broj 812 / 23.10.2020. / godište XVI list je besplatan · tamošnji manjinski tobože Srbi mogli svr-gnuti s vlasti do sada nedodirljivog Mila Đu-kanovića, od ne baš tako davno

broj 812 / 23.10.2020. / godište XVIlist je besplatan

glasgrada

STUDIJA IZVODLJIVOSTI AUTOCESTE

str. 8 str. 6

Ždrijeb skupina vaterpolske Lige prvaka

Prva konferencija o digitalnim nomadima u Hrvatskoj

Ministar Butković u obilasku gradilišta Pelješkog mosta

GODINA

S VAMASAM

O J

E JE

DAN GLAS GRA

DA!

str. 38

2 glasgrada 23.10.2020. 812

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Nakon što mu nije uspjelo obraniti vjeru, ne-sretni šjor Ivan P. natovario si je još teži za-datak – obraniti svoju Crkvu, koja sebe voli zvati Crkvom u Hrvata. Pa pošto je napabi-rčio bulikan teza što iz moga članka na koji tobože reagira, što iz moje knjige čiji jedno-riječni naslov mu je teško zapamtiti, zaklju-čuje: „Nije čudno da sama Crkva ne odražava često sliku Krista kao utemeljitelja, možemo bez straha reći da je tako i danas, ali ona si-gurno bez nadnaravne pomoći ne bi preži-vjela sve vrijeme do sada, pa je i ta trajnost znak po sebi.“Ne, trajno s logikom odnosno istinom posva-đani tipični predstavniče (hrvato)katoličkog svjetonazora odnosno teologije, to što vam „Crkva“ (pre)često ne odražava sliku svoga utemeljitelja, eklatantan je dokaz da taj ute-meljitelj nema nikakvu ni naravnu, a kamoli nadnaravnu moć nad tom od njega, odnosno onoga što bi on tobože trebao predstavljati, izrođenom organizacijom.Ona, Crkva (katolička, „u Hrvata“, dakako i ruska i grčka i srpska i nesuđena makedon-ska i još nesuđenija crnogorska pravoslavna) temelji se na vrlo, vrlo naravnoj odnosno prizemnoj sili, a koja se zove državna vlast, od Konstantina koji je utemeljio incest vla-sti i kršćanstva u trećem stoljeću, do Puti-na, Vučića, Krivokapića, Amfilohija, odnosno Plenkovića, Bozanića, Košića i tako u nedo-gled dalje, a koji se listom bespoštedno bore da uz pomoć arhaičnih međusobnih ince-stuoznih veza zadrže svoje civilne odnosno religijske vlasti i privilegije. Polako ali sigur-no gubeći bitku.Na civilizacijski razvijenijem (evropskom) sjeveru i zapadu ta je bitka već više-manje završena. Em, jedva po 5 posto autohtonog stanovništva odnosnih zemalja prakticira re-ligiju odnosno vjeru, em su religijske vlasti više-manje potpuno odvojene od svjetovnih. Kod nas na, u tom smislu civilizacijski zao-

stalom, Balkanu problem je što su nacije go-tovo isključivo, recimo 95 posto, definirane religijom. Pa, ako „oni“ legalno i legitimno mogu upražnjavati svoju i samo svoju Srpsku pravoslavnu crkvu, imamo i „mi“ isto, ako ne i veće pravo svoju nazvati i prakticirati kao našu i isključivo i specifično baš našu Crkvu u Hrvata.U religijski za trajanja SFRJ gotovo, recimo opet 95 posto, oslobođenoj Crnoj Gori, jedini način na koji su u ovo postsocijalističko doba tamošnji manjinski tobože Srbi mogli svr-gnuti s vlasti do sada nedodirljivog Mila Đu-kanovića, od ne baš tako davno predstavnika većinskih tobože Crnogoraca, bio je mobili-zacija vaskolikog ugroženog srpstva, koje je izjednačeno sa Srpskom pravoslavnom cr-kvom, koja pak počiva na moštima i noćnim šetnjama tzv. Svetog Vasilija Ostroškog , od-nosno (svako)dnevnim litijama i molebanima episkopa Amfilohija Radovića.Pita se vjerski & nacionalno zaslijeplje-ni šjor Ivan da ako danas uopće u nas ima toga „ustaštva“, „gdje je njegova poveznica s onim povijesnim…ili se radi o sporadičnim incidentima na koncertima i sportskim te-renima“? Recimo, šjor Ivane, u idiotskoj ideji tipova ala Đapić, Paraga, Paradžik da se u da-našnjoj Hrvatskoj obnovi Hrvatsku stranku prava, i još idiotskijoj da bi ta stranka trebala imati svoju stranačku vojsku, i najidiotskijoj da bi toj vojsci (skraćeno) ime bilo HOS, baš kako se zvala objedinjena Pavelićeva vojska, koja je katastrofalno izgubila onaj rat, pa bi ih ovovjeki HSP-ovci i HOS-ovci trebali osvetiti i uz isti pozdrav odnosno amblem za-dom-spremno završiti njihov posao glede i u svezi Srba, komunista, protestanata, Hrvatske do Drine i Zemuna…Zašto je Crkva u Hrvata generator ustaštva? Zato jer je (ekstremni) hrvatski nacionalizam conditio sine qua non i raison d’etre Crkve u Hrvata. Ta nacionalna crkva je ovisna o svom nacionalizmu poput najteže covidom infici-ranih staraca o respiratoru. Bez nacionaliz-ma – respiratora osuđena je na izumiranje. Nacionalne i religijske mišiće pumpa na ra-dikalnom antikomunizmu, jer je komunizam kao politički sistem pokušao razvlastiti i tu crkvu. Njezin najveći neprijatelj nije sotona, koji bi se primjenom navodnih Kristovih ide-ja, danas mogao prispodobiti recimo u liku

i djelu Donalda Trumpa, reprezentanta da-našnje Amerike i njezine novčane jedinice na kojoj piše „In God we trust“.Dapače, čitajući brojne napise vodećih pu-blicista, pa i teologa hrvatokatoličke pro-venijencije poput Šole, Starešine, Batarela, Bujanca, a možda im ni šjor Ivan nije daleko, lako ih mogu zamisliti kako gorljivo brane odluku budućeg Pape Benedikta XVII. (jer grešku s možebitnim Franom II. Vatikan si više ne bi mogao priuštiti) o kanonizaciji bla-ženoga Alojzija…, pardon, Donalda. Ne, svi-ma njima i dandanas su najveći neprijatelji komunisti, i to baš oni Titovi koji su sustavno i s istim intenzitetom žarili i palili po Hrvat-skoj i Hrvatima i njihovoj Crkvi od puno prije 1945-te, do iza 1990-te, sve do danas.Šjor Ivan će šutnju onodobnog pape Pija XII. elegantno opravdati radikalnim Hitlerovim odgovorom na kritiku Nizozemske biskupske konferencije iz 1942., kad je stradalo možda i tisuću nizozemskih klerika . Ali, nezamislivo je da bi on ili itko njemu svjetonazorski na-lik, pokušao, na primjer, iole objektivno va-lorizirati činjenicu da je godinu dana kasnije, 1943.samo u bitci protiv Hitlerovih nacista i kolaboracionista na brdovitom Balkanu, na rječici Sutjesci poginulo nekoliko tisuća par-tizana s crvenom petokrakom na kapama, najviše Dalmatinaca, od kojih samo iz šjor Ivanovog Splita i okolice poimence poznatih 550 ljudi. I da ni to Tita i njegove partizane nije pokolebalo, već su smogli snage i vo-lje konsolidirati svoje redove (kako im je to samo uspjelo!?), pa su nastavili goniti oku-patora sve do Rijeke, gdje pod sami kraj rata gine još nevjerojatnijih 2800 boraca s crve-nom zvijezdom nad glavom.I kad se samo ovo zna odnosno hoće znati, kome može smetati umjetnička instalacija crvene zvijezde na krovu višekatnice u Rijeci, evropskoj prijestolnici kulture? Više-manje samo (klero)ustaši, koji, s druge strane, uro-njen u 1700 godina prakticirani bahatluk, ne može pojmiti da bi se netko mogao osjećati pogođenim svim ovim križevima naprđenim po vrhovima naših brda i planina od Dubrov-nika preko Mostara do Splita; da bi nekim Hrvatima, pa i katolicima, smetala zloupo-treba hrvatske himne na kraju ponoćke koju iz zagrebačke katedrale prenose prvi pro-grami hrvatske nacionalne i dalekovidnice i

SVIJET UČINIMO BOLJIM A ISTINA NAM U TOME MOŽE POMOĆI (4)

PRIZEMNA SILAPa, ako „oni“ legalno i legitimno mogu upražnjavati svoju i samo svoju Srpsku pravoslavnu crkvu,

imamo i „mi“ isto, ako ne i veće pravo svoju nazvati i prakticirati kao našu i isključivo i specifično

baš našu Crkvu u Hrvata

Vrlo vaźno! Zašto izvor pitke vode Tundrača poviše Mokošice presušuje? Nešto se do-gađa? Drugi obližnji izvori vode normalno teku i imaju bogat mlaz vode. Mokošani su jako uznemireni ovih dana zbog izvora Tu-ndrača i šalju nam video snimke preko naše

EKO OMBLIĆI

Što se događa s izvorom Tundrača?Pronađeni posmrtni ostaci nestalogIdentifikacijom posmrtnih ostataka osobe koja je 14. listopada ove godine pronađena u napuštenom objektu u Ulici dr. Ante Starčevića u Dubrov-niku, utvrđeno je da se radi o Petru Huri Mandiću čiji je nestanak ovoj

Policijskoj upravi prijavljen 20. listo-pada 2018. g. Obdukcijom njegovih posmrtnih ostataka nije utvrđeno da je smrt nastupila kaznenim djelom.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

812 23.10.2020. glasgrada 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

Prijelazi za pogranični promet, zatvoreni od 2. travnja ove godine, ponovo su otvoreniDvadeset prijelaza između Bosne i Her-cegovine i Republike Hrvatske privreme-no je bilo zatvoreno početkom travnja zbog sprječavanja širenja zaraze virusom COVID-19 te su, na inicijativu Republike Hrvatske, ponovo otvoreni za pogranič-ni promet od 15. listopada zbog početka nove školske godine te potrebe obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima obiju država. Ponovno otvoreni granični prijelazi za pogranični promet na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su:1. Unka, 2. Vukov Klanac, 3. Imotica, 4. Slano, 5. Gabela Polje.

Krađa vozila i alata na GrudiNakon što je Postaji granične policije Gruda 7. listopada ove godine 53-godiš-nji vlasnik firme iz Splita prijavio krađu osobnog vozila i alata u vlasništvu firme koja trenutno radi na Grudi, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da je navedenu krađu počinio 44-godišnjak za kojim je raspisa-na potraga.Temeljem raspisane potrage 44-godiš-njak je uhićen 14.listopada na graničnom prijelazu Hrvatska Kostajnica kada mu je, uz potvrdu o oduzimanju predmeta, oduzeto otuđeno vozilo koje će preuzeti vlasnik.Zbog sumnje da je počinio kazneno dje-lo krađe policija protiv osumnjičenog 44-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Du-brovniku.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Poli-cijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća s ozlijeđenom osobom u kojoj je jedna osoba lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih ne-sreća. Provodeći mjere kontrole prometa po-licijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 386 re-presivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 171 osoba sankcioni-rana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 41 mjera poduzeta je prema oso-bama koje nisu koristile sigurnosni po-jas, 12 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 15 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 6 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 36 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u StonuNajveća koncentracija alkohola od 1,74 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 17. li-stopada 32-godišnjaku koji je, tijekom re-dovne prometne kontrole, zaustavljen na D-414 u mjestu Mali Ston, prilikom uprav-ljanja osobnim vozilom dubrovačkih regi-starskih oznaka.Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabra-nom upravljanja vozilima „B“ kategorije što je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu.POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

krugovalnice; ili ta ista himna kao točka na „i“ odnosno uši na „u“ tzv. „svete mise“ koju na „Stepinčevo“ u njegovu Krašiću predvodi postulator njegove kauze msgr. Juraj Batelja; ili na kraju inaugurativne „svete mise“ bisku-pa Cisse i nuncija Bjelorusije Ante Jozića u tzv.“Prasvetištu“ Gospe od otoka u Solinu; ili da bi nekom od mnogobrojnih hrvatskih bra-nitelja nekatolika, pa čak i ponekom katoli-ku zasmetalo što službena državna proslova Dana branitelja i domovinske zahvalnosti svakog 5.kolovoza u Kninu, unatoč nesno-snih vrućina, završava tzv. „svetom misom“ u, zasad ne još prasvetištu, već još neko vri-jeme običnoj Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koja misa pak obvezatno za-vršava hrvatskom državnom i nacionalnom himnom…Vrhunac spomenutoga kršćanskog bahatlu-ka kod šjor Ivana iščitavam u tezi: „S razlo-gom mogu očekivati i da negiranja te vrste, kao osobni stavovi, koje se tiču biti kršćan-ske vjere ostanu izvan stranica javnih medija, za njih postoje vjerski portali i druga mjesta a uvrede ne bi trebale nigdje postojati…“ Upravo suprotno, izvan stranica, portala, kanala i/ili frekvencija javnih medija trebaju ostati kršćanska bogoslužja i druge vjerske emisije, vjeronauk izvan javnih škola, vjerski blagoslovi i drugi rituali izvan javnih objekata i događaja itd. Sve to valja limitirati isključivo na vjerske objekte odnosno medije. A tko se usuđuje bistriti ove teme izvan crkve, sakri-stije, „Glasa koncila“, „Katoličkog radija“ ili istovrsne televizije, trebao bi se početi miriti s time da više ne može računati na apsolutnu zaštitu neprikosnovenih crkovnih ili svjetov-nih autoriteta, odnosno na urođeni strah od „kazne Božje“ ili na autocenzuru. I da svako relativiziranje, pa čak i sprdnja s često upit-nom teorijom, još češće nedosljednom prak-som, objektivno smiješnim dogmama nije a priori vrijeđanje, već sloboda. Baš ona slobo-da s kojom trajno ratuju deboto sve religije. Posebice kršćanska koja me se najviše tiče.

DARKO KACIGA EVROPLJANINPS Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Republiku Srpsku; 3), a mostu preko Rijeke dubrovač-ke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

PRIOPĆENJE UDRUGE DAKSA 1944./45.

Odavanje počasti žrtvama na DaksiNa otočiću Daksi pored Dubrovnika u olovnim vremenima 1944/45 g. jugokomunističke vlasti bez suda i suđenja lišile su života u pojedinačnim i masovnim smaknućima veliki broj osoba među kojima i pedeset tri poznata i ugledna Dubrovčanina.Na spomen tog masovnog pogubljenja iz listopada 1944.g., i ove godine odajemo im počast na mjestu njihove pogibije i posljednjeg počivališta u nedjelju 25.listopada 2020.godine.Zbog izvanrednih okolnosti izazvanih virusom Kovid-19 odavanju počasti žrtvama Dakse prisustvovat će samo po jedan član najuže obitelji.Organizirani odlazak samo jednim brodom na Daksu je u nedjelju 25.listopada 2020.g. sa polaskom u 9.00 sati sa velikog mula u Gružu, a povratak sa Dakse nakon završetka vjer-skog obreda.Sveta Misa zadušnica za sve žrtve sa Dakse održat će se istog dana u Franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku sa početkom u 19.00 sati.U slučaju lošeg vremena posjet Daksi se otkazuje, a Sveta Misa zadušnica održat će se u zakazanom terminu.

PREDSJEDNIK UDRUGE DAKSA 1944./45.MATO RAČEVIĆ

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Što se događa s izvorom Tundrača?Fb stranice iz kojih se vidi kako izvor presu-šuje! Molimo hitno ispitati što se događa sa izvorom vode Tundrača koji je u Domovin-skom ratu spasio Mokošane od žeđi.

VODITELJICA EKO CENTRA ZELENO SUNCE I EKO OMBLIĆA - JADRANKA ŠIMUNOVIĆ

4 glasgrada 23.10.2020. 812

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

O kakvoj to slobodi priča drug Ante Lešaja u tekstu objavljenom u Glasu grada br. 811, od 16. listopada 2020? O kakvoj to „ kor-čulanskoj memoriji“ govori? Krivo citira i zlonamjerno izokreće čak i tvrdnju gos-pođe Krune Marinković koja je rekla da je nemoguće da je fra Bernardin Sokol izdao domaće ljude, iz čega on izvodi dokaz za „korčulansku memoriju“ po kojoj je Sokol izdao partizane. Možda je Lešajina memo-rija malo „zahrđala“, pa se ne može sjetiti kakva je sloboda bila godine 1944. kada je Sokol ubijen, a on primljen u SKOJ (Savez komunističke omladine Jugoslavije)? I on bi zasigurno trebao imati određenu me-moriju o tome, a ne poziva se na nju, pa se čini da je njegov tekst pisao netko drugi koji zaista ima „zločestu memoriju“.U svakom slučaju to je netko od jugono-stalgičara koji ne može prihvatiti ni re-zolucije Vijeća Evrope. Većina Lešajinih tvrdnji govori protiv njega. Od onih sedam partizana o kojima je lažna memorija svje-dočila, sada su izdana i ubijena samo četiri. Ne vjeruje Lešaja sebi, pa kako bi vjerovao Sokolu koji, pretpostavljajući da će parti-zani doći po njega deset dana prije nego će biti ubijen, piše da nije izdao partizane i da se zna tko je to učinio. Usput rečeno priznao je Sokol u tom svojevrsnom opro-štajnom pismu da nije volio partizane zbog nedjela koja su činili. Budući da su parti-zani to znali, jedna njihova skupina (neke od njih fratri su poznavali) 28. rujna 1944. s motornim čamcem po noći je došla po njega i odvela ga u nepoznato. To da ih nije volio (ljubav se ne kupuje) nije bio razlog da ga ubiju bez suđenja. A memorija kor-čulanskog stanovništva nije onakva kako je ocrtava Lešaja, nego sasvim drukčija. Nije se smjelo javno reći da Sokol nije izdao

partizane. Nije se smjelo pričati o tome da mu je mrtvo tijelo nađeno u Orebiću. Nije se smjelo o tome ni pisati dugo poslije tog zločina.Prešućivala su se i skrivala njegova glazbe-na djela. To zorno ilustrira podatak da se fra Pero Peterca kao vizitator samostana u službenoj knjizi vizitacije na Badiji, godinu dana nakon što je Sokol odveden, nije usu-dio spomenuti ni njegovo ime, nego je za-bilježio: „ [...] dočim je jedan član samosta-na bio pozvan na saslušanje 29. rujna 1944. na Vis kod vojnog suda N.O.V. od kuda se do danas nije vratio.“ A Lešaja, koji bi mo-rao znati za taj atak na memoriju, postavlja pitanje: „Zašto, dakle, gvardijan Samosta-na nije intervenirao u korist Sokola?“ Neka čitatelj ocijeni, treba li mu na to pitanje odgovarati? A njemu bi se svakako trebalo postaviti pitanja: zašto u ogromnoj knjizi s više od 900 stranica s naslovom Sjećanja jedne generacije. Grad Korčula 1900–1946, Korčula 1990., Vojna štamparija Split, nema ni riječi o „korčulanskoj memoriji“ po kojoj je Sokol izdao partizane, i kako to da nitko od znanstvenika koji pišu „Sjećanja“ (što bi to trebalo biti nego memorija?) nije teretio Sokola za izdaju partizana?Može se samo pretpostaviti da je Lešajina „zahrđala memorija“ sada odjednom pro-radila. Trebalo bi ga pitati i to: kako to da se on koji se zauzimao za knjige i osnivao biblioteku u Korčuli nije potrudio sakupiti i Sokolova djela od kojih je većina nastala u blizini Korčule (po uvaženim današnjim hrvatskim glazbenim stručnjacima, jednog od najplodnijeg hrvatskog glazbenika no-vijeg doba) pa bi otkrio da Sokol nije napi-sao pjesmu Anti Paveliću nego je uglazbio pjesmu Miha Jerinića iz 1938. s naslovom Himna Ante Starčevića. A i oko tih Sokolo-vih nota bila je stvorena ne samo „korču-lanska memorija“ nego i memorija za šire propagandne komunističke potrebe.A suđenja „Lešajinih antifašista“ ilustrira ponešto i sudbina žrtava otoka Dakse, na kojem su samo mjesec dana poslije uboj-stva Sokola uz mnoge druge pogubljeni dvojica franjevaca Marijan Blažić i Toma Tomašić. Plakat s naslovom „U ime naro-da Jugoslavije“, nakon navodnog suđenja i strijeljanja pojavio se na javnim mjestima u

Dubrovniku, s datumom 26. listopada 1944. potpisan od tada nepostojećeg „Vojnog suda Komande Južno dalmatinskog pod-ručja“. Na plakatu su bila imena osuđenih i njihova navodna krivnja i osuda na strije-ljanje s konfiskacijom imovine.U obrazloženju je stajala i rečenica: „Od-brana optuženih, s obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, postala je bez predmetnom i kao takva od strane Suda odbačena.“ Među osuđenima objavljeno je i prekriženo ime Aleksandra Ćorovića Dimitrijeva. Usprkos tako strašnoj pre-sudi, taj čovjek čije je ime bilo na plakatu među ubijenima, pušten je i živio mir-no u Dubrovniku bez da mu je imovina bila konfiscirana. Zanimljivo da u izvješću Drage Desputa, od 17. siječnja 1945., člana Sudskog odsjeka Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske (Narodno oslobodilačke vojske i Partizanskih odreda), upućeno Central-nom komitetu KPH, stoji: „[…] kod sprovo-đenja te mjere drugovi koji su je sprovodili bili su vrlo površni.Kao primjer navodimo slučaj koji se desio u Dubrovniku, gdje je u oglasu osuđenih na smrt bio naveden i jedan građanin Du-brovnika, koji se je u tom momentu nalazio na slobodi i u oglasu među strijeljanima čitao svoje ime i prezime“. (ovjereni prije-pis u HDA, f. 1220, CK SKH, Ratno gradivo, kut. 13, KP-42/2842.). Izvješće antifašista Desputa već 1945. očito se u mnogome ra-zlikuje od memorije starog ali i novog „an-tifašista Lešaje“ 2020. Nije li novi antifašist Lešaja nedavno napao Hrvatsku radio te-leviziju zbog dokumentarnog filma u ko-jem se spominje ime Iva Jeričevića Čompa u vezi s ubojstvima na Daksi? Iako je do-bro znao o kojem se Ivu Jeričeviću radi, pokušao je njegovo ime povezati s isto-imenim dječakom koji je u to vrijeme bio u El Shattu. Lešaji bi također trebalo biti poznato da je Čompov suradnik i sukrivac za ubojstva na Daksi Marin Jurjević Baja napisao izvještaj (pisan dana 25. listopada 1944.) o likvidaciji oko pedeset „zločinaca“, s famoznim objašnjenjem „… bilo kako bilo ubit ih se mora“.Treba li na ove „zahrđale memorije“ još uopće trošiti vrijeme?

FRA STIPE NOSIĆ

TKO JE UBIO FRA BERNARDINA SOKOLA, A TKO NAKON 75 GODINA PISAO SMRTNU PRESUDU? (4)

Zahrđala memorijaA memorija korčulanskog

stanovništva nije onakva kako je ocrtava Lešaja, nego sasvim

drukčija. Nije se smjelo javno reći da Sokol nije izdao partizane. Nije se smjelo pričati o tome

da mu je mrtvo tijelo nađeno u Orebiću. Nije se smjelo o tome ni

pisati dugo poslije tog zločina

ONAKO USPUT

Uspoređenje 1891. i 2020. godineSvako uspoređenje dubrovačke političke prošlosti sa današnjom stvarnošću je slučaj-na.„Crvena Hrvatska“ od 14.2.1891. g; br. 2.KAVOFANZI (brod čistač, gliboder – nap. D.R.)Tu nedavno zaletilo našeg dobro poznatog

kanonika Dum Stojanovića jedno od ono djece što se oko njega kupe, ovom novosti: - „Gos-paru, gosparu, došla su dva kavofanga u po-rat.“ – „Kako, pa dva?!“,. odgovoriće Dum Ivan puhujući i lupajući štapom o tle. – „Da, gos-paru; ali biste htjeli da ih još dogje?“ – „Sinko

moj, da ih i deset dogje ne bi grad očistilo!“„Za povijest kažu da je učiteljica života. Samo se zaboravlja pri tome da ima dobrih i loših učiteljica.“ – Veselin Masleša (Banja Luka, 1906 – Sutjeska, 1943.)

DAMIR RAČIĆ

812 23.10.2020. glasgrada 5

6 glasgrada 23.10.2020. 812

Gradilište Pelješkog mosta 20.listopada je obišao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima, a u pratnji župana Nikole Dobroslavića i zamjenika župana Joška Cebala. Istom prilikom održan je i sastanak ministra Olega Butkovića, sa-borskog zastupnika Branka Bačića, župana Nikole Dobroslavića i predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića s predstavni-cima izvođača. – Pogledali smo na samom moru kako napreduju radovi na prvoj fazi projekta, izgradnji samog mosta. Radi se na okrupnjavanju če-lične konstrukcije i betoniranju središnjeg pilona i to ide jako do-bro usprkos koroni i određenim problemima koji su, vjerujem, iza nas. Ovaj projekt ide svome kraju, uspješnom dinamikom. Nakon obilaska smo održali operativni sastanak sa svim izvođačima svih faza ovoga projekta, znači mosta i pristupnih cesta, upoznali se s dinamikom izvođenja radova na pristupnim cestama. To sve skupa ide jako dobro, neki izvođači su i ispred roka – rekao je ministar Butković. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Pelješki most geostra-teški projekt najviše važnosti, i to ne samo za našu županiju već i za cijelu Hrvatsku.„Pelješkim mostom spajamo hrvatski teritorij, ali značaj ovog pro-jekta je tim veći i što se Pelješkim mostom spaja i teritorij Europske unije. Izgradnja Pelješkog mosta potaknut će daljnji gospodarski razvoj na Pelješcu i našim otocima, ali i u Dubrovniku kao županij-skom središtu i ovaj projekt je nama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od prevelike važnosti. Kao što smo danas imali prilike i vi-djeti, radi se o vrlo zahtjevnom projektu, jednom od najvećih takve vrste u Hrvatskoj, a mi smo doista zadovoljni kako Vlada i Hrvatske ceste vode projekt, imali smo se danas prilike tijekom obilaska uvje-riti i u dinamiku radova i vjerujemo da će sve u roku biti završeno.“, kazao je među ostalim župan Dobroslavić.

Promišljajući daljnji razvoj i urbanizaciju Grada Dubrovnika, grad-ska uprava nastavlja s razvojem infrastrukturnih projekata s ciljem rasterećenja gradskog središta opterećenog prometnim zaguše-njima. Jedna od ključnih investicija, kao dio integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 i projekta Poštujmo Grad, je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja.Park ‘n’ Ride sustav uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu župa-nijsku cestu Ž6235 i javnim prijevozom do užeg središta grada. Za-vršena je izrada glavnog projekta kojim je predviđeno ukupno 624 parkirališnih mjesta, kao i dva terminala za ukrcaj i iskrcaj putnika iz autobusa. Od 550 parkirnih mjesta za osobna vozila, 30 mjesta bit će označeno za vozila osoba s invaliditetom. Stajalište za auto-taksi vozila obuhvatit će 18 mjesta, dok je za autobuse planirano 20 parkirnih mjesta.Osim uređenja kolnih površina, na području cijelog sustava uredit će se i pješačke i zelene površine, a detaljno osmišljen projekt obu-hvaća i funkcionalno rješenje odvodnjavanja i pročišćavanja obo-rinskih voda s kolnih i pješačkih površina. Kako bi se omogućila maksimalna iskorištenost prostora s obzirom na specifičnosti tere-na, parking će se graditi kaskadno i to izvedbom armiranobetonskih potpornih zidova. Projektom je izrađeno i tehničko rješenje javne rasvjete prilagođeno prostoru u sigurnosnom i vizualnom smislu.Idejno rješenje i glavni projekt s troškovnikom te ostalu nabavom obuhvaćenu projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka Proposta d.o.o. iz Splita, a izradu geodetskih podloga i parcelacijskog elabo-rata napravila je tvrtka Reljef d.o.o. također iz Splita.Sustav se naslanja na radove na izgradnji ceste od Mosta dr. Fra-nja Tuđmana do Pobrežja, odnosno do ceste za Osojnik. Uređenjem Park ‘n’ Ride parkirališta Grad Dubrovnik je korak bliže planiranom ograničenju pristupa automobilima do granica kontaktne zone po-vijesne jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, što je jedan od ciljeva strateškog projekta Poštujmo grad. Posjetiteljima koji svoja vozila ostave na Pobrežju na raspolaganju će biti prijevoz autobu-sima JGP Libertas uključen u cijenu parkiranja. Projekt je prijavljen na EU projekt Recovery and Resilience.

