Bršljan – skupi

K A Z A L O

Mjeseènik »Hrvatske �ume«, Izdavaè: »Hrvatske �ume« p.o. Zagreb,Direktor: �eljko Ledinski, dipl. in�. �umarstvaGlavni i odgovorni urednik: Miroslav Mrkobrad, dipl. pol.Novinari: A. Z. Lonèariæ, M. Mrkobrad, V. Ple�e i I. Tomiæ. Urednièki odbor: Branko Me�triæ, dipl.

in�. predsjednik, Ivan Hodiæ dipl. in�., Mladen Slunjski, dipl. in�., Herbert Krauthaker, dipl. in�., Èedomir Kri�maniæ, dipl. in�., Ladislav Jursik, dipl. in�., �eljkaBarkan, dipl. in�., Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: [email protected] Uredni�tvo se ne mora uvijek slagati s mi�ljenjimaautora teksta. Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Vara�dinNaknada: 6000

Naslovna stranica: Zlatko Lonèariæ Zadnja stranica: Miroslav Mrkobrad

7-8Tablice primjenjive u

�umarskoj praksi

9-12Struka mora pronaæinaèin stimulacijeuspjeha

13-15O�teæenost �uma uGorskom Kotaru

16-17OTVORENIOBNOVLJENILOVAÈKI OBJEKTIU ZLATNOJ GREDI

I ÈO�KU �UME

18-21PARK PRIRODEPAPUK

Oèuvane vrijedne�umske sastojine

22Br�ljan - skupi�ukras� posavskihhrastika

23-26MAÐARSKAISKUSTVA

1-2�umari imajupovijesnu priliku ali iodgovornost

3-4Kako je organizirano�umarstvo u RepubliciÈe�koj

5-6Nepotrebna buka okosirovine

U Szilvasvaradu seplaæa i razgledanje�ume!

27Zalu�je meðunajveæima u poduzeæu

28Taksatori preko plana

29Tko se sve divio na�imhrastovima

30-31Informacije i vijesti

32Planinari

Èasopis �Hrvatske �ume� � 1

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH �UMA - �TO JE UÈINJENO I �TO NAS ÈEKA

�umari imaju povijesnupriliku ali i odgovornost

Pred ovim nara�tajem �umara velika je odgovornost strukturnihpromjena u organizaciji gospodarenja �umama gdje svaka gre�ka

mo�e ostaviti trajne posljedice u du�em razdoblju.

Uva�avajuæi izuzetnozanimanje �umarskestruke i svih zaposle-

nika J.P. Hrvatske �ume, p.o.pa i �ire javnosti, za procesrestrukturiranja �umarstva, aosobito Hrvatskih �uma, do-nosimo kratak pregled dosa-da�njih (pripremnih) aktiv-nosti za spomenuti proces.

Svi sudionici i nositeljipojedinih aktivnosti u tomodgovornom poslu, veæ su seu samom poèetku opredijeliliza potpunu otvorenost i jav-nost cijeloga procesa te pru�a-ti sve relevantne informacijesvima onima koje to zanima,a osobito onima kojih se to ineposredno tièe. U tu svrhuotvorene su i posebne web-stranice na Internetu, gdje seobjavljuju sve va�nije infor-macije i dokumenti, a mo�eteih pronaæi na adresih t t p : / / w w w. h r s u m e . h r /restrukturiranje. Svrha otva-ranja web-stranica jest da sesve vijesti najjednostavnije inajbr�e proslijeðuju do upra-va �uma i �umarija, gdje semogu ispisivati i dalje s njimaupoznavati svi zaposlenici.

Istim putem moguæe je do-stavljati i svoje prijedloge, temi�ljenja Povjerenstvu za re-strukturiranje u Hrvatskim�umama koje æe ih svakakorazmotriti. Na temelju pitanjas kojima se svakodnevno su-sreæemo, oèito jo� veliki diozaposlenika, pa i struènog�umarskog kadra, ne koristimoguænosti modernih tehno-logija komunikacije. Zatosmo se odluèili da i u na�emulistu iznesemo kratki pregleddosada�njih aktivnosti.

Skupovi, rasprave

Poznato je da se veæ odgodine 1997. razmi�lja opotrebi reorganizacije �umar-stva RH, a posebice Hrvatskih�uma. U tu svrhu je veæ tadaizraðena jedna studija kojaje bila odraz jednog gledanjai pristupa, koji je imao mnogonedostataka pa i pogre�nihpristupa u temeljnim naèeli-ma. Zato ona nije bila niozbiljnije razmatrana u svrhuprimjene.

Kolegij Direkcije koji seodr�ao 24. svibnja 2000. u

Lovaèkoj kuæi Brezovici do-nio je jedinstvene zakljuèkeu kojima je konstatirana nu�-nost i neizbje�nost restruktu-riranja. U njima su naznaèenatemeljna naèela, nu�ne aktiv-nosti i njihov redoslijed.

Ti su zakljuèci dobili isvoju potvrdu s dodatnom raz-radom u zakljuècima s temat-ske rasprave 104. Skup�tineHrvatskog �umarskog dru�tvaodr�ane 20. lipnja pro�legodine u sklopu proslaveDana hrvatskoga �umarstva.

Svi spomenuti dokumen-ti dostupni su u cijelosti naweb-stranicama, a veæ su iobjavljeni u �umarskom lis-tu.

Direktor Hrvatskih �uma�eljko Ledinski nakon togaimenuje Povjerenstvo za re-strukturiranje u sastavu IvanHodiæ, dipl. in�. �um.,Tomislav Starèeviæ, dipl. in�.�um. i Mladen Slunjski, dipl.in�. �um.. Zadatak toga Povje-renstva jest upravljati i voditisve aktivnosti koje se odnosena restrukturiranje u JP.

Nakon tih dogaðaja, upripremne aktivnosti na re-

strukturiranju ukljuèuje se iMinistarstvo poljoprivrede i�umarstva.

Kao �to je poznato Hrvat-ske �ume su korisnik dijelazajma Svjetske banke (7 mil.$), koji je preuzela na�a Vla-da, a koji se realizira u sklopuProjekta obnove i za�titeobalnih �uma. Projektom suutvrðeni konkretni radovi inabava odreðene opreme.Tijekom realizacije zajma izobjektivnih su se razloga mi-jenjale i pojedine stavke Pro-jekta. Izmjene se utvrðujusporazumno. Tako su nastalei odreðene u�tede na pojedi-nim stavkama. Valja napome-nuti da se realizacija Projektaprovodi putem Ministarstvapoljoprivrede i �umarstva atakoðer treba reæi i da rea-lizacija zajma ima svoj rok (aza ka�njenje se obraèunavajuinterkalarne kamate). Spora-zumno s Ministarstvom iSvjetskom bankom prihva-æena je korekcija Projekta,kojima je predviðeno krediti-ranje s 50% iznosa izradeStudije (Projekta) ustrojstvanovog poduzeæa, odr�avanjedviju raspravljaonica i studij-ska putovanja u europskezemlje koje su na svoj naèinpro�le put restrukturiranja. Urazmatranju je i moguænostkreditiranja provedbe restru-kturiranja (pojedinih dijelo-va, kao na pr. otpremnine,kreditiranje samozapo�ljava-nja i sl.).

Tijekom ljeta i jeseni pro-�le godine realizirano je vi�estudijskih putovanja, a odr�a-ne su i raspravljaonice (radio-nice) o restrukturiranju. Zapa-�anja sa studijskih putovanjatakoðer se mogu pronaæi naweb-stranicama.

Nakon �to je sporazumnodogovoreno sudjelovanjeSvjetske banke u restruktu-riranju, ministar Bo�idarPankretiæ imenuje pri Mini-starstvu Povjerenstvo za ko-ordinaciju i provedbu re-strukturiranja �umarstva iHrvatskih �uma u koje ulaze�eljko Renduliæ, pomoænikministra, �eljko Ledinski,

S jednog od skupova o restrukturiranju

2 � Èasopis �Hrvatske �ume�

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH �UMA - �TO JE UÈINJENO I �TO NAS ÈEKA

direktor H�, Veno Vondra,uime �umarskog fakulteta,Vladimir Filipec, predstavnikdrvne industrije, GordanaColnar, predstavnica sindi-kata zaposlenika i Ivan I�tok,uime Ministarstva.

Takoðer je imenovano pe-teroèlano Povjerenstvo zaizbor tvrtki koje æe biti poz-

vane da daju ponudu za izra-du projekta (studije) novogpoduzeæa. Iz Hrvatskih �umaèlanovi su Ivan Hodiæ iMladen Slunjski.

Ministarstvo je pro�le je-seni objavilo i meðunarodninatjeèaj za izra�avanje inte-resa za izradu Studije re-strukturiranja, a spomenutopovjerenstvo odabralo je 6tvrtki (od 15 koje su senatjecale i dostavile svojereference), koje æe biti poz-vane da dostave ponudu nakonkretno definirani projekt-ni zadatak. Kod izboraPovjerenstvo je vodilo raèu-na o dosada�njim iskustvima,posebice na restrukturiranju�umarstva nama bliskih na-èela gospodarenja. Sve po-jedinosti takoðer se moguvidjeti na spomenutim web-stranicama.

Da bi se definirao Projekt-ni zadatak, na osnovi kojegæe biti po pozivu prikupljeneponude od 6 odabranih tvrtki,a na zamolbu Ministarstva,Povjerenstvo za restruktu-riranje izradilo je Temeljnapolazi�ta za reorganizaciju�umarstva i restrukturiranjeJ.P. Hrvatske �ume p.o. Zag-reb (projektni zadatak). U nji-ma su prihvaæeni do sadajavno izra�eni zakljuèci kole-gija poduzeæa i Hrvatskog�umarskog dru�tva, usklaðeni

su i dopunjeni prijedlozimapredstavnika �umarskog fa-kulteta i �umarskog dru�tvate rezultatima provedene an-kete meðu zaposlenicima. Na-kon toga su dostavljeni Pov-jerenstvu Ministarstva koje ihje razmatralo i utvrdilo po-trebu pojednostavljenja i pre-oblikovanje u formu za koju

se zauzima Svjetska banka usvojim natjeèajima. Povjeren-stvo je taj posao povjerilo dr.V. Vondri, te je prema njegovumi�ljenju doraðeni materijalprihvaæen kao Projektni za-datak.

Iako se svi spomenutimaterijali mogu u cijelostipronaæi na web-stranicama

smatram nu�nim da se zbogsvoje va�nosti objave i uovome listu.

Krajem pro�le godine (21.prosinca) i Vlada RepublikeHrvatske donijela je na pri-jedlog Ministarstva zak-ljuèke o restrukturiranju, me-ðu kojima se dio njih odnosii na �umarstvo.

Valja reæi da su ti zak-ljuèci, iako vrlo sa�eti, izu-zetno sadr�ajni, jasni i da supo�tovali temeljna opredje-ljenja koja zastupa �umarskastruka. Takoðer je veomabitno da zadu�uju na pro-vedbu restrukturiranja odgo-vorna tijela: Ministarstvopoljoprivrede i �umarstva i

Trenutno je pred nama (u pripremnoj fazi) golem posao uknji�beimovine, sreðivanje imovinsko-pravnog stanja. Treba znati da æe

buduæe poduzeæe biti trgovaèko dru�tvo (vjerojatno d.o.o., akao moguænost postoji i d.d.). Kako su to oblici dru�tvakapitala, i trgovaèki sudovi neæe upisati u temeljni kapital

dru�tva imovinu koja nije na osnivaèu

Na temelju èlanka 30. stavka 3. Zakona o Vladi RepublikeHrvatske (Narodne novine, br. 101/98 i 15/2000), VladaRepublike Hrvatske je na sjednici odr�anoj 21. prosinca 2000.godine, donijela

ZAKLJUÈAK3. �umarstvoZadu�uje se Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva i

Upravni odbor Hrvatskih �uma da izvr�e restrukturiranjeHrvatskih �uma prema sljedeæim odrednicama:

- jedinstveno poduzeæe za �ume s organizacijskom ifinancijskom odgovorno�æu pro�irenom i na najni�eorganizacijske jedinice (�umarije);

- privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj nagospodarenje �umama.

Klasa: 320-01/00-01/06Urbroj: 5030116-00-1

Zagreb, 21. prosinca 2000.

Upravni odbor. Time se nemogu odgovornost i zadu-�enja prenositi na neka dru-ga tijela (povjerenstva). Onamogu biti samo tehnièka po-moæ u realizaciji toga veli-kog i odgovornog pothvata.Valja reæi i da je dono�enjemZakljuèaka i formalno poèeoproces restrukturiranja.

Pred nama su veoma va�-ni, izuzetno odgovorni i op-se�ni poslovi, koji se razabirukada se proèitaju Temeljnapolazi�ta�.

Trenutno je pred nama (upripremnoj fazi) golem posaouknji�be imovine, sreðivanjeimovinsko-pravnog stanja.Treba znati da æe buduæepoduzeæe biti trgovaèkodru�tvo (vjerojatno d.o.o., akao moguænost postoji id.d.). Kako su to oblici dru�-tva kapitala, i trgovaèki sudo-vi neæe upisati u temeljnikapital dru�tva imovinu kojanije na osnivaèu (iskustva sosnivanjem d.o.o-a), ondaje jasno koji je posao prednama.

U tu svrhu odr�an je istruèni kolegij pravne iimovinsko-pravne slu�be, sciljem mobilizacije kadrovana spomenutim poslovima.

I na kraju �elim reæi dasada�nji nara�taj �umara imapovijesnu priliku i odgovor-nost koju ne mo�e izbjeæi, dapokrene i provede temeljnestrukturne promjene uorganizaciji gospodarenja�umama u Hrvatskoj. Kadka�em �priliku� smatram toiz razloga �to nema tko todrugi uèiniti, a kad ka�em�odgovornosti� mislim naodgovornost pred zaposle-nicima u Hrvatskim �umama,prema dr�avi i njezinuprirodnom bogatstvu kojenam je povjereno na gospo-darenje i èuvanje premabuduæim nara�tajima. Pogre-�ke mogu biti skupe i trajnoæe obilje�iti one koji ihdopuste ili poèine, a uspjesiæe biti vidljivi tek u duljemrazdoblju.

Ivan Hodiæ, dipl. in�. �um.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE


EUROPSKA ISKUSTVA

Kako je organizirano �umarstvo uRepublici Èe�koj

U �elji da na�e èitatelje obavijestimo o iskustvima drugih europskih zemalja urestrukturiranju �umarstva, posebice novonastalih dr�ava nakon raspada velikih

komunistièkih sustava 1990. godine, danas govorimo o organizaciji �umarstva uRepublici Èe�koj. O tome pi�u mr. Josip Dundoviæ i dipl. ing. Ladislav Jursik, zaposlenici

Hrvatskih �uma koji su ovaj èlanak objavili i u �umarskom listu, 11/12, 2000.godine.

Dr�avne �ume

U 2000. navr�ilo se jedanaest godinaod promjene politièkog sustava uRepublici Èe�koj, a osam godina od os-nutka ÈE�KIH DR�AVNIH �UMA (udaljnjem tekstu LÈR s.p.).

