aidućegodinejeizdanalbumOctober.TialbumisenisudobroprodavaliizvanVelikeBritanije.TeksustrećimalbumomWarpostiglisvojprviko-mercijalniuspjeh.OstalialbumisuUnderaBloodRedSky,TheUnforgetta-bleFire,TheJoshuaTree,RattleandHum,AchtungBaby,Zooropa,Pop,AllThatYouCan’tLeaveBehind,HowToDismantleAnAtomicBombiNoLineOnTheHorizon.Uvelikojmasiizvrsnihpjesamateškomijeizdvojitijednukaonajdražu.MoguspomenutipjesmuBeautifulday,kojaprenosisasvimjednostavnuilijepuporuku,arefrenjednostavnokasnijene„izlaziizuha“.Inezaboravite!It’sabeautifulday/Don’tletitgetaway!

Ema Šaler, 5. a

OASISternativni rock. Prvotno ime grupe je bilo The Rain, a osnivači su: LiamGallagher(glavnivokal,tamburin),PaulMcGuigan(bas),TonyMcCarroll(bubnjevi), a kasnije im se pridružio Liamov stariji brat, Noel Gallagher(gitara, vokal). Na njihov glazbeni izričaj najviše su utjecali: The RollingStones, The Who, The Kinks, Bob Dylan, Sex Pistols, U2 i drugi. Nakondvijegodinerelativnonezapaženihnastupa,OasisdolazipodokriljeAlanaMcGeejainjegoveproducentskekuće,Creation.

Do sada su objavili sedam albuma: Definitely Maybe (1994.), (What’stheStory)MorningGlory?(1995.),BeHereNow(1997.),StandingontheShoulderofGiants(2000.),HeathenChemistry(2002.),Don’tBelievetheTruth(2005.),DigOutYourSoul(2008.).Imalisuosamhit-pjesamatese-damalbumanaprvommjestubritanskeljestvice.

Osvojilisu15NMEnagrada,9Qnagrada,4MTVEuropeMusicnagra-dei6BRITnagradauključujućiionuiz2007.zaizvanredandoprinosglaz-biizajedanodnajboljihalbumauzadnjih30godina,poodabiruslušateljaBBCradija.Takođersubilinominiraniza3Grammynagrade.

Oasismijejedanodnajdražihbendovazbogsvojeoriginalnostiipre-krasnihtekstovapjesama.Najdražepjesmesumi:Don’tLookBackinAn-ger,Cigarettes&Alcohol,Lyla,D’YouKnowWhatIMean?,Wonderwall,StopCryingYourHeartOut,ChampagneSupernova.

Karla Kostadinovski, 7. b

23

glazba, film, kazglište ...

Svuda oko mene žamor, ljudi sesmještajuna svoje stolce. „Oprostite,jestelisigurnidajetovašemjesto?“–čujeseizprvogreda.Odjednomsusvisjedilinasvojimmjestima.Nastaojemrak,anapozornicijepočelačarolijapredstave„Maliprinc“.Volimkazali-šte. Volim tu gužvu prije predstave,alinajviševolimkadaseugasesvjetlaugledalištuiupalenapozornici.Natojpozornici,utommalomkazalištupočela se odvijati priča o pilotu kojisusreće neobičnog dječaka s neobič-nogplaneta.Menijetapredstavabilaposebnobliskaidragajersamneko-likoputačitalatuknjigu.Zanimljivoje kako je priča iz knjige prenesenau kazalište. Prvo se pojavljuje piloti crta svojčuvenicrtež slonauboci,zakoji starijikažuda je to šešir.On

Redatelj:MarkLivenGlavne uloge:J.Hutcherson,C.Ray

Zasvimakojivoleromantičneko-medije,preporučujemovajfilm.Tojeoduševljavajuća i očaravajuća kome-dijazacijeluobitelj.Gabe(JoshHut-cherson)iRosemary(CharlieRay)sepoznaju gotovo cijeli život. No kadasesuočejednosdrugimnatečajuka-ratea,videseupotpunonovomsvije-tu.Gabeubašineidedobrokaratepavježba s Rosemary. Kada RosemarydođekodGabeanavježbezakarate,upoznaje se s Gabeovim roditeljimaisnjihovimobiteljskimproblemima.Naime, Gabeovi roditelji se rastaju.No nemaju problema samo GabeoviroditeljinegoisamGabe.Dokljubavnjegovih roditelja završava, u njemuserađaljubavpremaRosemary.