MINISTAR BUTKOVIĆ SA SURADNICIMA I U PRATNJI ŽUPANA DOBROSLAVIĆA I ZAMJENIKA CEBALA OBIŠAO RADOVE NA IZGRADNJI PELJEŠKOG MOSTA

Vjerujemo da će sve u roku biti završeno

IZRAĐEN PROJEKT

Uskoro Park ‘n’ Ride parkiralište za 624 vozila na Pobrežju

812 23.10.2020. glasgrada 7

8 glasgrada 23.10.2020. 812

GRAD DUBROVNIK

Prva konferencija o digitalnim nomadima u Hrvatskoj počela je 16.listopada u Lazare-tima, a 17.listopada je na završnom panelu govorio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.‘’Dubrovnik je po mnogo čemu idealno mje-sto za digitalne nomade i dalje ulažemo u poboljšanje infrastrukture, u bolji internet. Želimo se okrenuti novim oblicima turiz-ma, kao što su digitalno nomadstvo i film-ska industrija, a ne smijemo dopustiti da nam se ponovi prekomjerni turizam kakvom smo svjedočili prije’’, rekao je gradonačelnik Franković i najavio novu konferenciju o di-gitalnim nomadima u travnju iduće godine, kada će se predstaviti i neka gradska rješenja upravo za ovo tržište.Na završnom panelu govorila je i direkto-rica TZ-a grada Dubrovnika Ana Hrnić koja je pozvala sve one digitalne nomade koji su konferenciju pratili online da dođu i posjete Dubrovnik uživo. Kazala je i kako se ovaj vid turizma savršeno uklapa u viđenje turizma Dubrovnika u budućnosti te je ujedno prilika za zaokret u trenutcima krize.‘’Radit ćemo još više na pozicioniranju Du-brovnika među digitalnim nomadima diljem

svijeta kao idealne lokacije za njihov rad, ali i život’’, naglasila je Ana Hrnić.Upravo život, odnosno specifični ‘life style’ i sigurno okruženje za ugodan život ista-knuo je kao najvažnije značajke i prednosti Hrvatske u ovoj priči, urednik portala na engleskom jeziku Total Croatia News Paul Bradbury. Isto tako naglasio je važnost infor-miranja lokalnog stanovništva o tome tko su i što trebaju digitalni nomadi i koliko lokalna zjednica može imati koristi od takvog oblika turizma. Uz njega, mogli smo ponovno čuti inicijatora uvođenja viza za digitalne noma-de u Hrvatskoj Jan de Jonga koji je rekao da je konferencija u Dubrovniku nadmašila sva očekivanja, a kada govorimo o budućnosti digitalnog nomadstva u Hrvatskoj da treba raditi na organiziranju sustava podrške za one koji žele doći odavde raditi svoj posao.Na kraju je organizatorica konferencije Tanja Polegubic iz tvrtke Saltwater kazala kako su perspektive izvrsne te zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji konferencije, oso-biti Gradu Dubrovniku i Turističkoj zajednici grada Dubrovnika.Sve više ljudi u svijetu radi on line. Situacija s covidom to je samo pojačala, dok je u isto vrijeme smanjila putovanja ljudi. Kako u ta-kvim uvjetima privući posjetitelje? Tako što ćemo ih pozvati da rade svoj posao iz Du-brovnika!Grad Dubrovnik ovom je konferencijom otvorio vrata novoj mogućnosti razvoja tu-rizma. Hrvatska ima ozbiljnu perspektivu postati zemlja broj 1 u svijetu za digitalne no-made, zaključak je dvodnevne konferencije.

IZMEĐU GRADA DUBROVNIKA I SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

PRVA KONFERENCIJA O NOMADIMA U HRVATSKOJ

Imamo ozbiljnu perspektivu postati ‘zemlja broj 1’ u svijetu za digitalne nomade

Grad Dubrovnik ovom je konferencijom otvorio vrata novoj

mogućnosti razvoja turizma. Hrvatska ima ozbiljnu perspektivu

postati zemlja broj 1 u svijetu za digitalne nomade, zaključak

je dvodnevne konferencije

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum potpisali su Spo-razum o znanstveno-razvojnoj i stručnoj suradnji kao temelj međusobne suradnje u području djelovanja potpisnica Sporazuma, a posebice u području djelovanja Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika te Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku.Suradnja će se odvijati prvenstveno u pro-vedbi zajedničkih projekata u suradnji sa zainteresiranim dionicima. Koristit će se potencijali Sveučilišta i Grada Dubrovnika radi poticanja znanstvenika za izradu ra-zvojnih projekata u interesu gospodarstva Grada.U predmetnoj suradnji potpisnici Sporazu-ma posebno će uvažavati kriterije korisnosti održivoga razvitka, raspoloživosti ljudskih (znanstvenih i stručnih) i materijalnih (fi-nancijska sredstva, oprema i drugo) resursa, mogućnosti aktivnog angažiranja na pro-jektima, mogućnosti da se omogući zapo-šljavanje mladih znanstvenika i stručnjaka, dostupnosti međunarodne podrške, prove-divosti projekata u praksi, ekonomičnosti projekata.

Potpisan Sporazum o znanstveno-razvojnoj i stručnoj suradnji

812 23.10.2020. glasgrada 9

Grad Dubrovnik objavio je otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti za izvođenje radova rekonstrukcije i proširenja Lapad-ske obale (II., III. i IV. faza izgradnje).Predmet nabave su radovi rekonstrukcije i proširenja prometnice u ukupnoj dužini 840 metara uz uređenje parkirališnih i pješač-kih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne u dvosmjernu ulicu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza uz rasterećenje postojećih dominantnih prometnih pra-vaca.Predviđeni rok početka izvođenja radova je travanj 2021. godine, a rok počinje teći od dana uvođenja odabranog izvođača u posao. Grad Dubrovnik namjerava izvođača radova uvesti u posao naj-kasnije u roku od 15 dana od dana obostranog putopisa ugovora, odnosno po ispunjenju svih potrebnih uvjeta. Dokumentacijom se kao propisani rok završetka izvođenja svih radova navodi rok od 30 mjeseci od dana uvođenja u posao.Paralelno s objavom javne nabave za izvođenje radova objavljena je i nabava za poslove stručnog nadzora. Rok za dostavu ponuda za izvođenje radova je 25. studenog, dok je ponude za nadzor potreb-no dostaviti do 10. studenog 2020. godine.Podsjetimo, kapitalno ulaganje u prometnu infrastrukturu u sa-mom centru Dubrovnika ukupno vrijedno 70 milijuna kuna u ci-jelosti je financirano fondovima Europske unije i državnim sred-stvima. Odobreni prihvatljivi troškovi projekta iznose 69.857.603,15 kuna uz financiranje iz Kohezijskog fonda u razini 85% što iznosi 59.378.962,67 kuna. Ostatak od 15 %, odnosno 10.478.640,48 kuna financirat će se iz Državnog proračuna.Usporedbe radi, povijesni kompleks dubrovačkih Lazareta obnov-ljen je uz 26 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, dok se La-padska obala sufinancira s gotovo 60 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda. Sredstvima iz Europskih fondova sufinancirat će se i plaće projektnog tima (šest zaposlenika Grada Dubrovnika), i to u uku-pnom iznosu nešto manjem od 2.2 milijuna kuna.

Vodovod Dubrovnik nastavio je aktivnosti na održavanju i rekon-strukciji mreže u povijesnoj jezgri, a ovog puta saniran je oštećeni dio kanala mješovite odvodnje od Ulice Marojice Kaboge do Stra-duna.„Ova akcija odrađena je u sklopu interventnog održavanja mreže odvodnje, a nakon što je primijećeno ulegnuće pločnika na dijelu Straduna do Kabogine ulice. Djelatnici Vodovoda su prvo na tom mjestu napravili probni iskop prema glavnom kanalu, kako bi se utvrdilo stanje starog odvodnog kanala te otkrio uzrok ulegnuća. Potom je kanal detaljno očišćen, a pri čemu je odvezeno oko četiri kubika raznog nakupljenog materijala poput masnoća ili građevin-skog materijala“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrov-nik Lukša Matušić, naglasivši kako je cijela akcija odrađena u koor-dinaciji s tvrtkom „Građevinar-Quelin“ koja je ovlaštena za rad na spomenicima kulture, a čiji su djelatnici odradili posao otvaranja i zatvaranja samog pločnika.„Ovo ulegnuće najvjerojatnije je posljedica udara granate iz Do-movinskog rata, ali svejedno ukazuje na potrebu temeljite sanaci-je preostalog dijela kanala mješovite odvodnje ispod Straduna za koju je Vodovod spreman čim se potpiše ugovor za Aglomeraciju Dubrovnik. Odmah po potpisivanju tog ugovora krećemo u proces odabira izvođača i želimo pokrenuti te radove u najkraćem mogu-ćem roku. Tek kad se taj kanal temeljito očisti, saniraju sva moguća oštećenja i stavi keramička kineta na dno moći ćemo reći da smo taj važan dio naše povijesti zaštitili i predali na čuvanje budućim generacijama“ – naglasio je Matušić te dodao kako će do trenutka pokretanja ovih radova Vodovod nastaviti s interventnim održava-njem, čišćenjem i sanacijom svih kanala u povijesnoj jezgri, kako bi taj sustav i dalje besprijekorno funkcionirao.

ZA IZVOĐENJE RADOVA REKONSTRUKCIJE I PROŠIRENJA LAPADSKE OBALE

Objavljena javna nabava

VODOVOD DUBROVNIK

Sanirano oštećenje dijela odvodnog kanala u Ulici Marojice Kaboge i ispod Straduna

10 glasgrada 23.10.2020. 812

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Ugovor o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu obavljanja znanstvene i obrazovne djelatnosti, kao i znanstvenog i razvojnog istraživanja na području posebnog rezervata Maloston-skog zaljeva i Malog mora. Potpisali su 20.listopada župan Nikola Dobroslavić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum.Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako Dubrovač-ko-neretvanska županija i na ovaj način pruža potporu razvoju akvakulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora. Na-ime, Županija kontinuirano provodi postupke dodjele koncesija za uzgoj školjaka i ribe, te provodi niz aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva i njegovo gospodarsko korištenje obavljanjem tradicionalnih djelatnosti. Tako je Županija posljed-njim izmjenama Županijskog prostornog plana omogućila gradnju riva za potrebe marikulture kako bi se osiguralo nesmetano obav-ljanje te djelatnosti.Također, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa Sveučili-štem u Dubrovniku izradila je Studiju procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu u svrhu izrade smjernica u gospodarskom razvoju predmetnog područja uz visoki stupanj zaštite okoliša. Istaknuto je i da proteklih godina Županija u suradnji sa Sveučili-štem u Dubrovniku provodi monitoring i uzorkovanje ličinki unutar Malostonskog zaljeva. Župan je izrazio zadovoljstvo što je malostonska kamenica nedavno dobila zaštićenu oznaku izvornosti, pri čemu je Županija subvenci-onirala troškove dobivanja oznake izvornosti uzgajivačima prilikom prijave.Uz dodjelu ove koncesije koja ima za cilj obrazovni i znanstveni pri-stup ovoj važnoj gospodarskoj djelatnosti u Malostonskom zaljevu, Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi više pro-jekata, kao što je primjerice projekt Argos kojim se planira organi-zirati mrijestilište u svrhu daljnjeg razvoja akvakulture.Rektor Nikša Burum zahvalio je Županu Nikoli Dobroslaviću na dodjeli ove koncesije te naveo kvalitetne primjere suradnje izme-đu Županije i Sveučilišta u Dubrovniku što se potvrđuje i potpisom ovog ugovora. Potpisivanju su nazočili su i prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr. sc. Marijana Pečarević i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i rav-nateljicom JU RRA DUNEA Melanijom Milić održao je 19.listopada u Kuli Norinskoj radni sastanak s načelnikom Nikolom Krstičevićem. Na sastanku se razgovaralo o započetim i planiranim projektima općine, a tom prilikom je načelnik Krstičević istaknuo kako ubr-zo kreće izgradnja 18 kilometara vodoopskrbnog sustava Borovci – Nova Sela vrijednog oko 22 milijuna kuna, čime se će se postići da pokrivenost cijele općine vodoopskrbnim sustavom. Nadalje Krsti-čević je pohvalio dobru suradnju sa Hrvatskim vodama te je napo-menuo kako je raspisana javna nabava za izradu glavnog projekta Aglomeracije Općine Kula Norinska. Također, uspješno je završen projekt I. faze modernizacije javne rasvjete koji je MRRFEU sufi-nanciralo sa 400 tisuća kuna, a u partnerskoj suradnji sa Općinom Zažablje odobren je projekt „Promocija zdravlja i prevencija bolesti“ iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 419 tisuća kuna. U sklopu radnog obilaska općine Kula Norinska župan Dobroslavić sa suradnicima obišao je poslovnu zonu Nova Sela u kojoj je uspješ-no završena prva faza izgradnje komunalne infrastrukture čija vri-jednost je iznosila nešto više od 4 milijuna kuna.U Novim Selima su obišli i društveni dom za koji je u tijeku izra-da projektne dokumentacije za potrebe uspostave Interpretacij-sko-edukativno-istraživačkog centra zaštićene prirodne baštine doline Neretve sa smještajnim kapacitetima i ugostiteljskim sadr-žajima. Na kraju je župan sa zapovjednikom županijske vatrogasne zajednice Stjepanom Simovićem i suradnicima posjetio lokaciju u Kuli Norinskoj na kojoj će se kroz projekt prekogranične suradnje FIRESPILL izgraditi i opremiti vatrogasni dom vrijedan 11 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, koji je uspješno prijavila regional-na razvojna agencija DUNEA. Cilj projekta FIRESPILL je povećanje kapaciteta organizacija hitnih službi u svrhu učinkovitijeg rješava-nja prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelova-njem. Kroz projekt će se nabaviti sigurnosna oprema, hitna vozila na kopnu i moru, te će se izgraditi i uspostaviti spomenuti centri za naprednu obuku. Dubrovačko-neretvanska županija na raspo-laganju ima oko 12 milijuna kuna, kojim će kroz sve planirane ak-tivnosti i gradnju Centra značajno doprinijeti unaprjeđenju sustava prevencije od požara i ostalih opasnosti na području doline Neretve i okolice. Gradnja Centra planirana je tijekom 2021. godine. Župan je pohvalio rad općinske uprave i obećao nastavak odlične suradnje između Dubrovačko neretvanske županije i Općine Kula Norinska.

ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U KULI NORINSKOJ

O započetim i planiranim projektima

ZA ZNANSTVENE I OBRAZOVNE DJELATNOSTI

Županija Sveučilištu u Dubrovniku dodijelila koncesiju u Malostonskom zaljevu

812 23.10.2020. glasgrada 11

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i ove su godine po-laganjem vijenca i paljenjem svijeće kod spomen obilježja na Po-brežju obilježili obljetnicu pogibije Josipa Zvone, najmlađeg dubro-vačkog branitelja stradalog tijekom obrane Dubrovnika. Obilježavanje pogibije Josipa Zvone organizirala je Udruga malo-ljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije, koja je i podigla spomen-obilježje, a počast su 17.listopada odali, uz članove obitelji poginulog branitelja, i predstavnici Grada Dubrovnika te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.Josip Zvono je rođen u Dubrovniku 1974. godine, a poginuo je kod Pobrežja 17. listopada 1991. godine.

Srednju poljoprivrednu i tehničku školu u Opuzenu obišao je 16.li-stopada župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Mare-vić i ravnateljicom JU RRA DUNEA Melanijom Milić. V.d. ravnateljica škole Danijela Primorac ovom prilikom predstavila je niz projekata koje škola provodi, važnost uključivanja učenika u provedbu istih te buduće planove škole u kontekstu njenog razvoja. Osobito je istaknula važnost projekta uspostave Regionalnog obrazovnog cen-tra, gdje je škola odabrana kao jedna od deset škola u Hrvatskoj od strane CARNET-ovog stručnog povjerenstva za provedbu istog. Riječ je o iznimno važnom projektu, kroz koji se škola oprema s IKT infrastrukturom i opremom koja prati najnovije obrazovne trendo-ve i metode poučavanja, kao i multifunkcionalnim namještajem koji svojom modularnošću omogućava brzu izmjenu postava učionice, ovisno o načinu izvedbe edukacije. Škola je i partner u provedbi strateškog projekta „Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Dubrovniku“, kroz koji će se generirati najbolji i najkvalitetniji ljudski potencijali u turističko-ugostitelj-skom segmentu gastronomije.Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i za-mjenica župana Žaklina Marević, izrazili su zadovoljstvo radom škole te uloženim trudom pri provedbi projekata kojima se provodi sustavna edukacija i ostale aktivnosti koje doprinose jačanju digi-talnih kompetencija.Ravnateljica Regionalne agencije DUNEA Melanija Milić istaknula je važnost edukacija učenika o EU projektima, osobito onim koji do-prinose ostvarenju Europskog zelenog plana u kojem sektor poljo-privrede ima jednu od ključnih uloga.Strategija „od polja do stola“, kao jedna od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana, ima za cilj osiguravanje održive proizvod-nje i potrošnje hrane, smanjenje gubitaka hrane te povećanje eko-loške poljoprivrede, stoga je u obrazovanje učenika u ovom područ-ju iznimno važno nastaviti ulagati jer doprinose razvoju društva u cjelini i ostvarivanju europskih prioriteta. Tako će se Regionalna agencija DUNEA ove godine uključiti u „Dane mandarina“, tradicio-nalnu manifestaciju Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opu-zenu koja ima za cilj promociju agroturizma te očuvanje tradicij-skih vrijednosti doline Neretve. Stručnjaci za pripremu i provedbu EU projekata iz DUNEA-e, krajem listopada u sklopu manifestacije, predstavit će učenicima projekte iz sektora poljoprivrede i zaštite okoliša, a koji se provode na području doline Neretve.

U SPOMEN NA NAJMLAĐEG POGINULOG DUBROVAČKOG BRANITELJA JOSIPA ZVONA

Položeni vijenci i zapaljene svijeće

OPUZEN

Posjet Župana Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenica Žaklina Marević i predsjed-nica Skupštine DNŽ Vilma Kosović u spomen ubijenih konavoskih domobrana u noći 1944. godine, položili su vijenac i zapalili svijeću na Orsuli. Nakon prigodne molitve, u čast 13 poginulih Konavljana, simbolično je i spušten vijenac niz liticu Orsule te su obljetnicu obi-lježili i Dubrovački trombunjeri pucanjem iz svojih trombuna.Vijence su položili i predstavnici Grada Dubrovnika, Općine Ko-navle, Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Hrvatskog domo-brana Dubrovnik te članovi obitelji ubijenih vojnika.

URED ŽUPANA

Položeni vijenci na Orsuli

12 glasgrada 23.10.2020. 812

OPĆINA KONAVLE

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je pismo uz Dan Općine Konavle.Drage Konavoke, Konavljani i svi stanovnici Ko-navala!Živimo u svijetu u kojem nema apsolutnoga na-čela, ne postoji objektivna istina i objektivni kri-terij koji će reći što je dobro, a što je loše. U tom se kontekstu, nažalost, prečesto na domoljublje gleda kao na nešto zastarjelo. Međutim, mi Ko-navljani dobro znamo koje je značenje Domovine u širem i užem smislu te riječi i danas pred vama tvrdim da je Domovina jedina i apsolutna. Zato poštujemo i cijenimo sve one koji su svoje živote, zdravlje, znanje i trud utkali u slobodu koju da-nas uživamo.Listopad je mjesec koji Konavljanima budi us-pomene i sjećanja protkana tugom, pijetetom i ponosom. Dani u ovome mjesecu iz bliže i da-lje povijesti kao da su naš usud. Niz je datuma u listopadu koji označavaju svu tragičnost naroda koji živi na ovom prostoru, ali uz sve te bolne us-pomene moramo uvijek znati da smo 21. listopa-da konačno dobili slobodu.Dragi prijatelji, uobičajeno je da na Dan općine sumiramo postignuća u proteklih 365 dana i da istaknemo želje i htijenja za buduće razdoblje koje je pred nama. Iza nas su događaji koji su nas stavili na kušnje u gospodarskom, društvenom, humanom i svekolikom drugom smislu. Situacija u kojoj se nalazimo još uvijek traje, a ta neizvje-snost stavlja nas pred nove izazove. Egzistencijal-na nesigurnost izaziva u nama različite strahove i danas se suočavamo s nečim što nikada prije ni-smo imali priliku osjetiti. Svakodnevno smo izlo-ženi različitim informacijama koje u nama bude frustracije, prijepore, ponekad i sukobe. Među-tim, želim istaknuti da smo kao zajednica položili jedan veliki ispit u humanom i ljudskom smislu. Nebrojeno sam puta u proteklom razdoblju bio svjedok vaše odgovornosti kada je trebalo po-

moći, naročito najpotrebitijima. Zahvaljujem ovim putem tvrtkama i obrtnicima koji su i po cijenu poslovnoga gubitka zadržali zaposlenike i nastavili raditi u otežanim uvjetima. Država je različitim gospodarskim mjerama pomogla i još uvijek pomaže gospodarstvu kako bi se sačuvala radna mjesta. Svi nosimo teret nastale situacije, donosili smo odluke koje nisu popularne, ali su bile neophodne da bismo sačuvali Općinu, a da ne krenemo u nepovratnu prodaju obiteljskoga srebra. Sada, više nego ikada, uvjeren sam da je to jedini i ispravan put. Zaposlenicima Općine, naših ustanova i komunalnih tvrtki izražavam svoju zahvalnost jer su trpjeli značajno smanje-nje materijalnih prava, no, nažalost, alternative nije bilo. Općina je pomogla gospodarstvu odri-čući se prihoda koliko god je to bilo moguće, a još jednom molim sve vlasnike, tvrtke i obrtnike da zadrže zaposlenike u radnom odnosu i koriste različite poticaje ili pomoć od države kako bi sa-čuvali svako radno mjesto.Sve je jasnije da je na pomolu gospodarska kriza koja će značajno utjecati na naše planove i bu-duće odluke koje ćemo donositi. Moramo biti strpljivi i redefinirati naša htijenja i želje, no ne smijemo klonuti duhom. Ovo je prilika i da pla-niramo neke nove poslove koji će biti neovisniji o turizmu jer, kako kažu, svaka neprilika nekad rađa i neku novu priliku.Na kraju, sve vas molim da postupamo odgo-vorno prema sebi, svojim obiteljima i zajednici u kojoj živimo. Općenito, pritecimo i pomozimo jedni drugima, ako u vašoj blizini ima potrebitih, pomozite, obratite se Općini. Nemojmo stati na riječima jer smo zajedno uvijek bili jači. Ovo će se jednoga dana zvati jučer, a na svima nama je da svojim djelima zaslužimo hodati svijetom uz-dignute glave kad sve završi. Preživjeli smo Do-movinski rat, budite sigurni da ćemo prebroditi i ovo.

ZA RAZDOBLJE 2021. – 2025.Završena izrada Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetomZavršen je rad na izradi nove strategije Općine Konavle koja je usmjerena na donošenje plana no-vih mjera i aktivnosti u svrhu izjed-načavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Kona-vala za narednih pet godina. Tije-kom razdoblja od četiri mjeseca, na istraživanju postojećeg stanja i definiranju novih mjera sudjelova-la je sastavljena radna skupina, pod vodstvom stručnog koordinatora. S ciljem izrade što kvalitetnijeg do-kumenta i donošenja relevantnih mjera provedena je anketa među lokalnim stanovništvom o svijesti građana o pravima i položaju osoba s invaliditetom te održan Okrugli stol čiji su zaključci utjecali i na fi-nalni tekst Strategije.Strategija je objavljena na javno sa-vjetovanje te je dostupna svim gra-đanima na pregled i primjedbe do 12. studenog 2020. godine.Strategija je donesena u sklopu projekta „Podignimo letvicu viso-ko“ koji Zajednica sportova Općine Konavle i Općina Konavle provode s ciljem uključivanja osoba s inva-liditetom te djece i mladih s teš-koćama u razvoju u zajednicu kroz sport.

OBAVIJEST RODITELJIMA UČENIKA:Do 30. studenog rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoćTemeljem Odluke Općinskog vije-ća o pravu na novčanu pomoć ro-diteljima učenika osnovnih i sred-njih škola za školsku 2020./2021. g. obavještavaju se roditelji-podnosi-telji zahtjeva da se isti zaprimaju od ponedjeljka, 19. listopada 2020.g. Obrasci zahtjeva sa traženom do-kumentacijom mogu se dostaviti poštom na adresu: Općina Konavle, Upravni odjel za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti, Trumbićev put 7, 20210 Cavtat ili osobno u pisarnici Opći-ne Konavle u Cavtatu. Krajnji rok za predaju zahtjeva je 30. studeni 2020.godine. Obrazac zahtjeva ro-ditelji mogu preuzeti u Općinskim uredima u Cavtatu i na Grudi, te na mrežnim stranicama Općine Ko-navle.

NAČELNIK LASIĆ POVODOM DANA OPĆINE KONAVLE:

Listopad je mjesec koji Konavljanima budi uspomene i sjećanja protkana tugom, pijetetom i ponosom

812 23.10.2020. glasgrada 13

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

U pedijatrijskoj ordinaciji u Župi dubrovačkoj načelnik Silvio Nardelli 14.listopada je zajednom sa ravnateljem Doma zdravlja Brankom Bazdanom i pomoćnicom rav-natelja Vedranom Ivotom, posjetio novu pedijatricu dr.Ivanu Domić.Ordinacija za zdravstvenu zaštitu djece od 1. rujna ove godine djeluje u sastavu Doma zdravlja Dubrovnik, dok je dosadašnja pedijatrica dr. Mirela Čurlin bila u konce-sijskom najmu.Zbog velikog broja djece Općina Župa dubrovačka je svibnju 2009. godine u suradnji sa Domom zdravlja ustupila adekvatan prostor u svom vlasništvu bez na-knade te osigurala potrebna sredstva za adapataciju istog, dok je Dom zdravlja osigurao opremu za namje-štanje prostora te stručno osoblje za rad.Dolaskom nove pedijatrice dr. Ivane Domić promijenje-no je radno vrijeme Pedijatrijske ordinacije u Srebre-nom.Novo radno vrijeme je:- parni datumi: od 07:00 - 14:30 (rad s pacijentima od 7:00 do 13:00)- neparni datumi; od 13:30 - 20:30 (rad s pacijentima od 14:00 do 19:00)Ordinacija radi i dvije parne subote u mjesecu.Telefon ordinacije je 487-183U ambulanti je sa radom nastavila dosadašnja medicin-ska sestra Ana Sambrailo.Načelnik Nardelli poželio je Dr. Domić puno uspjeha u liječenju najmlađih pacijenata i pomoći njihovim rodi-teljima

SREBRENO

Posjet načelnika Nardellia novoj pedijatrici

Polaganjem vijenaca na Vojskom dolu na spomen ploču hrvatskom vitezu satniku Matu Golubiću počela je ovo-godišnja proslava Dana Općine Ko-navle. Nakon Svete Mise za branite-lje u župnoj crkvi sv. Jurja u Stravči u Kneževom dvoru u Pridvorju održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle, a u popodnevnim sa-tima na spomeniku „Konavoska Mati“ u Čilipima položeni su vijenci za sve po-ginule u Domovinskom ratu.Sjednica je ove godine zbog epidemio-loških prilika bila zatvorenog tipa. Na-čelnik Lasić uvodno se zahvalio svim vijećnicima, kako vladajućim tako i opoziciji rekavši kako je u ovom man-datu diskurs u vijećnici bitno drugačiji i prije svega konstruktivan.”Moram istaknuti kako smo puno puta prihvatili konstruktivne prijedloge i usvajali kritike koje su imale za cilj bo-ljitak Konavala. Važno je da se svi uhva-timo za isti štap, a pokazali smo da to možemo”, rekao je načelnik Lasić. Pod-sjetio je kako je u ovom mandatu zavr-šeno nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, od novog ulaza u Cavatat, nove zgrade Općine u sklopu koje je i butiga i tržnica, izgradnje kanaliza-cijskog sustava na Grudi, izgradnje kanalizacije u Moluntu (u tijeku), ob-nove brojnih igrališta diljem Konavala, usvajanja demografskih mjera za mla-de, rješavanja brojnih imovinsko-prav-nih pitanja, osiguravanja nove lokacije za izgradnju Osnovne škole Cavtat na Rajkovom dolu, povratka ureda Hrvat-ske pošte u Dubravci kao i tamošnje butige i brojnih drugih. Načelnik Lasić se zahvalio i ovogodišnjim laureatima na njihovu doprinosu za svoju opći-nu. Podsjetimo, na prošloj redovnoj sjednici Općinskog vijeća jednoglasno je odlučeno da se Nagrada za životno djelo dodijeli Terezi Kesoviji zbog izni-mnog doprinosa iz područja glazbene

kulture i promocije Konavala, Nagrada Općine Konavle Ivu Bobiću za izuzetan i osobito vrijedan doprinos iz područ-ja gospodarstva te Mihu Radoviću za izuzetan i osobito vrijedan doprinos iz područja glazbene kulture. Vijećnici su također jednoglasno odlučili da se Za-hvalnica Općine Konavle dodijeli Mihu Katušiću za doprinos u Domovinskom ratu.”Jučer sam primio ovogodišnju dobit-nicu Nagrade za životno djelo gospođu Terezu Kesoviju i moram kazati da sam se oduševio koliko je to jedna jedno-stavna osoba kojoj su Konavle uvijek bile na prvom mjestu. Također, velika zahvala Ivu Bobiću koji je jedan od za-četnika ugostiteljstva na našim prosto-rima i čestitam mu još jednom na na-gradi za najbolji restoran Večernjakove patrole za što je dobio njihovu ‘Veliku zvijezdu”, rekao je načelnik Lasić.”Nažalost gospar Miho Radović nije mogao biti s nama, ali će u njegovo ime nagradu preuzeti njegov sin Mario. Za njegov dugogodišnji rad, posebice s djecom, ovom prilikom izražavam veliku zahvalnost”, istaknuo je on. Na-čelnik Lasić na sjednici je s posebnim pijetetom uručio Zahvalnicu Općine Konavle Mihu Katušiću, koji je kao mla-dić prošao pakao ratnog zarobljeništva u Zenici i Foči, a kao pripadnik Hrvat-ske vojske sudjelovao je u oslobađanju Knina u akciji Oluja.”Miho hvala ti na svemu što si napravio u stvaranju hrvatske države. Zbog tvog samozatajnog života ljudi vjerojatno ni ne znaju tvoj ratni put i sve što si pro-šao u Domovinskom ratu. Snimka na kojoj ti šalješ pozdrav Konavlima iz ak-cije Oluja ostala je uklesana u sjećanju svakog Konavljanina”, rekao je načelnik Lasić.Na kraju svečane sjednice Tereza Ke-sovija zapjevala je Konavle moje na oduševljenje svih prisutnih.