Èe�ka je Vlada donijela je �Osnovnanaèela dr�avne politike o �umarstvu� ina temelju toga je dopunjen Zakon o�umama (od 3. studenog 1995.), kojimje odreðena organizacija �uma udr�avnom vlasni�tvu.

Sedam �umskih gospodarstava gos-podarilo je s 2,637 mil. ha �uma (100%dr�avnih �uma). Od 49 000 zaposlenikabilo je 14 000 struèno � tehnièkogosoblja. Sve poslove i temeljne ipomoæne (centralno � mehaniziranastovari�ta, izrada dijelova za strojeve,�) radili su 100% u vlastitoj re�iji.Prosjeèna povr�ina �umskoga gos-podarstva bila je oko 300 000 ha, apovr�ina �umarije od 20 000 � 25 000ha.

Godine 1995. osnovano je poduzeæeLÈR s.p., koje gospodari s 1,462 mil. haili 60% �uma Republike Èe�ke, od togasu:

� 3% ili 0,042 mil. ha za�titne �ume� 28% ili 0,403 mil. ha �ume posebne

namjene

1.1. Shematski prikaz organizacije �umarstva prije politièkih promjena (1989.)

1.2. Shematski prikaz organizacijske strukture Èe�kih dr�avnih �uma s.p. 31.12.1999.

� 69% ili 1,017 mil. ha gospodarske�ume

� 40% �uma vraæeno je biv�im vla-snicima (privatnicima, crkvi i gra-dovima).

Direkcija LÈR s.p. izravno je nad-le�na organizacijskim jedinicama odpodruènog inspektorata, �umarije,malog �umskog gospodarstva, te radnihjedinica.

Sjedi�te Direkcije koja zapo�ljava110 radnika je u gradu Hradec Kraloveu.

Podruèni inspektorati sa 155 za-poslenih imaju samo kontrolnu funkcijunad �umarijama i radnim jedinicama, aizravno su odgovorni Direkciji.

U 87 �umarija prosjeène povr�ine17 000 ha i s prosjeèno 10 revira za-

posleno je 1836 zaposlenika i to jesamo struèno tehnièko osoblje. Za te�umarije sve radove: uzgajanje �uma,iskori�tavanje �uma, prodaja drva, tegradnja i odr�avanje �umskih pro-metnica obavljaju uslu�na poduzeæanastala iz biv�ih 7 �umskih gos-podarstava te nova osnovana privatnapoduzeæa. U 1999. godini 200 uslu�nihpoduzeæa obavilo je 93% svih radovau LÈR s.p.

Pet �umarija i radna jedinicasjemenarstva zapo�ljava ukupno 1778zaposlenika ili prosjeèno 356, od toga411 struèno � tehnièkog osoblja i 1367�umskih radnika.

(Broj organizacijskih jedinica)


EUROPSKA ISKUSTVA

Tih pet �umarija organizirane su naisti naèin kao �to je bilo organizirano isedam �umskih gospodarstava prije de-mokratskih promjena, a to znaèi da obav-ljaju sve poslove u vlastitoj re�iji �to jeu 1999. iznosilo 7% od svih radova uLÈR s.p.

U �est radnih jedinica za gospo-darenje vodama zaposleno je ukupno56 zaposlenika (samo struèno � tehni-èko osoblje) ili prosjeèno 9 zaposlenikapo radnoj jedinici. LÈR s.p. gospodares 19 000 km vodnih tokova i za njihovoureðivanje ne dobivaju nikakva sredstvaod dr�ave.

U LÈR s.p. zaposleno je ukupno3935 zaposlenika, a od toga je 1367�umskih radnika ili 35% od ukupnogbroja zaposlenika, koji su zaposleni upet �umarija. Kvalifikacijska struktura(2 568 zaposlenika) struèno � tehnièkogosoblja ili 65% od ukupnog brojazaposlenih je:

VSS 34,7%V� 55,6%SSS i NSS 9,7%Prosjeèna plaæa zaposlenika u LÈR

s.p. iznosi 12955 kruna ili 2591 kunu.

Organizacija uslu�nihpoduzeæa

na primjeru Lesni spoleènost Ledeè naSvazovu, a.s. (�umsko dionièko dru�tvoLedeè na Svazovu).

To uslu�no Poduzeæe je jedno od 80-akdionièkih dru�tava koja su nastala izbiv�ih sedam �umskih gospodarstava uprocesu restitucije dr�avnog vlasni�tvau razdoblju 1992. do 1995., kad je zavr-�en proces organizacije èe�kog �umar-stva.

Veliki dio takvih dionièkih dru�tavatijekom poslovanja uklonili su sve ono�to nije donosilo dobit, a teretilo jetro�kove poslovanja, kao na primjer:broj zaposlenih, prekapacitiranost meha-

1.3. Shematski prikaz organizacije d.d.Ledeè (1992.)

1.4. Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeè (danas)

nizacije itd.; te su da bi poveæali uspje�-nosti poslovanja osvajali nove profita-bilne djelatnosti koje nisu u bliskoj vezisa �umarstvom. Isto je vidljivo iz pri-kazane sheme dana�nje oranizacijskestrukture toga d.d.-a.

U tri osnovne djelatnosti u roku osamgodina smanjio se broj zaposlenika bezsocijalnih stresova s 304 na 236. No,osnutkom novih djelatnosti otvorena su163 radna mjesta i to u:

1. Proizvodnji pokretnih pilana istrojeva za preradu drva 150zaposlenika

2. Prodaji i auto servisu (TOYOTA,FIAT) 13 zaposlenika

�to znaèi da danas to d.d. zapo�ljava(236 + 136) = 399 zaposlenika, �to je uodnosu na poèetno stanje 95 zaposlenikavi�e ili 31%, i to sve bez pomoæi dr�ave.

Zakljuèak

Danas nakon osam godina posto-janja nove organizacije �umarstva uRepublici Èe�koj zadovoljni su izaposlenici dr�avnog poduzeæa LÈRs.p. i uslu�nih poduzeæa (d.d.) nastalihiz biv�ih sedam �umskih gospodarstava.

Mr. Josip DundoviæDipl. ing. �um. Ladislav Jursik


HRVATSKE �UME I DRVOPRERAÐIVAÈI

Nepotrebna buka okosirovine

Burni dogaðaji izazvani nesporazumima u vezi s isporukom sirovinemalim pilanarima na podruèju Primorsko-goranske

�upanije krajem pro�le godine konaèno su zavr�ili nakon nekolikosastanaka i razgovora sa �umarima.

Pomanjkanje oblovine ipitanje opskrbe potre-bitom sirovinom èetr-

desetak malih pilana u Pri-morsko-goranskoj �upanijiizazvalo je u posljednja trimjeseca pro�le godine pravuburu u javnosti, a zahtjevi pi-lanara i demantiji Hrvatskih�uma o toj problematici puni-li su stranice dnevnog tiska iostalih medija. Sve je zapravopoèelo slièiti na aferu, samoni sada nije sigurno kome jena kraju sve to trebalo, kadase ionako rje�enje mo�e pro-naæi samo dogovorom i su-radnjom obiju strana.

Sve je poèelo sredinomlistopada pro�le godine, kadasu zbog pomanjkanja sirovine

male pilane u Primorsko-goranskoj �upaniji prekinulerad. Za probleme pilanara ipomanjkanje sirovine odmahje pronaðen krivac, Hrvatske�ume, jer im navodno nisu is-poruèivale dostatnu kolièinusirovine. Da bi se situacija vi-�e zakomplicirala, prema tvr-dnjama pilanara, velike ko-lièine trupaca i dalje odlazekamionima i vlakovima iz Gor-skog kotara, kako po Hrvatskojza opskrbu drugih pilana, takoi izvan na�ih granica.

Da bi pomogli malim pila-narima u njihovim zahtjevi-ma Obrtnièka komora Rijekei Sekcija pilanara i drvopre-raðivaèa Primorsko-goranske�upanije obratila se pismom,najodgovornijima, a koji bitaj problem mogli rije�iti,Ministarstvu gospodarstva,Ministarstvu poljoprivrede i�umarstva, Hrvatskoj gospo-darskoj komori, podpredsje-dniku Vlade Slavku Liniæupa i samim Hrvatskim �uma-ma. U svojim obja�njenjima

problema navode mnogeargumenate koji idu u prilogmalim pilanarima, a ovdjespominjemo samo neke odnjih. Godi�nje potrebe malihpilana za sirovinom na po-druèju Primorsko-goranske�upanije kreæu se oko 80.000m3, pa je prema tomu nes-hvatljivo da im �umari spo-menutu kolièinu nisu u mo-guænosti isporuèiti, a samo

pogon drvne industrije u Lu-èicama tro�io je za rad tukolièinu sirovine dok je ra-dio punim kapacitetom. Usvojemu zahtjevu dotaknulisu se i socijalnog momenta,istièuæi da su mali pilanarizaposlili dio radnika koji suostali bez posla nakon propa-sti pojedinih pogona drvneindustrije na podruèju �upa-nije. Istièu i to da su pilanaribili uvijek redoviti plati�e paim i zato sirovina ne bi trebalabiti uskraæena, a Hrvatske �u-

Broj registriranih pilana u Hrvatskoj iz dana u dan je sve veæi, akolièine raspolo�ive sirovine nedostatne su da podmire sve te potrebe,

pa æe na�alost neke od tih pilana i propasti.

Drvo iz gorskokotarskih �uma ipak zar�ava kod domaæih pilanara i drvopreraðivaèa


HRVATSKE �UME I DRVOPRERAÐIVAÈI

me nisu pokazale volju zadijalogom s pilanarima, pamole za potrebitu pomoæ radirje�enja problema.

�to o svemu misle�umari

Na prozivke pilanara ispomenutih institucija iudruga nisu mogli ostati postrani ni oni koji su stalnoprozivani kao glavni krivac,Hrvatske �ume.

Tijekom studenog i pro-sinca pro�le godine u Delni-cama je odr�ano nekolikosastanaka �umara i pred-stavnika Obrtnièke komoreRijeke i Sekcije pilanara idrvopreraðivaèa, te predstav-nika lokalne samouprave, dabi se poku�ali rije�iti pro-blemi, ali da bi i �umari izni-jeli svoje podatke o isporuèe-nim kolièinama sirovinekupcima tijekom pro�le go-dine i da bi time otklonilieventualne nesporazume. Jer,nedvojbeno je, iz podatakakoje su dali �umari proizlazida za navedeno stanje kodmalih pilanara nisu krivi�umari nego je nesporazumnastao zato �to javnosti nisupredstavljeni pravi podaci oisporuèenim kolièinama siro-vine tijekom pro�le godine i

stvarnim sjeèivim masamakojima Hrvatske �ume raspo-la�u. Ovdje iznosimo i nekaod mi�ljenja struènih ljudikako �umara, ali i drugih kojisu bili nazoèni na sastancimas drvopreraðivaèima i pilana-rima.

Prema mi�ljenju Ferdi-nanda Laufera, predsjednikaCroatiadrva, gospodarskogudru�enja drvne i papirneindustrije, pilanarstvo u na-�oj zemlji ni u buduænostine oèekuju ljep�i dani. Brojregistriranih pilana u Hrvat-skoj iz dana u dan je sveveæi, a kolièine raspolo�ivesirovine nedostatne su dapodmire sve te potrebe, paæe na�alost neke od tihpilana i propasti. U nas je

trenutaèno registrirano 419pilana, njihovi se kapacitetikreæu oko pet milijunakubika, a etat Hrvatskih�uma iznosi milijun i sedam-sto tisuæa kubika (oblovine),�to znaèi da su potrebe pila-

nara tri puta veæe od moguæ-nosti.

Voditelj komercijalne slu-�be u Hrvatskim �umamaPetar Milinkoviæ istièe da

Hrvatske �ume provodeæipolitiku Vlade, prioritete prisklapanju ugovora daju oni-ma koji imaju vi�i stupanjfinalizacije u proizvodnji, aisto tako pri isporuci sirovinedaje se prednost podruèjimakoja su od posebnog znaèe-nja, a tu je i Gorski kotar. No,na�alost jedini problem togapodruèja jest to �to se spostojeæim etatom delnièkeUprave �uma posljednjih go-dina ne mogu namiriti svepotrebe zainteresiranih pro-izvoðaèa za sirovinom uGorskom kotaru.

Ta tvrdnja mo�e se doku-mentirati i podacima do-bivenim u delnièkoj Upravi�uma iz koje je vidljivo daje tijekom 2000. oko130.000 m3 sirovine isporu-èeno glavnim kupcima skojima je sklopljen petogo-di�nji ugovor, a ostalihèetrdesetak kupaca trebaloje �podijeliti� 70.000 m3, ameðu njima su i mali pilanari,no ta kolièina sirovine bilanedovoljna da zadovolji sve

potrebe. Prema mi�ljenjuupravitelja delnièke Uprave�uma Hermana Su�nika tiproblemi bit æe aktualni islijedeæih godina, jer seunatrag desetak godinasmanjio etat na podruèjudelnièke Uprave �uma za100.000 m3. Rje�enje proble-ma vidimo u uvozu iz drugihzemalja, a kao jedna od mo-guænosti je i veæe kori�tenjesirovine iz privatnih �umagdje bi se moglo dobiti20.000 do 30.000 m3 oblo-vine za potrebe malih pila-nara, ka�e Su�nik.

Nakon svega reèenog ipoduzetog izgleda da se ioko toga sluèaja digla nepo-trebna pra�ina, jer poslijeodr�anih sastanaka, zaintere-sirane strane uspjele su sedogovoriti i kroz buduæu su-radnju otkloniti eventualnenesporazume. Dogovoreno jeda Obrtnièka komora Rijekai Sekcija malih pilanara idrvopreraðivaèa dostavi svo-je potrebe za pilanskom oblo-vinom Hrvatskim �umama.Imenovano je i povjerenstvosa zadatkom da izradi planopskrbe sirovinom za 2001.godinu. Treba oèekivati daæe nakon svih tih poduzetihaktivnosti i mjera i suradnjabiti bolja te da takvih pro-blema u buduænosti neæe biti,na obostrano zadovoljstvodrvopreraðivaèa i pilanara, alii Hrvatskih �uma.

V. Ple�e

Ovi problemi bit æe aktualni i slijedeæihgodina, jer se unatrag desetak godina

smanjio etat na podruèju delnièke Uprave�uma za 100.000 m3.

Najveæi dio oblovine preradi se u Gosrkom kotaru

Jedan od drvopreraðivaèa je i Drvna galanterija Vrbovsko d.o.o.