Filmpogledajtesvakakoudruštvuroditeljajerposjedujepunoporukaokojima bi roditelji trebali razmisliti.Evonekihrečenicaizfilma:Kadasviobiteljskiproblemiostanuneizrečeni,gomilaju se kao nered u spremištu.Nakontolikogodinatolikotogaosta-neneizrečenodajedvaištaigovoriš.Uvijek postoji rješenje za neki pro-blem i za obiteljsku svađu, no samotrebabitihrabar.Ljubavjehrabrostusebi,zakojunisiniznaodapostoji.

Nina Balaž-Piri, 5. a

Izvanškolebavimseglumompasam tako glumila u predstavi »CarTrajan«.Utojpričiradiseojednomcarukojijeimaojednuvelikutajnu.Kad bi ga dolazili brijati brijači, onbiihupitao:»Jesiliprimijetioneštoneobično?«,aonibiodgovorili:»Blj,blj, blj.« (kozje uši). Car bi narediodaihpogube.Naredjedošaojedanstarimajstor,nobiojebolestanpajepozvao svog šegrta da ide umjestonjega.Kadajecarupitaomladogše-grta, vidi li što neobično, on mu jeodgovorio da ima neobično gustu ičvrstu kosu. Kako nije rekao istinu,togajedugomučilo,štojeprimijetiostarimajstorpagajezapitao:»Štotemuči? Da sam ja osobni carev bri-jač,skakaobihodsreće.«Odgovoriomujekakonemoževišeizdržatijerznavelikutajnu,anesmijejenikomreći.Majstormujerekaonekaodeušumu,iskoparupuikažetajnu.Takoje i učinio. Nakon tjedan dana natomjemjestuniklavrba.Tosupri-mijetilipastirikojisutudaprolazili.Zasviralisu,akadono,začusepje-sma»UcaraTrajanakozjesuuši…«To su razglasili po cijelom kraljev-stvu. Za to je saznao i car te počeoispitivatimladogšegrtaštosveznaotome.Nakonrazgovoracarseisamotišao uvjeriti i kada je zasvirao ufrulu, odjeknula je pjesma »U caraTrajanakozjesuuši…«

Nadamsedasepredstavasvidjelagledateljima,asvakakojevažnaporu-

DJECA MANHATTANA

CAR TRAJAN kapriče.Trebamouvijekgovoritiisti-nujerpostarojposlovici»Zaklelasezemljarajudasvesetajnedoznaju«,kadtadpravaćeistinaizaćinavidjelo.

Iva Šimunović, 4. a

MALI PRINC

je jako razočaran odraslima. Nakonpunogodinanjegovseavionsrušioupustinjištoseukazalištuprikazujenaplatnukaofilm.Napozornicisadavi-dimopustinjuukojojpilotupoznajemalogdječakasdrugogplaneta.Sadasenafantastičannačinodvijapojav-ljivanjeraznihlikovasraznihplane-takojirazgovarajusmalimprincom.Onisevrtenajednomkruguičinisekaodamaliprinctakoputujesplane-tanaplanet.Tisulikovikralj,pijanac,poslovničovjek,pripaljivačsvjetiljkeizemljopisac.Jakomisesvidjelokakoje to prinčevo putovanje prikazanoukazalištu.Krajpričejetakođerne-obično prikazan. Zmija, koju glumiženasazmijskimrepom,svojimugri-zomspašavamalogprincainatajmunačinpomažedasevratisvojojruži.Kadsuseupalilasvjetlabilasamza-dovoljna i sretna što sam priču kojusamčitalasadavidjelaiuživo.