PRIDVORJE

Dan Općine Konavle 2020.

14 glasgrada 23.10.2020. 812

COVID-19

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEČetvrtak, 15. listopada 2020. – 20 novozaraženih

Petak, 16. listopada 2020. -11 novozaraženih

Subota, 17. listopada 2020. – 38 novozaraženih

Nedjelja, 18. listopada 2020. – 20 novozaraženih

Ponedjeljak, 19. listopada 2020. – bez novozaraženih

Utorak, 20. listopada 2020. – 24 novozaraženih

Srijeda, 21. listopada 2020. – 27 novozaraženih.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 12 osoba pozitivnih na koronavirus. U posljednja 24 sata obrađeno je 138 uzoraka, a od po-četka pandemije analizirana su uku-pno 17 378 uzorka

U samoizolaciji je 521 osoba, a u po-sljednja 24 sata nije zabilježeno niti jed-no kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 87 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i da-lje apelira na građa-ne da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

(GLAS GRADA JE ZAKLJUČEN U SRIJEDU,

21. LISTOPADA 2020.)

Sporazum o suradnji u korištenju protupožarnog sustava videonad-zora u dolini Neretve potpisan je u petak. 16.listopada u Metkoviću uz nazočnost župana Nikole Dobro-slavića, zamjenice Žakline Marević i ravnateljice JU RRA DUNEA Melani-je Milić.Sporazum su potpisali ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima Prirode DNŽ ravnate-ljica Marijana Miljas Đuračić, za-povjednik JVP Metković Jure Pilj, zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović te zapovjednik Jav-ne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Stijepko Krilanović.Nakon potpisivanja slijedio je obi-lazak operativnog centra JVP Met-ković gdje se provodi monitoring video prijenosa.Inače, ovaj sporazum je potpisan u sklopu projekta Promicanje održi-vog razvoja prirodne baštine doline Neretve. Ukupna vrijednost pro-jekta iznosi 14.356.064,90 kn, od čega je 10.536.054,01 kn financirano sredstvima Europske unije. Projekt je započeo 1. srpnja 2017., a završava 30. listopada 2020. godine.S ciljem očuvanja, zaštite i aktivnog upravljanja zaštićenim područja, Ramsar područjem Delta Neretve i područjem europske ekološke mre-že Natura 2000 Delte Neretve, i

sveukupnom bioraznolikosti, Javna ustanova je u predmetnom projek-tu kroz aktivnost uspostavila sustav protupožarnog videonadzora u do-lini Neretve. Cilj uspostave sustava protupožarnog videonadzora u do-lini Neretve je unaprijediti nadzira-nje i nadgledanje teritorija, a pose-bice nepristupačnih i nepreglednih terena te u skladu s time omogućiti pravovremenu reakciju nadležnih vatrogasnih postrojbi u gašenju ini-cijalnih požara, kao i obradu požari-šta u cilju pronalaska počinitelja.Kamere visoke rezolucije s pripada-jućom opremom za nadzor su po-stavljenje u području europske eko-loške mreže Natura 2000 točnije na brdu Babina Gomila (na nadmorskoj visini od 725 m) i u području zna-čajnog krajobraza Predolac-Šibeni-ca (na vodospremi) u cilju nadzora, rane detekcije početnih (inicijalnih) i prevencije požara tršćaka, ali i šum-skih požara. Na taj način omogućen je nadzor cijelog područja Neretve, a posebice se nepristupačnih terena tzv. ševara. Kamerama će upravljati i područje nadzirati Javna vatrogasna postrojba Metković. Također, kame-re su umrežene u postojeći sustav protupožarnog videonadzora Du-brovačko-neretvanske županije koji je smješten u operativnom vatro-gasnom centru u Dubrovniku te su umrežene u sustav nadzora Službe

za zaštitu od požara i Službe čuvara prirode Javne ustanove za upravlja-nje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.Sustav tehničke zaštite kroz sustav protupožarnog videonadzora je primarno fokusiran na prevenciju i ublažavanje šteta od prirodnih ri-zika i katastrofa od požara i to kroz ranu detekciju početnih (inicijalnih) požara na nepristupačnim tereni-ma; poboljšanje, promicanje i jača-nje institucionalnih kapaciteta (sek-tora zaštite prirode, vatrogastva, policije i redarstvenih snaga) kao i poboljšanje spremnosti na reagira-nje i intervenciju te smanjenje šteta u području ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve kao i zaštićenim područjima u području delte Nere-tve.Kroz edukaciju lokalnog stanovniš-tva i ovakve projekte nastoji se uka-zati na probleme koji nekontrolira-ni požari tršćaka i dim koji nastaje čine kvaliteti života lokalnog sta-novništva i prirodnim vrijednostima doline Neretve. Kako bi se očuvala močvarna staništa te prirodne vri-jednosti neretvanskog kraja, apelira se na sve stanovnike i posjetitelje, da ukoliko uoče nove požare ili sumnju na iste, isto žurno prijave nadležnim vatrogasnim službama na broj 193 ili neposredno na jedinstveni broj hit-nih službi 112.

PODRUČJE EUROPSKE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 I ZAŠTIĆENA PODRUČJA U DELTI NERETVE

Uspostavljen sustav protupožarnog videonadzora

812 23.10.2020. glasgrada 15

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

Prije početka zatvorene sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o sigurnosti tajnih podataka u aferi Janaf, glavna državna odvjetnica se obratila medi-jima.Govoreći o korupciji i kriminalu, rekla je kako su ona i njezini, stručno i hrabro zagri-zli u tu jabuku. I umjesto pohvale za griženje crvljive jabuke, prozivaju ih nesposobnima i nestručnima, što je nju jako razočaralo. S nelagodom je priznala, da u DORH-u nisu svi Supermeni, da i oni nekad griješe, ali i priznaju greške. Nije navela ni jednu prizna-tu grešku, ni koliko je ikoga koštala odbitka od plaće.A profesor dr. Domazet-Lošo junior, evolu-cijski genetičar, voditelj je međunarodnog tima znanstvenika, koji su došli do novih važnih spoznaja o prvim oblicima života.Vijest ne bi bila osobito senzacionalna, da nije navedeno, kako su međunarodnim znanstvenicima uz bok, do novih spoznaja o prvim oblicima života pomogli i ugled-ni znanstvenici s Hrvatskog Katoličkog Sveučilišta. Tako su svi zajedno otkrili, da se bakterijski bio-filmovi ponašaju poput - embrija.Šira javnost naravno, pojma nema o biologi-ji i ponašanju bakterija. Zato i ne razumije, kako će katolička znanost gledat na ubija-nje bakterija, koje se ponašaju k’o embriji. A embriji imaju – dušu. Očekuje se, da nadlež-ni odma’ zabrane ubijanje embrija, a da se Adama, njegovo rebro, Evu i jabuku, nikad ne pristane nazivat – evolucijom. Čudi ih je-dino, što bacaju pare na istraživanje. Bilo bi puno lakše i brže do otkrića doć’ na Kapto-lu, odma dobit odgovor, kad je nast’o život i kako ga je i ‹ko stvorio. Ma, bi li ovo vragu palo na pamet?Jasno je sad k’o dan, da su Banski dvori i Sabornica bili na meti napadača, koji je na Markovom trgu ranio policajca. Premijer je to zn’o od prvoga dana. Jednostavno je svjestan svojih vrijednosti, na koje su ljubo-morni i ljevica i krajnja desnica. A oni huš-kaju narod, pa onda njihov govor mržnje u društvu, stvara opasnu klimu, koja samo po-goduje opakim teroristima, da se upuštaju u zločinačke akcije. Eto.Pogođeni ovim zlobnim optužbama, neki od spomenutih su odgovorili, da paranoja nije

kod nikoga poželjna, a osobito ne kod pre-mijera. Pa su, negirajući ikakav svoj govor mržnje, običnim rječnikom naveli mogući spisak od 2 milijuna i osamsto dvadeset tisuća onih zlikovaca, koji bi vlastima rado o glavi radili. Naime, nabrojali su, kako u Hrvatskoj ima 2 milijuna građana na rubu siromaštva, 370 tisuća ovršenih, 450 tisuća iseljenih. Pa tri broji. Svaki od njih može ‘pu-knut’, ne daj dragi Bože!A premijer je znao reć’, kako je on pobije-dio na izborima i može, što god hoće. Pri tom nije mislio na, recimo, ukidanje župa-nija, općina od tristo stanovnika i gradova od tri tisuće. Nije mislio na primjer, izvršit reviziju pretvorbe, svih lažnih mirovina, od partizanskih do lažno-braniteljskih. Uništit korupciju u svojim redovima i poništit sve saborske povlastice! Pa onda pozvati ljude iz svijeta, da se vrate doma kako bi gradili bolju zemlju!E pa zato se sad naš premijer mora vo-zit oklopljenim Mercedesom, na kojega se može montirat mitraljez. Jedan od onih ku-pljenih za europske činovnike, dok smo hra-bro vodili cijelu EU u Zagrebu. I predsjednik države, čije dvore još ni’ko nije napad’o, do-bit će, za svaki slučaj, isto oklopno vozilo. Što ti je višestranačje, sloboda i demokra-cija. Nekadašnjega mrskog diktatora Joza Broza, jedino je kiša mogla spriječit, da se balkanskim gradovima vozi u - kabrioletu! A

ne zato što je Mercedes bez krova jeftiniji. I nije baš, da mu je falilo oklopnjaka.Nakon što je počeo drugi val pandemije, evo i prvog vala ovrhe građana. A država se nije nagodila s vele-drogerijama, kojima za lijekove duguje silne milijarde. Umjesto plaćanja dugova, ministar zdravlja se bavi crnom kronikom; čitanjem zaraženih i umr-lih. A ovi sad prijete obustavom isporuke lijekova. Hrvati s pažnjom iščekuju premije-rovo objašnjenje, kako vlada nije odgovorna za ovo, nego građani, koji zlopamte njegove hvalospjeve o dvogodišnjim suficitu budže-ta. A dužni 5 milijardi, samo za lijekove. K’o da se hvališ punim takulinom solada, a po špazima imaš duplo više neplaćenih računa.Upućeni vjeruju, da će vlada nekako nać’ pare i za avione i za lijekove. Čim ih otkri-ju skrivene po garažama i gepecima auta. I to brzo, kako se ne bi ovršila država, na isti način, na koji se ovršuju njezini građani.Pomicanjem sata jednu uru nase, u nedje-lju završava ljetno računanje vremena, izvi-jestili su nas stručnjaci iz Državnog ureda za mjeriteljstvo. Neki kritiziraju uputu ovog prevažnog ureda za gubljenje vremena tvr-deći, da je smiješno uputstvo kako moramo pomicat satove. Jer, micali mi ili pomicali satove, vrijeme pokazuje - isto. Dovoljno je kažu, pomaknut samo kazaljke sata. Kako li je tek onima, koji nemaju satove s kazaljka-ma? Vražje digitalno doba!

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA PIŠE: MARIO KLEČAK

Suficit budžeta, a dužni 5 milijardi, samo za lijekove

16 glasgrada 23.10.2020. 812

DLJI I ZAKLADA CABOGA STIFTUNG

Radionice kreativnog pisanja u ljetnikovcu Bunić-KabogaU organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, radionicu kreativnog pisanja u ljetnikovcu Bunić-Kaboga vodit će Mi-roslav Mićanović i to u dva turnusa po četiri dana, od 28. do 31. listopada te od 19. do 22. studenoga. Radionica će se održavati od 18 sati, a vikendom u jutar-njim satima.Ova radionica kreativnog pisanja je za-mišljena kao mjesto pisanja i čitanja, otkrivanja mogućnosti da se jednostav-nošću i igrom dođe do onoga što se ne-rijetko u procesu učenja izgubi: sponta-nost, osjećaj za govor svakodnevnoga, domišljanje i discipliniranje vlastite pje-sme priče, koju želimo govoriti, zapisati. Pisanje će se na radionici pokazati kao potreban i dobrodošao način struk-turiranja vremena i kreiranja životnog prostora, stvaranja lirskoga intimnog dnevnika, prepoznavanja važnosti vla-stite uloge i načina intervencije u poe-ziji, prozi, ili drugim pisanim formama. Polaznici će imati priliku naučiti kako pjesmu, kratku priču, zapis, sravniti s je-zikom svakodnevice i osobnim životnim iskustvima. Kako pisati i opisivati, inter-pretirati, koja su uporišta i kako se ori-jentirati u magiji, figurama i skrivenim mjestima i značenjima teksta. Voditelj je hrvatski književnik i pjesnik Miroslav Mićanović, ujedno i ovogodiš-nji dobitnik Nagrade Goranov vijenac za cjelokupni pjesnički opus i ukupan do-prinos hrvatskoj književnosti. Mićanović objavljuje poeziju, prozu i kritike na ra-diju, u dnevnim novinama i časopisima, a tekstovi su mu nagrađivani i uvrštava-ni u različite antologije, izbore, preglede te prevođeni na druge jezike. Redovno sudjeluje na hrvatskim i europskim knji-ževnim festivalima te vodi radionice kreativnog pisanja diljem Hrvatske. Radionica je namijenjena kako onima koji već pišu poeziju ili prozu tako i po-četnicima, no broj sudionika je ograni-čen pa se potrebno prijaviti na e-mail adresu: [email protected] do utorka 27. listopada u 12 sati.Dubrovačke ljetne igre svoje programe organiziraju u skladu s Preporukama za sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manife-stacija koje izdaje HZJZ-a, te se publiku moli da se istih pridržava.

KARLA LABAŠ

Ciklus Jesenji glazbeni moskar koji organizira Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja se koncertom ovoga petka, 23. listopada u atriju Kneževa dvora. Gudačkim sastavom Dubro-vačkog simfonijskog orkestra ravnat će Ivan Hut, dok će kao solist na koncertu nastupiti violist Šimun Končić. Početak koncerta je u 20 sati.Na programu ovog koncerta nalaze se Moba

Šime Dešpalja, Dubrovačka suita za gudače Ludomira Rogowskog, Serenada za gudače češkog kompozitora Josefa Suka, dok će pu-blika dubrovačkog violista Šimuna Končića imati priliku čuti u Žalobnoj suiti Paula Hin-demitha. Riječ je o suiti za violu i gudački orkestar na-pisanoj 1936. godine i to u samo jedan dan, a u spomen na engleskog kralja Georgea V.

Nakon vrhunskih cabareta „Splićanke“ i „Pre-ko veze“ koji su oduševili publiku, Ivan Leo Lemo oduševljava svojim najnovijim cabaret hitom – Vla Vla Vlajland! Predstava u izvedbi Ecije Ojdanić gostuje u Kazalištu Marina Dr-žića 24. listopada u 19h te u 21h istog dana.Vla Vla Vlajland svojevrsni je nastavak hit ko-produkcije kazališta Kerempuh i kazališta Moruzgva koji su započeli u cabaretu „Pre-ko veze“, gdje je posebnu simpatiju publike privukao lik Vlajne, čistačice koja se na sebi svojstven način borila za svoju egzistenciju te tom borbom doživjela prosvijetljenje kroz

spoznaje atipične za vlastitu stereotipnu po-ziciju. Ovu narodnu heroinu sudbine je od-vela, a gdje drugdje, do u Njemačku! U zemlji snova naših gastajbajtera snašle su je brojne pustolovine kojima ona stoički odolijeva ko prava zdravorazumska žena s kamenjara, čvr-sto gazeći sve prepreke koje život stavlja pred nju, uključujući i čudno doba korona virusa u svijetu. Cabaret Vla Vla Vlajland svojevrsni je i hommage velikanki dijalektalne stand up forme Neli Eržišnik. Rezervacije ulaznica ne tel. (020) 321 088 ili na e-mail: [email protected] / online kupovina putem www.ulaznice.hr

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Vla Vla Vlajland u Gradu ove subote

JESENJI GLAZBENI MOSKAR

Gudači DSO-a, dirigent Ivan Hut i violist Šimun Končić

812 23.10.2020. glasgrada 17

Dubrovačke knjižnice manifestaciju Mjeseca hrvatske knjige otvorile su 15. listopada izložbom starih udžbenika iz fonda Znanstvene knjiž-nice Dubrovnik pod naslovom „Knjige dubrovačkih đaka kroz povijest od 16. do 19. stoljeća“. Izložba je posvećena obrazovanju u Dubrovniku kroz stoljeća. Autorica izložbe Lucija Kukica Ćosić, dipl. knjiž., ovom izložbom htjela je pokazati javnosti iz kojih knjiga su dubrovački đaci učili kroz četiri stoljeća bogate dubrovačke povijesti te koliki nivo ob-razovanja su imali. Izložene knjige su bile fond knjižnice isusovačkog kolegija Collegium Ragusinum i obrazovnih ustanova koje su djelova-le nakon njega, te iz ostavština dubrovačkih obitelji koje su sada dio Zbirke starih i rijetkih knjiga Znanstvene knjižnice. Zastupljeni su svi školski predmeti; od retorike, gramatike, prava, filozofije, teologije, geografije do književnosti, biologije, fizike i matematike. Knjige su na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Među zanimljivim naslo-vima ističu se djela Ruđera Boškovića, rimskog gramatičara Aeliusa Donatusa, djeda Charlesa Darwina Erasma, Corpus Iuris Civilis iz 1599, prvi rječnik s hrvatskim kao početnim jezikom Jakova Mikalje iz 1649. godine, gramatika Manuela Alvaresa iz 1758. Najstarija knjiga je povijest Franačke tiskana u Parizu 1550. godine. Osim autorice, u rea-lizaciji izložbe sudjelovali su Paula Raguž, Marijana Krilanović i Robert Kralj. Ovu izložbu, koja se može pogledati do 15. studenoga 2020. na trećem katu Znanstvene knjižnice (Ul. Cvijete Zuzorić 4), Dubrovačke knjižnice napravile su u sklopu Dana europske kulturne baštine, Mje-seca hrvatske knjige i projekta Kultura u điru.

FOTO: VEDRAN LEVI

KOLARIN - “KARAOKE SHOW”

Gostovanje u Kaštel LukšićuZgode i nezgode sestara Senke i Branke i podstanara Teodora u pred-stavi “Karaoke show”, autora Davora Špišića, u režiji Paola Tišljarića, je na programu u četvrtak, 22. listopada u 20 sati u Kazalištu Marina Držića. Ova predstava gostuje u petak 23. listopada na manifestaciji 10. Dani Kaštelanskog kazališta u Kaštel Lukšiću. Ovo je prva scenska izvedba „Karaoka“ na hrvatskom jeziku, na jeziku na kojem je drama napisana. U predstavi igraju: Jelica Čučević, Darija Mikulandra Ža-netić i Leo Mrkić. Uz režiju, Paolo Tišljarić potpisuje i scenografiju a autorski tim još čine kostimografkinja Tea Bašić Erceg, autor glaz-benih aranžmana Giorgio Baranac, Sebastijan Vukosavić kao glas TV spikera, ton majstor Milan Tomašić i inspicijentica Virginia Bolfek.

U suradnji Dubrovačkih knjižnica i dubrovačke podružnice Insti-tuta za jezik i jezikoslovlje četvrtu godinu za redom započele su radionice dubrovačkog govora. Radionice su, kao i prethodnih go-dina, osmislile voditeljica dubrovačke podružnice Instituta dr. sc. Ivana Lovrić i nastavnica Hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica. Za po-trebe čitanja ulomaka angažiran je dubrovački glumac Edi Jertec. Zbog epidemioloških mjera radionice se održavaju virtualno putem Zoom aplikacije.Radionice su krenule prošli tjedan, a nastavljaju se na onom mjestu gdje ih je lani prekinuo korona virus. Ove godine slušaju ih učeni-ci šestih i sedmih razreda osnovnih škola na području grada Du-brovnika. Bit će održavane u dva ciklusa: jesenskom i proljetnom, s tim da se jesenski ciklus nastavlja na prošlogodišnji jesenski ciklus. Prošle godine nastavnica Nikolina Kuraica je s tada petim i šestim razredima započela radionicu naslova „Đir po govoru Straduna“. Učenici su se tada prvi put susreli s ovim radionicama, upoznali s dubrovačkim govorom, njegovim položajem u hrvatskom jeziku, ali i s tekstom Nade Skatolini „Bez Straduna nikad se nije moglo“, od-nosno njegovom leksičkom razinom koja je učenicima tog uzrasta obično najbliža. Ideja je da se kroz radionice koje upravo kreću, isti ti učenici sada upoznaju s fonološkom, morfološkom i sintaktičkom razinom u ovom dubrovačkom tekstu.Velika novost je da se radionice po prvi put, zbog epidemioloških mjera, održavaju online putem Zoom aplikacije. Učenici na taj način mogu ‘uživo’, a opet virtualno, kroz zajedničke aktivnosti, kvizove, razgovor i rad „prošetati“ dubrovačkim govorom. Prosječno traja-nje radionica za jedan razred je 45 minuta, a svaka skupina učenika polazit će dva sata radionica (u listopadu i u ožujku).Cilj ovih već tradicionalnih radionica je osvijestiti kod djece što je to dubrovački govor, osposobiti ih za to da prepoznaju dubrovačke riječi i razlikuju ih od riječi koje pripadaju standardnom jeziku. Na taj način će se pokušati kod učenika razviti svijest o vlastitom govo-ru, pomoći boljem poznavanju hrvatskoga standardnoga jezika, ali i odgovoriti na pitanje koji je položaj dubrovačkog govora u njemu. Pored toga, kao i svake godine, cilj organizatora je osluhnuti koliki je stvarni interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom. Do sada su učenici pokazali entuzijazam, interes i želju za ponovnim polaženjem ovakvih radionica.

POČEO MJESEC HRVATSKE KNJIGE:

Otvorena izložba „Knjige dubrovačkih đaka kroz povijest od 16. do 19. stoljeća“

DUBROVAČKE KNJIŽNICE I DUBROVAČKA PODRUŽNICA INSTITUTA ZA JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

Dubrovački osnovnoškolci ove godine virtualno uče dubrovački

18 glasgrada 23.10.2020. 812

Tema novoizašle knjige Nede Kovačić Tijelo kao dokaz smještena je na dodirnom bridu povijesti medicine i prava, a važna je i po tome što otvara šira pitanja o promjenama u dubrovačkom društvu u zadnjem stoljeću Republike. Vještačenja rana i drugih trago-va na tijelu žrtve, ispitivanje uzroka nasilne smrti ili trovanja odgovarala su na neka pre-sudna pitanja u kaznenom postupku, koja suci nisu mogli sami razriješiti.Autorica vrlo uvjerljivo pokazuje kako su medicinska vještačenja, koja su se u Du-brovniku provodila još u srednjem vijeku, vremenom postajala kompleksnija, prateći razvitak medicinskih spoznaja i formiranja profesionalnih standarda. Stoga se prema kraju 18. stoljeća smanjuje potreba za vje-štačenjima brijača-ranarnika i primalja, a medicinska vještačenja prelaze u domenu sve brojnijih liječnika u državnoj službi, ško-lovanih u inozemstvu.Osim utvrđenja vrste i anatomske lokaci-je ozljede, vještaci su bili u stanju ponuditi prognozu ozbiljnosti i posljedica ozljede, utvrđivali vjerojatno sredstvo izvršenja, procjenjivali trajna tjelesna oštećenja i uma-njenu radnu sposobnost, a u slučajevima trovanja ispitivali i otrove.Iz opsežne proučene arhivske građe crpe se i informacije o postupcima liječenja, o pro-mjeni uloge bolnice i o pokušajima države da kroz obaveznu liječničku prijavu tragova kontrolira nasilje u društvu te potvrđuje da je sredinom 18. stoljeća u Dubrovniku došlo do relativno naglog opadanja tjelesnog na-silja, kao i drugdje u razvijenoj Europi.Izvanredno solidna istraživanja Nede Kova-čić na velikom broju sudskih predmeta daju pouzdanu sliku razvitka medicine, djelova-nja sudskog mehanizma i promjena u du-brovačkom društvu u posljednjem stoljeću Republike, a brojni primjeri utkani u tekst i doneseni u prilogu doprinose uvjerljivosti argumentacije i živopisnosti knjige, za koju se može očekivati da će privući i širu pu-bliku.

IVANA CVJETANOVIĆ

ZAVOD ZA POVIJESNE ZNANOSTI HAZU U DUBROVNIKU, 2020.

Prikaz knjige Nede Kovačić: Tijelo kao dokaz

INFO VIJESTI

MJESEC HRVATSKE KNJIGEPredavanje Olivere DrutterU suradnji Centra za integrativni razvoj Du-brovnik i Dubrovačkih knjižnica 16. listopa-da održalo se predavanje terapeutkinje po CIR metodi Olivere Drutter koja je govorila o tome zašto je tjelesno orijentirana psiho-terapija dobar izbor. Drutter ističe kako je psihoterapija ‘dobar izbor’ jer da možemo sami sebi pomoći, onda bi svi bili ‘zadovolj-ni, sretni i funkcionalni’.Predavanje se održalo u sklopu Mjeseca hr-vatske knjige koji se ove godine održava pod motom „Razlistaj se!“.

Radionica izrade prirodne kozmetikeU okviru programa Mjeseca hrvatske knjige, koji se ove godine održava pod motom „Ra-zlistaj se“ i posvećen je planeti Zemlji, Du-brovačke knjižnice su 17. listopada organi-zirale radionicu izrade prirodne kozmetike pod vodstvom Veronike Duda.Svoje višegodišnje iskustvo u izradi koz-metike na prirodnoj bazi, Duda je podijeli-la s polaznicima radionice, a nju je upravo zdravlje natjeralo da se vrati prirodnome.- Koža je naš najveći organ i moj izbor je da na nju ne stavljam ništa što nije jestivo. Pri tome svakome ostavljam na izbor da koristi što želi. Današnja radionica je uvod u nekoliko jed-nostavnijih pripravaka koje svatko od može napraviti doma u vlastitoj kuhinji sa sastoj-cima koje već vjerojatno ima. Što je najvažnije svi ti sastojci su jestivi i ne bi trebalo biti negativnih efekata tih pripra-vaka – kazala je, uz ostalo, Duda.Na radionici su se izrađivali balzam za usne, dezodorans i pasta za zube, a svaki polaznik svoje pripravke odnio je kući zajedno s re-ceptom.

DURA I DUBROVAČKE KNJIŽNICEPredavanje prof. Ivana CikatićaU sklopu Mjeseca hrvatske knjige koji je ove godine posvećen planeti Zemlji, i povodom Europskog tjedna održivog razvoja 2020. u suradnji DURA-e i Dubrovačkih knjižni-ca u petak 23. listopada 2020., održat će se predavanje prof. Ivana Cikatića ”Zdravlje, prehrana, okoliš (što sve ne znamo?)”. Ovo predavanje održat će se u Čitaonici Narod-ne knjižnice Grad s početkom u 18 sati.