PRIRODNO SU�ENJE PROSTORNOG DRVA

Tablice primjenjive u�umarskoj praksi

Meðu istra�ivanim vrstama najsporije gubljenje volumnemase pokazuje hrast kitnjak a najbr�e bijela topola

Zbog vremenskog razmaka izmeðuizrade proizvoda prostornog drvai njihove realizacije , u �umarskoj

praksi nastaju veæe ili manje razlike uplaniranom financijskom rezultatu, po-gotovo kada se uzme u obzir da se ukomercijalnom poslovanju prostornodrvo realizira ne samo u volumnoj mjerinego i volumnoj masi . Pritom se izmeðuprodavatelja i kupca definiraju nomi-nalne volumne mase za pojedine vrstedrveta i vrste proizvoda to jest cijene pojedinici volumena. Èesto se u operativizna dogoditi, osim spomenutih financij-skih razlika, da se �umarska materijalnaevidencija drvnih proizvoda obavljaretrogradno, �to znaèi da se zadu�ivanjeili razdu�ivanje mjesta sjeèe i izrade (�uma) te skladi�ta drvnoga materijalaevidentira na temelju «odvage». No,tijekom preraèunavanja ne uzima se gu-bljenje (su�enje ) na volumnoj masi, kojije ovisan o vremenu prirodnoga su�enja.U vezi s tim valja podsjetiti da se pro-izvodi prostornoga drva (ogrijev, celu-lozno drvo, drvo za kemijsku preradu isitno tehnièko drvo ) u operativnom �u-marstvu zaprimaju, evidentiraju i knji�eu materijalnim evidencijama u volum-noj mjeri (m3, prm), a realiziraju (pro-daju) i po masi (t, kg).

Mjerenja u razlièitimvremenskim uvjetima

Mr. sc. Juraj Zeliæ iz direkcije Hrvat-skih �uma i dipl. ing. Kre�imir Meðu-gorac iz Uprave �uma Po�ega u svoje-mu su istra�ivanju, uzimajuæi u obzirdu�inu trajanja prirodnog su�enja, utvr-ðivali promjene na volumnoj masi pro-stornog drva nekih autohtonih (samoni-klih ) vrsta drveæa razlièitih du�ina, kao�to su hrast kitnjak, bukva, grab, breza ibijela topola. Proizvodi prostornog drvau oblom stanju s korom izraðeni su udu�inama 20, 100 i 200 cm, a promjerodabranog proizvoda kretao se izmeðu15 i 20 cm. Volumen je izra�en u dm3 ,izraèunat je stereometrijski po formulivaljka, a za dobivanje veæe toènostivolumena komada mjeren je opseg s

korom na tri mjesta: na poèetku, u sredi-ni i na kraju du�ine komada, uz toènostmjerenja 1 cm. Vaganje svakoga pojedi-nog komada po vrsti drveta obavljenoje elektronièkom vagom toènosti do0,10 kg, a ritam vaganja odreðen je rav-nomjerno, svakih sedam dana. Odmahnakon sjeèe i izrade obavljeno je usirovu stanju prvo vaganje (1. veljaèe2000.), a posljednje vaganje 25. srpnja2000. Na taj naèin su u razlièitim vre-menskim i temperaturnim uvjetima, uzimskom, proljetnom i ljetnom razdob-lju, tijekom 140 dana su�enja, obavljenaoriginalna mjerenja, koja su obraðenamatematièko-statistièkom metodom, uzuporabu matematièkih funkcija ekspo-nencijalnog (logaritamskog) oblika, pri-mjerenih izravnanju originalnih mjere-nja. �umarski su struènjaci utvrdili rele-vantne volumne mase u odnosu navrijeme prirodnoga su�enja prostornogadrva izmeðu razlièitih du�ina proizvodapojedinih vrsta drveta, a svrha istra�i-vanja bila je povezati volumne mjere,po kojoj se izraðuje prostorno drvo imjere mase, po kojoj se djelomiceobavlja njegova prodaja.

Cilj-izraditi praktiène tablice

Buduæi da ponekad od sjeèe i izradespomenutih proizvoda (uobièajene du�i-ne 1m, 2 m i iznad 2m ) do realizacije proðevi�e mjeseci, za proizvoðaèa nastaje «gu-bitak zbog usuha«. Naime, trgovaèkimuzancama i ugovorima izmeðu proizvoða-èa i kupca unaprijed je utvrðena prosjeènamasa po jedinici volumena ( primjerice1000 kg/m3), bez obzira na proteklo vrije-me od sjeèe do isporuke. Zato su Zeliæ iMeðugorac postavili cilj izraditi odgova-rajuæe primjenjive tablice volumnih masa(kg/m3) nekih autohtonih vrsta drveta, odsirova, provelog do prosu�enog drva, uovisnosti o protoku vremena (broju dana).

Va�an utjecaj vanjskih uvjeta

Nakon istra�ivanja autori ustvrðujuda provedena mjerenja volumnih masahrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele

topole potvrðuju znatne oscilacije meðurazlièitim volumnim te�inama masamauzorka iste vrste drveta, ovisno o stani�nimi drugim uvjetima, ali prosjeène vrijednostisu blizu onima koje se koriste u �umarskojpraksi. Zeliæ i Meðugorac ustvrdili su datijekom procesa prirodnoga su�enjavanjski uvjeti znatno usporavaju, zausta-vljaju i ubrzavaju prirodno su�enje, aoscilacije u volumnim masama potvrdilesu da preciznost mjerenja od 0,10 kg odgo-vara postavljenom cilju. Takoðer su pot-vrdili pretpostavku da nema znaèajnihrazlika u gubljenju na volumnoj masi pro-izvoda prostornog drva od jednog, dva ivi�e od dva metra du�ine. Samo je za hrast

kitnjak i brezu potvrðeno da postojiznaèajnija razlika u brzini prirodnoga su-�enja izmeðu proizvoda prostornog drvadu�ine od 20 i 200 cm. Spomenuta razlikaobja�njava se utjecajem debljine i bojekore tih vrsta drveta. Tako je kora kod hrastava�an toplinski izolator pa se kod kraæegakomada br�e isu�uje po longitudinalnomnego po radijalno-tangencijalnom smjeru.Na brzinu isu�ivanja kod breze, osimlongitudinalnog smjera, va�an utjecaj imabijela boja kore, koja usporava toplinskozraèenje. Na volumnu masu, osim vrstedrveta, znatno utjeèu graða drveta, dio

Izvlaèenje vi�emetrice na pomoæno stovari�te


PRIRODNO SU�ENJE PROSTORNOG DRVA

stabla, stani�te, polo�aj u sastojini, tip�ume, starost stabla, kemijski sastav, rano ikasno drvo, �irina goda, debljina kore i dr.

Razlièiti stupnjevi poroznosti

Èinjenica je da gubitkom vode drv-ni proizvodi postaju lak�i za manipula-ciju, utovar i prijevoz te je zato potrebnomanje energije za istu volumnu mjeru.Gubljenjem vode drvo postaje lak�e, jerumjesto vode u pore drva ulazi zrak, kojiima neznatnu volumnu masu. Prirodnimsu�enjem prostornoga drva gubi se vodau kori do prosjeèno 50 posto mase koreu sirovu stanju. Tako je masa sirove ko-re, zbog veæeg udjela vode, veæa od isto-ga volumena sirova drva. Volumen kore,njegovo postotno sudjelovanje u volu-menu stabla i tzv. faktor kore razlièiti suza pojedine vrste drveta. S obzirom naèinjenicu da se prostorno drvo isporu-èuje volumno i te�inski s korom, faktorkore ima va�an utjecaj na komercijalno

poslovanje. Ako se uzme u obzir da jevolumna masa drvne tvari pribli�no istaza sve vrste drveta (1,5 g /cm3 ), razlikau volumnoj masi sirova pa i volumnojmasi standardno suhoga drveta obja�-njava se razlikom u stupnju poroznosti.Bukva je relativno male poroznosti iveæe volumne mase, a bijela topola veæeporoznosti te zato manje volumne mase,koja je u uskoj vezi sa sadr�ajem vode udrvetu. Sadr�aj vode je veæi �to je veæaporoznost, a mijenja se lignifikacijomdrva.. Volumna masa drva poveæava sezbog veæeg udjela mase staniènih stijenki(celuloze), buduæi da je volumna masastaniènih stijenki veæa od volumne masevode. Drvo, osim celuloze, lignina i smo-le, sadr�ava i druge kemijske tvari kojesu veæe ili manje volumne mase od vodete ubrzavaju ili usporavaju proces su�e-nja i gubljenja vode. Autori pojam «brzi-ne su�enja « definiraju kao trend padavolumne mase u odnosu na tijek vremena.

Dovoljna jedna odvaga

Koristeæi eksponencijalne i logari-tamske matematièke funkcije i njihovgrafièki prikaz, autori su pri izjednaèa-vanju vrijednosti volumnih masa i raz-doblja su�enja uoèili gotovo linearnuzakonitost pada volumnih masa tijekomvremena su�enja. Istièu da je primjenaspomenutih funkcija te apsolutnih i re-lativnih velièina u pojedinim tablicamavrlo jednostavna, jer je dovoljno imatijednu «odvagu « kamiona ili vagonanatovarenog prostornim drvom i pozna-to vrijeme od sjeèe do vaganja (broj

dana). Bitno je da se pomoæu poèetnogastanja lako projektira masa na sirovo iliprosu�eno stanje drvnih sortimenata pro-stornog drva odreðene vrste, a iz vo-lumnih masa izraèuna se volumen u kub-nim metrima prostornoga drva, koji slu�iza evidentiranje zaliha za odreðeni dan.

Mr.sc. Juraj Zeliæ i dipl. ing. Kre�imirMeðugorac zakljuèuju da se volumnemase prostornog drva spomenutih doma-æih vrsta znatno razlikuju u sirovu sta-nju, a trend gubljenja na volumnoj masiprirodnim su�enjem do stupnja prosu-�enosti ili suhoga drveta razlièit je povrsti drveta i du�ini proizvoda. Meðuistra�ivanim vrstama najsporije gub-ljenje volumne mase pokazuje hrastkitnjak, najbr�e bijela topola, a razlikeu gubljenju na masi prostornoga drvaovise o du�ini komada. Najveæa volum-na masa je kod bukve, a najmanja kodbijele topole, grab u sirovu stanju je pri-bli�no iste mase kao bukva, breza jelak�a od graba i hrasta kitnjaka a te�aod topole. Potrebno je napomenuti dasu razlike u gubljenju na volumnoj masiza du�ine drvnih sortimenata iznad 200cm gotovo istovjetne kao i one od 200cm. Izraèunate tablice apsolutnih i re-lativnih vrijednosti volumnih masa, tvr-de autori, mogu se primijeniti za sve vrstevi�emetarskog drva (vi�emetrice), a poje-dine tablice i matematièke funkcije mo-guæe je verificirati u operativnom �umar-stvu te se njima slu�iti za pretvorbumasene mjere u volumnu i obratno.

Napisao i snimio: I. Tomiæ

Istovar vi�emetarskog peostornog drva naglavnom stovari�tu

PROMETNICE

Novi most preko Bosuta

U oèi bo�iænih i novogodi�njihblagdana pu�ten je u promet novibetonski most preko Bosuta koji

znatno skraæuje putovanje stanovni�tvajugoistoènog dijela Vukovarsko-srijem-ske �upanije prema Vukovaru, Osijeku,Belome Manastiru. Most vrijedan 8,5milijuna kuna su izgradile vinkovaèketvrtke Zalu�je, koje je bilo i nositeljtoga zahtijevnog posla, te Vibrobeton iCestorad, a zajednièki su ga financiraliMinistarstvo poljoprivrede i �umarstva,Hrvatske �ume, Hrvatske vode i Hrvatskauprava za ceste. Novi most dug je 75metara, �irok 10 metara, s dva kolna traka

i dvije pje�aèke staze, a sa èetiri rasponanajveæi je most u �upaniji.

Novi most èija je gradnja trajala go-dinu dana, pustili su u promet presjeca-njem vrpce �upan Petar Èobankoviæ ibiv�i ministar poljoprivrede i �umarstvamr. Ivan Ðurkiæ. Otvorenju mosta bio jenazoèan i dipl. ing. Tomislav Lediæ, za-mjenik ministra poljoprivrede i �umar-stva i mnogi visoki uzvanici izvan �u-panije a blagoslovio ga je Petar Petroviæ,�upnik iz Slakovaca, koji je rekao damost ne samo da spaja dvije opæine, negoi objedinjuje �upu. Prilazne ceste odSlakovaca do mosta i od mosta do Otoka

u du�ini od osam kilomatara izgradit æese novcem iz proraèuna za ovu godinu.

Z. PeièeviæSnimio Z.Peièeviæ

Novi betonski most na Bosutu izmeðu Otoka i Slakovaca.


Struka mora pronaæi naèinstimulacije uspjeha

S prihodom od oko 24 milijuna kuna i devetomjeseènom dobiti odblizu milijun kuna, �umarija Kri�evci svrstala se meðu najuspje�nije u

Hrvatskim �umama

Za lijepa vremena s Kal-nika (649 m) se dalekovidi, do Ivanèice na za-

padu odnosno prema Papukuèak do Kozare na drugu stra-nu. Udaljeno od Kri�evaca30-ak km, kalnièko gorje jetokom proteklog vremenabilo svojevrsni za�titni znak

Kri�evaca, naselja, trgovi�tapa kasnije grada èija povijestse�e u 12.stoljeæe. Kalnik jedanas sa svojim ostacima sta-roga grada, s poznatim plani-narskim domom, pouènomstazom s koje se u du�ini odoko pet kilometara pru�ajuprekrasni vidici, te ureðenimplaninarskim stazama, atrak-

tivna turistièka meta i vrloèesto odredi�te brojnih sku-pina planinara. U brojnimklijetima razasutima po pi-toreksnim obroncima Kalni-ka, Kri�evèani s prijateljimaprovode jo� jedno «radnovrijeme». Kalnik je danaspo�umljen i ureðen. Lijepe

bukove sastojine nisu nas-tale sluèano, reæi æe dipl. ing.Krunoslav Jakupèiæ, upravi-telj �umarije Kri�evci podèijom su ingerencijom i kal-nièke �ume. To je rezultatrada i ljubavi prema �umibrojnih kri�evaèkih �umaraod kad se ovim �umama po-èelo sustavno gospodariti do

pok. Ðurièiæa, Rikatija �ge-le i drugih. Kalnik je, uzpoznate gradske manife-stacie, kri�evaèki turistièkipotencijal i �umari i �umar-stvo jednostavno se morajuukljuèiti u ovu turistièkuponudu. Jer �umarija Kri-�evci danas je znaèajan priv-

redni subjekt jednog odnajstarijih gradova sjeverneHrvatske u kome �ivi oko10.500 stanovnika, grada bo-gate pro�losti, kulturne igraditeljske tradicije u komesu se nekad odr�avali hrvat-ski dr�avni sabori, grada kojiæe se danas pohvaliti svojim«Kri�evaèkim �tatutima» i

«Kri�evaèkim velikim spra-vi�æem», poznatim turisti-èko kulturnim manifestaci-jama.

Znaèajan privrednisubjekt

S prihodom od preko 24milijuna kuna i devetomje-seènom dobiti od blizu mili-jun kuna (èeka se konaèniobraèun), �umarija Kri�evcise pro�le godine svrstala me-

�UMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRI�EVCI

�umarija Kri�evci-ispred zgrade mali je «spomenik» oglednom primjerku lu�njaka iz kri�evaèke �umarije

Dobar rad treba stimulirati -upravitelj kri�evaèke �umarijeKrunoslav Jakupèiæ



ðu nekoliko najuspje�nijihu Hrvatskoj. Gospodareæi spreko 10.000 ha �uma izapo�ljavajuæi 74 radnika,�umarija je osim toga uopæoj privrednoj recesijikada su mnoge firme (i uKri�evcima) zatvarale vrata,bila jedan od rijetkih grad-skih gospodarskih subjekata«s kojima nije bilo proble-ma», uredno isplaæujuæi pla-æe ali i ostale pristojbe iobveze. Od ostalih podatakava�nih za razumijevanjeovako stabilnog sudionikakri�evaèkih gospodarskihzbivanja u kojima su tijekomproteklih «pretvorbenih»godina nestali ili se bitnosmanjili veliki privrednisubjekti kao �to su bili Èelik,Radnik i neki drugi, trebareæi da se u tri gospodarskejedinice godi�nje sjeèe55.000 kubika drveta, da seradi o dobrim i zdravim �u-mama u kojima je dalekonajzastupljenija bukva s 48% potom kitnjak s 18, grab s16, te lu�njak s 14%. Naj-veæa je gospodarska jedinica

Kalnik-Kolaèka (4.215 ha),a tu su jo� i Jazmak-Kosturaè-Buk-Drobna te gospodarskajedinica Kri�evaèke prigor-ske �ume.