Antonija Pupačić, 5. a

24

Pitateseštotomitakonapetopratimo.UgostilismoknjiževnicuSonjuZubovićiuživaliunjenimpriča-ma(slikagorelijevo).ObilježilismoDanškolskogmlijeka(slikagoredesno),akasnijeDankruhaimnogotogajoš.Gdjejeigraizabavatusmoimi.RedovitismonaKestenijadi(slikausredinilijevo).Obilazimograduzdužipoprijeko,većnaspoznajuusvimmuzejima,pasmomalozapromjenuotišliustudioRTLtelevizije(slikausredinidesno).Sudjelovalismouvišenjihovihradionica.NašjemotoDjecadjeci,pasmotakolutkarskompredstavomdalisvojprilognaDječjemsajmu,igdjedrugdjenegouAreni.(slikadoljelije-vo).Našasusrcavelikaiuvijeksuspremnapomoći,svimakojimatotreba.SudjelovalismouakcijiŠkolazaAfriku(slikadoljedesno).BilismomiiuBeču,održalimaškare,ugostiliSvetogNikolu,bilojetogapuno.

25

PetašisuotišlipogledatiInstitutzamozak.Kažudajebilovrlozanimljivoipoučno.(slikagorelijevo).Vijećeučenikaveselopozira.Moradajesastanakbiokonstruktivan.(slikadesnogore).Povremenoprote-gnemonogeiputSljemenanapardana.Dakako,zbogučenjauprirodi.(slikausredinilijevo).Imaljubite-ljaplanina,aliimaistotakoiljubiteljamoratesmoizistihrazlogaotišliuNoviVinodolski(slikausredinidesno).BilismouKrapiniiposjetiliKrapinkainjegovuobitelj(slikadoljelijevo).Ukolikovampozliodpustogučenjanemoratesebrinuti,imamomimedicinskihsestarakolikohoćeš,aijednogbrata.IskušalisuonisvojeznanjeitouspješnonaŽupanijskojsmotriupružanjuprvepomoći.(slikadoljedesno).JošsemnogotogalijepogdogodilouII.polugodištuinemojtemislitikakosmoovimsličicamareklibašsve.

26

Vaših je pitanja podosta i ne-moguće je odgovoriti na sva pa molim uzmite to u obzir. Na mno-ga pitanja odgovorili smo već u ra-nijim brojevima Zadnje klupe.Zašto se zatvara škola?

SedmašiIskreno rečeno to bih i ja volio

znati.Premapodacimakojimaras-polažem razlog je smanjeni brojupisanihučenika.Barjetoslužbe-nainformacija.Nokadamaloboljerazmislim,ovesmoškolskegodineupisali dva prva razreda, a godinudanaranijesamojedantakodabaši nisam siguran koliko je službenaodluka ispravna. Činjenica je da uCentrupadabrojdjece,notusud-binudijeleisveostaleškole,anekeimaju ukupno i manje učenika odnas pa ipak nisu dobile ‘’čestitku’’o zatvaranju. Postoje li neki drugirazlozimogusamonagađati,noči-njenicajedanamjedopuštenupisučenika u prvi razred, pa samimtimeodlukaozatvaranjuzaskorijevrijemenedolaziuobzir.Svakakose moramo zahvaliti vašim rodite-ljima, kao i svim ostalim roditelji-makojisuodmahvrložestokore-agiralinanakanuogašenjuškoleusadašnjim prostorima i vjerujemoda ćemo daljnjim akcijama u pot-punostiukinutibiločijuprimisaoozatvaranjunašeosnovneškole.Zašto ne smijemo jesti izvan blago-vaonice?

Xy i ostaliOvo pitanje je postavilo mno-

goučenikaodV.doVIII.razredaimoram priznati da me iznenađuje.Viočitoimatelošekulturnenavike.Usvomstanunekupateseusudo-peru,većukupaonici,nespavateusmočnici,nuždunevršiteudnevnojsobivećuWC-uitd.Zamnogenašeradnje i potrebe postoje odgovara-jućiprostoripatakoizajelo.Uško-lijeistastvar,atamogdjejevelikaskupinaljudiilidjecehigijenamorabitinavisokojraziniitozbogvas.Zašto ste uveli zdravu hranu?