U VELIKOJ VIJEĆNICIUpriličena svečana prisega sudaca porotnikaU Velikoj vijećnici u Dubrovniku u ponedje-ljak, 19.listopada je upriličena svečana pri-sega sudaca porotnika Dubrovačko-nere-tvanske županije. Kako je uvodno istaknula

predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović na 17. sjednici skupštine, održanoj 5. listopada, donesena su Rješenja o imeno-vanju sudaca porotnika, kojim su u skladu sa člankom 119. Zakona o sudovima imeno-vani suci porotnici Županijskog suda u Du-brovniku, te suci porotnici za mladež Žu-panijskog i Općinskog suda u Dubrovniku.”Napomenula bi da je u pravnom sustavu Republike Hrvatske funkcija sudaca po-rotnika vrlo važna kao glas javnosti u su-stavu. Stavovi sudaca porotnika, temeljeni na njihovom životnom iskustvu, poštenju, značaju i logici pomažu profesionalnim su-cima kod donošenju odluka u sudskom vi-jeću. Suci profesionalci, predsjednici vije-ća, katkad zbog prevelike preopterećenosti pravnim normama i rutinom izgube iz vida onaj životni, iskustveni i logični dio prav-nog predmeta, te suci porotnici u takvim slučajevima služe kao jedna vrsta savjetni-ka i korektiva. Suci profesionalci uvažavaju životno i iskustveno mišljenje porotnika, a porotnici prihvaćaju pravnu i činjeničnu argumentaciju sudaca profesionalaca, te u toj simbiozi doprinose približavanju poj-mova „pravo“ i „pravda“ u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Želim Vam sve najbo-lje u Vašem radu i da, kao suci porotnici, donosite što pravičnije i pravednije odluke i time pridonesete ostvarenju boljeg prav-nog sustava”, rekla je predsjednica Kosović. Nove suce porotnike pozdravila je u ime župana Dobroslavića zamjenica Marević koja se novim sucima zahvalila na njihovom doprinosu te im poželjela uspjeh u radu.

ŠKOLSKA SHEMAŽupanija i ove godine osigurala zdravu hranu za učenike osnovnih i srednjih školaDubrovačko-neretvanska županija i u ovoj školskoj 2020./2021. godini u osnovnim i srednjim škole kojima je osnivač provodi projekt Školska shema. Riječ je o uspješ-nom projektu sheme voća i povrća te mli-jeka i mliječnih proizvoda koji se u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kontinuira-no provodi u županijskim školama još od 2013. godine, a u svrhu promoviranja zdra-vih prehrambenih navika u svakodnevnoj prehrani, oblikovanja prehrambenih navika djece i ograničenja unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli te omogu-ćavanja školskoj djeci dodatnog obroka svježeg voća ili povrća, mlijeka ili mliječnih proizvoda.Osnovne i srednje škole samostalno ugova-raju nabavu voća te mlijeka i mliječnih pro-izvoda od dobavljača odobrenih od strane navedene Agencije, dok je Dubrovačko-ne-retvanska županija kao osnivač škola pod-nositelj zahtjeva za potporu. Ukupna vri-jednost projekta za 2020./2021. školsku godinu iznosi 174.500,00 tisuća kuna.

812 23.10.2020. glasgrada 19

U samostanskim prostorima od samog početka izgradnje obav-ljali su se ukopi pokojnika, a ve-ćina grobova bila je u klaustru. Zapisi o ukopima prije velikog potresa 1667. nestali su, vje-rojatno u požaru koji je samo-stan zahvatio nakon potresa. Za razdoblje nakon toga sačuvano je nekoliko knjiga u kojima su imena pokojnika koji su poko-pani u crkvi, kapitularnoj dvo-rani, sakristiji i u klaustru. Ru-kopisi se čuvaju pod brojevima 311 i 415.Od poznatijih imena koja su

tu zapisana, ističu se među franjevcima: Andrijašević Vi-tal, 1688.; Bernardin iz Tulona 1742.; Inocent Grgić, 1776.; Ivan Sebastijan Slade, 1777.; Paško Baletin, 1792.; Ivan Krizostom Klešković, 1796.; Serafin Gurić, 1835.; i drugi. Tu su ukopani i neki biskupi franjevci ili oni koji su uz samostan bili vezani, kao što su: Jacint, biskup stonski, 1693. u crkvi ispred oltara sv. Josipa; Hijacint Tvrtković, 1693. biskup stonski; Nikola Ferić, biskup Mrkana i Trebinja, 1739. iza glavnog oltara u biskup-

ski grob; Mario Andrijašević iz Popova, biskup nikopoljski, zatim nadbiskup filipopoljski, 1740. u sredini dvorane kapitu-la; Anđelo Franchi nadbiskup dubrovački, 1751. iza glavnog ol-tara; Frano Volanti, bivši biskup stonski, 1774. u sredini kapitula; Benedikt Zuzeri, biskup sofijski, 1778. iza glavnog oltara; i Luigi Spagnoletto, biskup dubrovač-ki, 1799. iza glavnog oltara u bi-skupski grob; i drugi.Osim toga u prostorima samo-stana grobnice su imale ple-mićke obitelji: Bona, Binciola, Bobali, Bucchia, Caboga, Cer-va, Gethaldi, Gondola, Pozza, Procoli, Ragnina, Resti, Saraca, Sorgo, Stay, i druge. U njemu su i vječni mir našli: Miho Brajkov, prva polovica 14. stoljeća, a nad-grobni mu je natpis na pilonu 1.; Đino, sin Aleksija, 1363.; Marin (Maroje) Klementov Gučetić, 1369. u sarkofagu u klaustru; Radun klesar, 1428., a nadgrobni

mu je natpis na pilonu 1; Carlo od Chabraia, 1574. u klaustru; Miho Pracat, 1607. u klaustru blizu kapitularne dvorane; Mic-hele di Luca, urar i sabljar, 1608. u klaustru pred vratima propo-vjedaonice; Resti Gunio Nikolin, 1636. u sakristiji; Ivan Gundulić, glasoviti pjesnik, 1638. u crkvi blizu glavnog oltara; Stay Ma-rija, žena slikara Benka, 1648. u klaustru; Sorgo Nikola Gange, 1662. u kapitulu u kapeli sv. Ni-kole; Bunić Nikola Franov, knez, 1683. u vlastiti grob u kapeli sakristije; Matija Kopčić, 1659. u klaustru; Bernardin Ričardić, 1716. u crkvi ispred oltara; Gr-gić Marko, 1737. u crkvi; Nikola Bošković, brat Ruđera Boškovi-ća, 1722. u crkvi, grob br. 8; Resti Giunio Antonio, 1735. u sakristi-ji; Andrija Altesti (Altestić), 1750. u klaustru; Anica Bošković, se-stra Ruđera Boškovića, 1804. u crkvi, grob br. 10.; i mnogi drugi.

FRA STIPE NOSIĆPloča Altestija

KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

Poznati pokopani u samostanu

Nadgrobna ploča Miha Pracata

Zapis o upisu pokopa Miha Pracata

MLJETRADIONICA ODRŽIVOG PLETENJANastavno na suradnju koja je započela s projektom Nimfa Calypso i rezultirala prvim hrvatskim suvenirom održivog dizajna, evo kratke priče o novom zajedničkom projektu i nastavku uspješne suradnje.Povodom 60. rođendana JUNP Mljet u su-radnji s Galerijom “Stara skula”, Općinom Mljet i Ministarstvom kulture organizirana je edukativna radionica održivog pletenja koja se održala u Galeriji “Stara skula” od 15.10. do 18.10.2020.

Na radionici je u tri dana sudjelovalo uku-pno 40 polaznika, od čega 35 djece što je veliki uspjeh s obzirom da škola ima 50-tak učenika i učenica.Djeca su pletenjem rukama bila oduševljena jer je tehnika koju im je prenijela voditelji-ca radionice Mihaela Marković jednostav-na i relativno brzo su dobili prve rezultate, što ih je samo potaknulo da stvaraju i da-lje. Među djevojčicama posebno se ista-knula Stela Nikolić, učenica 3. razreda, čiji

su radovi odskakali od ostalih i po dizajnu i po uporabnoj vrijednosti. Napravila je mali ruksak od gume te košaru za igračke koristeći kombinacije poliesterskih traka i gume u raznim bojama, vješto ih kombini-rajući tako da je krajnji rezultat zaista bio zadivljujući.Djeca su kolektivno izrazila želju za ponov-nom radionicom u skorijem periodu, tako da se nadamo da ova prva mljetska radioni-ca neće biti i posljednja.

20 glasgrada 23.10.2020. 812

mi gore,

on dole

foto by

ĐIVO MAJSTOROVIĆ

broj 212

POSTANITE I VI AUTOR NASLOVNICE MOZAIKA!Poštovani čitatelji, šaljite nam svoje fotografije na mail:

[email protected] te na taj način kreirajte naslovnicu Mozaika. Molimo imajte u vidu da, uz naziv fotografije i imena autora, pošaljete

odgovarajuću dimenziju fotografije kao i odgovarajuću kvalitetu za tisak.

Uredništvo zadržava pravo kadriranja fotografije za objavu kao i promjenu naslova

2 mozaik 23.10.2020. 212

Biblijski Bog je Bog kojemu je stalo do svakog čovje-ka, a osobito onog slabog i ugroženog. Puno je sveto-pisamskih mjesta kojima bismo se mogli poslužiti da bismo ovo potvrdili. Današnja liturgija je izabrala ulo-mak iz Knjige Izlaska. U ovom se ulomku Bog zalaže za strance kojima ne smije biti činjena nepravda, udovice i siročad koji ne smiju biti ucviljeni te siromahe koji ne smiju biti potlačeni lihvarskim kreditima i kamatama te ostavljeni bez osnovnih životnih potrepština. Ovo je, u odnosu na druga zakonodavstva tog vremena, a nažalost i u odnosu na neke suvremene zakonodavne propise, bio velik iskorak u čovjekovu korist. Taj iskorak pokazuje da je Bog Izraela drugačiji Bog od drugih koji to zapravo niti nisu, ali i da je izraelski narod drugačiji od drugih naroda.

Nažalost, kao što je izraelski narod često lutao između vjere u Boga i poganskih božanstava, tako je često lutao i u pravom razumijevanju ovih zapovijedi. S vremenom se dogodilo to da, iako su Božje zapovijedi bile veoma jednostavne jer su u središte stavljale čovjeka i njegovo dobro, zapravo više i nisu bili sigurni što to Bog zapovije-da i koje su to zapovijedi doista važne. U Isusovo vrijeme se učilo da u Bibliji postoji čak 613 zapovijedi, od čega je 365 negativnih, dakle ono što se ne bi smjelo činiti, a 248 pozitivnih, dakle ono što bi trebalo činiti. Neki su smatrali da su sve ove zapovijedi jednako važne. Drugi da bi ipak trebalo postojati neko stupnjevanje. Neki su držali da je temeljna zapovijed poznati Shema Israel (Čuj Izraele), koji govori o ljubavi prema Bogu sa svim srcem, dušom i snagom. Drugi su u središte stavljali ljubav pre-ma bližnjima. Među njima osobito je poznat rabin Hilel (oko 70. pr. Kr. – oko 10. pr. Kr.), jedan od najvažnijih židovskih učitelja u povijesti, koji je sav Zakon sveo na jednu rečenicu: Što ne želiš da drugi učini tebi, ne čini ni ti drugome! Ovo je sav Zakon, a sve ostalo je komentar. Ovo je otprilike okvir u kojemu su farizeji, ponovo s nam-jerom da ga iskušaju, Isusu postavili pitanje o najvećoj zapovijedi u Zakonu. Iz njihovog se pitanja može naslu-titi da su prema njima sve velike i da ih zanima postoji li i ona najveća i, ako da, koja je to.

Isusov odgovor, u kojemu je on preuzeo i u njega uk-lopio dva najpoznatija smjera, pokazuje da mu je poz-nata rasprava koja se vodila između različitih teoloških škola njegova vremena po ovom pitanju. U ovom se smislu čini kao da njegov odgovor ni po čemu nije nov. Ipak pravo značenje tog Isusovog odgovora nalazi se u naglascima koje je dao citirajući dvije starozavjetne zapovijedi, njihovom međusobnom povezivanju i pojed-nostavljenju koje je učinio svođenjem Zakona i Proroka, dakle cijelog Svetog pisma, na te dvije zapovijedi.

Kad je riječ o naglascima, onda su to već oni starozavjet-ni naglasci koji su nalagali da se Boga ljubi svim srcem, svom dušom i svim umom. Oni koji su mu postavili pi-tanje su znali zapovijed, ali su, kao i mi danas, zaboravili onaj pridjev „svim“. Što znače taj pridjev uz svaku pojed-inu imenicu? „Svim srcem svojim“ ljubiti Boga znači da u

našem srcu ne bi smjelo biti mjesta za druga božanstva i druge interese osim Boga i onih Božjih interesa. Kad god mi je netko ili nešto ispred Boga, ne mogu reći da Boga ljubim svim srcem. Ljubiti Boga „svom dušom svo-jom“ znači ljubiti ga čitavim svojim životom. A Boga ljubi čitavim svojim životom može samo onaj tko se sposo-ban odreći svojih životnih planova i prihvatiti onaj plan koji Bog ima s njim. Ponekad to traži i herojsku žrtvu, sve do dara vlastitoga života. I konačno ljubiti Boga sa „svim umom svojim“ znači ne zaustaviti se samo na osjećaji-ma, Boga se zapravo i ne može ljubiti samo osjećajima, nego se truditi razumjeti Boga s ljubavlju otkrivajući ra-zumske razloge svoje vjere i nade koju ona u sebi nosi.

Povezujući dvije zapovijedi, onu prema Bogu kao na-jveću i onu prema bližnjemu kao sličnu, a zapravo njoj jednaku, Isus je ljubavi prema bližnjima dao jednaku vrijednost koju ima ljubav prema Bogu. Ovo je istinska novost koja je tim viša što pojam bližnji u kontekstu Matejevog evanđelja, a ono mu jest kontekst, uključuje sve ljude, osobito one koji su gladni, žedni, stranci, goli, bolesni, u tamnici, pa čak i vlastite neprijatelje.

Povezivanje ovih dviju zapovijedi u jednu jedinstvenu zapovijed u novozavjetnim spisima drugih autora, os-obito u spisima evanđelista Ivana i spisima apostola Pavla, će dovesti do toga da se ljubav prema Bogu mjeri ljubavlju prema bližnjima. Kao takva ljubav prema bližn-jima, osobito na Isusov način, će postati glavna zapo-vijed. Ovo povezivanje i svođenje ljubavi prema Bogu na jednu jedinstvenu zapovijed ljubavi prema bližnjemu onako kako je Isus nas ljubio, koje je na kraju dovelo i do toga da se ljubav prema Bogu, svim srcem, svom dušom i svim umom, prepoznaje u ljubavi prema bližnji-ma kakvom je Bog ljubio i ljubi nas, bilo je nužno da nam se ne bi dogodilo ono što se drugim religijama znalo događati i događa, a to je da ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu postanu jedna drugoj konkurencija. Ljubiti Boga ne znači oduzeti nešto bližnjemu da bismo dali Bogu. Bog Isusa Krista ne traži ništa za sebe. On sam je Bog koji služi drugima, svojoj braći i sestrama. Ljubiti njega znači činiti ono što i on čini, znači služiti svojoj braći i sestrama. To je ljubav koja uključuje sve i ne isključuje nikoga, a osobito uključuje one koji su na-jpotrebniji toga da im se učinimo bližnjima.

Naravno, o ljubavi prema bližnjima treba manje govoriti, a više je živjeti. Kad se to dogodi onda ona u sebi ima „zaraznu“ snagu, kako to svjedoči i sv. Pavao u današn-jem ulomku iz Poslanice Solunjanima u kojoj on nas-tavlja hvaliti tu kršćansku zajednicu, da bude prenesena drugima i da je i oni žive. Solunjani su se od idola mogli obratili k Bogu da bi služili Bogu živom, a njemu se služi ljubavlju, zato što su među njima sv. Pavao i njegovi sudrugovi bili oni koji su im služeći Bogu živome služili s ljubavlju. Budimo i mi nasljedovatelji njihovi i Gospod-inovi! Neka i u našem životu i našim odnosima zarazu Covida-19 nadomjesti „zaraza“ ljubavi prema Bogu koja se živi u djelotvornoj ljubavi prema bližnjima!

30. NEDJELJA KROZ GODINU (A) - JEDNOSTAVNOST BOŽJIH ZAPOVIJEDI

LJUBAV PREMA BOGU MJERI SE LJUBAVLJU PREMA BLIŽNJEMUPIŠE:

MSGR. MATE UZINIĆ

BISKUPOVA KOLUMNA

212 23.10.2020. mozaik 3

PROGRAM23.10. - 29.10.

PETAK SUBOTA NEDJELJA

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DUFF – PROJEKCIJE FILMOVA

(R)09:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:00 PRETEŽNO VEDRO – emisija

uživo, Stradun 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:30 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:35 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:55 INFO BLOK Libertas TV15:00 DUFF – PROJEKCIJE FILMOVA 16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 FILMSKI KUTAK – emisija o sni-

manju filma 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 Glazbena ura 19:00 NA DNEVNOJ BAZI – INFOR-

MATIVNA EMISIJA (R)19:30 VIJESTI, informativna emisija (R)20:00 OKUSI ZAVIČAJA - dokumen-

tarna emisija 20:30 PRETEŽNO VEDRO – SNIMKA

(R)21:30 VIJESTI ZA GLUHE I NAGLUHE

OSOBE22:00 GLAZBENE MINUTE 23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 11:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – inform. program (R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 SPJEGAJ MI - emiisja o du-

brovačkom govoru (R) 18:30 ZAJEDNO – emisija o trećoj

životnoj dobi, voditeljica Olga Muratti (R)

19:05 MODUS – emisija o ravnoprav-nosti spolova (R)

19:30 GLAZBENE MINUTE20:00 VIJESTI – inform. emisija (R)20:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)21:00 10 NEOBIČNIH MINUTA 21:10 Glazbene minute21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-



LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:15 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION –

magazin 18:30 NA KAUČU (R) – urednik Maro

Mitrović19:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (r) 19:30 VIJESTI – informativna emisija

(R)20:00 JUŽNA TRIBINA – sportska

emisija, nova sezona 21:00 OKUSI ZAVIČAJA – dokumen-

tarna emisija (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe


22:00 GLAZBENA URA23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-



LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 DW U dobroj formi18:30 JUŽNA TRIBINA – sportska

emisija, nova sezona (R) 19:30 Glazbene minute 20:00 VIJESTI – informativna emisija

(R) 20:30 GALERIJA – emisija o kulturi21:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe


22:00 DW Kultura 21. stoljeća 22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-



LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:10 Glazbene vijesti 16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:15 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 LIBERTAS INFO 17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 UZ ULICU, NIZ ULICU, autor Bo-

ris Njavro19:00 ICT BUSINESS (R)19:35 AUTOMOTO NAUTIC VISION (R) 20:00 VIJESTI – informativna emisija

(R) 20:30 MODUS- emisija o ravnoprav-

nosti spolova – nove epizode 21:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe


22:00 GALERIJA – emisija o kulturi (R) 22:30 GLAZBENE MINUTE23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DUFF – PROJEKCIJE FILMOVA

(R)09:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:50 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 DW U dobroj formi 16:30 Glazbene minute 17:00 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu17:30 Glazbene minute 18:00 NA KAUČU, autor Maro Mitrović 18:30 GLAZBENA URA 20:00 PRETEŽNO VEDRO – snimka

emisije 21:30 VEČERNJA GAŽA, glazbena

emisija22:30 GLAZBENA URA23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP10:00 SVETA MISA U KATEDRALI -

uživo11:00 BIBLIJSKA ISTINA – vjerska

emisija11:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:50 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 UZ ULICU, NIZ ULICU(R)17:00 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu (R) 17:30 PREGLED TJEDNA – informa-

tivna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GLAZBENE MINUTE 19:00 10 neobičnih minuta (R) 19:10 Glazbene minute 19:30 PREGLED TJEDNA – informa-

tivna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o du-

brovačkom govoru 20:30 VEČERNJA GAŽA – glazbena

emisija (R) 21:30 GLAZBENA URA23:00 ASTRO PLUS – EMISIJA UŽIVO 01:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

4 mozaik 23.10.2020. 212

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆs naših ulicaDraga lica

VI a OŠ Marina Držića - najdraže im je kad profesorica Sandra s njima u prirodi priča

Mario i Rudi - nono je ponosno dragog unuka u šetnju vozio

Ani i Nera - s prijateljicom su ljepši dani, bez obzira kud se smjera

Noah i Florijan - sinčić je u tatinim rukama uvijek siguranMarina. Maja i Josip - veselje je u sretan brak ispratiti prijatelje

Željko i Toni - s radošću i ponosom rade u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik oni

Mato i Sanda - u Centru za usmjereno obrazovanje su bili profesor i učenica nekada

Morana, Marija, Mare, Rea i Klara žive u Gradu i Stradun im je poput saloče svakog dana

212 23.10.2020. mozaik 5

Nikolina, Dorka, Edo, Klaudio i Valentina - godi im i društvo i okolina

Sanja i Ivan - profesorica glazbene teorije i njen učenik vrijedan

Nikolina, Karla i Lana - studentice su Medija i kultura društva, možda nam postanu i kolegice jednog dana

Lucija i Matija su se zajedničkom životu toliko radovali da su u brak doslovce utrčali

Jadranka i Ivo - jedno drugom su podrška bez prestanka

Marina, Marin i Mirko, a ispod stola bijeli Fido i crni Belboy, svaki je ljubimac lijep na način svoj

Marina, Nora, Franko i Zita - u glazbenu školu se više nego doma hita

6 mozaik 23.10.2020. 212

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJECRISPY BACON

BURGER + POMFRIT+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 knCHEESEBURGER

+ POMFRIT+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

KEBAB PIZZA+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

PIZZA BOLOGNESE+ GAZIRANI SOK 0,25ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

BIFTEK TAGLIATANA JULIENNE POVRĆU

SA GRANA PADANO SIROM

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI KUĆNO VINO 1,5 dl

75 knTAGLIATELLEBOLOGNESE

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

TAGLIATELLES KOZICAMA

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

OBITELJSKI MENUMIJEŠANA PIZZA

HAMBURGERCHICKEN NUGGETS

+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

100 kn

BURGER MENUBURGER

CHEESEBURGERCRISPY BACON BURGER+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

PIZZA MENUPIZZA ROMANA

PIZZA TUNAPIZZA TUTTO BENE

(s biftekom)+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

212 23.10.2020. mozaik 7

RAZBARU-ŠITI KOSU

POKONJISUBJEKT UOSTAVIN-

SKOJRASPRAVI

GLAVNAULOGA

(MARE) UFILMU,MARIJA

PČELAENGLESKIGLUMAC,JEREMY

ĆIRILIČNO

STOLNO-TENISAČSHETTY

(ANAGRAM:SLINA)

PROHODATI,PASATI

OPTICALIMAGE

STABILIZERMREŽA TOMISLAV

NIKOLIĆ

ŠVICARSKO-KONAVOSKAREDATELJI-CA FILMA

KOJI SUIZBORANA

LICA OD VEL.BOGINJA,

ŠEŠA

GLUMICA UFILMU.IVANA

RUKOMETAČILI PLIVAČ

KAMILA

TURSKIVOJNIK,ASKAR

IME AMER.GLUMICE

LAKEŽENSKI OD-BOJKAŠKI

KLUB

SMIRENOST,PRIBRANOST

DANICAŠIŠIĆ

DIREKTORFOTOGRA-FIJE, EROL

GLUMICA UFILMU,

MIRJANA

ŠTULIĆEVKULTNIBAND

NORD

POKAZNAZAMJENICA,

TI

STEPENICA

TVRDO-GLAVA

USEREXPERIENCEVIRTUALI-

ZATION

DUNDO,BARBA U

SRBA

BALKANSKEATLETSKE

IGRE

MORALIST,ETIČAR

SUGLASNICIU ČAŠI

PAŽNJA,OPREZ

PLITKAPOSUDA ZAKUHANJE

IME POK.PROFESURI-

CE REHAK

ANDROLJUBIŠIĆ

NEUTRUM

GLUMAC UFILMU,

ZDENKO

JEDINICA ZASNAGU (EL.ENERGIJE)

TAJLAND

JAKO IVANIŠ

POSUĐIVATI

NADIMAKDWIGHTA

EISEN-HOWERA

IME POK.GLUMCAHAJDAR-HODŽIĆA

STRAŽNJIDIO VIĆANA

UZVIK PO-ŽURIVANJA

GLUMAC UFILMU,NIKŠA

SCENOGRAF-KINJA

FILMA, JANA

CELZIJUS

POTAKNUT,PODSTREK-

NUT

KORBAČNAŠA

NAJVIŠAPLANINA

PIXELS PERINCH

VLAŽAN OLIVIJAVODOPIĆ

UTISAK,IMPRESIJA

NUKLEUSBUDUĆEGŽIVOTA

GNJEV,LJUTNJA

IMEGLUMICEOJDANIĆ

SALO, LARDO

ČITAJ

DIRNUTI,TAKNUTI

ODREZANO

VRSTA BORA

IVO VILOVIĆ

GLUMI UFILMU,GORAN

JAPANSKINOVAC

KLJUN(PUČ.)

...KING COLE

PROIZVOĐAČJAJA

AUSTRAL.NOGOMETAŠ,

MILE

ZORANIVANKOVIĆ

ROZOVELTOSRŠEN

OVISNOST OSUMPOR-

NOM ETERU

IME PJEVAČAAHMEDOV-

SKOG

NORVEŠKA

USKRSNUĆE,PREPOROD,RENESANSA

NITASVILOKOS

RJEŠENJA: roščić, sportaš, asker, darienne, staloženost, dš, karanović, azra, ovi, skalin, uev, čiča, bai, etik, čš, teća, eta, alj, n, vat, t, ji, ike, izet, ćan, ala, c, bič, ppi, umid, loj, taći, odsječeno,iv, navojec, ćun, jajar, jedinak, eterizam, jašar, rinašimenat, s

MARENapomena: Kurzivom su opisani pojmovi dubrovačkog dijalekta

PR

IPR

EMA

: DU

BR

OV

ČA

NIN

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU

8 mozaik 23.10.2020. 212

TERENSKI AGENT PRODAJE ZA OSIGURANJE TERETNIH VOZILA (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: ESICHER d.o.o. za zastupanje u osiguranju Rok za prijavu: 31.10.2020.

HONORARNI AGENT PRODAJE ZA AUTO OSIGURANJE (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 4 Poslodavac: ESICHER d.o.o. za zastupanje u osiguranju Rok za prijavu: 31.10.2020.

ELEKTROTEHNIČAR-ELEKTROINSTALATER M / Ž Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: LUMISS D.O.O.ZA PROIZVODNJU, OBRT. USLU. PROM. ROBE, USLUGE U PROMETU ROBE, TUR. PROJEK. VANSKOTRG. PROMET I USL. I VANJSKOTRG. PROMETU Rok za prijavu: 30.10.2020.

ADMINISTRATOR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Ustanova za zdravstvenu skrb Glavić za medicinu rada i djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija Rok za prijavu: 5.11.2020.

FM TEHNIČAR Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Atalian Global Services Croatia d.o.o. za ekonomske i poslovne usluge Rok za prijavu: 7.11.2020.

MESAR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC proizvodnja i prerada mesa, trgovina, usluge, turizam i ugostiteljstvo d.o.o. Rok za prijavu: 12.11.2020.

POMOĆNI GRAĐEVINSKI RADNIK / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: JAVRIĆ GRADNJA j.d.o.o. za građenje i usluge Rok za prijavu: 8.11.2020.

KERAMIČAR-KERAMIČKI RADNIK / CA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: JAVRIĆ GRADNJA j.d.o.o. za građenje i usluge Rok za prijavu: 8.11.2020.

ZIDAR-TESAR M / Ž Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: JAVRIĆ GRADNJA j.d.o.o. za građenje i usluge Rok za prijavu: 8.11.2020.

DJELATNIK / ICA PRODAJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA NA RECEPCIJI Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: MOZAIK d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 1.11.2020.

Šampinjoni mogu biti jako ukusan prilog, idealno se slažu sa nekim lijepim komadom mesa, ali ovako pripremljene gljive mogu se također poslužiti i kao samostalno jelo.

Sastojci:500 gr. gljiva2 žlice nasjeckanog petrusina2 česna2 mladog luka ili pola crvenog lukavrećica parmezanamalo origana ½ čaše krušnih mrvica (prezle)maslinovo uljesol, paparmalo bijelog vina

Priprema:Zagrijte pećnicu. Očistitite gljive i skinite im stapke. Nasjeckajte mladi luk ili crveni luk, lagano ga zapržite, malo posolite, dodaj sitno najeckani česan i petrusin, sitno nasjeckane stapke šampinjona te pola dcl bijelog vina. To treba dinstati oko 15 minuta dok voda ne ispari. Skinite s vatre, dodajte vrećicu parmezana i pola čaše prezle. Tim napunite klobuke šampinjona te ih posložite u vatrostalnu posudu. Ulijte malo vode. Gljive poprskajte masli-novim uljem, te pecite oko pola sata.