- Mi smo s krajem stu-denog plan sjeèe izvr�ili s102 posto. Nije se i�lo pret-hvat nego na maksimalnoiskori�æenje postojojeæihljudskih kapaciteta i meha-nizacije, posebno u prore-dama, nastojali smo imati �tomanje otpada, poja�njavaupravitelj. Ne�to vi�e od po-lovice etata je oblo drvo i tosu posjekli i izradili radnici�umarije dok je privlaèenjeizvr�eno trakotorima radnejedinice TIM Ðurðevac.Prostorno drvo rje�avalo sena tri naèina. Jakupèiæ:

- Prvo vlastitom radnomsnagom, prete�no u prethod-nom prihodu. Drugo, putemjeftimbe, uslugama podu-zetnika po cijeni od 90 kn/kubik za izradu i izno�enjena pomoæno traktorasko sto-vari�te. Treæi naèin je proda-ja kraj panja puèanstvu uogranièenim kolièinama, do

30 prem po osobi. Cijene susni�ene i do 50 % od osno-vne po cjeniku, s tim da onikoji kupe imaju obvezuuspostaviti �umski red uoplodnim sjeèinama. Na tajnaèin rje�avamo 15-aktisuæa kubika prostornogdrveta. Kod ovoga posla naj-va�nija je kontrola izrade iprodaje. Ing. Jakupèiæ istièezadovoljstvo postignutomsortimentnom strukturom uoblome drvetu gdje je ostva-reni prebaèaji kod furnirskihtrupaca lu�njaka, kitnjaka ibukve.

Od Belle III do«krvavog sabora»

�umarstvo se u Kri�ev-cima spominje davno prijeutemeljenja �umarije (kojaje nastala pripajanjem �umanekada�nje �umarije Sv.Ivan�abno). Ovdje je naime1860. osnovano Gospodar-sko i �umarsko uèili�te èime

Mi smo s krajem studenog plan sjeèe izvr�ili s 102 posto. Nijese i�lo prethvat nego na maksimalno iskori�æenje postojojeæih

ljudskih kapaciteta i mehanizacije.

Zima nije «prava», no ipak se treba malo zgrijati: grupa sjekaèa na radili�tu u Kri�evaèkim prigorskim�umama

Lu�njak je ovdje zavidnih dimenzija



su Kri�evci postali najstarijesredi�te za naobrazbu poljo-privrednih i �umarskih stru-ènjaka u cijeloj jugoistoènojEuropi. Mnogi od uèenika ikasnije profesora koji su seovdje �kolovali i predavalikasnije su stekli svjetskuslavu. U pisanim doumenti-ma Kri�evci se prvi putaspominju u jednoj ispravikralja Belle III iz 1193.godine. Ubrzo nedaleko odkri�evaèke utvrde, nastale nakri�anju antièkih puteva poèemu je grad prema jedonmod tumaèenja dobio ime (imeCris pod kojim se spominje,latinizirni je oblik hrvatskerijeèi kri�, latinski crux),nièe i naselje doseljenika,dana�nji Gornji grad. Do 18.stoljeæa Kri�evci su podije-ljeni u dva naselja meðu ko-jima je poèetkom l6.stoljeæaDonji grad, veæ opasan bede-mom, dvostruko veæi. Tadazbog kori�tenja istog peèetameðu njima izbija dugotra-jan sukob koji uspje�norje�ava tek carica MarijaTerezija koja 1752. ujedi-njuje oba naselja u jedangrad, Kri�evce. Kao sjedi�ejedne od najveæih �upanijatoga vremena, Kri�evci suèesto ugo�æivali velikodo-stojnike, kraljeve, careve.Ovdje je odr�ano i tridesetakhrvatskih dr�avnih saboraod koji se pamti i spominjeonaj iz 1397. kada je ban

Stjepan Lackoviæ izgubio �i-vot u nastaloj svaði (ili uroti)po èemu je ovaj sabor u po-vijesti ostao zabilje�en kao«krvavi kri�evaèki sabor».Nakon prestanka turske opa-snosti grad do�ivljava proc-vat, razvija se obrt(potkraj18.stoljeæa bilo je 224 maj-stora), i izgraðeni su neki odobjekata koji grad èine pre-poznatljivim i danas ( crkvaSv. Ane, kapela Sv.Florijana,kapela Sv.Marka Kri�evèani-na, �upanijska palaèa (naistoènoj strai Zakmardijeveulice), Sabornica (dana�njaLikovna galerija), Hrvatskidom, koji je bio najveæazgrada u staroj jezgri. Narazvitak grada nakon osnu-tka Vojne krajine 1700.godine sna�no utjeèu vojnièimbenici. Kada sredinom18.stoljeæa vojni centar iupravno sredi�te postaje no-voosnovani grad Bjelovar,Kri�evci poèinju zaostajati.

Struènost, svijest,motiviranost...

�umarstvo je jedna oddjelatnosti koja danas u Kri-�evcima uspje�no funkcio-nira.

To ne znaèi da �umarijanema problema i da opæasituacija ne utjeèe i na �u-marstvo. Problemi su dvoja-ki, opæi i struèni. U ove prvespada kronièni nedostatak

novca za ulaganje u novuopremu i �umske prometni-ce, i struèni koje bi trebalarije�iti-struka.

- Vjerujem da se sa sli-ènim problemima susreæu svioni gdje se primjenjuje lan-èani rad a strojevi nisu u istoj�umariji. Radi se visokimtro�kovima prethodnog pri-hoda, posebno kod vi�e-metrice. O lanèanom radu

puno je toga veæ reèeno inapisano, no mi smo sedanas udaljili od nekih po-stavki. Jer kod nas rade tra-kotri koji su iz druge rsdanejedinice i dovoljno je da sje-kaèi budu pola dana ispredtraktora pa da se vi�e ne moæegovoriti o grupnom radu,faze su odvojene. To auto-matski poveæava broj izvr�i-telja (kopèanje, vraæanje na

Kljuè uspjeha u svakom pa i na�emposlu je maksimalno aktiviranje znanjakoje je ponekad zaspalo, umrtvljeno,

nemotovirano.

Detalj sa zimske sjeèe u kri�evaèkoj �umariji

Plan sjeèe izvr�en je jo� u studenom:izvlaèenje u gospodarskoj jediniciKalnik-Kolaèka



zapela stabla). Upitno je,dalje, i uhrpavanje oblogdrveta i vi�emetrice, jer se,na �alost, ne posti�u veæiuèinci u odvozu kamion-skim ekipa�ama, iznosi nekasvoja iskustva upravitelj Ja-kupèiæ.

�umarija je i planuzgojnih radova u potpuno-sti izvr�ila, od unosa, sjetvei sadnje �ira do njega mla-dika i pomlatka te èiæenja.Obavili su to radnici �uma-

rije, uz sezonce koji rade naugovor.

- U svima tima radovima,posebno kod njege mladikai èi�æenja gu�tika, ako �u-marski in�enjer «ne izaðekrvavih ruku i mokar odznoja», dakle ako maksimal-no ne sudkeluje u radovima,stavljam pod upitnik stabil-nost, strukturu i produ-ktivnost buduæe sastojine.Tu nema dvojbe, to je praksapokazala, kategorièan jeJakupèiæ. Kljuè uspjeha u

svakom pa i na�em poslu jemaksimalno aktiviranje zna-nja koje je ponekad zaspalo,umrtvljeno, nemotovirano.O tome bi trebalo povestiraèuna i prilikom skorogrestrukturiranja poduzeæagdje bi konaèno trebalorije�titi pitanje stimuliranjauspje�nog rada, ali i razraditisistem napredovanja u stru-ci.

�umarija Kri�evci, kaouostalom i sve �umarije ko-privnièke Uprave �uma, ne-

Na Kalniku su �umari napravili pouènu stazu s vidikovcima

Na stovari�tu

Hrvatske �umestipendiraju

studente

Hrvatske �ume stipen-dirat æe troje studenata �u-marskog fakulteta o èemuje direktor �eljko Ledinskipolovicom sijeènja potpi-sao ugovor s troje stude-nata druge godine �umar-skog fakulteta, izabranihna natjeèaju u skladu sprogramom obrazovanja

Hrvatskih �uma. Na natje-èaju su izabrani BojanaArdaliæ iz Pazina, TamaraViboh iz Jastrebarskoga iDalibor Kuèiniæ iz Oguli-na sve studenti druge godi-ne Fakulteta s prosjeènimocjenama od 4,11 do 4,57.(m)

ma mehanizaciju. To je dob-ro, ka�u u Kri�evcima, jernema ni problema. Dobro jei zbog toga �to je Radnajedinica transport i Mehani-zacija sa sjedi�tem u Ður-ðevcu i Lepavini relativnoblizu tako da su traktoriuvijek brzo na licu mjesta.A nema po �umarijama nimehanièara ni mehanièkihradionica �to smenjuje tro-

�kove odr�avanja odnosnoposlovanja, ka�u u Kri�ev-cima.

On ukazuje i na jo� jednuvrstu problema, staru i te�koiskorijenjivu, uvjetno svr-stanih u kategoriju eko-lo�kih. Radi se o dvljimodlagali�tima smeæa, ponaj-èeæe u obli�njoj �umi.

- U jesen 1999. mi smo usuradnji sa Zavodom za za-po�ljavanje u Kri�evcimafizièki uklonili, spalili ilidrugdje otpremili otpad s400 ha �uma u neposrednomokru�enju Kri�evaca. Prob-lem je u tome �to odgovorneinstitucije nisu rije�ile prob-lem legalnih odlagali�ta iliosigurale kontinuirani od-voz smeæa. Ali problem je iu svijesti ljudi, a tu tra�itilijek...

Miroslav Mrkobrad

AKCIJE

Studenti s direktorom Hrvatskih �uma


URAVA �UME DELNICE

O�teæenost �uma u Gorskom KotaruKod jele na jako o�teæena stabla otpada 24 posto. Tu je znaèajan problem imele koja se

nezaustavljivo �iri i pridonosi br�em propadanju jele.

Stupanj o�teæenosti pojedinih sta-bala na terenu najèe�æe seutvðuje na naèin koji je propisalo

povjerenstvo za �umarstvo Europskezajednice, a prema vidljivim vanjskimznakovima na kro�nji i deblu, za kojese dr�i da su znaci fiziolo�ke kondicijepojedinog stabla. To je ponajprijepostotak odsutosti iglica ili gubitakli�æa prema kojem se stabla razvr-stavaju u pojedine stupnjeve o�te-æenosti.

Razlog za�to smo se odluèili izni-jeti te podatake je u tome, �to su kodobja�njenja zdravstvenog stanja �umau Gorskom kotaru kori�teni podacisamo s bioindikacijskih ploha kojih uGorskom kotaru ima osam (8), s ukupno192 stabla, od èega na jelu gospodarskijednu od najvrednijih vrsta, a ujedno ijednu od najugro�enijih, otpada tek 79stabala.

Buduæi da se tijekom godina pri-kupio veæi broj podataka smatramo daæe slika zdravstvenog stanja �uma uGorskom kotaru biti vjerodostojnija.

Tabelarni prikaz broja procjenjenih stabala u 2000. godini pod rednim brojevima 1.; 2.; i 3,te zbroj procjenjenih stabala od 1992. god. - 2000. god. pod rednim brojem 4.

Vrsta drveæa: Abies alba Miller - obièna jela



Slika zdravstvenog stanja obiène je-le bazira se na uzorku od 63.492 proci-jenjena stabla. Zdravim stablom smatrase ono koje ima osutost kro�nje od 0-10%, a takvih stabala prema okularnojprocjeni u Gorskom kotaru ima 3,63%.Slabo o�teæenih stabala jele ima 7,31%,a to su ona stabla kod kojih je poèelaosutost iglica iznutra prema van u do-njem i srednjem dijelu kro�nje.

Kada doðe do jaèe osutosti iglica udonjem i srednjem dijelu kro�nje, a pocijeloj kro�nji javljaju se suhe granèice,kro�nja postaje providna, a vrh je jo�vitalan, tanjurast ili u obliku �rodinoggnijezda� stabla jele svrstavaju se u kate-goriju srednje o�teæenih stabala, a takvihu Gorskom kotaru ima 64,32%.

Jako o�teæenih stabala jele ima24,14%, a to su ona stabla kod kojih jeizra�eno jako osipanje iglica i su�enjegranèica po cijeloj kro�nji. Ako je pri-marna kro�nja jako o�teæena javlja sepuno ��iviæa� koji ostaju zeleni i nakonodumiranja primarne kro�nje.

��iviæi� su popratna pojava su�enjajelovih stabala ili tzv. sekundarna kro�-nja èime stablo nastoji nadoknaditiprimarnu kro�nju. Stabala bez ijednezelene granèice (su�aca) ima 0.60%.

Uz veæ poznate èimbenike u procesupropadanja jele jedan od bitnih, ali malouva�avan je bijela jelova imela (Viscumalbum var. abietis Beck.). Po na�em po-

Tabelarni prikaz intenziteta zaraze jele bijelom jelovom imelom (Viscum album var. abietis Beck.)

Vrsta drveæa: Piceaabies (L.) Karst. -obièna smreka

imanju radi se o velikom problemu zbogèega redovito od 1995. Komisiji zaznanstveno istra�ivaèki rad upuæujemodopise, da potaknu struènjake �umarskoginstituta u Jastrebarskom i �umarskogfakulteta u Zagrebu, da neka od svojihistra�ivanja u cilju za�tite �uma usmjerena problem imele koja se nezaustavljivo

Zdravih stabala obiène smreke kojaimaju gustu kro�nju tako da se gledajuæisa strane grane i deblo ne vide uGorskom kotaru ima 5,38%.

O�teæena stabla imaju sve rjeðukro�nju, a u srednjim i jako o�teæenimstupnjevima o�teæenosti u kro�nji semogu pojaviti o�teæenja u obliku�prozora� i suhi vrh.

Pri procjeni o�teæenosti obiènesmreke, ponegdje na prirodnompomlaðenju, a posebno u kulturamasmreke (20-25 godina) nailazimo nagrizotine krpastog izgleda u gornjojtreæini stabla, a posljedica je su�enjestabla. Prevladava mi�ljenje danavedene grizotine najvjerojatnije èinipuh. Materijalne �tete izuzetno suvisoke.

�iri i znaèajno pridonosi br�em propa-danju jele.