SedmašiAko se takva hrana zove zdra-

va, znači da ima i takvu svrhu pajepitanjesuvišno.No,ipakćunekečinjenice malo pojasniti. Današ-njimladi imajunažalost lošepre-hrambene navike. Najčešće jedustojeći,nabrzinuitohranuvisokihkaloričkih vrijednosti koja potičedebljanje,aosimtogamalosekre-

ćete.Čestojedetečips,smokiislič-nuhranukojajeprepečenanauljukorištenom po tko zna koji put, atakvouljemožebitiikancerogeno.Time unosimo veliku količinu tzv.zasičenihmastiiugljikohidratakojiseunamataložepasmosvedebljiideblji.Sličnapričajeishamburge-rima, kod kojih može biti upitna ikakvoćamesa.Takvajehranauku-snozačinjenakakonebismoosjetilisvenjenelošestrane.Zdravojhranine trebaju primjese za prikrivanjeokusapavamsetahranazbogtogaponekad ne sviđa. Umjesto čipsa islične hrane bolje bi bilo uzimativoće,akodkućeseuprehraninavi-knitenaraznopovrće.Trebamouzugljikohidrateunašetijelounijetiiispravnukoličinuproteina,minera-la,vitaminaitd.Zašto je vikendom zatvoreno naše školsko igralište?

Šestaši i sedmašiSvojedobno je naše igralište i

prostor na klupicama u večernjiminoćnimsatimavikendabilooku-pljalište nekih čudnih tipova ne-primjerena ponašanja, posebicenarkomanaialkoholičara.Izasebesu ostavljali razbijene boce, igle,a prostor, ispred škole bio im je ijavni WC. Ne treba govoriti kakosuklupiceuglavnombileuništene,a metereološka stanica razbijena.Susjedisunerijetkozbogbukeiga-lamezvalipoliciju.Dolazakuškoluponedjeljkomnijebašbiougodan,trebalo je sve to očistiti. Mi vodi-mobriguosvojimučenicimakoli-kogodvimislilidrugačije inismomoglidopustitidasenetkoodvasozlijedinarazbijenubocu,ilizarazinarkomanskom iglom, a da o po-sljedicamajavnogWC-ainezbori-mo.Odlukuozatvaranjuigralištaudanimakadanemanastavedonijelismozavašudobrobitiakovinatonegledatetako.Srećom,uužemdi-jelugradagdjeviboraviteimado-voljnozelenihpovršinazaigrukojesuktomuosvijetljeneipodčestimnadzorompolicije.Zašto ljudi ratuju?

ŠestašiPovijest ljudske gluposti je ne-

izmjerna. U to svakako spadaju iratovi.Udavnavremenaljudisuupotrazizahranomiboljimpašnja-cimadolaziliu sukobe sa starosje-diocima. No nije se ratovalo samozbogpreživljavanjavećizbogželje

jednog plemena da bude bogatijeod drugog i da na račun drugihbolje živi. Ta ljudska pohlepa nijesenažalostpromijenilanidoda-nas. Kada bi se ljudi, bez obzirajesulivjerniciiline,samopridrža-vali deset Božjih zapovijedi svijetbibiopunobolji.Zašto se profesori ne ponašaju jed-nako prema odličnim učenicima i onima koji to nisu?

OsmašImašpravo.Trebaodličnimuče-

nicimaprigovoritizatoštosunau-čili gradivo, obavezno im dati mi-nusjersunapisalidomaćuzadaću.Kadadođunavrijemenanastavu,za svaki slučaj treba im dati neo-pravdani sat. Ukoliko sudjeluju unekoj korisnoj i vrijednoj manife-stacijizadobrobitškoleijošktomupokažu zavidne rezultate trebamopodhitnozvatiroditeljejerihmo-ramo upozoriti na posljedice uko-liko njihova djeca uspiju u životu.No sada okrenimo priču naopako.Kadasvojeučeničkeobvezepočnešizvršavati kako treba, i to ne zbogsvojihprofesorairoditeljavećzbogsebe,ondaćešuočitikakosu tvojiučitelji vrlo draga, a ne zla stvore-nja.Isadakadaneradiškakotreba,tvojiučitelji‘’prigovorima’’samoodsrcaželedaitiostvarišdobreihva-levrijednerezultate.Je li postojala Atlantide?