Izvor: www.recepti-svijeta.com

PUNJENI ŠAMPINJONIKOD ZVONIKA od 19. listopada do 25. listopada

GRUŽ od 26. listopada do 1. studenog

KOD ZVONIKA od 2. studenog do 8. studenog

GRUŽ od 9. studenog do 15. studenog

DEŽURNA LJEKARNA

VREMENSKA PROGNOZA

RECEPT TJEDNA

SLOBODNA RADNA MJESTA

PETAK13°C / 20°C

SUBOTA14°C / 20°C

NEDJELJA15°C / 20°C

812 23.10.2020. glasgrada 29

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 2013, OIB 63145279942 objavljuje natječaj za odabir zakupnika poslovnog prostora ( skladišta) na Zračnoj luci Dubrovnik.

1. Predmet zakupa: Skladišni prostor u prizemlju zgrade cargo bloka ukupne površine 73,00 m2

2. Početak i trajanje zakupa: Početak zakupa: 05.11.2020.g. Ugovor o zakupu poslovnog prostora zaključuje se na razdoblje od 3 (tri) godine od dana potpisa Ugovora.

3. Početna mjesečna cijena zakupnine bez PDV-a: 6.643,00 kn (slovima: šesttisućašestočetrdesettri kune)

4. Komunikacija i razmjena informacija: Osoba zadužena za komunikaciju sa zainteresir-anim gospodarskim subjektima za pitanja u svezi predmeta natječaja je Ivan Maslać, direktor sektora komercijale, tel: 020/773-222, e-mail: [email protected]. Osoba zadužena za komunikaciju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za pi-tanja vezana u svezi sadržaja i oblika ponude, jeIvana Dimnić, referent za pravne poslove i poslove upravljanja ljudskim potencijalima , tel: 020/773-386, e-mail: [email protected]

5. Rok za dostavu ponuda: najkasnije do 30.10.2020. u 10:00 sati, do kada ponuda mora biti fizički dostavljena na protokol Zakupodavca, neovisno o načinu dostave iste.

6. Natječajna dokumentacija u kojoj su navedeni svi uvjeti zakupa, način dostave ponuda kao i sve ostale relevantne informacije nalaze se na web stranici Zračne luke Dubrovnik https://www.airport-dubrovnik.hr/storage/natjecaj_cargo.pdf

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

OBAVIJEST O NATJEČAJU ZA ODABIR ZAKUPNIKA POSLOVNOG PROSTORA

NA ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK

30 glasgrada 23.10.2020. 812

Prošloga tjedna iz tiska je izašlo djelo na-šega uglednog povjesničara dr. sc. Fran-ka Miroševića, rođenoga Velolučanina. Za nakladnika djela Dubrovnik u Kralje-vini Jugoslaviji 1929. - 1941. potpisan je prof. dr. sc. Željko Holjevac, recenzenti-ce su bile prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimi-trijević i prof. dr. sc. Zlata Živković-Keže, koja je ujedno i redaktorica. Lekturu je izvršila Ivana Filipović Grčić, a oblikova-nje naslovnice bilo je u nadležnosti Zlat-ka Rebernjaka.Knjiga ima 251 stranicu, 86 fotografija, 14 tabela, četiri preslike geografskih kara-ta, 15 preslika iz publikacija s ukupno 12 dijelova. Prvi dio je „Predgovor“ (9 - 10). Drugi dio: „Uvod“ (11 - 23) ima tri dijela, treći dio: „Dubrovnik u okvirima Kralje-vine Jugoslavije i Banovine Hrvatske“ (23 - 68) ima dvadeset dijelova, četvrti dio: „“Dubrovačka gradska općina“ (69 - 84) ima osam dijelova, peti dio: „Stanovniš-tvo grada Dubrovnika“ (85 - 115) ima tri-naest dijelova, šesti dio: „Stanovništvo“ (116 - 139) ima sedam dijelova, sedmi dio: „Urbani razvoj“ (140. - 162) ima deset di-jelova, osmi dio: „Obilježje gradskog ži-vota“ (163 – 194) ima deset dijelova, de-veti dio: „Vjerski život u Dubrovniku (195 – 202) ima četiri dijela, deseti dio: „Sve-opće prilike na polju kulture, prosvjete i sporta“ (203 – 225) ima sedam dijelova, jedanaesti dio je „Epilog“ (226 – 231) te dvanaesti dio, u koji spadaju: „Saže-tak“ (232 - 233), „Summary“ (234 – 235), „Imensko kazalo“ (236 – 244), „Izvori i li-teratura“ (245 – 249), „Pokrate“ (250) i „O autoru“ (251). U Predgovoru, autor na početku navodi: „Knjiga Dubrovnik u Kraljevini Jugoslavi-ji 1929. – 1941. rezultat je nastavka dugo-godišnjih istraživanja o tom značajnom dalmatinskom gradu. Budući da su već objavljene moje knjige (…), želio sam da ovom knjigom Dubrovnik dobije cjelovitu povijest koja je nezamisliva bez obrade događajne i političke povijesti u vrijeme tzv. ‘velikih promjena’, kako nazivaju me-đuratno razdoblje od Kraljevine Jugosla-vije do izbijanja Drugog svjetskog rata.No, ostvarivanje te zamisli nije mi bilo ni lako ni jednostavno jer sam istraživanja morao provesti u Nacionalnoj i sveuči-lišnoj knjižnici u Zagrebu listajući du-brovačke novine navedenog razdoblja i

pregledavajući spise arhivskih fondova pohranjenome u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Dubrovniku. Teškoće u tom višegodiš-njem istraživanju bila su u tome što je vrela mnogo za to međuratno razdoblje, ali je u hrvatskoj historiografiji malo cje-lovite literature - tekstova, povijesnih, analitičkih, književnih i drugih – koja obrađuju međuratnu svakodnevicu Du-brovčana.“ Na kraju „Epiloga“, pod na-slovom: Ususret Drugom svjetskom ratu – 1941. dr. sc. Franko Mirošević je zapi-sao: „Ova kronika o dubrovačkim sveop-ćim prilikama u međuratnom razdoblju zaustavila se pred 1941. godinom. Onom tijekom koje će – u ratnim europskim i svjetskim olujama – rat pogoditi sve lju-de bez razlike. Osjetit će se to i u svakod-nevnom životu grada Dubrovnika i nje-govih stanovnika. I uspostava Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. djelovat će na novu vlast koja je prihvatila korje-nito poništenje onoga što je postignuto u proteklim desetljećima i što je u sveko-likom životu stanovnika stoljetnog grada Dubrovnika bilo duboko ukorijenjeno, u sredinu u kojoj su živjeli, djelovali i evi-dentno doprinosili gospodarskom, kul-turnom, prosvjetnom i inom napretku.“ Inače, dr. sc. Franko Mirošević je izuzet-no plodan pisac iz područja povijesti. U razdoblju od 1960. do 1980. u časopisi-ma je objavio dvadeset studija i članaka iz metodike nastave povijesti. U pogle-du udžbenika i priručnika iz istog po-dručja, objavio je 19 naslova, najviše za gimnazije za sva godišta i razrede (osim

prvog razreda gimnazije). Za stručne škole napisao je povijest za prvi i dru-gi razred, a za osnovne škole za sedmi razred osnovne škole. Udžbenike i pri-ručnike pisao je uglavnom devedesetih godina prošlog stoljeća. Znanstvene monografije piše od početka devedese-tih godina. Njegovo djelo Počelo je 1918. – Južna Dalmacija od 1918. do 1929., iz tiska je izašlo 1992. Druga njegova mo-nografija Vaterpolo klub Vela Luka 1953. - 2003. koautorski je rad s g. Nevenkom Šeparović. Navodi kako su nositelji tog kluba bili su velolučki studenti, među kojim sam bio i on. Treća njegova mo-nografija je Dubrovački kotar u NDH ti-skana u Dubrovniku 2016. Nakladnik je Udruga antifašista Dubrovnik. U isto vrijeme, istraživao je i povijest Mosla-vine prve polovice 20. stoljeća. O toj povijesti napisao je s doktorom druš-tvenih i humanističkih znanosti, ali i li-ječnikom Draženom Kovačevićem dvije knjige. Prva je Nemiri i stranački život u Moslavini 1917.-1923., Bila je to njegova četvrta monografija Ovo djelo je tiskano 2013. Peta njegova monografije je Stran-ka prva u Moslavini od 1875. do 1929. iz 2016. Šestu monografiju pod naslovom Političke i gospodarske prilike u Dubrov-niku i okolici tridesetih godina dvadese-tog stoljeća napisao je zajedno s prof. dr. sc. Marijom Benić Penava s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sve-učilišta u Dubrovniku. Djelo je izišlo iz tiska 2019. Na kraju, sedma i posljednja njegova monografija uključuje prikaza-no djelo. Ipak, ima jedna tema, na koju je dr. sc. Franko Mirošević posebno pono-san. To je dio o povijesti rodnog mjesta Vele Luke i otoka Korčule. U časopisu Luško libro opisao je povijest Vele Luke od 1918.-1944., a u Godišnjaku grada Korčule, Zborniku Smokvice, Zborniku Čare kao i Blatskom zborniku, opisao je isječke iz povijesti navedenih mjesta. U zbornicima tiskanim u čast istaknutih povjesničara: Filipa Potrebice, Ljube Bo-bana, Dragutina Pavličevća,, spomenute prof. dr. sc. Mire Kolar Dimitrijević, Hr-voja Matkovića, Nikše Stančića, Franje Šanjeka i Mirka Valentića, napisao je je-dan prilog. Broj članaka, rasprava i stu-dija napisao je mnogo, više od 88. Pisao je i prikaze knjiga, udžbenika i časopisa ukupno više od 91. Bio je urednik udžbe-nika i posebnih izdanja, ukupno 16, ured-nik znanstvenih monografija 43 i urednik deset posebnih izdanja i časopisa. N. B. Na početku svoga posljednjega djela, dr. sc. Franko Mirošević je napisao: „U spo-men bratu Mirku, babi Frani i teti Željki.“ Knjiga se može kupiti kod nakladnika. Kontakt osoba je gđa Mirjana Pavić-Ju-rinić (e-adresa: [email protected]).

ZDRAVKO BAZDAN

PRIKAZ KNJIGE POVJESNIČARA DR. SC. FRANKA MIROŠEVIĆA – IZDAVAČ: INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR, ZAGREB, 2020.

Dubrovnik u Kraljevini Jugoslaviji 1929. - 1941.Iz Sadržaja: Dubrovnik u okvirima Kraljevine Jugoslavije i Banovine

Hrvatske; Dubrovačka gradska općina; Stanovništvo grada;

Gospodarstvo; Urbani razvoj; Obilježja gradskog života;

Vjerski život; Sveopće prilike u kulturi, prosvjeti i sportu

812 23.10.2020. glasgrada 31

INFO VIJESTI

SVEUČILIŠTE DUBROVNIKDonacija Zaklade Caboga Stiftung

Već treću godinu za redom Zaklada Caboga Stiftung donacijama podržava rad radioni-ce za drvo Odjela za umjetnost i restaura-ciju Sveučilišta u Dubrovniku. Nakon uspješno realiziranih projekata dovođenja gostujućih predavača iz reno-miranih europskih institucija iz područja konzervacije-restauracije, suradnja se na-stavlja i ovu akademsku 2020./2021. godi-nu.Naime, na prijedlog voditelja radionice drva Joška Bogdanovića, rektor prof. dr. sc. Nikša Burum i predstavnica Caboga Stiftu-ng za Hrvatsku Gordana Vetma potpisali su Ugovor kojim Zaklada donira 50.000 kn Sveučilištu za potrebe opremanja dijagno-stičkog foto laboratorija radionice za drvo Odjela za umjetnost i restauraciju u aka-demskoj 2020./2021. godini.

S.B.

I U DUBROVNIKU OBILJEŽENNacionalni dan sigurnosti cestovnog prometaPovodom Nacionalnog dana sigurnosti ce-stovnog prometa koji se obilježava 21. li-stopada u srijedu je toga dana, prvi put, u devet hrvatskih gradova, među kojima je i Dubrovnik, uz strogo poštivanje propi-sanih epidemioloških mjera, organizirano informiranje građana, posebice mladih vo-zača, o važnosti pridržavanja prometnih propisa i pravila tijekom vožnje, o potrebi humanog odnosa između svih sudionika u prometu, posebice djece, pješaka, bicikli-sta i motociklista, kao i mogućim poslje-dicama koje u protivnom mogu nastupiti. Građani su tom prilikom potpisivali prisegu kojom se simbolično obvezuju pridržavati se prometnih propisa, a za uzvrat su dobili bedž i naljepnicu „Kad sigurno voziš, sigur-no stižeš“ što je ujedno parola ove preven-tivne aktivnosti.Također je budućim mladim vozačima, od-nosno učenicima završnih razreda Pomor-sko-tehničke škole Dubrovnik i Gimnazije Dubrovnik na ovu temu održano virtualno predavanje putem pametne ploče i preko vi-deo projektora. Učenici su potom potpisali prisege i na poklon dobili bedževe.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković održao je u srijedu, 21.listo-pada u Dubrovniku radni sastanak sa žu-panom Nikolom Dobroslavićem i (grado)načelnicima iz Dubrovačko-neretvanske županije, a na temu prometne povezanosti kao pretpostavke održivog razvoja. Sastan-ku su nazočili i saborski zastupnik Branko Bačić, zamjenik župana Joško Cebalo, pred-sjednici Uprava HAC-a i HC-a Boris Huzjan odnosno Josip Škorić i ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić.Na sastanku je predstavljena Studija izvod-ljivosti nastavka autoceste od čvora Metko-vić do čvora Osojnik u Dubrovniku, a razgo-varalo se i o planovima izgradnje brze ceste koja će povezivati Zračnu luku u Čilipima s gradom Dubrovnikom.Ministar Butković podsjetio je kako su Hr-vatske autoceste dobile zadatak izraditi Studiju izvodljivosti te krenuti s pripremom projektne dokumentacije. ”Studija izvodljivosti je gotova te ju je pred-sjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan prezentirao županu Dobroslaviću i gradonačelnicima i načelnicima. Ukupna vrijednost izgradnje autoceste do Dubrov-nika bit će oko 9 milijardi kuna. Sada slijedi priprema daljnje dokumentacije”, napome-nuo je ministar te dodao kako su projekti izgradnje Pelješkog mosta i rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik u potpunosti obilje-žili financijsku omotnicu 2014. – 2020.Dodao je kako je u narednom razdoblju Hr-vatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura, što uključuje i COVID fond za oporavak.”Veliki dio tih sredstava ići će na izgrad-nju infrastrukturnih projekata. Što se tiče projekta izgradnje dviju brzih cesta, za onu prema Zračnoj luci gotova je studija izvod-ljivosti, a sada smo u fazi izrade Studije utjecaja na okoliš. Za cestu Brijesta Studija izvodljivosti je gotova, a za obilaznicu Ore-bića napravili smo korak dalje, a to je Studija utjecaja na okoliš. Treća tema bila je izgrad-nja lučke infrastrukture. Trenutno se na po-dručju Dubrovačko-neretvanske županije

ulaže oko 600 milijuna kuna, od toga je za sada 500 milijuna kuna iz europskih proje-kata”, rekao je ministar.Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako Županija ustraje na tome da se jug Hrvatske spoji s maticom ne samo putem Pelješkog mosta nego i modernim prometnicama. Re-kao je kako je to preduvjet za osiguravanje uvjeta ravnomjernog razvoja, ali i način osi-guravanja ‘zlatnog sata’ za pacijente iz doli-ne Neretve.”Kad realiziramo autocestu i brze ceste, uspjet ćemo i ovo postići. Radi se na pro-jektu koji je bio u planovima odavno, a čak je od Osojnika do Lisačkih Rudina postoja-la i lokacijska dozvola, ali sada taj postupak treba ponoviti naravno. Treba otvoreno reći da još uvijek nemamo riješenu financijsku konstrukciju, ali naša je želja da treba ići ka uvrštavanju te dionice na ukupnu Jadran-sko-jonsku autocestu čime će ona dobiti veću mogućnost financiranja iz EU fondo-va. Moramo osigurati povezanost moder-nim prometnicama, od dnevnih migracija s Pelješca i doline Neretve pa do osiguranja ‘zlatnog sata’ za sve žitelje županije i bolje protočnosti prometa u turističkoj sezoni”, istaknuo je župan Dobroslavić. Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je kako nitko nema pravo ostaviti Dubrovač-ko-neretvansku županiju na državnoj cesti koja je građena ranih 60-ih godina prošlog stoljeća.”To nije primjerena cesta, a to je Studija op-ravdanosti izgradnje autoceste i pokazala. Ovaj Grad i županija zahtijeva izgradnju au-toceste koja će uz Pelješki most predstavlja-ti okosnicu budućeg gospodarskog razvoja. Vjerujem da će kompletni radovi sukladno planovima biti gotovi prije 2030. godine”, rekao je Bačić. Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se sljedećeg mjeseca kreće s projektiranjem, a kazao je i kako je riječ o dionici od 47 kilometara pu-nog profila autoceste te dodatnih 12 kilome-tara spojnih cesta.

MINISTAR BUTKOVIĆ NA PREDSTAVLJANJU STUDIJE IZVODLJIVOSTI AUTOCESTE DO DUBROVNIKA:

”Vrijednost projekta je oko devet milijardi kuna”

32 glasgrada 23.10.2020. 812

UDRUGA BoliMe PODSJETILA DUBROVAČKU PUBLIKUO važnosti mentalnog zdravlja mladihU organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara i pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stif-tung, u subotu 17. listopada u ljetnikovcu Bunić-Kaboga članovi udruge BoliMe govo-rili su o važnosti mentalnog zdravlja mladih te su predstavili aktivnosti i rezultate šesto-godišnjeg djelovanja udruge.Članovi udruge, profesorica filozofije Ma-rina Vitković i glumac Adrian Pezdirc, go-vorili su o djelovanju BoliMe od osnivanja 2014. godine do danas te o crowdfunding kampanji koju su pokrenuli kako bi mogli nastaviti razvijati projekt „Pričamo“, serijal video razgovora sa stručnjacima iz pod-ručja mentalnog zdravlja. Razgovore koje je Adrian Pezdirc vodio s psihijatrom Hrvojem Handlom i psihologinjom Duškom Kosano-vić prikazani su i u Kabogi. Tijekom završne diskusije istaknuto je kako će, imajući u vidu trenutnu pandemiju koronavirusa, u bu-dućnosti zasigurno biti povećana potreba za pružateljima usluga podrške mentalnom zdravlju mladih te kako bi se za to trebalo početi pripremati. Iz publike se moglo čuti i kako je Dubrovniku nužno potrebno savje-tovalište za mlade u sklopu kojeg bi mladi-ma bile dostupne besplatne usluge podrške i savjetovanja.

KARLA LABAŠ

OPĆA BOLNICA DUBROVNIKTestiranje na Covid-19Opća bolnica Dubrovnik od 19.10.2020. pro-vodi tzv. “Drive-in” testiranje na COVID-19. Testiranje se odnosi samo na osobe bez simptoma i znakova bolesti ili se testiraju na osobni zahtjev.

Testiranje se provodi od ponedjeljka do su-bote od 07:30 do 08:30 sati.Cijena testiranja je 1200,00kn.Nalazi se izdavaju na hrvatskom i engle-skom jeziku i dostavljaju putem e-maila.

UDRUGA SLIJEPIH DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE - DUBROVNIKObilježen Međunarodni dan bijelog štapaUdruga slijepih Dubrovačko neretvanske županije obilježila je Međunarodni dan bi-jelog štapa, 15.listopada 2020.g. Zbog pan-demije koronavirusa ove godine u udruzi je bilo puno skromnije nego prethodnih godina. Na području naše županije aktivna je Udruga slijepih Dubrovačko neretvanske županije koja okuplja 135 članova, osoba s oštećenjem vida. Unatoč pandemiji Covida udruga kroz kontinuirani rad i pomaganje svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta skrbi za njihove prav-ne, rehabilitacijske, psihosocijalne i druge probleme. Povodom Međunarodnog dana bijelog štapa naglašeni su problem s koji-ma se susreću slijepe osobe, posebice na ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak.Iznimno je važno stalno praćenje problema i potreba slijepih osoba jer se uz svakod-nevni napredak tehnologije olakšava i una-pređuje kvaliteta njihovog života. Olakšati im kretanje ugradnjom zvučnih signaliza-tora na Domu zdravlja, u Lapadu na pošti i ostalim prijelazima. Svi zajedno moramo pridonijeti većoj kvaliteti njihovog života.Jedan od najvažnijih preduvjeta neovisnog življenja svake osobe i osobe s oštećenjem vida je mobilnost.Udruga se zahvaljuje na podršci, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko neretvanskoj žu-

paniji,resornom ministarstvu, FA “Linđo”, Zakladi Blaga djela, Lions clubu Libertas, Lions Klubu Sv. Vlaho, Općini Župa dubro-vačka i Općini Blato kao i građanima koji nas godinama podržavaju svojim prilozima za pomoć u radu udruge.

PREDSJEDNICAROSA MATIĆ

PODRUČNI URED MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA U DUBROVNIKUPoziv braniteljimaMinistarstvo hrvatskih branitelja u su-radnji s Ministarstvom zdravstva provodi program preventivnih sistematskih pre-gleda koji su namijenjeni svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pa tako i onima s područja Dubrovačko neretvanske županije.Kako je poznato da je riječ o populaciji koja je, zbog svega proživljenog, podložni-ja raznim oboljenjima, išlo se u ovu akciju s ciljem što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih ne-zaraznih bolesti, ali i skretanje pozornosti hrvatskim braniteljima na važnost ranog otkrivanja bolesti odnosno što ranijeg po-četka liječenja bolesti te motiviranje hrvat-skih branitelja da aktivno sudjeluju u oču-vanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja.Sistematski pregledi uključuju laborato-rijsku dijagnostiku, ultrazvučne te speci-jalističke preglede, a obavljaju se u Općoj bolnici Dubrovnik.Svi koji žele proći ponuđene preglede po-zivaju se da se za sve dodatne informacije i prijavu obrate Područnom odjelu Mini-starstva hrvatskih branitelja u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 41 svaki radni dan u vremenu od 8-14 sati ili pozivom na broj te-lefona 020-311-091.

INFO VIJESTI

EKO TAXI UVODI POKAZ

Želite nekome darovati prije-voz? Vaše dijete treba prijevoz na trening ili u školu i želite mu ga osigurati i platiti unaprijed? Nemate gotovinu kod sebe? Za sve ovakve slučajeve, Eko taxi ima rješenje, a ono je u obliku ELEKTRONSKOG PO-KAZA koji zamjenjuje tradici-onalan način plaćanja, a u pri-rodi je avansna vrsta plaćanja putem koje imate uvid i kon-troloru troškova.Elektronski pokaz vrijedi za sve prijevoze unutar grada Dubrov-nika neovisno na način na koji su naručeni (putem besplatne

Eko taxi app ili pozivom), a nje-gova vrijednost je 20,00 kn što odgovara iznosu jedne prosječ-ne vožnje u Dubrovniku.Svaki elektronski pokaz na sebi ima jedinstveni QR kod kojeg vozač, nakon obavljenog prijevoza, očita i na taj način poništi. Pokaz se može isprin-tati ili ga jednostavno pokazati vozaču u elektronskom obliku na mobitelu ili nekom drugom uređaju.Kako do pokaza? Detaljne informacije, kao i po-kaz moguće je zatražiti putem e-mail adrese ekotaxi@eko-

taxi.hr, a nakon uplate ih šalje-mo na e-mail adresu koju nam dostavite.Svojim inovacijama i unapri-jeđivanjem usluge, Eko taxi želi biti u korak sa potrebama

svojih korisnika te im na taj način pojednostavniti svakod-nevnicu. Eko taxi u Dubrovni-ku je moguće naručiti putem besplatne Eko taxi aplikacije ili pozivom na broj 020 432 432.

Unaprijed uplati i ne brini

812 23.10.2020. glasgrada 33

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRIREDIO: DAMIR RAČIĆ

Iskopani grobovi i stari novci „u Pilama“

Može se bez pretjerivanja reći da je cijelo po-dručje grada Dubrovnika (svakako i šire) jed-no potencijalno arheološko nalazište ranijih kultura. O pojedinim lokalitetima sačuvani su povijesni dokumenti te su oni osnovni temelj informacija za daljnja istraživanja. Ni slučajna otkrića nisu rijetkost s tim što arheolozima i povjesničarima zadaje više truda da utvrde povijesne činjenice i poveznice te donesu za-ključke o vremenu nastanka. U rijetkim sluča-jevima podrijetlo ili objašnjenje može ostati na mogućim pretpostavkama, ali barem je izišlo na vidjelo ono što je vjekovima bilo pod ze-mljom, u morskom mulju ili ispod kakve gra-đevine. Što je iskopavanje dublje nailazi se na sve starije iskopine. Arheolozi i povjesničari dopunjuju dosadašnja saznanja o nekom kon-kretnom događaju iz bliže ili daljnje povijesti našeg grada, općenito o nastanku prvobitnog naselja na mjestu današnjeg Dubrovnika.Evo jednog primjera koji je objavljen u lokalnoj tiskovini.„Dubrovački list“ od 20.6.1927. g; broj 18.Radeći ovih dana na iskopavanu kanala kod cr-kve sv. Gjurgja, radnici su otkrili jednu veliku količinu kosti. Odmah je nastalo pitanje: što je nekad moglo biti na tom mjestu; od kuda na tako malom prostoru velike naslage kosti? Ko-sti su nagjene u zemlji prosute bez ma ikakvog reda. Sve to više (s)liči jamama nego grobovi-ma. U povijesnim knjigama kao i u našem arhi-vu nijesam mogao da nagjem ni najmanjih po-dataka, koji bi mogli otkriti tajnu ovih grobova. Ali listajući povijest našega grada, načićemo da su „jame“ tužni ostaci gube i kolere, koja je nekoliko puta harala po Dubrovniku.Sličnih „jama“ do sada je nekoliko puta na-gjeno. God. 1895. pri gradnji temelja „Hotela Imperial“ nagjene su četiri jame pune kosti (od kojih jedna lijepo ozidana u formi džare). God. 1905. ispod Gradca, pri gradnji teme-lja jedne kuće zbora popovskoga nagjene su takogjer „jame“ pune kosti. Ustanovilo se je, da su to one sedam jama, koje je Dubrovačka Republika dala iskopati prigodom kuge god. 1363. Manjih jama nagjeno je do sada nekoliko puta. Sjećam se oveće jame koja je bila otkrita u Gružu pri gradnji „Hotela Petka“. Da tih jama mora biti još „izvan grada“ sva sila o tome go-vore dubrovački historičari. Uzmemo li u obzir kugu, koja je god. 1526 harala grad za punih 20 mjeseci i uništila jednu trećinu pučanstva gra-da, morale su se kopati duboke jame, jer nije imao ko više, ni da grobove otvara.Kosti koje su ovo (ovih) dana nagjene kod cr-kve sv. Gjurgja „u Pilama“, ne mogu da budu drugo, nego jedna od jama tužne god. 1526. to nam svjedoči i okolnost, da su kosti nagjene

sa strana crkve, u vrlo malemom prostoru i u ogromnoj količini. Crkva sv. Gjurgja postojale je već u XIII. vijeku (Gelcich: „A proposito de certi ipogei“ str. 5.) ali je srušena i potpuno uništena za vrijeme jedne velike oluje(!). Da-našnja crkva sv. Gjurgja sagragjena je g. 1590. Podatke o ovoj crkvi nalazimo u dubrovač-kome arhivu u rukopisnoj knjižici „Libro dela fabrica dela chiesa nova de Santo Gjorgio a le Pille 1590.“ (priopćio N. Gjivanović u „Narod-noj Svijesti“ g. 1922. br. 43). Bez sumnje, jama sa kostima tu je postojala prije gradnje druge crkve sv. Gjurgja. Za vrijeme gradnje temelja kosti su odalečene i kašnje opet postavljene u zemlju u velikim hrpama.Stari su mi ljudi pričali, da su tu oko crkve po-kopani „junaci Pilari“ koji su poginuli braneći Pile god. 1806. od pljačkaških (ruskih i crno-gorskih) četa. I danas, vidi se još par nadgrob-nih ploča i jedan uzdignuti kameni križ u blizi-ni Crkve. Kažu mi, da je ploča još bilo ali da su s vremenom odnešene. To pričanje moguće da je i točno, ali kosti nagjene ne mogu biti „Pila-ra“ – jer ih stalno (zasigurno) nije toliko pogi-nulo. Pa sve, da su tu zakopani i ono pljačkaši koji su se u „Pilama“ i na „Dančama“ tukli, ni iz daleka nije toliki broj poginulih! O tome nam Appendini lijepo priča. „Pilari, njih stotina, naoružani, sakupljeni kod kapelice sv. Gjur-gja pod Lovrijencom pucahu na Crnogorce, da obranu Pile i da zapriječe spaljivanje kuća ... kašnje je borba bila prenešena na „Danče“. Francuski granadijeri priskočiše „Pilarima“ u pomoć. U sumraku nastade kratka borba bez značaja. Koliko je tu poginulo Crnogoraca, Francuza – a i Pilara, teško je odgovoriti. Dr. Lujo Vojnović u „Padu Republike“ str. 272. spo-minje „Crnogorci uzmakoše ostavši 3 mrtva i 5 ranjenih.“ Appendini u (djelu) „Ratovanje“ g. 1806. str. 19. tvrdi, da su poginula 25 Crnogor-ca i 7 Francuza. Ni jedan ni drugi ne spominje koliko je „Pilara“ poginulo.Svakako vjerujem, da su neki grobovi nastali kašnje (od) ovih „jama“. To se je lijepo moglo opaziti pri kopanju kosti. Prve iskopane kosti bile su dobro sačuvane i rijetke dok docni-je iskopane u hrpama (bile su) trule i crnije. Nagjena je i jedna ostava starog novca koje je bez sumnje kašnje zakopana, jer je odma(h) pri vrhu kopanja nagjena. Nagjeno je 70 ko-mada srebrnih novaca, od kojih 59 komada turskih akči (aspre), koje valja ispitati, jesu li (iz) bosanskih kovnica (g. 1520.-1640) ili starije (iz) balkanskih i azijskih kovnica. (Nađeno je) 12 dubrovačkih novijih dinarića, slabo očuva-nih, od kojih se samo na jednome primjerku može pročitati god. 1754., i jedan bakreni solad g. 1780. Nalazak srebrnih „akči“ mogao bi biti vrlo interesantan. Da su novci docnije zako-pani (baš moguće prigodom opsade grada g. 1806.) najbolje nam svjedoče: dinarić g. 1754. solad 1780. i jedna novija medaljica sv. Venan-cija nagjena skupa sa novcima.A. Benussi