Vrsta drveæa: Fagus sylvatica L. - obièna bukva Zdravstveno stanje obiène bukve iostalih listaèa u Gorskom kotaru znatnoje bolje od zdravstvenog stanjaèetinjaèa, te bukva i dalje ostajenajotpornija vrsta drveæa.

Procjenu o�teæenosti obavili su: �.Kauzlariæ, D. Jankoviæ, M. Abramoviæ,�. Gjukiæ.

Tekst , tabele i grafikoni:D. Jankoviæ, M. Abramoviæ

Vrsta drveæa: Ostale vrste ( gorski javor, javor mlijeè, klen, gorski brijest, obièni jasen, obiènigrab, crni grab, bijela topola, kitnjak, ari�, crni bor).

16 � Èasopis �Hrvatske �ume� Èasopis �Hrvatske �ume� � 17

PREDSJEDNIK REPUBLIKE STJEPAN MESIÆ U BARANJI

OTVORENI OBNOVLJENI LOVAÈKI OBJEKTI U ZLATNOJ GREDII ÈO�KU �UME

Obnovljene lovne objekate u Baranji obi�ao je i predsjednik Republike Stjepan Mesiæ. Programom obnove ratom uni�tenih �uma i opusto�enog lovnogpodruèja, Hrvatske su �ume dosada�njim ulaganjem vi�e od 20 milijuna kuna osigurale kvalitetne preduvjete za razvoj lovnog turizma za najprobirljiviju

europsku klijentelu, te vrlo brzo oèekuju prihode i vi�e od tri milijuna maraka, koliko se ostvarivalo prije rata.Prije tri godine, u ljeto1997. procesom mirnereintegracije privreme-

no okupiranih dijelova Repu-blike Hrvatske, podruèjaIstoène Slavonije i Baranje,Hrvatske �ume, Uprava �umaOsijek ponovno su preuzelena gospodarenje �ume i �um-ska zemlji�ta u Baranji. To jeomoguæilo i postupan povra-tak velikog dijela na�ih ba-ranjskih povratnika u obno-vljene kuæe.

Hrvatske �ume odmah supoèele realizaciju vi�e proje-kata, obnovu ratom uni�tenih�uma, uni�tenoga lovnoggospodarstva i graðevinskihobjekata.

Stoljeæima je Baranja bilaoaza lovstva i uzorne poljo-privredne proizvodnje, a samoza nekoliko godina neprijate-ljske okupacije, gotovo sve jeuni�teno. Posebno je uni�tenolovno gospodarstvo, po èemuje Baranja bila poznata uEuropi i u svijetu. Opæe jepoznato kako je u Baranji dorata obitavalo vi�e od 6000jelenske divljaèi, a divljih svi-nja nije se znalo ni broja.

Na podruèju obnove naru-�enog lovnoga gospodarstvanajbolji primjer uèinjenog jebrojno stanje osmotrene je-

lenske divljaèi u vrijeme rike1997. godine, kada je izbro-jeno 435 grla, te stanje 2000-e kada je izbrojeno 1296 grla.Vidimo da se broj grlautrostruèio, premda je jo�naru�ena dobna i spolna stru-ktura, �to æe se programiranosanirati do 2003. godine, ista-kao je mr. Pavle Vratariæ,upravitelj Uprave �uma Osi-jek, na sveèanosti otvorenjaobnovljenih lovnih objekata- u Zlatnoj Gredi i Èo�ku�ume. Toj znaèajnoj sveèa-nosti ne samo za Baranju ne-go i za cijele Hrvatske �umebio je nazoèan i predsjednikRepublike Stjepan Mesiæ, upratnji �upana Osjeèko-bara-njske �upanije Marka Bagari-æa i drugih brojnih uzvanika igostiju te direktora Hrvatskih�uma �eljka Ledinskog.

�Odmah po stupanju uposjed mirnom reintegraci-jom �uma i �umskog zemlji-�ta u Baranji, mi smo poèeli srazminiranjem miniranog te-rena, a kada smo oèistili prvih3,5 kilometara puta, uèinilismo radno dostupnim vi�e od2000 ha koje se nalaze u

Lovaèki dom Zlatna Greda, reprezentativni objekat najvi�e kategorije

Prilikom otvorenja mr. sc. Pavle Vratariæ je istaknuo moguænostilovnog turizma Baranje

Direktor �eljko Ledinskisveèanim prerezivanjemtrobojnice otvorio jenovoobnovljeni lovaèki domZlatnu Gredu

Predsjednik Republike Stjepan Mesiæ, u dru�tvu domaæina �upana MarkaBagariæa, Pavla Vratariæa, Ivice Tarnaja, �eljka Ledinskog, Ivice Hodiæai Jose Vukeliæa

Presjedniku Stjepanu Mesiæu, direktor �eljko Ledinski darovao jeumjetnièku sliku Baranjskih lovnih predjela, akademske slikarice AlbineJakiæ iz Zagreba

pro�irenom Zoorezervatu Ko-paèki rit. U ovih tri i pogodine po�umili smo vi�e od200 ha hrastovih �uma, uzredovnu reprodukciju mekebjelogorice. Posebno �to bih�elio ireæi - istièe mr. Vratariæ,je na�a aktivnost na oèuvanjugenofonda europske crne to-pole, po èemu je ovo po-druèje poznato u svijetu.Svijet je prepoznao ta na�anastojanja saèuvati to priro-dno blago, pa æe tako iduæegodine u ovim objektima biti

odr�an svjetski skup topolaraEUFORGEN za crnu topolu.

Otvarajuæi novoobnovlje-nu lugarnicu Zlatna Greda,direktor Hrvatskih �uma �e-ljko Ledinski je istaknuo kakos te tri obnovljene lugarniceèinimo dostupnim golemo po-druèje u trokutu Batina, Neme-tin, Erdut, povr�ine oko 28.000ha ritskih �uma i vodenihpovr�ina jedinstvenih u svije-

tu. Osiguravanjem smje�taja zatridesetak gostiju, stvaraju seuvjeti za vrhunski lovni turi-zam, od kojeg vrlo brzo oèeku-jemo blizu tri milijuna DEM,jer tamo su bogati lovni, ri-bolovni, ornitolo�ki, izletni-èki i gastronomski sadr�aji,koji se mogu ponuditi i naji-zbirljivijem europskom klije-ntu. Dosada�nji na�i rezultatikoji se ostvaruju tek s oko 30posto ni izdaleka ne zadovo-ljavaju prema moguænostima.

Obièni baranjski jelen jenajva�niji predstavnik krupnedivljaèi hrvatskih lovi�ta, anjega zapadni lovac nigdje nemo�e odstrijeliti. A to bi treba-lo iskoristiti i njime napuèiti ilovi�ta diljem Hrvatske. Na�erazvojne moguænosti lova suznatne ali ih do sada jo� nismoni izdaleka znali iskoristiti -istakanuo je Ledinski.

Programom Obnove ra-tom uni�tenoga lovnoga go-spodarstva tijekom ovih go-

dina izgraðena su i obnovlje-na brojna hranili�ta, soli�ta,pojili�ta, èeke i drugi prateæiobjekti u lovstvu. Oèi�æenesu prosjeke, popravljene �i-èane ograde, popravljeni mo-stovi i putevi, u �to je ulo�enovi�e od 20 milijuna kuna in-vesticijskih sredstava Hrvat-skih �uma .

Tekst i snimci: Zlatko Lonèariæ

Noæni snimak lovaèkog doma Zlatna Greda

Lugarnica Èo�ak �ume

16 � Èasopis �Hrvatske �ume� Èasopis �Hrvatske �ume� � 17

PREDSJEDNIK REPUBLIKE STJEPAN MESIÆ U BARANJI

OTVORENI OBNOVLJENI LOVAÈKI OBJEKTI U ZLATNOJ GREDII ÈO�KU �UME

Obnovljene lovne objekate u Baranji obi�ao je i predsjednik Republike Stjepan Mesiæ. Programom obnove ratom uni�tenih �uma i opusto�enog lovnogpodruèja, Hrvatske su �ume dosada�njim ulaganjem vi�e od 20 milijuna kuna osigurale kvalitetne preduvjete za razvoj lovnog turizma za najprobirljiviju

europsku klijentelu, te vrlo brzo oèekuju prihode i vi�e od tri milijuna maraka, koliko se ostvarivalo prije rata.Prije tri godine, u ljeto1997. procesom mirnereintegracije privreme-

no okupiranih dijelova Repu-blike Hrvatske, podruèjaIstoène Slavonije i Baranje,Hrvatske �ume, Uprava �umaOsijek ponovno su preuzelena gospodarenje �ume i �um-ska zemlji�ta u Baranji. To jeomoguæilo i postupan povra-tak velikog dijela na�ih ba-ranjskih povratnika u obno-vljene kuæe.

Hrvatske �ume odmah supoèele realizaciju vi�e proje-kata, obnovu ratom uni�tenih�uma, uni�tenoga lovnoggospodarstva i graðevinskihobjekata.

Stoljeæima je Baranja bilaoaza lovstva i uzorne poljo-privredne proizvodnje, a samoza nekoliko godina neprijate-ljske okupacije, gotovo sve jeuni�teno. Posebno je uni�tenolovno gospodarstvo, po èemuje Baranja bila poznata uEuropi i u svijetu. Opæe jepoznato kako je u Baranji dorata obitavalo vi�e od 6000jelenske divljaèi, a divljih svi-nja nije se znalo ni broja.

Na podruèju obnove naru-�enog lovnoga gospodarstvanajbolji primjer uèinjenog jebrojno stanje osmotrene je-

lenske divljaèi u vrijeme rike1997. godine, kada je izbro-jeno 435 grla, te stanje 2000-e kada je izbrojeno 1296 grla.Vidimo da se broj grlautrostruèio, premda je jo�naru�ena dobna i spolna stru-ktura, �to æe se programiranosanirati do 2003. godine, ista-kao je mr. Pavle Vratariæ,upravitelj Uprave �uma Osi-jek, na sveèanosti otvorenjaobnovljenih lovnih objekata- u Zlatnoj Gredi i Èo�ku�ume. Toj znaèajnoj sveèa-nosti ne samo za Baranju ne-go i za cijele Hrvatske �umebio je nazoèan i predsjednikRepublike Stjepan Mesiæ, upratnji �upana Osjeèko-bara-njske �upanije Marka Bagari-æa i drugih brojnih uzvanika igostiju te direktora Hrvatskih�uma �eljka Ledinskog.

�Odmah po stupanju uposjed mirnom reintegraci-jom �uma i �umskog zemlji-�ta u Baranji, mi smo poèeli srazminiranjem miniranog te-rena, a kada smo oèistili prvih3,5 kilometara puta, uèinilismo radno dostupnim vi�e od2000 ha koje se nalaze u

Lovaèki dom Zlatna Greda, reprezentativni objekat najvi�e kategorije

Prilikom otvorenja mr. sc. Pavle Vratariæ je istaknuo moguænostilovnog turizma Baranje

Direktor �eljko Ledinskisveèanim prerezivanjemtrobojnice otvorio jenovoobnovljeni lovaèki domZlatnu Gredu

Predsjednik Republike Stjepan Mesiæ, u dru�tvu domaæina �upana MarkaBagariæa, Pavla Vratariæa, Ivice Tarnaja, �eljka Ledinskog, Ivice Hodiæai Jose Vukeliæa

Presjedniku Stjepanu Mesiæu, direktor �eljko Ledinski darovao jeumjetnièku sliku Baranjskih lovnih predjela, akademske slikarice AlbineJakiæ iz Zagreba

pro�irenom Zoorezervatu Ko-paèki rit. U ovih tri i pogodine po�umili smo vi�e od200 ha hrastovih �uma, uzredovnu reprodukciju mekebjelogorice. Posebno �to bih�elio ireæi - istièe mr. Vratariæ,je na�a aktivnost na oèuvanjugenofonda europske crne to-pole, po èemu je ovo po-druèje poznato u svijetu.Svijet je prepoznao ta na�anastojanja saèuvati to priro-dno blago, pa æe tako iduæegodine u ovim objektima biti

odr�an svjetski skup topolaraEUFORGEN za crnu topolu.

Otvarajuæi novoobnovlje-nu lugarnicu Zlatna Greda,direktor Hrvatskih �uma �e-ljko Ledinski je istaknuo kakos te tri obnovljene lugarniceèinimo dostupnim golemo po-druèje u trokutu Batina, Neme-tin, Erdut, povr�ine oko 28.000ha ritskih �uma i vodenihpovr�ina jedinstvenih u svije-

tu. Osiguravanjem smje�taja zatridesetak gostiju, stvaraju seuvjeti za vrhunski lovni turi-zam, od kojeg vrlo brzo oèeku-jemo blizu tri milijuna DEM,jer tamo su bogati lovni, ri-bolovni, ornitolo�ki, izletni-èki i gastronomski sadr�aji,koji se mogu ponuditi i naji-zbirljivijem europskom klije-ntu. Dosada�nji na�i rezultatikoji se ostvaruju tek s oko 30posto ni izdaleka ne zadovo-ljavaju prema moguænostima.

Obièni baranjski jelen jenajva�niji predstavnik krupnedivljaèi hrvatskih lovi�ta, anjega zapadni lovac nigdje nemo�e odstrijeliti. A to bi treba-lo iskoristiti i njime napuèiti ilovi�ta diljem Hrvatske. Na�erazvojne moguænosti lova suznatne ali ih do sada jo� nismoni izdaleka znali iskoristiti -istakanuo je Ledinski.

Programom Obnove ra-tom uni�tenoga lovnoga go-spodarstva tijekom ovih go-

dina izgraðena su i obnovlje-na brojna hranili�ta, soli�ta,pojili�ta, èeke i drugi prateæiobjekti u lovstvu. Oèi�æenesu prosjeke, popravljene �i-èane ograde, popravljeni mo-stovi i putevi, u �to je ulo�enovi�e od 20 milijuna kuna in-vesticijskih sredstava Hrvat-skih �uma .

Tekst i snimci: Zlatko Lonèariæ

Noæni snimak lovaèkog doma Zlatna Greda

Lugarnica Èo�ak �ume


PARK PRIRODE PAPUK

Oèuvane vrijedne �umskesastojine

Park prirode Papuk smje�ten je na povr�ini oko 336 km2, u sastavukoje je gotovo 32.000 ha po�e�ke i na�icke uprave �uma

Hrvatska je 23. travnjagodine 1999., nakonKopaèkoga rita, Med-

vednice, Velebita, Biokova,Tela�èice i Lonjskoga polja,dobila jo� jedan park prirode.Zastupnièki dom Hrvatskogadr�avnog sabora proglasio jePapuk parkom prirode , a ne-punih pet mjeseci poslijedonesena je Uredba o osnut-ku Javne ustanove Parka, ko-ju je donijela hrvatska Vlada.Ubrzo je u listopadu ime-novan privremena upravi-teljica Kornelija Pintariæ,poèetkom travnja 2000. ime-novano je, a 3. svibnja kon-stituirano Upravno vijeæe teJavne ustanove, na èelu kojeje postavljen �umarski struè-njak dipl. ing. Zlatko Lisjakiz Hrvatskih �uma (Uprava�uma Po�ega). Èlanovi vijeæasu Hrvojka �unjiæ iz Mi-nistarstva za�tite okoli�a iprostornog ureðenja, mr. sc.Dario Barièeviæ (�umarskifakultet Zagreb) i Antun �te-fanoviæ iz Virovitièko-pod-ravske �upanije, a naknadnoæe se imenovati jedan pred-stavnik privatnih i ostalihvlasnika. Donesen je Poslov-nik o radu Upravnoga vijeæa,statut , plan razvoja i finan-cijski plan. Osnovna djelat-nost te ustanove jest upra-vljati Parkom prirode, kaopodruèjem od osobitog zna-èenja za Republiku Hrvatsku,u cilju za�tite i oèuvanja nje-govih prirodnih posebnosti ivrijednosti, osobito biolo�kei krajobrazne raznolikosti, tekulturno-povijesnih vrijed-nosti, vodeæi raèuna da se svegospodarske aktivnosti oba-vljaju po naèelu odr�ivogagospodarenja i odr�ivoga ra-zvitka.