PetašOtajanstvenomotokuidrevnoj

civilizaciji visoke kulture i tehnikeznamojedino izzapisagrčkogpo-vjesničaraHerodota.Jošuvijeknisunađeninikakvikonkretnidokazionjenom postojanju. Postoje dvijeteorijegdjejeAtlantidamoglabiti.JednatvrdidasudanašnjiKanarskiotociostaciistočnogdijeladrevnogkontinenta Atlantide na kojem jebio istoimeni grad kojeg spominjeHerodot.Drugateorijapaktvrdidajetobiograd-državanamalomsre-dozemnomotočićuSantorinkojijegotovocijelinestaouvelikojerup-cijivulkana.Tasevulkanskaerup-cija vremenski poklapa s pričomstradanjaHerodotoveAtlantide.Jesu li fizika i kemija teški?

ŠestašicaSvakinastavnipredmetukoliko

se ne uči redovito je težak, a akoseradikakotreba,ondasuzabavniizanimljivi,paćetitakobitizasi-gurnoisfizikomiskemijom.

27

SPORT - SPORT - SPORT - SPORT - SPORT - SPORT

Atletikajejedanodnajstarijihnaj-raširenijih sportova u svijetu. Obu-hvaća trkačke, bacačke i skakačkediscipline. Razlog zašto je zovemokraljica sportova je njezina sveobu-hvatnostitemeljjezaostalesportove.Raznovrsnimvježbamastećesefizič-kasnaga,izdržljivostibrzina.

TRKAČKE DISCIPLINEKRATKE PRUGE (sprint):utrke

na60m,100m,200mi400m.SREDNJE DUGE: discipline na

udaljenosti800m,1500mi3000m.DUGEPRUGE:uobičajnedionice

su5000m,10000mimaraton.ŠTAFETE: uobičajne štafete su 4

puta100mi4puta400m.PREPONOSNEUTRKE:uključu-

ju«visokeprepone»(60m,100m,110m)i«niskeprepone»(400m).

BACAČKE DISCIPLINEUbacačkedisciplineuključujemo

koplje, disk, kuglu i kladivo. Bacanjekopljajevrlozahtjevno.Akosesamomaloodstupiodpravilnetehnikere-zultatćebitilošiji,amožebitikobnoizazglobove,ligamenteitetive.Zaba-cačakopljajevrlovažnodaimamo-gućnost kombiniranja brzine, snage,koordinacije i fleksibilnosti. Bacanjekuglejedisciplinaukojojbacačmorabaciti kuglu što dalje. Upotrebljavajusekuglerazličitihtežina(3kg,4kg,7kg)ovisnoouzrastunatjecanja.

SKAKAČKE DISCIPLINEU skakačke discipline ubrajamo

skokudalj,skokuvis,skoksmotkomitroskok.Skokudaljjetehničkivrloteška i zahtjevna disciplina. Duljinaskokaudaljovisiozaletu,tehnicikojase treba izvesti u zraku te o samomdoskokuupijesak.Skokuvisjetako-đertehničkiteškaizahtjevnadiscipli-na. Cilj je preskočiti što veću visinuprekovodoravneletvice.Visinaskokaovisiozaletuteotehnicikojasetre-baizvestiuzraku.Skoksmotkomjedisciplinakojapodrazumjevaupotre-busavitljivemotkedabisepreskočilaletvicapostavljenanaštovećojvisini.

Sara Luzar-Smajić, 8. b

ATLETIKA

Gimnastika je jako zanimljiv i netakozastupljen sportu svijetu.Ugi-mnastici postoji 6 sprava na kojimavježbači izvode svoje vježbe. To su:parter,konjshvataljkama,karike,pre-skok,ručeipreča.Ugimnasticimlađekategorijenemajubašpunonatjecanjagodišnje(najviše5)doksenioriimaju10iličakdo20natjecanja.