Navodim nekoliko naslova objavljenih u lokal-noj tiskovini tijekom 60-ih godina XX. stoljeća u svezi arheoloških otkrića.„D. v.“ od 28.5.1960. g; broj 504. „Izvršeno sni-manje otkrivenog groblja (kod Opće bolnice na Boninovu)“;„D. v.“ od 20.3.1963. g; broj 648. „Ostaci kulture (u stonskom polju) stari oko 1000 godina“;„D. v.“ od 21.11.1963. g; broj 683. „Otkriveno prethistorijsko obitavalište kod Stona“;„D. v.“ od 5.2.1965. g; broj 746. „Nove naučne postavke o osnutku Dubrovnika“ (Dubrovnik je stariji za 6 vjekova. Antički grad na mjestu da-našnjeg parka Gradac?);Slijede dva kraća ulomka iz navedenog naslova (broj 746):(...) “Prema novoj postavci koju zastupa kon-zervator(ica) Dubravka Beritić, Dubrovnik je postojao kao razvijeni gradić još prije Epidau-rusa. Prema njenim riječima nelogično je da su se stanovnici porušenog Epidaurusa (pod na-valom Avara i Slavena – nap. D.R.) naselili na jedan otočić koji nije bio pogodan za obranu, a uz to nije imao vode (na uzvisini), te tako uop-će nije bio pogodan za naseljavanje“.(...) „Nave-dene pretpostavke potvrđuju i neki novi nalazi u današnjem parku Gradac. I ovdje se radi o kapitelima koji indiciraju mogućnost ranijeg postojanja malog gradića iz antičkog doba. Možda je još vjerojatnija pretpostavka da se tu nalaze zatrpani ostaci „vila rustika“ odnosno ljetnikovaca stanovnika starog Dubrovnika“ (...) Usvojen je glavni projekt budućeg izgleda par-ka Gradac. Mišljenja sam, da je potrebno da se na nekim mjestima izvrše arheološka istraživa-nja (sonde), gdje su već ranije pronađeni odre-đeni povijesni artefakti. Do današnjih dana izvršena su mnogobrojna arheološka istraživa-nja u samom Gradu nakon potresa 1979. godine i došlo se je do novih saznanja. Mislim da se više ne može tvrditi da je „skupina izbjeglica oko 614. godine iz Epidaura, kojima se poslije pridružila skupina izbjeglica iz Salone, ute-meljila je na otočiću Rausij istoimeno naselje.“ Prvobitno naselje mnogo je starije. Možda je nastalo u priobalju još u Ilirsko doba s obzirom na povoljnu klimu, obilje pitke vode iz pučeva, dobro prirodno zaklonište za brodove i druge uvjete neophodni za život.Nema sumnje da dubrovačke arheologe i po-vjesničare u bližoj ili daljoj budućnosti oče-kuju još zanimljiva arheološka otkrića. Mnogo je lakše do njih „doći“ uz uporabu suvremene tehnologije. Na osnovu novih saznanja znan-stveno će se osporiti dosadašnja, najčešće citirana i pogrešna tvrdnja, o nastanku prvo-bitnog naselja (Dubrovnika) tek početkom VII. stoljeća. Povijest nastanka prvobitnog naselja znatno je starija. Zadire još u helenističko raz-doblje, jer je razina mora početkom naše ere bila niža za 2-3 metra, a samim tim i naselje, tj. ranije podignute građevine bile su niže od sadašnje razine mora! (Vidi: Antun Ničetić „Po-vijest dubrovačke (gradske) luke“)

Nema sumnje da dubrovačke arheologe i povjesničare u bližoj ili daljoj budućnosti očekuju još

zanimljiva arheološka otkrića

34 glasgrada 23.10.2020. 812

U prošloj kolumni smo pisali o ljekovitim vodama iz termal-nih vrela kakvo je bilo u Rijeci dubrovačkoj – u mjestu Smr-dečevo. Dubrovčani su polagali veliku pažnju na ovo vrelo i do-sta toga napravili kako bi se ovo vrelo moglo koristiti u smislu liječenja raznih bolesti. Bilo je to krajem 19. i početkom 20. st.

Tadašnje novine su pisale: prije nego pođemo na strane banje sa velikim troškom, zašto ne bismo pokušali ove domaće. Riječani sa svojim sredstvima ne mogu ure-diti sve kako treba«.Taj i slični poticaji imali su odje-ka. U srpnju 1903. lokalni je list zabilježio: »Poznato je da u Rijeci Dubrovačkoj, na mjestu zvanom Smrdećevo, opstoji izvor sum-porne vode, koji se može upo-trijebiti za banje. Sastavilo se je jedno poduzeće od građana da tu sagradi sumporno kupalište«. Nosioci te poduzetne zamisli bili

su pojedinci dr Mati ja Gracić i Ivo Pitarević, te liječnik dr Jovo Milić.Pokraj izvora Smrdećevo u Mo-košici podignuta je nova zgrada, sa svrhom da u njoj bude liječili-šte. Taj liječilišni zavod, otvoren 1. V 1905, nazvan je »Thermothe-rapia«. Kao »ljekovito kupalište jodne, sumporne i mrzle vode«, »Thermotherapia« se obraćala zainteresiranima obavješću ovog sadržaja: »Ljekovita voda izvire na istom mjestu, gdje je zgrađeno kupalište, a analizirana je od g. E. Ludwiga, prof. na bečkoj univer-sitati i pronađena je ljekovitom za ove bolesti: uloge (guta), vrt-nje (romatika), kožne i sifilistič-ne bolesti, kronične bolesti pro-bavnijeh organa, bolesti na jetri i na sljezanima i neurostenične bolesti. Zavod je snabdijevan ku-peljima pomenute ljekovite vode na razne temperature, kao što i kupeljima mrzle vode i kupeljima na paru, a sve je to udešeno pre-

ma najmodernijim kupalištima. Osim toga zavod pruža bolesni-cima udobnijeh stanova u samoj zgradi i restaurant. Peći na paru. Ventilaturi. Pitka voda navra-ćena sa izvora Rijeke. Liječnik u zavodu. Tačna služba. Kupa-lište je otvoreno kroz svu godi-nu. Omnibus svake ure kreće iz Dubrovnika u Batahovinu. gdje bolesnika čeka barka za prijevoz.Kao »moderno uređeno« lječili-šte »Thermotherapia« je imala »lijepa izgleda« da će »dobro napredovat. To je lječilište od 5. VII 1906. dobilo i telefonsku povezanost s Dubrovnikom. U svojoj reklami iz 1907. »Ther-motherapia« je preporučivala svoje zdravstvene usluge: »jod sumporne blatne i parne kupke«, masažu i »lektrizanje«. Smještaj, liječenje i hrana u zavodu iznosili su tada 3 krune i 50 helera po osobi dnevno.Vlasnici »Thermotherapie«, dr M. Gracić i dr J. Milić, obratili su se 1908. dubrovačkom Op-ćinskom vijeću da im po jedin-stvenoj nižoj cijeni dozvoli veći dnevni potrošak vode u tom li-

ječilišnom zavodu. Oni su naveli da im je u ljetno doba potrebno 14,30, a u zimsko doba 16 kubnih metara vode dnevno. U vrijeme podnošenja tog zahtjeva- (pot-kraj svibnja 1908) u zavodu su bila »32 gosta ili osoba poslužbe«, a inače zavod je imao prosječno 16 gostiju dnevno u toku godine. Općinsko je vijeće smatralo da se najnužniji potrošak vode u tom zavodu kreće oko 6 kubnih me-tara dnevno i to: za 16 gostiju po 200 litara, za 11 osoba poslužbe po 100 litara, te za pranje rublja, posuđa i dr. potrebe 1700 litara. Na temelju toga vijeće je zaklju-čilo da zavod za taj najnužniji dnevni potrošak od 6 kubnih me-tara vode plaća 100 kruna godiš-nje, a da za veći dnevni potrošak iznad tih 6 kubnih metara plaća »40 para po kubičnom metru.Gosti »Thermotherapie« iz drugih krajeva rado su posjećivali Dubrovnik. Njima je osobito bio olakšan prijevoz iz Mokošice u Gruž, i obrnuto, kad je na toj rela-ciji počeo prometovati parobrodić „The rapla“ koji je svaki sat pola-zio iz Mokošice u Gruž i obrnuto.

FELJTON 349 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA PRIREDIO: LUKŠA LUCIANOVIĆ

Liječenje mineralnom vodom u Mokošici — nova ponuda u sklopu unapređivanja zdravstvenog turizma krajem 19. st.

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 [email protected]

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

[email protected]

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

Znameniti su ljetnikovci dubrovačke vlastele koji su ujedno i najznačajniji primjeri dubrovačke renesansne i barokne ladanjske arhitekture. Očuvano ih je dvadesetak, među

njima se ističu: Sorkočevićev ljetnikovac (najveći, sa stubištem do mora i oslikanom galerijom, XVI–XVIII. st.), Rastićev (s trijemom uz ladanjsku kuću i s trodijelnim

vrtom, XVI–XVII. st.), Gučetić-Đurđević iz XVI. st. (u kojem je 1814. bilo održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele), Bozdari-Kaboga (XVIII. st.). U drugoj polovici

XX. st. industrijskom, prometnom i stambenom izgradnjom narušene su pejzažne i ambijentalne vrijednosti cijeloga morskog zaljeva Rijeke dubrovačke. (IP)

Tijekom 1908. godine u zavodu je boravilo prosječno 16 gostiju dnevno.

812 23.10.2020. glasgrada 35

Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

30%dopopusta na sva

odijela iz kolekcije

Posebna akcijawww.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

36 glasgrada 23.10.2020. 812

Imamo stan pod kosim krovom koji je prekriven crijepom. Na krovu su nam dva krovna prozora-abaina. Pošto je sam prozor star koliko i krov, 30-ak godina, pri velikoj kiši na spojevima okvira prozora pro-kišnjava. Možemo li to nekako sa-nirati, jer ne mislimo sada mijenjati krovne prozore. Mario Matić.Sam prozor pripada kategoriji stari-je izrade, no osim puknuća na spoju okomitog i vodoravnog vanjskog limenog dijela okvira više nigdje nema nikakvih naznaka pukotina, ili odvojivih dijelova kroz koje bi moglo prokišnjavati. Jedino je preporuka da se postojeći zaptivajući kit (u Vašem slučaju obični silikon), koji drži spoj stakla i metala skine, i taj zazor popu-ni hidroizolacijskom kitom; npr.; Ela-stofill ili Mur-Filler. Sam limeni spoj kroz koji Vam curi voda pri kišnom vremenu dovoljno je očistiti čelič-nom četkom, otprašiti, te prebrisati mokrom krpom ili spužvom. Odmah nakon toga možete tvrđim bojadi-sarskim kistom premazati spojnicu koja je pukla, hidroizolirajućim pre-mazom; RD-REPAIR FIBER-om. Uvijek

premažite bogatim nanosom ovaj hidroizolacijski premaz po kritičnom mjestu, ali i oko njega, tako da širina premaza bude najveća moguća, a sve kako bi trajno elastična smjesa nanešena na ovaj način imala kon-stantnu rastezljivost-1300%. Na-pominjem da nije potrebno čekati suho vrijeme za aplikaciju RD-REPA-IR FIBER-a, jer premaz prijanja na sve podloge i po svim vremenskim uvi-jetima, pa čak i kada je temperatura ispod ledišta vode-ispod 0 stupnjeva Celzija. Najvažnija stvar pri nanosu premaza je da ga nanosite u svim smjerovima, i da pri završetku nano-sa ovog hidroizolacijskog premaza debljina filma bude nekoliko milime-tara. Ako Vam u kantici ostane pre-maza, kanticu samo dobro zatvorite, a premaz iz kantice možete koristiti za slične sanacije u domaćinstvu naj-manje 6 godina. Sve smo učinili kako je rečeno, iako je pri nanosu RD-REPAIR FIBER-a padala kiša. Sada nam je suh strop i kiša više ne curi na parket u dnevnom boravku. Hvala Vam na izvidu i na ovom mate-rijalu. Mario Matić.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/[email protected]

www.ocinje-market.hr

Krovni prozor na limenom spoju prokišnjava, pomozite!

812 23.10.2020. glasgrada 37

VIJESTI S PELJEŠCA PRIPREMIO: JOŠKO JELAVIĆ

Rekonstrukcija i uređenje nekadašnje školske zgrade u zaselku SparagovićiPočela je rekonstrukcija i uređenje neka-dašnje školske zgrade u zaselku Spara-govići u Ponikavama. Radove izvodi gra-đevinska tvrtka „Okomica“ iz Imotskog a zajednički ih financiraju Općina Ston i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje je za tu svrhu stonskoj općini odobrilo 450 tisuća kuna iz Progra-ma razvoja otoka i Pelješca u 2020. godini. Po svršetku radova zgrada će se koristiti za rad kulturnih i drugih udruga i za društve-ne namjene.

Započela berba i prerada maslinaZahvaljujući povoljnim vremenskim prili-kama, na Pelješcu je u punom jeku berba i prerada maslina. Prve količine maslino-vog ploda prerađene su u uljari tvrtke „Vila Mora“ u Zakotorcu, a zatim u uljarama u Orebiću i Putnikoviću. Potkraj ovoga tjed-na s preradom maslina počet će i uljara poljoprivredne zadruge „Stoviš“ u Stonu u kojoj očekuju da će preraditi između 20 do 25 vagona ploda, jer je i ove godine urod na stonskom području vrlo dobar, a plod zdrav. Općenito je na Pelješcu ovogodišnji urod maslina u granicama prosjeka, osim na područjima na kojima je zabilježen jači napad maslinove mušice. Dosad prerađeno ulje odlične je kakvoće.

Obilaznica OrebićaOno što su Orebićani i stanovnici jugoza-padnog dijela Pelješca čekali više od dva desetljeća, napokon je na vidiku. Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-prav-ne i komunalne poslove Dubrovačko-ne-retvanske županije uputio je na javnu ra-spravu Studiju o utjecaju na okoliš državne ceste DC 414, tj obilaznice Orebića, gradnja koje je uvjet za puštanje u promet buduće trajektne luke u naselju Perna u Kućištu. Javna rasprava trajat će 30 dana zaključ-no do 16. studenoga ove godine, a javno izlaganje o studiji uz epidemiološke mjere održat će se 22. ovoga mjeseca u općinskoj dvorani u Orebiću. Odluku o upućivanju na javnu raspravu studije koju je izradio pro-jektni biro P45 u Zagrebu donijelo je Mini-starstvo gospodarstva i održivog razvoja, a koordinira je i provodi spomenuti županij-ski odjel. Obilaznica Orebića kako je pla-nirano, gradit će se u dužini 6 kilometara i 670 metara od križanja u Stankovićima istočno od Orebića, prolazit će sjevernim rubom Orebića do spoja na postojeću obi-laznicu Kućišta i Vignja i buduće ceste do trajektne luke u Perni. U njenu izgradnju Hrvatske ceste uložit će 170 milijuna kuna bez PDV-a.

Muke peljeških vinara i vinogradaraZavršena je berba i prerada grožđa koja je za pelješke vinogradare i vinare bila jedna od dosad najtežih, jer se zbog epidemije korona virusa obavljala u vrlo nepovolj-nim okolnostima. Dodatno su je otežale i vremenske prilike i nedostatak sezonskih berača. Grožđe se moralo obrati a na muci su bili i vinogradari koji nisu znali što će sa grožđem i veći vinari i poljoprivredne za-druge koji u normalnim godinama redovito otkupljuju grožđe od svojih kooperanata i zadrugara. Njihove su vinarije pune vina iz prošlih berbi pa su mnogi morali nabavi-ti i dodatno suđe za pohranu prerađenog vina. Vinare, ne samo na Pelješcu, najviše pogađa činjenica što ne mogu prodati svo-je vino pa i ono najkvalitetnije, jer je zbog epidemije korona virusa opala i potražnja i potrošnja u ugostiteljstvu i u trgovačkim lancima, a nema veće pomoći ni od stra-ne države ni lokalnih vlasti. Općenito je ovogodišnja berba bila ispod prosjeka ali je zato kakvoća grožđa osobito na ista-knutijim položajima bila vrlo dobra i iznad prosječna.

Keramička radionica u StonuObilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Narodnoj knjižnici u Stonu počelo je u če-tvrtak, 15.listopada kreativnom keramič-kom radionicom „Uređivanje vegetativnih motiva u pečenu glinu“ koju je vodila likov-na umjetnica keramičarka Anamarija Bezek iz Dubrovnika. Radionica je bila namijenje-na za djecu stariju od 10 godina i zaintere-sirane odrasle i održala se uz preporučene epidemiološke mjere i ograničeni broj su-dionika, umjesto u prostorima knjižnice u velikoj dvorani u Kneževu dvoru u Stonu.

Mjesec hrvatske knjige u OrebićuObilježavanje Mjeseca hrvatske knjige pod motom „Razlistaj se“ u Narodnoj knjižnici u Orebiću počelo je akcijom „Postajem član knjižnice“ i besplatnim upisom u članstvo učenika prvih razreda Osnovne škole Ore-bić. Tijekom te manifestacije koja je po-svećena 50. obljetnici obilježavanja Dana planeta Zemlje, bit će održana i ekološka radionica za učenike te škole „I ja mogu spasiti svijet“.

Poziv pčelarimaIz pčelarske udruge „Vrijesak Pelješac“ koja okuplja pčelare s Pelješca, Korčule i Mljeta, uputili su poziv svojim članovima da do 15. prosinca ove godine Hrvatskom pčelarskom savezu prijave stanje u svojim pčelinjacima. To je zakonska obveza ali

i uvjet za dobivanje materijalnih i novča-nih potpora za uzgoj pčela koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede posredstvom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ri-barstvu i ruralnom razvoju. Prijave će i ove godine primati povjerenik Hrvatskog pčelarskog saveza za Pelješac, Korčulu i Mljet Vlaho Komparak iz Korčule koji je i sam uspješni pčelar i predsjednik udruge „Vrijesak Pelješac“.

Zatvoren posljednji sezonski hotel u OrebićuOdlaskom posljednje skupine gostiju, među kojima je najviše bilo Poljaka i Nije-maca, 14.listopada je s ovogodišnjim poslo-vanjem zaključio najveći orebićki i pelješki hotel „Aminess Grand Azur“ koji posluje u sklopu hotelske tvrtke Laguna Novigrad. U njemu je ove godine znatno kasnije od otvaranja sredinom lipnja ostvareno 43 posto od prometa u prošloj godini, što je ipak na kraju znatno više nego što se oče-kivalo na samom početku sezone. Osobito dobri učinci u tom hotelu koji posluje u kategoriji 4 zvjezdice zabilježili su u srpnju i većim dijelom kolovoza. Inače, najčešći gosti ovoga ljeta bili su Poljaci, Nijemci, Slovenci i domaći turisti. Zatvaranjem tog posljednjeg sezonskog hotela praktično je završena i to 15 dana ranije nego proteklih godina i turistička sezona na pelješkoj rivi-jeri iako je na odmoru još stotinjak gostiju.

Zahvala veleposlanika SAD-aVeleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Njegova Ekscelencija Robert Kohorst i njegova supruga Shelley Allen zahvalili su na srdačnoj dobrodošlici i go-stoprimstvu koje im je ukazano tijekom njihovog nedavnog posjeta i boravka na zapadnom dijelu Pelješca: Krešimiru Vuč-koviću, voditelju i osoblju vinarije tvrtke „Grgić vina“ u Trsteniku, vinarki Mariji Mr-gudić iz Orebića koja im je bila vodič i pro-vela ih kroz vinograde na Dingaču, Postu-pu i u Vignju i upoznala s uzgojem plavca malog i proizvodnjom vrhunskih peljeških vina Dingača i Postupa. Također, osoblju i voditeljima vinarije i vile tvrtke „Korta Ka-tarina“ u Orebiću, Ivu Cibiliću i Slobodanu Gluhanu, zaposlenicima vinarije „Saints Hills“ u Zagrudi. S osobitom zahvalom i svim mještanima Dube Trpanjske, pozna-tog iseljeničkog mjesta iz koje u američkoj saveznoj državi Louisiani već više od 170 godina žive uzgajajući kamenice potomci brojnih Dubljana. U Dubi se susreo i s An-kicom Lepetić, praunukom Luke Jurišića, koji je prvi u Americi pokrenuo industrijski uzgoj kamenica. Svoje dojmove o boravku na Pelješcu objavili su i na službenim stra-nicama veleposlanstva.

NASTAVAK NA STR. 43

38 glasgrada 23.10.2020. 812

SPORT

BOĆANJE PRIPREMIO: LUKO HENDIĆ

III.HBL-DUBROVNIK-NERETVA Torcida Osojnik jesenski prvakBoćari Torcide Osojnik u derbi-ju kola pobijedili su Omladinca u Vodovađi i tako zasluženo postali prvaci jesenskog djela prvenstva. U ostalim utakmicama slavili su domaćini, Rijeka je ugodno izne-nadila pobjedom nad Slivnom, Hvidra Gromača je bila bolja od Ploča, dok je Prud bio uvjerljiv protiv Gornje Vrućice. Utakmica Umčani – Sokol odigrat će se ti-jekom ovog tjedna.Rezultati 7. kola:Umčani – Sokol odgođenoOmladinac – Torcida Osojnik 11:13Prud – Gornja Vrućica 20:4Rijeka – Slivno 16:8Hvidra Gromača – Ploče 14:10.Trenutni poredak: 1. Torcida Osojnik 16 bodova, 2. Omladinac 13, 3. Prud 13, 4. Slivno 11, 5. Rije-ka 11, 6. Ploče 9, 7. Hvidra Groma-ča 9, 8. Sokol(-1) 7, 9. Umčani(-1) 6, 10. Gornja Vrućica 3 boda.Raspored 8. kola igra se 11.04.2021. u 16,00 sati: Sokol – Ploče (10.04.2021.)

Slivno – Hvidra GromačaGornja Vrućica – RijekaTorcida Osojnik – PrudUmčani – Omladinac.

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA DUBROVNIKU Komolcu neriješenoU derbiju kola u marini Komo-lac između Komolac Omble i Mokošice nije bilo pobjednika, svakome po bod. Boćari Orašca nastavljaju s dobrim igrama, u ovom kolu su pobijedili Bosanku. Boćari Strijelca bili su neumoljivi protiv Petke, dok je Montovjer-na bila bolja od Hidroelektrane DU. Treba se odigrati još zaosta-la utakmica Orašac – Mokošica i nastavak prvenstva je na prolje-će sljedeće godine.Rezultati 7. kola:Komolac Ombla – Mokošica 9:9Montovjerna – Hidroelektrana DU 13:5Strijelac – Petka 18:0Orašac – Bosanka 12:6.Trenutni poredak: 1. Komolac Ombla 17 bodova, 2. Orašac(-1) 15, 3. Mokošica(-1) 13, 4. Monto-

vjerna 12, 5. Strijelac 9, 6. Bosan-ka 9, 7. Hidroelektrana DU 4, 8. Petka 0 bodova.Raspored 8. kola igra se 18.04.2021.:Mokošica – Bosanka (15,00)Orašac – Petka (16,00)Strijelac – Hidroelektrana DU (16,00)Montovjerna – Komolac Ombla (15,00).

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA ŽUPA DUBROVAČKA-KONAVLEBrgat bez greškeBoćari Brgata odigrali su jesen-ski dio prvenstva bez greške, u ovom kolu pobijedili li su Zrinski u Lovornom i tako u 6 utakmi-ca ostvarili 6 pobjeda. Uskoplje je ugodno iznenadilo pobjedom nad Donjim Brgatom, dok je Lju-ta slavila u konavoskom dvobo-ju, pobijedivši na gostovanju kod Pridvorja.Rezultati 7. kola: Pridvorje – Ljuta 8:10Uskoplje – Donji Brgat 10:8Zrinski – Brgat 5:13Obod – slobodan.Trenutni poredak: 1. Brgat 18 bo-

dova, 2. Donji Brgat 10, 3. Zrin-ski 9, 4. Ljuta 9, 5. Pridvorje 6, 6. Uskoplje 6, 7. Obod 4 boda.Raspored 8. kola igra se 18.04.2021. u 15,00 sati:Zrinski – Donji BrgatUskoplje – LjutaPridvorje – LjutaBrgat – slobodan.

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA PELJEŠACOrebić pobijedio u PutnikovićuU zaostaloj utakmici boćari Ore-bića zamjenom domaćinstva po-bijedili su u boćarskoj dvorani Putniković i time je završen je-senski dio prvenstva.Rezultat zaostale utakmice 5. kola:Putniković – Orebić 3:15.Trenutni poredak: 1. Duba Ston-ska 15 bodova, 2. Brijesta 9, 3. Po-nikve 7, 4. Orebić 6, 5. Sveta Ana 6, 6. Putniković 1 bod.Raspored 6. kola igra se 02.05.2021. u 15,00 sati:Ponikve – BrijestaSveta Ana – PutnikovićOrebić – Duba Stonska.

Voljom ždrijeba Jug AO će u skupini Lige prvaka igrati u skupini A sa PRO Reccom, Olympiaciosom, Spandaom 04, CN Marseilleom te pobjednikom kvalifikacijske skupine u kojoj su Mla-dost Zagreb, Jadran Split, Primorac Kotor, Szolnok, Ortigia Siracusa, Bar-celona, Steaua Bukurešt, Pays d’Aix i Hydraikos.U drugoj skupini su prvak Europe Fe-rencvaroš, Jadran Carine HN, CN Bar-celoneta, Dinamo Tbilisi, WASPO 98 Hannover i pobjednik druge kvalifika-cijske skupine u kojoj su OSC Budim-pešta, Sintez Kazanj, Radnički Kra-gujevac, Terrassa, Lille, Vouliagmeni

Atena, Brescia, Oradea i Enka Istanbul.Završni turnir će se, ukoliko sve bude po planu, igrati od 3. do 5. lipnja u Hannoveru.Inače, Liga prvaka 2020./21. će se igrati u izmijenjenom sustavu u od-nosu na protekle sezone. Igra se samo jedan kvalifikacijski krug.Jug će prvi turnir igrati u Ostiji (Italija), a protivnici u prva tri kola su im Span-dau 04, CN Marseille, Olympiacos. Drugi turnir, kad se igraju utakmice 4., 5., 6. i 7. kola, na rasporedu je od 1. do 5. ožujka 2021. godine, a treći turnir (zadnja tri kola, 8., 9. i 10.) igra se od 19. do 22. travnja.