Dio fakultetskih �umaPark prirode Papuk pro-

stire se na povr�ini oko 336km2, u sastavu koje je znatanbroj povr�ina po�e�ke Uprave�uma (158 km2 ) i na�ièkeUprave �uma ( 162 km2 ) te�uma kojima na tom podruèjugospodari zagrebaèki �umar-ski fakultet (oko 7 km2 ), apreostale povr�ine odnose sena privatne i ostale vlasnike.Granica parka polazi od po-èetne toèke iznad Kutjeva na

nadmorskoj visini od 300 m,na cesti Kutjevo-Orahovica,a otamo se prote�e ju�nimpadinama papuèke planinepreko kota 267 (crkva u Ve-nju), 318 (crkva u PodgorjuPo�e�kom ), 276 (na cesti uVelikoj ), 584 (velièki Grad), 528 (prijevoj na cesti iznadVrhovaca ), 520 (Vranovo) i556 (Sjeèanska kosa). Odprethodne kote granica skre-æe prema sjeveru na kotu 507(Ravna gora), zatim vodo-djelnicom na kote 615 (Sov-

jak, zapadno od Djedovice),677 i 614 (Gradina), 549 (Ob-rov), te grebenom u smjerucrkve u Voæinu, u du�ini 2,6km. Granica se dalje nastavljasjevernim padinama Papukapreko kota 333 (Daljinac ),327 i 314 ( Pavlovo brdo), 37(Badnjevo brdo) i 244 (To-èak), zatim okomito premajugu pa na istok, presijecajuæipritom cestu za Jankovac ijankovaèki potok, u smjerukota 346 (Kik ), 270 i 273(crkva G. Pi�tana ) i 27, gdjegranica skreæe ju�no od kote780 (Petrov vrh), a zatimvododjelnicom na kote 601(Dobra voda ) i 326 ( velikoOsoje ). Granica se s te kotespu�ta najkraæim putem nacestu Kutjevo-Bekte�, zahva-æajuæi u luku vinograde iz-nad Kutjeva, iduæi pritomistoènim rubom graðevin-skoga podruèja do poèetnetoèke na cesti Kutjevo-Orahovica.

Osebujne prirodneraznolikosti

Navedeno podruèje je udijelovima Po�e�ko-slavon-ske i Virovitièko-podravske�upanije, prote�e se u smjeruzapad-istok u du�ini oko 35km , a potez sjever-jug �irokje desetak kilometara. Obu-hvaæa podruèja �umarija Kut-jevo, Velika i Kamenska napo�e�koj Upravi �uma, te Vo-æin, Drenovac, Æeralije i Ora-hovica , koje su u sastavuUprave �uma Na�ice. Parkobiluje razlièitim saèuvanimgeolo�kim, hidrografskim,krajobraznim, vegetacijskim i

Dipl. ing. Zlatko Lisjak-predsjednik Upravnoga vijeæaParka prirode Papuk

Gorska bukova �uma na Papuku


PARK PRIRODE PAPUK

faunistièkim obilje�jima sla-vonskoga gorja te poznatimplaninarsko-izletnièkim i turi-stièkim lokalitetima toga di-jela Hrvatske. Nedaleko odturistièke Velike je Nastavni�umsko-pokusni objekt Dubo-ka zagrebaèkoga �umarskogfakulteta. U sklopu Parka supovr�ine i objekti PPK Kut-jeva i po�e�koga Kamen-Ingrada, poznati zdravstveno-rekreacijski centar Toplice uVelikoj s izvorima termalnevode i slikovitom dolinomVelièanke i Duboèanke, osta-ci staroga velièkog Grada, ski-ja�ka staza Nevolja� te izle-ti�te Zveèevo, na ju�nim ob-roncima Papuka, bogatim di-vljaèi i ribom. Na sjevernojstrani Parka je poznato plani-narsko izleti�te Jankovac, sjakim izvorom i osebujnimvodopadom te skijali�tem iplaninarskim domom, a neda-leko od Orahovice je poznatiRu�ica�grad, spomenik kul-ture najvi�e kategorije, simpozantnim ru�evinamadvorca i tvrðave iz 13. sto-ljeæa. Potrebno je istaknuti dapark prirode djelomice obu-hvaæa i vinogradarsku zonuKutjevo-Kaptol, koja je jednaod prepoznatljivih krajobra-znih vrijednosti parkovnogaprostora. Papuk se u slavon-skom gorju izdvaja nagla�e-

nijim prirodnim obilje�jima iosebujnom ljepotom. Erupti-vne i metamorfne stijene tevapnenci s kr�kim pojavamapridonose raznolikosti geolo-�koga sastava. Mlaði neogenisedimenti prstenasto okru�ujusredi�nji planinski masiv, a nanjima je oblikovan reljefblagih bre�uljaka s vino-gradima, koji su jedno odznaèajnih obilje�ja toga pod-ruèja. Cijela papuèka planinazbog nepropusnih stijenabogata je vodotocima : Brza-ja, Stra�emanski potok, Veli-ka, Duboka, Kaptolska rijeka,Djedovica, Jovanovica, Vo-æinska rijeka, Kovaèica, Jan-kovac, Drenovaèka rijeka,Vuèica i dr. Oèekuje se da æevodoopskrbna i turistièko-rekreacijska uloga tih vodo-toka biti sve veæa.

Raj za zaljubljenikeprirode

- Na podruèju Parka ima13 lovoovla�tenika i lovoza-kupnika, nekoliko planinar-skih i ribolovnih dru�tava, asvoj interes tamo nalaze ski-ja�i, gljivari, ekolozi, znans-tvenici, izletnici i svi ljubi-telji prirode. Uopæe, na tomsu podruèju dopu�tene svedjelatnosti i radnje kojima sene ugro�avaju bitne znaèajke

i uloga parka prirode- ka�epredsjednik Upravnog vijeæaParka ing. Zlatko Lisjak. Na-pominje da je bitan razlog zaprogla�enje Papuka parkomprirode èinjenica kako su natom podruèju oèuvana obi-lje�ja �ive i ne�ive prirode,karakteristièna za srednju

Slavoniju. Tako je na pod-ruèju Parka jo� 1948. godineRupnica kod Voæina progla-�ena geolo�kim spomenikom,Jankovac 1955. park-�umom,a 1966. Sekulinaèke planineza�tiæene su kao �umskirezervat. Prisutnost slavon-skoga gorja u krajobrazu je

�ivopisne kaskade potoka Duboèanke

Planinarski dom na Jankovcu


PARK PRIRODE PAPUK

vrlo uoèljiva, jer su okolnealuvijalne ravnice na oko100m nadmorske visine, aobronci gora u prosjeku susamo 100 m iznad ravnica.Gorja su izrazito �umskepovr�ine, izrazito izdvojeneod okolnog krajobraza, a rijeèje o izvornim i dobro oèuva-nim, prete�ito hrastovim ibukovim �umama, posebicevrijednim �umama panonskebukve i jele u vi�im predje-lima. Neprijeporno je, tvrdiLisjak, da je rijeè, s obziromna spomenute znaèajke i vri-jednosti Papuka, o prostra-nom prirodnom i dijelomkultiviranom podruèju sizrazitim estetskim, ekolo-�kim, odgojno-obrazovnim,kulturno-povijesnim i tu-ristièko-rekreacijskim vri-jednostima.

Prete�ito gospodarskesastojine

�ume po�e�ke Upravekoje ulaze u sastav Parkazauzimaju gotovo cijele go-spodarske jedinice ZapadniPapuk zveèevaèki i Ju�niPapuk, veæi dio Ju�ne Krndi-je kutjevaèke te manji diogospodarskih jedinica Za-padni Papuk kamenski. Va-�no je istaknuti da su za te�ume izraðeni ureðajni ela-borati, koji se rade od sredinepro�loga stoljeæa. Na tompodruèju nalazi se 31 % �um-skih povr�ina U� Po�ega, s 32% drvne zalihe i 32 % pri-rasta, a zanimljivo je da setamo ostvaruje cjelokupni

etat prebornih sastojina teUprave. U Parku je 21 % etataglavnoga i 24 % etata pre-thodnoga prihoda. Prema na-mjeni, 97 % su gospodarskea 3 % sastojine posebne na-mjene (za�titne, za odmor irekreaciju i sjemenske sasto-jine). Na parkovnom prostorudolaze prirodne sastojinebukve i hrasta kitnjaka, a unajvi�im dijelovima bukovo-jelove sastojine. Meðu auto-htonim vrstama bukva je naj-zastupljenija (47 %), a slijedekitnjak (34 %), jela (6 %), grab(5 % ) i ostale vrste ( 8 %).Unesene vrste su malobrojne,rijeè je o kulturama smreke,

crnog i obiènoga bora, dugla-zije, borovca, ari�a i bagrema,a od njih se prirodnim putemobnavljaju smreka i borovi.

Dio terenanerazminiran

Na podruèju na�ièke Up-rave �uma u sklopu Parkaprirode Papuk smje�tene sugotovo cijele gospodarskejedinice: Sekulinaèka pla-nina, Duzluèka planina,Orahovaèka planina, Koko-èaèka planina, Pu�inskaplanina, Drenovaèka planinai Djedovica-Tre�njevica. I zaove �ume izraðeni su ure-ðajni elaborati koji se ne-prestano rade svakih desetgodina, od polovice pro�lo-ga stoljeæa. Park prirode Pa-puk zauzima 19,53 % ukup-ne povr�ine na�ièke Uprave�uma, 17,33 % drvne zalihei 20, 50 % prirasta. Etat gla-vnoga prihoda sudjeluje s10,60 %, etat prethodnogaprihoda s 19,74 %, a etatprebornoga gospodarenjuiznosi 35,74 %. Rijeè je oprete�ito gospodarskim sa-stojinama (15.454,63 ha), aostalo su za�titne �ume

(85,53 ha), �ume za odmor irekreaciju (11,79 ha) i sje-menske sastojine (17,18 ha).Na parkovnom prostoru do-laze prirodne sastojine obi-ène bukve i hrasta kitnjaka,a u vi�im predjelima prostiruse sastojine obiène bukve ijele. U omjeru smjese domi-nantna vrsta je bukva (64 %),zatim slijede hrast kitnjak(16 %), obièni grab (3 %),lipa (3 % ), javor (2 %), jela(2 %) te ostale vrste drveæa(10 %). Neznatno su zastu-pljene �umske kulture unese-nih vrsta drveæa: smreke,crnog i obiènoga bora, du-glazije, ari�a i bagrema, ameðu njima se prirodnoobnavljaju smreka i borovi.Treba istaknuti da su jo� natome podruèju nerazmini-rana podruèja gospodarskihjedinica Kokoèaèka planina(odjeli 11 i 12) i Drenovaèkaplanina (odjeli 30-64).

Evidentirati biljni i�ivotinjski svijet

U sklopu ostvarivanjaprogramskih ciljeva Javneustanove Parka prirode Pa-puk potrebno je na terenu

Spomenik hrvatskim braniteljima na Papuku

Zamrznuti jankovaèki slap


PARK PRIRODE PAPUK

oznaèiti granicu na glavnimcestovnim prilazima, eviden-tirati biljni i �ivotinjski svijette geolo�ku, kulturno-povi-jesnu i etnografsku ba�tinu.Takoðer je potrebno tijekomove godine uspostaviti bazupodataka, koja obuhvaæa idosada�nje znanstveno-istra-�ivaèke radove i plan novihradova, te analizirati stanje naposebno oznaèenim lokalite-tima. Inventarizacija i uspo-stava baze podataka trebalebi biti zavr�ene do 2003.Treba naposljetku analiziratipostojeæu prostorno-planskudokumentaciju te nabavitipotrebnu opremu i vozilo zanadzor Parka.

Lov neæe biti dopu�ten

Prema rijeèima ing. Lisja-ka, cilj programskih zadaæaje oèuvanje, odr�avanje i za-

�tita prirodnih vrijednosti , ato su biljni i �ivotinjski svi-jet, krajobrazna raznolikost,geolo�ka ba�tina i kulturno-povijesne vrijednosti, s napo-menom da æe vrijedni �umski

lokaliteti i ostala flora, osimza�tite , i dalje biti istra�ivani.Kori�tenje parkovnoga pro-stora provodit æe se sukladnoProstornom planu posebnenamjene, koji æe donijetiHrvatski dr�avni sabor, aPravilnikom o unutarnjem re-du pobli�e æe se urediti pi-tanja za�tite, unapreðenja ikori�tenja Parka prirode tepropisati prekr�aji i odreditiupravne mjere za nepo�tiva-nje odredaba toga Pravilnika.

Va�no je da lov na tome pod-ruèju neæe biti dopu�ten,kako je to bilo propisano pri-ja�njim odredbama Zakona olovu. Spomenuti zadaci bit æeizvr�eni poglavito usposta-

Geolo�ki spomenik Rupnica kod Voæina

Jezero na Jankovcu

vom odgovarajuæe struèneslu�be i slu�be nadzora usklopu Javne ustanove, a usuradnji s pravnim i fizièkimosobama, koje dopu�taju dje-latnost na podruèju parkaprirode, suradnjom sa znan-stvenim i drugim institucija-ma, a osobito s Ministar-stvom za�tite okoli�a i pro-stornog ureðenja i s drugimtijelima dr�avne te lokalneuprave i samouprave, na èi-jem se podruèju prostire Parkprirode. Planirano je u Parkuzaposliti pet djelatnika: rav-natelja, struènoga voditelja sdva suradnika i administra-tora. Va�no je istaknuti da æeJavna ustanova izraditi deta-ljniji program i plan kori�te-nja Parka za odgojno-obrazovne i turistièko-rekre-acijske aktivnosti. Cilj je dase, osim edukacije, populari-zacije prirodnih vrijednosti,rekreacije i zabave, ostvari idio vlastitoga prihoda.

Premda je za upravno sje-di�te Parka prirode Papuk veæodreðen Voæin, prevladavami�ljenje da bi najbolje rje�e-nje bila Velika, kao turistièkosredi�te Slavonije, koja, zem-ljopisno gledajuæi, gravitira

prema sredini parkovnogpodruèja.