Evokakoizgledajednonatjecanjeujuniorskojkategoriji.Natjecanjepo-činjekoračnicomitadasvigimnasti-čariizlazeukolonama,kojesusloženepodržavama, i stanunaparterda ihsvi gledatelji vide. Nakon toga orga-nizatori i predstavnici gimnastičkihudruga održe govor. Prije nego štosmokoračnicomizašlinaparter,imalismo1satzaprobuelemenatanasvimspravama. Na svakoj spravi krečedrugadržavanpr.naparteruBrazil iRusija,nakonjushvataljkamaItalijai Hrvatska itd. Kada je svaka repre-zentacijanasvojoj spravi, imamo još3 minute zagrijavanja tek toliko dajoš malo zagrijemo tu spravu. Kadaspiker kaže da je zagrijavanje goto-vo, svi se povuku osim vježbača kojiprvinastupa.Itakonasvakojspravi.Vježbačkojiprvinastupa,kadagasu-dac prozove, digne ruku i tako naja-visvojuvježbu.Kadanapravivježbu,makneseuprostorzačekanjeičekadasucipokažuocjenu.Kadasucipo-kažuocjenu,dolazidrugivježbačistotako najavi i izvede vježbu. Kada svivježbačiodvježbaju,mijenjajusprave,odnosnouzkoračnicuodlazenadru-gu spravu. Na toj spravi opet imaju3 minute zagrijavanja. Kada prođu 3minute,opetvježbačkojiprvinastupanajaviiodvježba.Takonatjecanjetra-jedoksvivježbačinenapravevježbenasvih6sprava.Natjecanjetrajeoko3sata,nekadviše,nekadmanje.Ovi-sioorganizaciji.Kadasviodvježbajuzbrajajuseocjeneiodređujupobjed-nici. Nakon što se sve zbroji opet uzkoračnicuizlazimonaparteritadaseproglašavajupobjednici.Takoizgledajednonatjecanje.Asadamaloobodo-vanju. U gimnastici postoje elementirazličitih težina. Što je element težidonosivišebodova.Aelementdonosi0.1,Belementdonosi0.2,Celementdonosi 0.3, D element donosi 0.4, Eelementdonosi0.5iFelementdonosi

GIMNASTIKA 0.6.Nasvakojspravipostoji5uvjeta,odnosno 5 elemenata koji se morajunapraviti. Ako se ne naprave, počet-naocjenavježbejezasvakiuvjet0.5bodamanja.Postojesucikojigledajuelementeiračunajupočetnuocjenuipostojesucikojiod10bodovaoduzi-majugreškekojejevježbačnapravio.Znači ako jevježbačnapravio svih5uvjeta početna ocjena mu je 12.5 +težina elemenata koje je vježbač na-pravio. Vježbač je napravio 8 eleme-nata od kojih je 5 uvjeta. Vježbač jeispuniosveuvjeteznačitoje2.5boda.NapraviojeDelement(0.4boda),triCelementa(0.3+0.3+0.3),triBele-menta(0.2+0.2+0.2)ijedanAele-ment(0.1).Kadasesvetozbrojidobi-jese4.5(onihpetuvjeta izbrojsvihelemenata).Natih4.5bodadodajese10 bodova od kojih suci oduzimajugreške. Znači to je 14.5 bodova po-četnaocjena.Nadamsedastebarem

Hrvatska juniorska reprezentacija na svjetskom prvenstvu u Berlinu u ožujku 2010. Na gornjoj slici su dva naša učenika, prvi s desna Tin Srbić

i do njega Anton Kovačević.Smotra gimnastičara na otvaranju svjetskog prvenstva u Berlinu 2010.

donekle razumjeli način ocjenjivanjau gimnastici. Idući put kada budetegledatigimnastikunatelevizijisvećevambiti,nadamse,punojasnije.

Tin Srbić, 7. c

Odkad postoji naša škola imali smo mnogo uspješnih športaša. Gimnastika je gotovo ‘’nacionalni’’ šport naše škole jer smo uvijek imali niz učenika koji su osvajali državna i druga prvenstva. Zadnjih godina pojavljuje se grupa mladih atletičarki koje svojim rezultatima navješćuju dobre dane hrvatske atletike, kraljice športova. Zbog toga smo se odlučili ostalim učenicima škole približiti, tj. bolje ih upoznati s ta dva športa iz pera samih športaša koji se bave gimnastikom i atletikom. Možda netko od vas krene njihovim stopama. Veselit će nas.

Ovdjeće,pričase,graditišopingcentarigaraže

Čemu taj nepotrebnitrošak?

Miovdjezasitnenovceprodajemoznanje,

aurazredimaimado-voljnoparkirnihmjesta

zaučenike.