VATERPOLO - ŽDRIJEB SKUPINA LIGE PRVAKA

Jug AO s PRO Reccom, Olympiaciosom, Spandaom 04, CN Marseilleom i pobjednikom kvalifikacijske skupine

Jugaši su u 3. i 4. kolu ostvarili dvije pobjede. U 3.kolu su u Splitu bili bolji od Jadrana s 11:8 (3:2, 2:1, 3:2, 3:3), dok su u 4.kolu u srijedu, 21. listopada, pobijedili u Gružu Solarisa sa 17:9 (4:4, 6:1, 4:2, 3:2). Jugaši su u tri utakmice ostvarili tri uvjerljive pobjede te su uz Mla-dost glavni kandidati za prvo mjesto.Nakon četiri kola u vodstvu je Mornar sa 12 bodova, Jug AO je drugi s 9. KPK je odigrao dvije utakmice, ima tri boda (pobjeda i poraz).KPK zbog koronavirusa u svojim redovima nije igrao u 3. kolu protiv Solarisa u Šibeniku, niti u 4. kolu na svom bazenu protiv riječkog Primorja.U 5. kolu 29. listopada Jug AO je gost Primorja EB, a KPK vodećeg Mornara

VATERPOLO – I.HRVATSKA LIGA

Jugaši pobjeđuju, KPK ne igra zbog koronavirusa

812 23.10.2020. glasgrada 39

ODBOJKA – SUPERLIGAOsijek – Dubrovnik 3:0Odbojkašice Dubrovnika izgubile su u 3.kolu u gostima od Osijeka 3:0 (25:20, 25:16, 25:16).Dubrovnik: Anđela Čuljak, Karla Burđelez, Matea Daničić, Mara Šilje, Marijeta Lolić, Ivana Marinović, Lucija Barać, Nora Đurić, Doris Buzolić, Martina Vreća, Ema Šušić i Gabriela Stipanović. Trenerica: Mirjana Vreća, pomoćnica: Marina Radić.Ostale odigrane utakmice 4.kola: Marina Kaštela – Mladost 3:2, Rijeka – Split 3:2, Ka-štela – Poreč 3:0.Poredak: Dinamo, Kaštela i Marina Kaštela po 9, Mladost 7, Osijek 6, Vukovar 5, Split 4, Brda i Dubrovnik po 3, Rijeka 2, Olimpik i Poreč bez bodova.U 5.kolu Dubrovnik 24.listopada dočekuje ekipu Kaštela (Gospino polje, 19 sati). Još se sastaju: Mladost – Olimpik, Poreč – Marina Kaštela, Split – Dinamo Zagreb, Vukovar – Rijeka, Brda – Osijek.

KOŠARKA – HRVATSKA PREMIJER LIGA – SKUPINA JUGPobjeda Raguse u SplituKošarkašice Raguse su bile uspješne i u 3.kolu. Na gostovanju u Splitu pobijedile su Košarkašku akademiju Žana Lelas sa 67:53. Kada se zna da je ovo 21 prvenstvena po-bjeda u nizu Dubrovkinja, što reći nego da Ragusa vodi glavnu riječ.Ragusa: Pocrnjić 2, Stojanović 22, Čagalj 3, Miloglav, Matić 3, Beletić, Todorić, Vrsaljko 17, Ivanišević, Putica, Slonjšak 20. trenerica: Cvetana Matić, pomoćnica: Alma Majstoro-vić.Ostali rezultati 3.kola: Šibenik – Zadar 104:65, Pula Moviter – Split 88:63.Poredak: Ragusa 6 (3-0), Šibenik i Pula po 5 (2-1), KA Žana Lelas i Zadar po 4 (1-2), Split 3 (0-3).U 4.kolu, 24.listopada Ragusa je gost Zadra. Još se sastaju: Šibenik – Pula Moviter, KA Žana Lelas – Split.

I.HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGAZadrani pobijedili u DubrovnikuKošarkaši Dubrovniku izgubili su u 2.kolu na svom parketu od ekipe Jazine Arbanasi 93:87(50:38).Dubrovnik: Mateo Vidović 5, Martin Mucić, Filip Šimović 9, Nikola Došen 17, Toni Mu-stapić 14, Ivan Vodopija 12, Vlaho Raguž 18, Matija Zorić, Jakov Vujičić 4, Domagoj Vrkić 10, Mateo Tomašević i Petar Miović. Trener: Maro Lučić.Ostali rezultati: Kvarner – Cedevita Junior 72:116, Bosco – Dinamo 64:83, Omiš Čagalj Tours – Samobor 88:87, Pula 1981 – Ribola Kaštela 74:86, Zapruđe – Sesvete 85:69.Poredak: Cedevita Junior, Dinamo Zagreb i Ribola Kaštela po 4 (2-0), Dubrovnik, Samo-bor, Bosco, Zapruđe, Jazine Arbanasi i Omiš Čagalj Tours po 3 (1-1), Pula, Sesvete i Kvar-

ner po 2 (0-2).U 3.kolu Dubrovnik je 25.listopada gost Di-nama. Još se sastaju: Sambor – Bosko , Ce-devita Junior – Zapruđe, Jazine Arbanasi – Kvarner 2010, Sesvete – Pula 1981, Ribola Kaštela – Omiš ČT.

PAKET 24 PREMIJER LIGASesvete – Dubrovnik 36:30Rukometaši Dubrovnika su u 4.kolu izgubili u Sesvetama od Sesveta 36:30 (16:16) te su i dalje bez osvojenog boda.Dubrovnik: Marinko Ševo (3 obrane), Ivan Medić (5), Luka Bevanda (2), Mario Ratkajec (7), Kristijan Janđel (4 obrane), Julio Jelavić (1), Marino Gabrieri (2), Hrvoje Lončarica (1), Toni Barišić, Tomislav Radić (6) i Marino Knez (6). Trener: Ante Lagator.Ostali rezultati: Bjelovar – Poreč 23:32, Umag – Dubrava 31:29, Zamet – Varaždin 18:19, Gorica – Vinkovci 27:25.Poredak: Varaždin i Gorica po 7, Poreč, Se-svete i Umag po 6, Dubrava 4, Zamet 2, Vin-kovci i Bjelovar po 1, Dubrovnik 0.U 5.kolu u subotu, 24. listopada, igraju: RKHM Dubrovnik – Zamet (Gospino polje, 19 sati),Varaždin 1930. – Bjelovar, Poreč – Umag i Spačva – Sesvete. Nedjelja, 25. listo-pada: Dubrava – Gorica.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGANova pobjeda SquareaSquare je ostvario još jednu vrijednu pobje-du, u 3.kolu je u Gospinom polju pobijedio Osijek Kelme 4:1 (Haron Džanković 2, Anto-nio Konsuo i Luka Vuletić).Square: Zoran Primić, Haron Džanković, Mateo Miladin, Luka Vuletić, Borna Tikvica, Gordan Duvančić, Antonio Konsuo, Matej Perić, Josip Nebergoj, Damjan Šulić, Niko Drobac, Ante Franković, Alen Turuk, trener: Hans Matić.Uspinjača Gimka – Crnica 3:5, Novo vrijeme Apfel – Vrgorac 1:4, Alumnus Sesvete – Ol-missum 1:5, AFC Universitas – Futsal Dina-mo 1:2.Poredak: Olmissum 9, Futsal Dinamo, Squ-are, Novo vrijeme Apfel i Crnica po 6, Alu-mnus Sesvete i Vrgorac po 4, Uspinjača Gimka 3, Universitas i Osijek Kelme bez bo-dova.U 4.kolu igraju Square je 24.listopada gost Vrgorca. Još igraju: Olmissum – Novo vrije-me Apfel, Uspinjača Gimka – Alumnus, Cr-nica – Futsal Dinamo, Osijek Kelme – AFC Universitas.

MALI NOGOMET – OSMINA FINALA KUPA HRVATSKESquare nije uspio iznenaditi prvaka HrvatskeU osmini finala Kupa Hrvatske Square je u utorak, 20.listopada, pred oko 150 gledatelja ugostio prvaka Hrvatske, Olmissum iz Omi-

ša te izgubio 3:2 (2:1). Dubrovčani su pružili snažan otpor ali nisu uspjeli iznenaditi, po mnogima, i ove godine prvog favorita i za titulu prvaka države i za Kup. Pogotke za izabranike Hansa Matića postigli su Damjan Šulić i Antonio Konsuo.Square: Zoran Primić, Luka Vuletić, Gordan Duvančić, Antonio Konsuo, Josip Nebergoj – Alen Turuk, Haron Džanković, Mateo Mila-din, Hrvoje Cvjetković, Matej Perić, Damjan Šulić, Niko Drobac, Ante Franković. Trener: Hans Matić.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGAPločani slavili u DubrovnikuPobjedom nad GOŠK Dubrovnikom 1919 u Dubrovniku s 2:0 (Luciano Lovrić i Abel Kal-fić), Jadran LP je ponovno na vrhu prven-stvene ljestvice. Kada se zna da su u služ-benim utakmicama gotovo godinu dana bez poraza (322 dana), onda je to zaista impre-sivni podatak i znak da se u Pločama dobro radi.U drugom županijskom ogledu, onom iz Blata između Zmaja i Neretve slavili su Bla-ćani s 3:0 (Ivano Čepo, Denis Sardelić i An-tonio Mušić), dok su u Opuzenu Neretvanac i Split odigrali 1:1 (Ante Mihaljević).Ostali rezultati 10.kola: Uskok – Zmaj M 1:2, Sloga – Primorac B 1:0, Vodice – Zagora 1:3, Urania – Kamen 1:1, Hrvace – OSK 0:1, slo-bodan Hrvatski vitez.Poredak: Jadran LP 24, Zagora 22, Neretva-nac, Hrvace i Zmaj M po 16, Uskok i Split po 14, OSK 13, Zmaj B i Kamen po 11, Primorac B, GOŠK Dubrovnik 1919 i Neretva po 10, Urania 9, Hrvatski vitez 8, Vodice 6, Sloga 3.U 11.kolu u subotu, 24.listopada igraju: Ja-dran LP – Urania, Zmaj M – GOŠK Dubrov-nik 1919, Neretva – Uskok, Zagora – Zmaj B, Primorac B – Vodice, Hrvatski vitez – Sloga, Split – Hrvace, nedjelja, 25.listopada: Kamen – Neretvanac, slobodan OSK. Početak uta-kmica u 15 sati.

76. VIŠKA REGATAOrsan Dubrovnik u ukupnom poretku četvrtiKrstaš Dubrovnik zauzeo je drugo mjesto na Viškoj regati koja se ove godine održala od Splita do Starog Grada. Denis Vukas je bio za kormilom Orsanovog krstaša, a posadu su činili Ivo Kvestić, Marko Falkoni, Gordan Sentić, Maroje Kurajica, Mateo Andolšek i Alec Cvinar. Orsan je na kraju bio drugi u svojoj skupini ORC razvrstanja, te četvrti najbrži brod regate.Brod Green Papper Jedriličarskog kluba Split s kormilarom Stipom Gašpićem, koji je bio najbolji u skupini ORC ‘B’, službeni je pobjednik regate po ORC-u. Treće mjesto po ORC-u zauzeo je All 4 One s kormilarom Karlom Kuretom. Najbrži brod na 76. Izda-nju Viške regate bio je Mareus drugi Molo Longa Tutta Trieste, treći Polet Furioso splitskog Labuda, organizatora regate, a če-tvrti Orsan Dubrovnik.

40 glasgrada 23.10.2020. 812

SPORT

TENIS - ITF REIMSAna Konjuh bolja od prve nositeljiceAna Konjuh je u srijedu, 21.listopada, na ITF turniru u francuskom Reimsu, vrijednom 25 tisuća američkih dolara, pobijedila prvu nositeljicu Kaiu Kanepi iz Estonije, 109.tenisačicu svijeta sa 2:1 (6:4,3:6, 6:3), te se tako plasirala u osminu finala.

TENIS – MEMORIJAL „ĐURO BOKUN“ ZA UZRAT DO 14 GODINAPobjednici Anamaria Zokić i Frano SučićPobjednica Memorijala ‘Đuro Bokun’ za uzrast do 14 godina, koji se na terenima u Uvali Lapad održao u organizaciji Tenis kluba Dubrovnik, je Dubrovkinja Anamaria Zorić, koja sada igra za Tenis klub Vulpes iz Zagreba.Ana Petković, članica Raguse, je dospjela do polufinala u kojemu je izgubila od Tare Šušnjar, članice Dalmacijacementa.Zorić je u polufinalu sa 6:0 i 6:1 dobila Leu Radošević, iz Dalmacijacementa, a u finalu Šušnjar sa 6:2 i 6:0.U igri parova, dubrovačke tenisačice, Zorić i Petković, su u finalu izgubile od para Ra-došević i Šušnjar.U finalu tenisača Frano Sučić iz Stobreča je bio bolji od Darka Makjanića iz Splita sa 6:3, 6:0.Stjepan Bogdan (Ragusa), zaustavljen je u četvrtfinalu od Luke Karduma sa 6:7 (6), 6:2 i 6:2.Finale parova se nije igralo jer su Luka Kar-dum i Andres Mazzucchelli, članovi Dal-macijacementa, predali meč paru Stjepan Bogdan (Ragusa) i Frano Sučić (Stobreč). Pokale je podijelio Senko Glavinić, tajnik Tenis kluba Dubrovnik. Vrhovni sudac tur-nira je bio Marjan Pančevski.

STUDENTSKA VESLAČKA REGATA OSMERACAZagrepčanke i Splićani prviDubrovnik, 19.listopada 2020. - Studentska veslačka regata osmeraca Semper Primus održala se i ove godine u Luci Gruž.Od tri ekipe studentica (sve tri su bile iz Zagreba), najbrža je bila ekipa Medicinskog fakulteta, druga je bila ekipa Agronomskog fakulteta a treća Fakulteta strojarstva i brodogradnje.U utrci Studenata prvo mjesto je pripalo Sveučilištu iz Splita, drugo Fakultetu u Vu-kovaru, treći su bili studenti medicinskog fakulteta iz Zagreba, četvrti studenti Sve-učilišta u Dubrovniku a peti je bio fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba.U utrci veterana Dubrovnika i Metkovića brži su bili Dubrovčani.Nagrade najboljima su dodijelili predsjed-

nik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i prvi čovjek Neptuna Marko Potrebica, rek-tor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum te Tomo Žerovnik, otac 23-godišnjeg Iva-na, koji je početkom godine izgubio život u prometnoj nesreći, a koji je prošle godine bio sudionik regate, nastupio je u osmercu Sveučilišta u Dubrovniku.

II.HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA – DALMATINSKA REGIJAB ekipa Pitura uvjerljiva u PločamaSeniorski “B” sastav Pitura iz Ploča se, gdje je odigrano predkolo II. Hrvatske stolno-teniske lige, vratio s punim plijenom. Pi-turi su prvo odigrali susret s domaćom momčadi Ploče i ist dobili rezultatom 4:1.Drugi susret su glatko i rutinerski dobili Lučicu iz Vela Luke 4:0, a u trećem susretu s istim rezultatom i ekipu Konavljanina.Za seniorski “B” sastav Pitura igrali su: Marko Venier, Marko Šarić, Filip Mikulić i Antonio Giron.Nastavak natjecanja u 2. Hrvatskoj stolno-teniskoj ligi -Dalmatinska regija je za dva tjedna. Piture čeka igranje u Zadru gdje će odigrati 1. jesenski turnir s klubovima iz zadarske regije.

DAMIR GLEĐ

BRIDŽ KLUB ASTAREAČubela i Jemo pobijedili na oba turniraU hotelu Astarea prošlog tjedna odi-grano je 43. i 44. kolo bridž turnira BK Astarea. Na oba turnira pobijedili su Stijepo Čubela i Pero Jemo. Turniri su igrani po IMP obračunu, a pobjedni-ci u četvrtak imali su samo 1 IMP više od drugoplasiranih Pera Ivelje i Slavka Gr-gića, dok je u nedjelju prednost iznosila 34 IMPa ispred drugoplasiranih Nikolete Kravarević i Vlaha Kalauza. Rezulta-ti klupskih turnira mogu se pratiti na https://www.bridgewebs.com/astarea/Poredak svih igrača u Hrvatskom bridž sa-vezu http://bridge.hr/rankingŠkola bridža održat će svoj prvi ovogodiš-nji turnir u petak u 18 sati, prostorije Kluba 65. Svi zainteresirani mogu doći pogledati i uključiti se u rad Škole.

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGASokolu niti 3:0 nije bilo dovoljnoNajzanimljiviji susret 5.kola odigran je u Dubravci gdje je Sokol dočekao, po mno-gima prvog favorita za naslov – Župu du-brovačku. Imali su domaćini u 47.minuti 3:0 (Antonio Lipotić, Lovro Butorac i Fra-njo Penava), ali su gosti preokrenuli i po-bijedili 4:3. Za Župu su strijelci bili Viktor Levaj 2, Stanislav Vasilj i Velimir Kajba.Ostali rezultati 5.kola:Hajduk 1932 – Sla-

ven 1:1 (Boris Tulić; Paulo Vukić), Orebić – Konavljanin 2:0 (Ivan Čepo, Ivan Kordić), Croatia – Jadran Smokvica 3:2 (Maro Ka-lauz 2,Vlaho Grbešić; Ivan Tomić, Ivan Gr-beša), Gusar – Žrnovo 4:0 (Ante Medak 2, Ivan Medak, Ivan Šutić Galić),Poredak: 1. Croatia 12 bodova (14:3), 2. Sla-ven 10 (16:5), 3. ONK Metković 10 (13:8), 4. Župa dubrovačka 10 (10:7), 5. Konavljanin 9 (12:6), 6. Orebić (oduzeta dva boda) 7 (16:9), 7. Gusar 6 (7:7), 8. Jadran Smokvica 6 (8:17), 9. Žrnovo 5 (5:8), 10. Hajduk 1932. 3 (3:6), 11. Sokol 3 (8:18), 12. Maestral 3 (7:25).U 6.kolu u nedjelju, 25. listopada, igraju: Žrnovo – Croatia, Slaven – Orebić, ONK Metković – Hajduk 1932.,Maestral -. Župa dubrovačka, Konavljanin – Gusar, Jadran 1929. – Sokol. Početak utakmica u 14 sati.

II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGAA sad ogled vodećih: Faraon - OmladinacFaraon s četiri pobjede iz četiri susreta te Omladinac s tri pobjede iz tri susreta, iz-dvojili su se nakon prva četiri kola u glavne favorite za titulu. A njihov prvi ogled je već ove nedjelje u Trpnju.Rezultati 2.kola: Faraon – Grk 4:2 (Mario Milović 2, Vinko Milinović, Bruno Kolu-drović; Mario Alilović, Mile Galić), Rat – Putniković 0:1 (Mato Vitković), SOŠK 1919 – Enkel 4:0 (Petar Lončar, Mato Stjepović, Mateo Brbora, Mateo Pinčević), NA Liber-tas – Omladinac 0:1 (Vinko Nobilo).Poredak: Faraon 12, Omladinac 9, SOŠK 1919 7, Putniković i Enkel po 4, Grk i NA Libertas po 2, Rat 1.U 5.kolu u nedjelju, 25.listopada, igraju: Faraon – Omladinac, Enkel – Rat, Grk – SOŠK 1919, Putniković – NA Libertas. Po-četak utakmica u 14 sati.

II.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA (PODSKUPINA B)Ombla pala u zadnjoj minutiOmbla je u 3.kolu izgubila u Splitu od ekipe Mejaša 4:2 Leo Bogdanović, Hrvoje Bogda-nović). U posljednjoj minuti je bilo 2:2, ali Dubrovčani nisu izdržali…Ombla: Marko Ilić, Ivo Vlahušić, Domi-nik Gustina, Hrvoje Bogdanović, Antonio Noković, Antonio Drašković, Leo Bogda-nović, Bruno Šijaković, Andro Drašković i Mateo Vodopić.Ostali rezultati 3. kola: Šibenik 1983. - He-roji 2007. 3:3, Split – Hajduk 6:1, slobodan Knin.Poredak: Šibenik 1983. 7, Split i Mejaši po 6, Knin i Ombla po 3, Heroji 2007. 1, Hajduk 0.U 4. kolu Ombla 24.listopada u Mokošici ( 13 sati)dočekuje Split. Još igraju: Heroji 2007. – Mejaši, Knin – Šibenik 1983., slo-bodan Hajduk.

812 23.10.2020. glasgrada 41

Više o nagradnoj igri potražite u prodavaonicama, promotivnim materijalima na www.tommy.hr ili nas potražite na www.facebook.com/tommyprodavaonice, www.instagram.com/tommyprodavaonice.

NAGRADNI FOND* 480.480 kn

JEDINSTVENA NAGRADNA IGRA

od 05.10.2020. do 29.11.2020.g

SVAKI TJEDAN PO 1 GLAVNA NAGRADA„GODIŠNJA SPIZA U TOMMY” u iznosu od 38.500 kn

SVAKI DAN PO 8 DNEVNIH NAGRADA „DNEVNA SPIZA U TOMMY” u iznosu od 385 kn

8x

8x

*Nagrade se osiguravaju isključivo na TOMMY potrošačkim karticama.

KAKO SE PRIJAVITI:1. PUTEM SMS-a pošaljite jedinstveni kod otisnut na računu, te ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto na broj 60010 (cijena SMS-a 2,40 s PDV-om).

2. PREKO INTERNET STRANICE upišite jedinstveni kod, ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto te broj mobitela na internet stranici www.tommy.hr (uz GDPR regulativu).

KODOVI SE OSVAJAJU PO DVA KRITERIJA:1. KRITERIJ IZNOS NA RAČUNU: SVI PROIZVODI NA RAČUNU KOJI SE UZIMAJU KAO OSNOVICA ZA OBRAČUN KODOVA MORAJU IMATI BAR (EAN) KOD KOJI POČINJE SA 385 (ILI 20/21 ZA NE EGALIZIRANE PROIZVODE)- Iznos na računu se dijeli sa 38,5 kn, količnik daje broj kodova (1,2,3,4, itd.).- Maksimalni broj kodova po ovom kriteriju je 10, što znači da račun iznosi minimalno 385 kn i više. - Proizvodi koji nemaju bar (ean) kod koji počinje sa 385 ili 20,21 MOGU BITI NA RAČUNU, ALI SE IZUZIMAJU IZ OSNOVICE ZA OBRAČUN KODOVA NA BAZI IZNOSA (1 za 38,5, 2 za 77 kn itd.).

2. KRITERIJ OZNAKA HGK NA PROIZVODU (HRVATSKA KVALITETA ILI IZVORNO HRVATSKO)- Ukoliko je ovaj proizvod na računu donosi 1 nagradni kod po bar (ean) kodu.- Kodovi po ovom kriteriju se na kraju zbrajaju sa kodovima ostvarenim po prvom kriteriju iznosa računa.

42 glasgrada 23.10.2020. 812

Poliklinika Marin Meddr.Ante Starčevića 45Dubrovnikwww. marin-med.comemail: [email protected]

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

IMATE ZDRAVSTVENIH PROBLEMA? NE ZNATE KOD KOJEG LIJEČNIKA TREBATE PREGLED? NAZOVITE NAS ZA SAVJET I TERMIN!Tel: +385 (0)20 400 500

+385 (0)20 400 505

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med-prvi slo-bodni termini-prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- ambulanta u ponedjeljak, 26. listo-pada 2020. - doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne me-dicine, kardiolog- ambulanta u petak i subotu, 30. i 31. listopada 2020.-dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u petak i subotu, 6. i 7. studenog 2020. Primamo narudžbe za:- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecija-list dječje ortopedije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medici-ne, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Maida Brković Bašić, specijalist internist, subspecijalist re-umatoogije

Posljednja dva tjedna listopada otvaramo vrata našim najmlađim pacijentima.

U periodu od 19. do 31. listopada dovedite svoje dijete u Polikliniku Marin Med na potpuno BESPLATAN pregled. Razgledajte naš novi odjel prilagođen potrebama naših najmlađih pacijenata. Upoznajte se, popričajte i pitajte za savjet našu pedijatricu dr. Mirelu Čurlin.

Za sve dolaske obavezna je prethodna najava i dobijanje termina.

DANI OTVORENIH VRATA ODJELA PEDIJATRIJE POLIKLINIKE MARIN MED

Dovedite svog mališana na BESPLATAN PREGLED

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu diobe katastarskih čestica na k.č. 2297/1 i k.č. 2298, k.o. Gruda, na zahtjev stranke Rade Car, Put od Oboda 22, 20 210 Cavtat. Pozivaju se vlasnici i posjednici

susjednih katastarskih čestica na utvrđivanje granica koje će se održati 29. listpada 2020. godine u 10:00 h na predmetnoj katastarskoj čestici. Predočenje geodetskog

elaborata biti će dana 30. listopada 2020. u 12:00 sati u prostorijama ureda. Kontakt broj: 0981885368.

GEO GRUPA d.o.o.Vukovarska 22, Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja katastarske čestice na k.č. 999/2, k.o. Uskoplje, na zahtjev stranke CAPITALIS D.O.O., ODVOJAK

IV 4, ZVEKOVICA. Pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih katastarskih čestica na utvrđivanje granica

koje će se održati 29. listpada 2020. godine u 11:00 h na predmetnoj katastarskoj čestici. Predočenje geodetskog

elaborata biti će dana 30. listopada 2020. u 12:00 sati u prostorijama ureda. Kontakt broj: 0981885368.

GEO GRUPA d.o.o.Vukovarska 22, Dubrovnik

812 23.10.2020. glasgrada 43

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

„Obilježavamo 76. obljetnicu oslobođenja Du-brovnika i šireg dubrovačkoga područja od fašističke i nacističke okupacije talijanskih i njemačkih okupatora i njihovih sluga ustaša i četnika. Odajemo počast i zahvalnost onima koji su poginuli u borbi za oslobođenje našeg Grada. Barem na trenutak prisjetimo se tih teških ali slavnih dana od iznimnog povijesnog značaja za naš Grad kao i za konačno oslobo-đenje cijele zemlje.Podsjetimo se da je krajem ljeta i početkom jeseni 1944. godine maršal Tito, naredio da se što prije oslobode Dubrovnik i južna Dalma-cija. U operaciji oslobođenja, vođenoj na vrlo nepovoljnom terenu Trebinje – Dubrovnik, je-dinice 29. hercegovačke divizije zajedno s je-dinicama 2. dalmatinske brigade, Konavoskog i Dubrovačkog partizanskog odreda su 17. i 18. listopada 1944. godine izvršile snažan napad, ušle u Dubrovnik i oslobodile ga.Narod Dubrovnika i okolice podnio je velike ljudske i materijalne žrtve za oslobođenje. Međutim, nije se dao pokoriti, u velikom broju učestvovao je u NOB-i, iz ove županije, bilo je 14.049 aktivnih učesnika u NOR-u. Poginulo je 1.680 boraca – partizana. Tih hrabrih parti-zana danas se s pijetetom sjećamo i ističemo njihov neizmjerni doprinos slobodi i miru. Da nije bilo pobjedonosne NOB-e i doprinosa an-tifašističkih boraca, mi danas ne bi bili ovdje već tko zna gdje i tko zna u kojoj državi. Po-vijesne činjenice o antifašizmu svrstavaju nas među zemlje pobjednice nad najvećim zlom u povijesti čovječanstva.Na ovom području su njemački i talijanski okupatori, nacisti i fašisti, uz pomoć ustaša i četnika, izvršili ratne zločine nad 9.147 civilnih žrtava od kojih je 1.505 ubijeno, a ostali su bili maltretirani i zatvarani, masovno odvođeni u logore u kojima su ubijani na najstrašnije na-čine, nisu bila pošteđena ni djeca. Najmlađa žrtva iz Dubrovnika bilo je dijete s nepunih 9 godina koje je ubijeno u KL Jasenovac. Stravič-ne brojke žrtava fašizma ne možemo i ne smi-jemo zaboraviti. Ne smijemo zaboraviti ni naše sugrađane koji su prošli strahote koncentra-cijskih logora, u kojima su obilježavani kao životinje, i sa utisnutim žigom na ruci živjeli mučeni sjećanjima na strahote koje su preži-vjeli. Ne zaboravimo ljude koji su bili proga-njani i mučeni zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti, ljude kojima je oduzimana imo-vina a čija su ljudska prava zakonskim odred-bama zatirana, ljude koji su dovedeni do ruba osnovne ljudske egzistencije, neki i do suicida. Nažalost, svjedoci smo pokušaja falsificiranja povijesti, negiranja ili umanjenja značaj anti-fašističke borbe. Žalosti nas i ljuti prešućiva-nje brojnih nevinih civilnih žrtava fašističkog

terora, ponajviše staraca, žena i djece, ma-nipulacije brojem poginulih partizana, sve u svrhu rehabilitacije najveća hrvatske sramote – fašističke tvorevine NDH. Stalno i iznova se raspiruje nacionalna mržnja, pljuje se po an-tifašizmu. Naša spomenička baština gotovo je uništena, tako je na području bivše općine Dubrovnik, od 92 spomenika i spomen ploče uništeno, oštećeno ili uklonjeno 67. Po metodi da je napad najbolja obrana, u ratu poražene fašističke snage i njihovi današnji sljedbenici još vode davno izgubljeni rat, be-šćutno uznemirujući mrtve i žive, objavljuju i promoviraju knjige u kojima ističu samo zloči-ne i žrtve partizanskog pokreta u vihoru rata i oslobođenja. Antifašistički borci i mi antifašisti te zločine osuđujemo kao i svaki drugi zločin.Za nas je Drugi svjetski rat davno završen, s dobro znanim ishodom - pobjedom antifa-šističke koalicije, ali su nužni stalni napori i djelovanje da se ne ponovi zlo fašizma, netole-rancije i mržnje na nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Prihvatili smo antifašizam kao najveće svjetsko civilizacijsko i demokrat-sko dostignuće. Želimo živjeti normalno, tole-rantno, u suživotu, poštujući druge, poštujući različitosti, uvažavajući sva ljudska prava i slo-bode temeljem odredbi Ustava RH“ – rekla je u prigodnom govoru Radmila Šutalo, predsjed-nica Udruge antifašista Dubrovnik na Kome-morativnom skupu na Spomen groblju boraca NOR-a na Boninovu, povodom obilježavanja 76. obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južne Dalmacije, završivši prigodni govor čestitkom svima, a posebno borcima – antifašistima iz Drugog svjetskog rata, bez kojih ne bi danas na ovim prostorima živjeli u slobodi, čestitam u ime Udruge antifašista Dubrovnik obljetnicu oslobođenja Dubrovnika i južnodalmatinskog područja i želim Vam svima dobro zdravlje.Neka je vječna slava i hvala svim borcima NOR-a koji su poginuli za oslobođenje Du-brovnika. Vijence su položile delegacije Dubrovač-ko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Gradske organizacije SDPH Dubrovnik i Udru-ge antifašista Dubrovnik.