I. TomiæSnimci: Z. Lisjak

A. Z. Loncaric

Park prirode Papuk


PRIRODA I MI

Br�ljan - skupi �ukras�posavskih hrastika

Posavski hrastici nerijetko bivajuokiæeni tamnozelenim li�æem iusred zime pa bi èovjek pomislio

da se priroda poigrala s listopadno�æuhrasta lu�njaka. Stalnim posjetiteljimaodmah je jasno da se radi o-br�ljanu(Hedra helix).

Br�ljan - agresivna penjaèica vla�nihuvala s vapnenastim tlom, jedina je vrstaod njih pet koja je rasprostranjena u

Europi i to sve do bukove polarne granicerasprostranjenosti. Kao penjaèica mo�edosegnuti visinu i 30 m s promjerom 20cm, staro�æu i nekoliko stotina godina,te je stalni pratitelj i zidova starih dvoracai zgrada. U urbanom djelu èeste su kulti-virane forme kojih je cijeli niz, ali predmetmoga zanimanja jest prirodnija pojavabr�ljana kao pratitelja hrasta lu�njaka uSpaèvanskom bazenu.

Velika zastupljenost te penjaèiceprisutna je u pojasu od 1 do 2 kilometrauz rijeku Savu, osobito u �umarijamaGunja, Vrbanja, �upanja i Cerna, te umanjoj mjeri uz ostale vodotoke koji idukroz Spaèvanski bazen i prava je napastza radove u iskori�tavanju �uma. Kad tonapominjem iskljuèivo mislim na go-spodarske sastojine hrasta lu�njaka.

Osnovna smetnja br�ljana je u tome�to ru�i normalne normative sjeèe i izra-de i to 15 do 30% �to je vrlo znaèajnokada se gleda s tro�kovne strane. Podatako gubicima na vremenu sjeèe i izradedobiven je snimanjem u sjeèinama svelikom zastupljeno�æu stabala obraslihbr�ljanom (Uprava �uma Vinkovci - pro-izvodni odjel).

Osim toga problema nameæe se po-treba pomnog praæenja i izuèavanja pona-

Zajednièki sumirovljenicima

UPRAVA �UMA VINKOVCI

U povodu bo�iænih i novogo-di�njih blagdana Hrvatski sindikat�umarstva, sindikalna podru�nicaStruènih slu�bi Uprave �uma Vin-kovci na èelu s predsjednikomIvanom Novoselcem organizirala jedomjenak u velikoj sali Doma umi-rovljenika na kojem su bili i biv�izaposlenici, odnosno umirovljeniciStruènih slu�bi. Sve zaposlenike i do-juèera�nje suradnike i prijatelje kojisu se okupili u velikom broju poz-dravio je predsjednik sindikalne po-dru�nice Ivan Novoselac, po�eliv�i im

dobrodo�licu, ugo-dan boravak i punozdravlja u 2001. go-dini. On je umiro-vljenim djelatnicimaza dugogodi�nji radi vjernost podijelio skromne darove asada�njim je zaposlenicima podijeliomajice s grbom Sindikata �umarstva.

Za dobar �timung pobrinuo se tam-bura�ki ansambl KUD �umari predvo-ðen Martinom Suèiæem �Marcom� ute-meljiteljem toga priznatog i uva�ava-nog Dru�tva. Solo pjevaèi bili su Ivica

�anja stabala i sastojina hrasta lu�njakagdje su hrast i br�ljan zajedno startali,hrast kao nosaè i br�ljan na njemu u vrlobujnom obliku. Smatram da hrast kao svje-tloljubiva vrsta nema previ�e izgleda dadoðe do tog svjetla s dobrim djielom svojekro�nje. Vrlo oèiti primjeri takvoga stanjasu u mladim sastojinama u �umskim pre-djelima Istoèna Kusara - Crna greda (�upa-nja), Radi�evo (Vrbanja), Lu�èiæ (Cerna),itd. Za sada nema cjelovito kartiranihpovr�ina koje su jaèim postotkom obraslebr�ljanom, ali se nameæe kao potreba dase to �to prije uèini kako bi se mogaoizraèunati i utjecaj istog na gospodarenjetim sastojinama, te postupci potrebni dase takvo stanje ako je to potrebno i pre-duhitri, sprijeèi ili moguæe iskoristi(farmaceutska industrija).

Primjeæene povrede na stablima kojaimaju na sebi br�ljan daju naslutiti mo-guænost da se produbljuju neizravnimutjecajem br�ljana, jer se u zoni �prilju-bljenog penjaèa� zadr�ava vlaga kojapogoduje pak razvoju gljiva koje daljerazaraju drvo (prilo�ena slika ozljede).

To nameæe pitanje koliki je doprinosbr�ljana u stabilnosti ovog ekosustava,a kolika je njegova �tetnost kroz izravniili neizravni utjecaj na gospodarenjehrastovim sastojinama.

Pitanje je integralne prirode pa æe ipristup do potrebnih odgovora moratibiti integralan.

Stjepan Lonèar, dipl. ing. �um.Snimio: Z. Peièeviæ

Grèiæ i Ivan Mekoviæ. Trojica za-poslenika, Stjepan Tu�kan, Mijo Jan-koviæ i Stjepan Mihelèiæ tom su seprilikom oprostila od aktivnog rada,a za èetrdesetgodi�nju vjernost podu-zeæu dobili su prigodne darove.

Z. Peièeviæ

Velika sala vinkovaèkoga Doma umirovljenika bila je upotpunosti punjena zaposlenicima i umirovljenicima.

Lu�njak u �zagrljaju� br�ljana


MAÐARSKA ISKUSTVA

U Szilvasvaradu se plaæa irazgledanje �ume!

�umarija Szilvasvarad na sjveru Maðarske najveæi dio prihodaostvaruje od prodaje drveta, ali i od lovstva, najamnina, a �umari suposve ukljuèeni u sve turistièke aktivnosti ovog sela koje godi�nje

obiðe 80-ak tisuæa turista.

Szilvasvarad po svemunije tipièna maðaraska�umarija, no zbog toga,

mo�da, jo� bolje oslikava ma-ðarsko �umarstvo danas, �tose i kako radi tamo gdje �umanije jedini izvor prihoda.Smje�teno tridesetak kilome-tara sjeverno od Egera, sjedi-�ta dionièkog dru�tva s deset�umarija ali i nekoliko drugihpogona, isto toliko udaljenood granice sa Slovaèkom, ovomjesto na krajnjem sjeveruMaðarske sa svojih 1500 �ite-lja pru�a znati�eljniku kojise prvi puta naðe ovdje, po-sebno �umaru �eljnom novihsaznanja i (tranzicijskih!) is-kustava, bar nekoliko iznena-ðenja. Ponajprije da se �umamo�e koristiti na vi�e naèina(�to dakako nije ni�ta novonego samo praktièna primje-na veæ poznatih stvari). Pose-bice kad se radi i parku priro-de gdje se uz gospodarenjepod posebnim re�imom, kaoi kod nas, zarada tra�i i nadrugi naèin. Szilvasvarad ne-ma more, nema ni visokogorje ni ureðena skijali�ta, no

ima turista! Ove ih je godinemanje, nema snijega, �ale sedomaæini. �to rade turisti umjestu gdje se nema �to raditiosim �etati i razgledavati?Odgovor: �eæu se! Ili voze ufijakerima s bijelim rasnimlipicanrima, �to smo i samoisku�ali. Ne bi se moglo reæida je �uma ekstra klase, na-protiv, no u �umi ili uz njumnogobrojni su sadr�aji anjihovo se razgledanje plaæa.Naplatna je kuæica sa spu�te-nom rampom posred ceste ko-

jom se iz sela kreæe u �umskiobilazak. Uobièajenom turi-stièka tura predviða razgleda-nje dva �umarska muzeja,jednog na otvorenom u �umi,drugog u zgradi �umrskogmuzeja. U muzeju u �umiutemeljenom 1973. godinemo�e se vidjeti povijesni pri-kaz razvoja razlièitih �um-skih radova, na primjer pri-vlaèenja. Posebna atrakcijaovog ni sela ni grada je

ogromna zgrada na rubu �umeu kojoj se dresiraju konji. Ugornjem dijelu zgrade jegalerija za promatraèe, okonje skupi automobili. Ovo jeipak sport za one s dubljimd�epom, no eto, i oni su sena�li u Szilvasvaradu. Malodalje je stari ponovno ureðenihotel u kojem odsjedaju vla-snici konja ili pak oni koji sujednostavno do�li baviti setim sportom ili u�ivati uskladnim pokretima veæ iz-dresiranih konja. Da ne bi bili

Szilvasvarad nema more, nema ni visoko gorje ni ureðenaskijali�ta, no ima turista! Ove ih je godine manje, nema snijega,

�ale se domaæini. �to rade turisti u mjestu gdje se nema �to raditiosim �etati i razgledavati? Odgovor: �eæu se! Ili voze u fijakerima s

bijelim rasnim lipicanrima, �to smo i samo isku�ali.

Ulaz u park prirode - nema turista pa je ulaz slobodan.

Muzej na otvorenom, u �umi, osnovan 1973. godine, u paket aran�manu obavezno se obilazi


MAÐARSKA ISKUSTVA

daleko od svojih grivatih lju-bimaca, konju�nica je tako-ðer u sklopu hotela. Vo�njafijakerom obuhvatit æe i pos-jet malom �oping centru,

brojnim kioscima sa suveni-rima, sada dakako zatovreni-ma, uz samu �umsku cestu.Uz nju je smje�ten i mali gateru kome posjetitelji u svakom

trenutku s par koraka udalje-nosti mogu vidjeti jelenalopatara ili muflona. Na gaterse skoro naslanja uzgajali�tepastrvki, sistem od l6 pove-

zanih malih bazena kojim jenekad gospodarila �umarija adanas je u privatnim rukama.Za�to nije u sastavu �umarije?Nije bio rentabilan, u jednoj

reèenici obja�njava zamjenikupravitelja �umarije Szilvas-varad dipl ing. Antal Jozsef.A kako sada jest? Ribe je iprije bilo dosta, no bilo je

dosta i onih koji nisu plaæali,veli Antal. Osim fijakerom,svi oni koji �ele bolje raz-gledati �umu mogu to uèinitii-�umskom �eljeznicom. S

Svi radovi na iskori�tavnju �uma su uMaðarskoj privatizirani i to je prva

tekovina transformacije �umarstva, istotako i najveæi dio radova na uzgajanju

�uma. U Szilvasvaradu otprilike 25 postouzgojnih zahvata obaljaju sami na èemu

radi 13 radnika.Vo�nja fijakerom ili vlakom, kojim se mo�e 3 km u �umu, takoðer je dioturistièke ponude

�umski vlak na stanici Szilvasvaradu

Utovar trupaca na �eljeznièkoj stanici u Szilvasvaradu


MAÐARSKA ISKUSTVA

prave �eljeznièke stanicegdje se inaèe vr�i utovar tru-paca u vagone i �alje narazlièita odredi�ta u zemlji,kreæe i mala �umska �eljezni-ca, kao svojevrsna turistièkaatrakcija, na tri kilometra du-gu turu po �umi. Nije to samopo sebi isplativo, priznat æedomaæini, ali goste treba nasvaki naèin privuæi. Tro�ko-ve koji prema�uju prihodepokriva dionièko dru�tvo,odnosno, sve to subven-cionira dr�ava. Èak se pla-nira izgraditi jo� jedan pra-vac, sve to poma�e se izsjedi�ta firme, iz Egera. Nijenaravno izostala ni ugo-stiteljska ponuda. U neko-liko specifièno ureðenihrestorana u selu mo�e dobrojesti i ku�ati domaæe (ljute)specijalitete.

�to od svega toga ima �u-marija? Ne previ�e, veli An-tal, jer sve to spada u turi-stièki priliv samog mjesta.No �umarija naplaæuje ulaz-nice u park prirode, napla-æuje i karte za vo�nju �e-ljeznicom. Uz ono �to sedobije od samog �umarstva

pa i lovstva-dovoljno za «po-zitivan» rezultat.

Bukva, hrast i ostalo

A prihod od �umarstva do-nekle je ogranièen time �to seu sklopu �umarije nalazi i parkprirode u kome, kao i u Hrvat-skoj, vrijede neki drugi zakoni.U parku ne sijeèemo koliko bimogli nego prema odluciuprave parka �to je uvijekmanje nego �to bi mogli, ka�eAntal. A na 800 ha posebnogrezervata �umske vegetacijezabranjeni su bilo kakvi

radovi. �umarija inaèegospodari s 6.600 ha �uma ukojima je bukva zastupljena s48%, hrast s 18%, cer s 10%,grab s 9%, a od crnogoricenajznaèajnija je jela s 9 posto.Godi�nji prirast iznosi 38.000kubika a od propisanog etataod 27.000 kubika sjeèe se18.000. �umarija je podijelje-na na sedam revira s prosje-ènom velièinom revira od 600-700 ha koje vode �umarskitehnièari. S 50-ak zaposlenihSzilvasvarad prilièno iskaèe izprosjeka. To se ponajprije mo-�e «zahvaliti» zaposlenima na�umskoj �eljeznici te mehani-èarima na odr�avanju gdjeukupno radi 30-ak ljudi. Sviradovi na iskori�tavnju �umasu u Maðarskoj privatizirani ito je prva tekovina transfor-macije �umarstva, isto tako inajveæi dio radova na uzgaja-nju �uma. U Szilvasvaraduotprilike 25 posto uzgojnih

Bukva je u �umariji zastupljena s 48 posto

Zamjenik upravitelja �umarijeAntal Joszef: �umska �eljeznicanije isplativa no tro�kovepokriva i uprava

Lovaèka kuæa u Szilvasvaradu pru�a sve �to i hotel visoke kategorije


MAÐARSKA ISKUSTVA

Eger forst AGOko 18% Maðarske

pokriveno je �umom. Tonije mnogo i zbog togadr�ava u narednom razdo-blju �eli poveæati povr�inepod �umom na 23% maðar-

skog teritorija. Akciju æepotpomagati dr�ava, pro-vodit æe se na onim upra-vama koje imaju �umskogzemlji�ta ali i na privatnimparcelama. Sadnice æe osi-gurati (i prodati) dionièka

dru�tva. U tom programu svojdoprinos dat æe i Egererdö RT(Eger forst AG, odnosno dio-nièko dru�tvo, jedno od l9dru�tava u maðarskom �umar-stvu) koje gospodari s oko72.000 ha �uma i �umskogzemlji�ta u tri sjevernomaðar-ske �upanije, ocrtao je uosnovnim crtama najva�nijezadatke �umarstva susjednenam dr�ave direktor Eger-derdö-a dipl. ing. Jung Laz-slo. Upravna zgrada dioni-èkog dru�tva, pomalo nalik nakockicu SDP-a U Zagrebu, ublizini je sredi�ta Egera,sjevernomaðarske prijestolni-ce dobrih vina (egri bikaver,lianko, keke frankos, merlot,medok), oèuvanih i ureðenihsrednjovjekovnih trgova izgrada, koja «svakome nudipone�to» kako to ka�udomaæini. Eger je sa svojih 80-ak tisuæa �itelja i grad brojnihcrkvi(tu je druga najveæabazilika u Maðarskoj iz

zahvata obavljaju sami naèemu radi 13 radnika. Bukvase uglavnom obnavlja sama(90%). Struktura prihoda �u-marije izgleda ovako-od pro-daje drveta namakne se do 150milijuna forinti (otprilike 4,5milijuna kuna), od lovi�ta 10milijuna forinti, od turizma«koliko dobiju toliko daljeula�u». Oko tri milijuna dobijuod najamnina. No u �umariji

su pomalo ljuti na vlasti u selu«od kojeg ne dobiju ni�ta aselo koristi njihove �umskeceste i ostale povr�ine koje èakne �ele ni odr�avati»! Godi�njeSzilvasvarad i njegove turi-stièke zanimjlivosti, tvrde u�umariji, obiðe 70-80 tisuæaturista. I lovstvo je u slu�bistvaranja dobiti, a lovaèki domVila Negra kojim upravlja�umarija (zaposleni u domu su

radnici �umarije) nedavno jeobnovljen. Kako izgleda izva-na te kako je ureðen unutra,mo�e se usporeðivati s hote-lom visoke klase i boravak unjemu uz specijalitete domaæekuhinje, �to osobno preporuèaupravitelj �umarije dipl.ing.Nemeth Karoly, pravi je praz-nik za «du�u i tijelo».