U OŠ Ivana Gundulića od

1996. godine školuju se učenicimađarske nacionalnosti i djecamađarskih državljana koji pri-vremenoradeuZagrebu.Broj sedjece u mađarskom razrednomodjelu tijekom godina mijenjao,asadasuuškolidvakombiniranarazredna odjela. Nastava je orga-niziranaprema„modeluB“jersuroditelji s područja grada Zagre-basmatralidadjecatrebajuproćidvojezično školovanje kako bi sebez poteškoća mogli uključiti uprogramhrvatskihškolanakon4.razreda.Učenicisepotzv.„mode-luB“školujuudvojezičnomkom-biniranom razrednom odjelu od1.do4.razreda izanjih jeorga-nizirana cjelodnevna nastava. Zasvu djecu u Republici Hrvatskojkoja se školuju na mađarskomjeziku udžbenike i radne mate-rijale nabavlja Savez mađarskihprosvjetnih djelatnika Hrvatske.Mađarski je jezik obvezni pred-met,ainastavaprirodeidruštvate glazbene kulture odvija se namađarskomejeziku.Osimnastavehrvatskogajezika,nahrvatskomese jeziku održava nastava mate-matike,likovnekultureitjelesnogodgoja.Učenicisuuključeniure-dovnu nastavu engleskog jezikateuizbornunastavuvjeronaukainjemačkogjezika.Redovitopoha-đajuškoluupriroditesveoblikeizvan učioničke i terenske nasta-ve.Sudjelujuusvimaktivnostimaidogađanjimaunašojškoli.

Nakon završenog 4. razredaučenicinastavljajuškolovanjepo“modelu C“ njegujući mađarskijezik i kulturu. Učenici različitedobi dolaze iz cijelog Zagreba iu našoj se školi sastaju subotom

prijepodne i održavaju nastavu.Osim mađarskog jezika učeniciuče o mađarskoj povijesti, o na-cionalnoj kulturi i o geografskimobilježjima Mađarske. Uključenisuiubrojnadogađanjakojaorga-niziraMađarskokulturnodruštvoiZajednicaMađaragradaZagre-ba.Uškoliseredovitoobilježava-ju mađarski nacionalni praznici;organiziramo priredbe s tradici-onalnim narodnim plesovima iglazbom,agostečestopočastimoimađarskimspecijalitetima.

Zahvaljujući gosp. Janošu Likii prof. Dubravku Furlanu, naši suučeniciaktivničlanoviMađarskogskautskogodreda„NikolaZrinski“.Uspješnasuradnjaostvaruje se i sDječjim vrtićem „Potočnica”, kojitakođer ima dvojezični hrvatsko-mađarskiprogrampadjeca iz togvrtića najčešće nastavljaju školo-vanje u našoj školi. Već nekolikogodina naši učenici vrlo uspješnosudjelujunaDržavnomnatjecanjuurecitiranjunamađarskomjezikuuOsijeku.Surađujemoismađar-skimveleposlanstvom,apredstav-niciveleposlanstvaredovitoposje-ćujenašuškoluuvrijemeblagdana.

Posljednjih pet godina ostva-rujemo uspješnu suradnju s ma-đarskom Osnovnom školom Bu-daiVároskapuizPečuha.Skupineučenika dopisuju se i posjećuju,a nastavnici razmjenjuju stručnaiskustva. Prošlih su godina maliMađaribilinašigostiuškolipri-rodenaSljemenuiuCrikvenici,aonisutijekomljetnihpraznikabilinaši domaćini na Balatonu. Prijedvijegodineprijateljisunampo-stali i učenici iz škole SzoboszóliÚtiÁltalanosIskolaizDebrecenaskojimasudjelujemouzajednič-kom europskom projektu o pri-rodnim,kulturniminacionalnimvrednotamanašihzemalja.

Takvom međunarodnom su-radnjom učenici proširuju svojeznanje, upoznaju nove krajeve iljude, sklapaju prijateljstva te ra-zvijaju osjećaj za prihvaćanje ra-zličitosti. Općenito možemo rećikakoovajprogramobogaćujenašsvakodnevni život i rad u školi,amaliMađari jesuiostatćenaširadoprihvaćeniučenici.

mr. Višnja Reljić, ravnateljica

Izviđači u ČakovcuObilježavanje Dana kruha u razredu