KL

NISU BILA POŠTEĐENA NI DJECA

Prigodno je govorila Radmila Šutalo, predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik

VIJESTI S PELJEŠCA

Izborna skupština TZO Orebić 27.listopadaNa sjednici Turističkog vijeća Turističke za-jednice Općine Orebić donesena je odluka da se u skladu s novim propisima i još ranije donesenim statutom Izborna skupština za-jednice održi 27. ovoga mjeseca. Brojit će 23 člana. Razgovaralo se i ostvarenim fizičkim i financijskim rezultatima u ovogodišnjoj se-zoni i većina je zaključila da su bolji od oče-kivanih s obzirom na okolnosti koje su bitno utjecale na turistički promet. Odlučeno je također da se Ligi protiv raka Korčula-Pe-lješac-Lastovo-Mljet donira 10 tisuća kuna za sudjelovanje članica pelješkog ogranka Lige u Orebiću u programu eno-gastro-nomskih priredbi „Okusi Pelješca“ koje su se u Orebiću održavale četvrtkom od 9. srpnja do 3. rujna.

Postavljanje infrastrukture za širokopojasni InternetTehnička ekipa Hrvatskog Telekoma, a pre-ma ugovoru koji je zaključen s Općinom Tr-panj, privodi kraju postavljanje infrastruk-ture za širokopojasni Internet kojim će se stanovnicima Trpnja omogućiti besplatno korištenje internetskih usluga. Za tu je svr-hu Općina Trpanj dobila 15 tisuća eura iz Europske omotnice za poboljšanje pristu-pa Internetu na mjestima većeg okupljanja građana u jedinicama lokalne samouprave. Novci su bespovratni a općina je dužna tri godine održavati postavljenu opremu.

Sveti Luka umjesto u Kućištu proslavljen u VignjuSpomendan svetoga Luke Evanđelista u Kućištu ove je godine iznimno zbog epide-mioloških razloga, a na preporuku crkvenih vlasti, umjesto u maloj svečevoj crkvi na mjesnom groblju misom proslavljen u crkvi Gospe od Rozarija u Vignju. Koliko je pozna-to, a ni najstariji Kućištani ne pamte, da se na blagdan svetoga Luke nije slavila misa u toj maloj crkvi, jedinoj na Pelješcu posveće-noj tom svecu, koji je osim Evanđelja autor i Djela apostolskih a časti se kao zaštitnik liječnika i likovnih umjetnika. Crkva svetoga Luke u Kućištu prvi put se spominje 1396. godine, građena je u gotičkom stilu a izvor-no malo gotičko zvono na njenom zvoniku izliveno je 1422. godine i jedno je od najstari-jih sačuvanih na Pelješcu. Zanimljiva je nje-gova sudbina. Tijekom Prvog svjetskog rata 17. listopada 1917. godine sa zvonika su ga skinuli austrijski vojnici i kao i mnoga druga zvona bilo je namijenjeno za lijevanje topo-va. Srećom je jedan austrijski časnik prepo-znao njegovu povijesnu vrijednost i zadržao ga na Korčuli da bi 29. prosinca 1921. godine bilo vraćeno u Kućište i ponovno postavlje-no na zvonik crkve. Na dočeku je bilo cilo misto, a festižalo se do kasno u noć. Tako je zapisano u kronici Osnovne škole u Kućištu.

JOŠKO JELAVIĆ

Najmlađa žrtva iz Dubrovnika bilo je dijete s nepunih 9 godina koje

je ubijeno u Koncentracijskom logoru Jasenovac. Stravične

brojke žrtava fašizma ne možemo i ne smijemo zaboraviti

44 glasgrada 23.10.2020. 812

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipči-ne, Lapad, Mokošica, Župa, 0913210244, 0911170577 www.dubrovnik-marketing.com, www.dubrovnikrealestate.info

MONTOVJERNA NOVOGRADNJA stano-vi,41,71, 81m2 useljenje 15.04.2021. Agenci-ja DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE dvosobni stan 47m2,3 kat ,povoljno, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRA-LI 3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanova veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cijene od 2.000€. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD uređeni apartman 31m2 blizi-na Buže i Pelina 165.000.€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turizam, , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA IZUZETNA AK-CIJA 3 sobni stan 87m2, 3 banje, pogled na more, parking cijena 1.900,00 eura/m2. Agen-cija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRADNJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM , još samo jedan 3 sobni,122m2, 2 parkinga u cijeni,295.000€, energ.certifIkat A+ DMP,0913210244, 0911170577

MOKOŠICA dvosobni stan 68 m2 s tara-com i vrtom uredjeno,useljivo. Agencija DMP,0913210244, 0911170577

MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA 2 sobni stan +balkon i ta-raca , 102.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali no-vogradnja, 87m2, 102m2 Završetak 12.2020.

Mogućnost Kredita,Bez poreza na promet.Agencija DMP 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK LAPADSKA OBALA samostojna kuća 200m2 u blizini mora, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LOZICA HITNO SNIŽENO, građevno zemlji-šte izmedju 2 puta,430m2 ,idejni projektI , 150.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvo-etažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, NEMA POREZA NA PROMET,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZATON HITNO SNIŽENO GRAĐEVNO ZEMLJI-ŠTE 830m2 s projektima 100.000€+pdv , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okućnica 500m2,parking za više automobila, 460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajed-ničkim bazenom,parking,175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJE-NA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA zemljište 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 89.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA Zgrada sa 5 manjih sta-nova,parking + zemljište za gradnju još jedne zgrade , 265.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD kod Mihajla stan 50m2 za najam 300€ + režije. Agencija DMP 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.za nekretnine i konzalting

Dr. Ante Starčevića 20, Dubrovnik+385 (0)91 321 0244; +385 (0)91 117 0577

www.dubrovnik-marketing.come-mail: [email protected]

Služba za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubro-vačko-neretvanske županije povodom Listopada - mjeseca svje-snosti o raku dojke objavljuje nagradnu igru „MISLI RUŽIČASTO“. Cilj je podizanje svijesti o važnosti ranog otkrivanja ove bolesti, jer je tad uspješnije liječenje i preživljenje. Rješenja s kontakt podatcima mogu se poslati na e-mail adresu [email protected] ili poštom na adresu Zavoda: ZZJZ DNŽ, Dr. A. Šercera 4A, p.p. 58, 20001 Dubrovnik, do 28. listopada 2020. Ako Vam zatreba pomoć u rješavanju pojmova, možete ih naći na portalu Zavoda www.zzjzdnz.hr Najuspješniji rješavači bit će nagrađeni vrijednim nagradama na-ših donatora, a izvlačenje će biti 5. studenog u prostorima Zavoda.U nagradnoj igri ne mogu sudjelovati zaposlenici Zavoda i članovi njihove uže obitelji.Popis donatora vrijednih nagrada mogu se vidjeti na linku https://www.zzjzdnz.hr/hr/naslovna/obavijesti/1427

IME I PREZIMEGODINA ROĐENJAADRESA

TELEFON

PODACI ZA SUDJELOVANJE U NAGRADNOJ IGRI

E-MAIL

1. Stadij raka s najvećim šansama za preživljenje i izlječenje2. Rendgensko snimanje dojke kojim se otkrivaju tumori i druge

promjene premalene da bi se mogle napipati3. Program ranog otkrivanja raka dojke kod žena u dobi 50-69 g. koji se u

Hrvatskoj provodi od 2006. godine4. Dijagnostička metoda izbora za prikaz dojke u žena mlađe životne dobi5. Mjesečni pregled dojke koji žena može obaviti sama6. Debljina (gojaznost); povećava rizik za rak dojke7. Redoviti postupci za rano otkrivanje bolesti8. Najčešći zloćudni tumor u žena9. Nasljedna predispozicija po ženskoj lozi kada majka, sestra ili kćer

imaju ili su imale rak dojke10. Dijelovi tkiva dojke u kojima nastaje najčešći tip raka dojke

NAGRADNA IGRAMISLI RUŽIČASTO

biram zdravljewww.zzjzdnz.hr

U sklopu izrade Geodetskog elaborata izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica

na č.zem 761/1 k.o. Sreser, za naručitelja Pjer Grbavac, poziva nositelje prava na predmetnoj

i na susjednim katastarskim česticama na predočavanje elaborata u prostorijama ureda u

ponedjeljak 02.11.2020. u 9:00 sati.

Ured ovl. ing. geodezije Željko KosovićAndrije Hebranga 33, 20000 Dubrovnik

812 23.10.2020. glasgrada 45

NEKRETNINEIznajmljujem

stan u Cavtatu na Mećajcu. Za sve

informacije zvati na telefon

099 252 3579.

Iznajmljujem stan u Cavtatu na Mećajcu. Za sve

informacije zvati na telefon

099 252 3579.

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme

potpuno opremljen - Župa Dubrovačka

– Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2.

Mjesečni najam je 2.500,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

Srebreno Župa dubrovacka

Iznajmljujemo apartman za

2 - 3 osobe na neograničeno

vrijeme. 099 793 5050

Iznajmljujem jednosoban stan na

duže vrijeme, na ulazu u Cavtat. Inf.

na 098 199 0360

Iznajmljujem jednosobni stan

u Lapadu na duže vrijeme, a može i

prodaja. 099 688 0160

HITNO!!! Prodajem svoju polovinu građevinskog zemljišta koja

iznosi 2645 m2 na autobusnoj stanici

Mišići u Čibači. 098 747 107

Građevinsko zemljište

gospodarske namjene 3000 m2 mijenjam za manji

stan ili kuću za uređenje uz moju

nadoplatu. 091 937 4727

POSAOVršimo tapiciranje unutrašnjosti krova

automobila. 098 989 4211

Dajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina

Držića. 095 199 4405.

Uređujem vrtove – džardine (rezidba agruma, maslina,

ukrasnog bilja, zelene ograde). Zaštita bilja od

bolesti i štetočina, gnojidba i drugo.

Dipl.inž.agronomije. Telefon

098 958 1993.

Izrađujemo i montiramo

žaluzine, trakaste zavjese, rolo i

duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavjese.

Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. Kontakt: 0911472794, 020 201131 ili na mail:

[email protected]

Uređujem vrtove i đardine, košnja trave i sl., 091 937

4727

Oštrim lance za motorne pile,

noževe, kosjeriće i druge alate koji se

oštre. Mob. 091 755 2589.

RAZNO

Kupujemo stare motore i motocikle

iz garaža i ostala zanimljiva stara vozila. Ne

kupujemo skutere! 099 691 6245.

Prodajem 2 nova baluna i 2 nova

parangala po 200 kuna. 099 688 0160

Prodajem bolesnički

električni krevet sa dekubitus madracom

Tel 098 2444 88

Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se

zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će

se samo jednom.

POŠALJITE TEKST MALOG OGLASA

ISKLJUČIVO SMS-om NA BROJ: 666 999

(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće

biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj

poruci ne smije preći uobičajen broj znakova

za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).

Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB:

55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected]

GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ

MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:

PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime

i prezime odgovorne osobe

FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB,

njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke

kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci

neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim

korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od

strane Tele 5 d.o.o.

UPUTE ZA SLANJE MALIH

OGLASA:

MALI OGLASI

Na zahtjev Doriana Kraševac Miljas iz Cavtata, Odvojak II 17, Zvekovica, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja

promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 998/24 u k.o. Uskoplje. Pozivaju se vlasnici i nositelji

drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama na uvid u elaborat koji će se obaviti 28. 10. 2020. u

prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. u 11 h.

GEODET d.o.o. I. Meštrovića 1, Dubrovnik

020/436-464

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih

katastarskih čestica na č.zem. 845, 38/1, 38/2, 36/1, 35/2, 35/1, 33, 60/2, 891, 852, 60/1, 61/2, 55, 848, 34, 40, 39, 41, *10,

43 u k.o. Soline, a na zahtjev stranke Kljunak Žarko, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju

postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 28. listopada 2020. u 10:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj

katastarskoj čestici.Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih

čestica i evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 1697/21 (712/29,

*2438 S.I.) u k.o. DUBROVNIK (GRUŽ S.I.), a na zahtjev stranke Marić Marija, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na

kojima su nositelji prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 5. studenog

2020. u 09:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj katastarskoj čestici.

Kontakt broj: 095/1991326

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U postupku izrade “Izvješća o granicama parcela” u predmetu :E.14 - Evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih

katastarskih čestica, po zahtjevu: Maroje Višić, Tina Ujevića 9 , Dubrovnik, obavještava nositelje prava na predmetnom zemljištu kč.1331/1 k.o.

Dubrovnik, (zkč. 378/28 i *1261 k.o. Gruž) i susjednim parcelama da će se predočenje elaborata održat će se u sjedištu Ureda

dana : Ponedjeljak, 21.10.2020. u 9:00Elaborat nosi oznaku : 26/20

Dijelovi elaborata dostupni na mrežnim / web stranicama Uredahttps://www.geo-ivicevic.hr/category/uvid-u-elaborate/

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE Vladimir Ivičević

Generala Janka Bobetka 7a, Dubrovnik

46 glasgrada 23.10.2020. 812

Nekada neznanje, a nekada pak namjera autora da se prikaže pa-metnijim nego što jest, dovodi do pogrešne primjene latiniteta u svagdašnjem pisanom i govornom hrvatskom jeziku. To je potaklo prof.Nives Opačić da u svojoj knjizi Reci mi to kratko i jasno pod gornjim naslovom napiše sljedeće:“Kad bi ljudi znali što govore, ne bi se čule i ovakve rečenice: Ne-mojmo sada ići u ekstremitete! No kako ne znaju, nije zgorega obja-sniti da su ekstremi krajnosti, a ekstremiteti udovi (ruke i noge). Hrvatski će izraz, vjerujem, mnogima biti premijera – okrajine. Naravno, i neuki vide/čuju da se i u ekstremima i u ekstremitetima krije nešto slično. No slično još nije i isto, a pogotovo ne takvo da bi se moglo samo tako zamjenjivati kako komu padne na pamet. Obje riječi izviru iz latinskoga extremus, što može značiti više toga: krajnji; posljednji; najveći, najviši; najslabiji, najgori, najniži, najo-pasniji – dakle, koji ima kakvu osobinu u najvećoj mjeri. Tako su i ekstremiteti (gornji, donji, lijevi i desni) krajnji dijelovi tijela, ruke i noge. U latinskom jeziku extremus je superlativ, komparativ je exte-rior/exterius a pozitiva nema (to su tzv. pridjevi bez pozitiva). S tim u vezi odmah i upozorenje: budući da je extreman već superlativ, ne valja govoriti i pisati najekstremniji i sl.(kao ni optimalan od kojega također ne treba tvoriti superlativ superlativa, pa govoriti i pisati najoptimalniji . Dakle, ako koga želimo upozoriti da ne ide u kraj-nosti (u ekstreme) nemojmo ga slati ni u ruke ni u noge (naravno, ni u druge dijelove tijela) u ekstremitete”.

K.T.

Ekstrem, ekstremitet

LUCE RADOŠ, 1952.PERO JEMIN, 1949.BLAŽENKA MIŠETIĆ, 1945.IVO URLOVIĆ, 1935.TOMISLAV RADONIĆ, 1933.TOMISLAV MLADINOV, 1939.KATE IVANKOVIĆ, 1934.

KOVILJKA ĆEBEDŽIJA, 1930.MATIJA BUTIJER, 1939.IVO BRONZAN, 1941.JOZO BLAŽEVIĆ, 1949.MARIJA ŠIMUNOVIĆ, 1930.STIJEPO BOŽOVIĆ, 1982.NIKOLA KOPANICA, 1932.

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na majku naše su-sjede Edite Kardum, umjesto cvijeća, 300,00 kuna prilažu stanari Gorice sv. Vlaha 14 i 16. i to obitelji: Prohaska, Jerković, Rapp-Cimirotić, Lovrić i Drago-jević.U spomen na pok. Anu Đuro-vić, mamu moje kume Marite, 100,00 kuna prilaže Ana Majči-ca.Sjećajući se dragog susjeda Ivi-

ce Urlovića, stanari zgrade An-drije Hebranga 20, umjesto cvi-jeća prilažu 300,00 kuna.Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120,00 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:[email protected] ili zvati na:Mob: 095/368-9227

UČIMO HRVATSKI

PREMINULI www.boninovo.hr

HUMANITARNI PRILOZI

U sklopu izrade GEODETSKOG ELABORATA za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju

građevne čestice, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, na k.č. 359/2, 631/1 u k.o. BLATO, a na zahtjev stranke VODA MLJET D.O.O., Zabrežje 2, 20225 Babino Polje, pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama na predočenje elaborata koje će se obaviti u prostorijama Geodetskog ureda Stjepana Tomašića, Brsečinska 2b,

Dubrovnik, dana 30.10.2020. u 09:30 sati. Za sve obavijesti broj mob. 091/202-5508, Stjepan Tomašić.

GEODETSKI URED STJEPAN TOMAŠIĆBrsečinska 2b, Dubrovnik

091/202-5508


građevne čestice, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, na k.č. 1987/7, 1987/8, 1987/9, 1987/10 u k.o. BABINO POLJE, a na zahtjev stranke VODA MLJET D.O.O., Zabrežje 2,

20225 Babino Polje, pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama na predočenje elaborata koje će se obaviti u prostorijama Geodetskog ureda Stjepana Tomašića,

Brsečinska 2b, Dubrovnik, dana 30.10.2020. u 10:00 sati. Za sve obavijesti broj mob. 091/202-5508, Stjepan Tomašić.


091/202-5508


građevne čestice, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, na k.č. 1990/1 u k.o. BABINO POLJE, a na zahtjev

stranke VODA MLJET D.O.O., Zabrežje 2, 20225 Babino Polje, pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama na predočenje elaborata koje će se obaviti u prostorijama Geodetskog ureda Stjepana Tomašića, Brsečinska 2b,

Dubrovnik, dana 30.10.2020. u 10:30 sati. Za sve obavijesti broj mob. 091/202-5508, Stjepan Tomašić.


091/202-5508


građevne čestice, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, na k.č. 1411/7 u k.o. BLATO, a na zahtjev stranke VODA MLJET D.O.O., Zabrežje 2, 20225 Babino Polje, pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim

česticama na predočenje elaborata koje će se obaviti u prostorijama Geodetskog ureda Stjepana Tomašića, Brsečinska 2b, Dubrovnik, dana

30.10.2020. u 09:00 sati. Za sve obavijesti broj mob. 091/202-5508, Stjepan Tomašić.


091/202-5508

812 23.10.2020. glasgrada 47

U onijem je bremenima, pripovijeda Pero, sva-ka kuća u našoj Vali, bila velika ili mala, gledala ima i nekoga ko nije samo za u baštinu, za na pašu, za po kući i pod po kući, vengo i za među jude. Danaske je obrnuto. Svak osvak je za među jude, a malo ko za u baštinu, za na pašu, za po kući… i što ti ga ja znam…A more li ova silna teknika, kojoj čejade ne more lako uj u kraj, zamijeni ono što je prije donosijo život, svak najboje zna po sebi, ako je o’ sebe…Pripovijeda Jane kako je čula od pokonje Janu-ke, a je li to istina „vrag će ga zna“, kako je jedna naša u ono brijeme, „glumeći domaćina“ pošla u Grad kupi prašak za buve, a za rije pravo nije znala ni đe je upravo Grad, a ne još i đe će ga iska.-U nji doma nije bilo reda ko u drugijem kuća-ma – objašnjava Jane i nastavja - tu se i bjesti-malo, sve vragu predavalo i klelo, svak je, Bože mi prosti, činijo što je cijo, pa je sve pošlo po vragu.Nekako je naša Grle došla do Grada, a kako je u Gradu tadarke bilo svakije i svakakvije radnja i butižica, pitala je u prvoj na koju je najegla za prašak, a ovi ju je uputijo da ima u brica preko puta crkve. Najpotje pronađe ona brijačnicu i nakon što je rekla dobar dan, pita brica, koji je bričijo jednoga gospara:-Imate li praška za buve?Brico je odma zno da ju je neko, „od vragova“, poslo, jerbo nije bilo dana kadarke iz svije tije silnije radnja i butižica, radi škerce, neko ne-koga nije gledo nasamari. Naš se brico nije do iznenadi, pa će jom:-A ko te poslo, a?-Reko mi je oni ćelavi iz one radnje tamo kod place…-A on, je li… e, kad je on dobro, imam freškoga praška…Kako je brico baš ti dan kupijo kilo muke, odma je uzo jednu malu mjericu od rakije, te jom je do „prašak“ i reko da košta pet dinara. Plati ona i uzme prašak, a suzgredom ga pita kako se upotrebjava.-Ujitiš buvu, pa je malo gilikneš po stomku. Čim zine, turneš jom malo praška u usta i go-tova je za sekundu – brico će jom.Vidjevši u neko doba đe se našla i koja je ura, zatraži mu dinare nase, pa će mu vrćući prašak:-Evo, pa je ti gilikći!Danas te, misli Sele, uču da si na pravomu putu ako se ne obrćeš nase i na ono što je i kako je bilo, jerbo da se ne živi od onega što je prije bilo, ali ti ne kažu na što sve moreš i đe naje-gnu, ne okrećući se.Zaludu je, govorijo je pokonji Jozo, leće u boje ako to boje ne nosiš sa sobom. Isto ko što čejade ne more pobjeć ni od sebe ni o drugije, ako to od čega bježi nosi sa sobom.

Kadarke je Pero Njiov došo doktoru Boroviću radi desne ruke, požalijo mu se:-Doktore, boli me desna ruka, ne mogu podić ni žmulić rakije, a da me ne žicne.-A moj Pero, to je od starosti… - doktor će mu.-Moj doktore, i lijeva je isto godište, pa ne boli!?-A moj Pero, nauči se ondarke i lijevom služi, izdura će žmulić i lijevu… - nije se doktor Bo-rović do smes.Našemu si se čejadetu prije, govorijo je poko-nji Jozo, mogo u sve uprti, ali mu u dvije stvari nijesi smijo krenu. A to su krsno ime i blagosov poja. Za krsno ime samo je on smijo zva prija-teje, i moralo se za nji ima, pa ako je trebalo i zaima, zaimalo bi se…Isto tako, govorijo je pokojnik:-Ako baštine nijesu blagosovjene, u ničemu drugo ne očekuj berićeta!Tako je jednomu našemu, pripovijeda Pero, došo novi dumo blagosovi masline, ali nigda doj do nji… nakon nekoliko, fermo dumo, jer mu je dodijalo uzbrdo, pa će našemu domaći-nu.-Odoble ćemo poškropi.-A naš domaćin, koji je u sve sujmo, će mu:-Ma…, velečasni, jesi li sigur da će odoble ujiti baštinu, a?A dumo će mu na to:-Ma što baštinu, oće do Nazareta!Za kraj se Mato śetijo dviju pričica koje treba zapisa da se ne izgubu. Prije se pantilo i pre-nosilo, a danaske ako se ne zapiše brzo se za-boravi.Kadarke je neđe pred Dušni dan jedan naš na taraci u Njiovije našo pokonjega Joza kako čita Dubrovački bez oćala, a taj naš je vazdarke šnjurijo okolo, zavirivo i u tuđe kuće i u tuđe živote, pita on Joza:-Znam da si odavno počeo koristi oči. Dosta si pročito, pleo i vezo, i još te, kako mi se para, oči dobro služu. Kako si uspijo sačuva vid i u tijem velikijem godinama?U šali mu, Jozo odgovori:-A, slušaj…nigda nijesam virijo u tuđe posle i tuđe kuće. Čuvo sam oči da gledaju samo lijepe stvari i ono što trebaju viđe. Tako, eto, traju.Pokonji Mašan iz Dunava je, iza onega rata, na jednomu sastanku govorijo o temu da je jedna-kos pruži svakomu istu stvar, ali da i za to treba pravednos. A pravednos je da se i onemu koji ne misli ko i ti, ko je malašan, jadan i nevojan, treba omogući da se školuje i ide naprijed. Ako nema pravednosti, nema ni jednakosti. Na to će mu ironično jedan napuvani partijaš, s kro-vatom u odijelu, što ga je Mašan dobro pozna-vo, a što ga je na sastanak dovela crna limuzina:-Ima li druže Mašane u Dunavam još takije ko što si ti?-Vakije ko ja ima dosta, ali takije ko ti, srećom, malo – Mašan će mu.

Gilikćanje

IMPRESSUM

Glas Grada - List izlazi tjedno

Izdavač: Tele5 d.o.o.

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

Direktorica: Nina Stragarac Božanja

020 358 986 [email protected]

Glavni urednik: Antun Švago 020 358 988

[email protected]

MOZAiK Glavna urednica:

Dajana Brzica 020 358 986

[email protected]

Fotoreporter: Željko Tutnjević

Kreativni direktor: Zvonimir Lasić

Tisak: Tiskara Zagreb

Marketing: Mihaela Tvrdiša tel: 020 358 980 fax: 020 311 992

[email protected]

Redakcija: Glas Grada

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

[email protected] www.glasgrada.com

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

MATO MALI I PERO NJIOV PIŠE: ANTUN ŠVAGO

DRAŽE SU MI GREŠKE ENTUZIJAZMA NEGO RAVNODUŠNOST MUDROSTI.

Anatole France

www.glasgrada.hrtjednik s najvećom nakladom u županiji

MISAO TJEDNA

KADAR JEDAN,

ZADNJE VRIJEDANBY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik ove se godine uključio u obilježavanje međunarodne proslave Dana Erasmusa 2020. online izložbom “Krila Du Motiona”. Izložba fotografija autora Pera Polja-nića posvećena je svim volonterima koji nesebičnim trudom i gole-mim entuzijazmom pomažu zahtjevnu organizaciju ovog sportskog događaja.Slobodno se može reći kako Du Motion dobar dio svog uspjeha du-guje upravo volonterima. Zbog njihove spremnosti na pomoć i ve-like pozitivne energije s razlogom ih prati i posebno ime - Krila Du Motiona!Kako je upravo Du Motion nositelj europskog projekta za edukaci-ju volontera na domaćim i inozemnim sportskim natjecanjima “Du Motion - Erasmus+ Sport”, ovo je prilika da se još jednom istakne vrijednost volontiranja kao neizostavnog kotačića svake uspješne organizacije.Spomenimo, kako su Dani Erasmusa prigodna godišnja proslava Erasmusa+, najvećeg programa Europske unije namijenjenog obra-zovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. Ove se godine održava-ju od 15. do 17. listopada diljem Europe, a Du Motion izložba je jedan od preko pet tisuća događanja kojima se obilježava ovaj hvalevrijed-ni program.Online izložba fotografija “Krila Du Motiona” može se pogledati na službenoj Du Motion web stranici.

POVODOM DANA ERASMUSA 2020. “Krila Du Motiona” - online izložba posvećena volonterima

U NOĆI SA SUBOTE 24. NA NEDJELJU 25. LISTOPADA 2020.

Zimsko računanje vremenaZimsko računanje vremena počinje u noći sa subote 24. na ne-djelju 25. listopada 2020. godine.U tu nedjelju, u tri ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostal-no trebat će pomaknuti za jedan sat unatrag.

Documents

broj 812 / 23.10.2020. / godište XVI list je besplatan · tamošnji manjinski tobože Srbi mogli svr-gnuti s vlasti do sada nedodirljivog Mila Đu-kanovića, od ne baš tako davno