U daljnjim planovima �u-marije je otvaranje �umske

�kole, odnosno izgradnja zgra-de. Sada se �umska �kolaodr�ava na ovorenom, uèeni-ci po tjedan dana borave u selute svakodnevno pod nad-zorom �umara uèe «voljetiprirodu». Izgradit æe se i velikigater za divlje svinje i muflone«kako bi se mufloni maknuliiz parka prirode». Glavni lovciovdje su Talijani. (m)

1835.godine), �kola, mahomsrednjih sa samo jednom Vi-�om �kolom za nastavnice.Povijest grada se�e u 11. sto-ljeæe a pamti se i obilje�ava1552. godina kada s u ovdjezaustavljeni Turci. Iz togarazdoblja ostalo je i 300 kmpodzemnih hodnika i tunelapod gradom. Sada se «dolje»planira napraviti naselje kojebi oblazili turisti.

Iz osobne karte Eger forstAG treba jo� znati da ovo dio-

nièko dru�tvo u svom sa-stavu ima deset �umarija,ali i tvornicu parketa,veliki rasadnik Kal kojiproizvodi 22 milijuna sad-nica koji je dijelom iznaj-mljen i privatnim rasadni-èarima, lovi�e na 23.000 ha,�umsku �eljeznicu, graðe-vinarstvo te posebnu slu-�bu za planiranje.

Tekst i snimci:Miroslav Mrkobrad

Direktor Eger forst AG JungLazslo

Eger, sredi�te grada

Jeleni lopatari u gateru na dohvat su ruke posjetiteljima

Dio preureðenog hotela


NA�I RASADNICI

Zalu�je meðu najveæima upoduzeæu

Rasadnik Zalu�je jedan je od najveæih rasadnika �umskih sadnicahrasta lu�njaka u na�em poduzeæu. Ukupna povr�ina rasadnika

je 22,21 hektar, a nalazi se u gospodarskoj jedinici Kunjevc�umarije Vinkovci.

Rasadnik Zalu�je Upra-ve �uma Vinkovci - �u-marije Vinkovci po

tehnologiji proizvodnje sad-nica tvrdih li�èara meðu najve-æima je u Hrvatskim �umama.Organizirano se u rasadnikuradi od 1972. godine. Kom-pletnu brigu i nadzor nadrasadnikom vodi dugogo-di�nja �umarska djelatnicadipl. in�. Ðurðica Filipoviækoja prezentirajuæi osnovnepodarke ka�e:

- U rasadniku uzgajamosadnice hrasta lu�njaka i polj-skog jasena i s njima op-skrbljujemo prije svega �uma-rije Uprave �uma Vinkovci, apodmirujemo i potrebe ostalihuprava. Ukupna povr�inarasadnika Zalu�je�je 22.21hektar od èega 18 ha pro-

izvodnih povr�ina, a nalazise u gospodarskoj jediniciKunjevci, �umarije Vinkovci.Ograðen je �ièanom ogradom,a svojom istoènom i ju�nomstranom nalazi se uz rijekuBosut odakle se koristi vodaza navodnjavanje pomoæuagregata. S njegove zapadnestrane je cesta Vinkovci -�upanja �to olak�ava trans-port sadnica, jer prohodnipravci kretanja u rasadniku sutakoðer asvaltirani.

U rasadniku su 1984-1985. godine izgraðene po-slovne zgrade, a prema prepo-

rukama �umarskog institutaJastrebarsko. Objekat sadr�ipotrebna spremi�ta za kemij-ska sredstva, gnojiva, sitanalat, gorivo, gara�e za stroje-ve, te poslovne prostorije.Rasadnik je od Vinkovacaudaljen �est kilometara. Par-cele se naizmjenièno koristeza proizvodnju, tako da svaketreæe godine dolaze pod ze-

Rukovoditeljica rasadnika Zalu�jedipl. in�. �uma Ðurðica Filipoviæ

lenu gnojidbu, odnosno budupod ugarom.

Isporuèeno 320 tisuæasadnica

Rukovoditeljica rasad-nika podsjetila je da je planposlovanja za 2000. godinuu potpunosti izvr�en i da jeproizvedeno preko 480 tisuæa

jednogodi�njih sadnica polj-skog jasena, preko 163 tisuæadvogodi�njih sadnica hrastalu�njaka, zatim 215 tisuæatrogodi�njih sadnica hrastalu�njaka i preko 364 tisuæeèetverogodi�njih sadnicahrasta lu�njaka �to ukupnoiznosi oko 1.300.000 vrlokvalitetnih sadnica. Takoðervrijedno je istaknuti da suradovi na vaðenju, sortiranjui isporuci sadnica tekli subezprijekorno, a povoljnivremenski uvjeti omoguæilida se u rekordnom vremenu(20 radnih dana) bez pote-�koæa povadi, sortira i ispo-ruèi 200 tisuæa trogodi�njihsadnica poljskog jasena i120 tisuæa èetverogodi�njihsadnica hrasta lu�njaka �u-marijama Uprave �uma Vin-kovci. Dnevna norma pozaposleniku iznosila je 1500komada.

Tekst i snimci: Z. Peièeviæ

Trogodi�nje sadnice hrasta lu�njaka u rasadniku.

Vozaè traktora STEIR Ivan �efer ipomoænik Du�an Matijeviæ uzpomoæ ugraðenog no�a oba-vljaju podrezivanje trogodi�njihsadnica poljskog jasena.

Dugogodi�nji poslovoða rasadnika Zdenko Mikiæ (prvi s lijeva) iStjepan Pastoviæ (prvi s desna) snimljeni s grupom mladih zaposlenikaUprave �uma Vinkovci.


UREÐIVANJE �UMA

Taksatori preko planaNije potrebno ni isticati veliku va�nost dobrih i pouzdanih ureðajnihradova, bez kojih nema ni uspje�nog gospodarenja, rekao je voditelj

odjela ureðivanja Josip Grgljaniæ

- U prepoznatljivom �um-skom bazenu Spaève nalazi senajveæi kompleks hrastovihnizinskih �uma u na�em po-duzeæu, gdje su radile i radeèitave plejade �umarskih stru-ènjaka. Izuzev �umara malotko zna, da je posao taksatorajedan od najzahtijevnijih po-slova u �umarstvu, gdje na�izaposlenici od proljeæa dokasno u zimi obilaze �ume,mjereæi drvnu masu i obav-ljaju izmjeru taksacijskih ele-menata, kako bi dobili pravepodatke za izradu osnove go-spodarenja, istièe rukovodi-telj odjela ureðivanja vinko-vaèke Uprave �uma dipl. ing.Josip Grgljaniæ. Ovaj odjeljedan je meðu najstarijim upoduzeæu, ka�e on, a primarnimu je zadatak izrada ureðajniheleborata ili osnova gospo-darenja za sve gospodarskejedinice, koje ulaze u sastavUprave �uma Vinkovci, èijaukupna povr�ina iznosi72.183 ha. Osnove gospo-darenja su dugoroèni elaboratiprema èijim se odredbamaodvijaju svi poslovi u svakojpojedinoj �umariji. Mi�ljenjasam da nije potrebno nagla-�avati koja je va�nost dobrihi pouzdanih ureðajnih radova,bez kojih nema ni uspje�noggospodarenja, posebno jenaglasio Grgljaniæ, te nasta-vio:

-Ureðajni poslovi na izra-di osnova gospodarenja mo-gu se podijeliti na dva dijela.Terenski radovi obuhvaæajuinventuru drvne mase iizmjeru ostalih taksacijskihelemenata, neophodni zasustav osnove gospodarenja.Nakon terenskih radova pri-stupa se uredskoj obradi po-dataka do konaène izradeosnove, gdje na�i zaposlenici

koriste za sada najsuvremenijasredstva za rad.

Plan 2000. izvr�en

Plan ureðajnih radova za2000. godinu u potpunostiizvr�en, a obavljeni su sviterenski radovi i to u �umarijiCerna u gospodrskoj jedinici�Banov dol� (1865 ha) i go-spodarskoj jedinici �Ceranskilugovi� (2157 ha). U �umariji

Otok obavljeni su terenskiradovi u gospodarskoj jedi-nici �Otoèke �ume� (2586 ha),zatim u Vukovaru u gospo-darskoj jedinici �Vukovarskedunavske ade� (1809) i tosamo 1000 hektara, jer je pre-ostali dio gospodarske jedini-ce pod okupacijom jugosla-venske vojske. Treba ista-knuti da su pored izvr�enihradova preko plana oba-vljeni terenski radovi u�umariji Vinkovci u gospo-darskoj jedinici �Vrapèana�

(1228 ha), koja je na gotovo50 posto povr�ine minirana.

Pored navedenih teren-skih radova vinkovaèki ure-ðivaèi uspje�no su zavr�ili isve kancelarijske poslove,koji su komisijski pregledani,te izdana rje�enja od zapo-slenika Ministarstva poljopri-vrede i �umarstva Kancelari-jski poslovi napravljeni su na8417 ha i to u �umariji Vu-kovar u gospodarskoj jedinici

�Dubrave� i �Jela��, zatim u�umariji Cerna u gospodar-skoj jedinici �Krivsko ostrvo�,te u �umariji Vinkovci ugospodrskoj jedinici �Dioni-ca�. Pored ovih poslovanapravljeno je i odobreno �estgodi�njih planova (9645 ha),.

- Ove godine zaposlenikeu odjelu za ureðivanje �umaèekaju jo� zahtijevniji zadaci,ka�e na kraju Grgljaniæ. Takoterenske i pripremne radovetreba napraviti na �est go-spodarskih jedinica (12286

ha), zavr�ne radove na takoðer�est gospodarskih jedinica11334 ha). Pored navedenogtreba napraviti i pet godi�njihplanova i jednu vanrednureviziju osnove gospodarenjaza gospodarsku jedinicu �Kra-gujna� (3838 ha) u �umariji

�upanja. Grgljaniæ posebnoizra�ava zadovoljstvo èinje-nicom da su se mladi stru-ènjaci u odjelu uspje�nouklopili u ove naporne teren-ske radove sa starijim kole-gama �to osigurava kontinu-itet u ureðivanju �uma, jer zaovogodi�nje æe obimne radnezadatke trebati ulo�iti mnogoznanja i truda kako bi sviradovi bili na vrijeme obav-ljeni.

Z. Peièeviæ

Mladi kadrovi. S lijeva dipl. ing. �um. Antun Jak�iæ, administrator Darko Toma�eviæ i dipl. ing. �um. ZoranVargiæ.

Rukovoditelj odjela za ureðiva-nje �uma, dipl. ing. �um. JosipGrgljaniæ.


POGLED UNATRAG - 2000-a, GODINA HRASTOVA

Tko se sve divio na�imhrastovima

Za nama je 2000. kojom zavr�avadvadeseto stoljeæe i s velikim ushi-

æenjem, rado�æu i i�èekivanjem oèekuje-mo mnogo vi�e u novoj godini, novomstoljeæu i na kraju u novom tisuæljeæu.Kada sa�memo dogaðaje u proteklojgodini, s ponosom moramo istaknuti dase �umarska struka ima èime ponositi.U prilog tome govori i èinjenica da je2000. progla�ena godinom hrasta. Hra-st, taj gorostas na�ih �uma, privlaèio jepozornost �umarske znanosti i strukeiz cijeloga svijeta tijekom proteklegodine. Bili bismo neobjektivni prematoj plemenitoj vrsti drveæa kada nebismo spomenuli kojim redom i tko jesve pokazivao interes za njega. Zani-mali su se �umarski znanstvenici i stru-ènjaci Èe�ke Republike iz �umarskogzavoda �idlohovice. Imaju i oni hrast,ali ne takav kao na�. Uzgajaju ga injeguju i oni, ali ne na takav naèin kaomi. Skupila se kod nas u vrboveèkoj�umariji, u na�oj Èesmi, �umarska zna-nost i struka, ali ovoga puta iz cijelogasvijeta i naravno na�i domaæi znanstve-nici i struènjaci. Odr�avao se meðunaro-dni kongres HRAST 2000. - pobolj-�anje kakvoæe i genetske raznolikostihrastova. Divili su se strani struènjacikvaliteti na�ih hrastova. Zadivila ih jenjihova visina, pravnost i punodrvnost

debla, pravnost i gustoæa godova, broj-nost podmlatka po jedinici povr�ine.Odu�evljeni su bili izlo�bom �Od �irado furnira�. Pregledali su piljenice iu�ivali u zlatno�utoj boji hrastovadrveta, divili se izgraðenim predmetimaod hrastovine. Radost im bila velikakada su vidjeli hrastove baève i naèinnjihove izrade. Razi�li su se diljemsvijeta ponijev�i sa sobom uspomenuna na� hrast, na� grad, na�e �ume iHrvatsku. Dojmovi se jo� nisu slegli, aveæ su austrijski struènjaci u organi-zaciji svojega �umarskoga dru�tva do-�li vidjeti i osjetiti, barem na nekoliko

sati, kako se kod nas go-spodari hrastom. I opetista pitanja. Koliko suvisoka ta stabla? (Visineprelaze i 40 m) Kolikesu njihove debljine?(Ima ih debelih i prekometra) Koliko godi�njeprira�æuju? (4 m3 nahektar) Kolike su cijeneproizvoda dobivenihod hrasta? Poku�avamoizbjeæi odgovor jerznamo, njihove cijenesu veæe, a na� hrast jevrijedniji. I tako, mno-go je toga zanimalona�e goste. Dobili suodgovore na njihovapitanja i sretni, punidojmova, oti�li. Kadsmo pomislili da smoobavili veliki posaopokazujuæi na�e hrasto-ve, za njih su se za-interesirali �umari Ba-varske. Do�li su i onividjeti taj hrast koji sepokazuje svima. On,navikao na toliko �u-marskih struènjaka, po-staje sve ponosniji i

�u�tanjem li�æa i njihanjem grana kaoda govori: �Gledajete me i recite svimada na ovim podruèjima nema ljep�eg ikvalitetnijeg drveæa od nas � hrastova�.Te hrastove vidjeli su i na�i susjediSlovenci i izaslanstvo njihova Mini-starstva �umarstva. Zajednièki smozakljuèili: �Za�to se ne bismo èe�æe sa-stajali i izmjenjivali iskustva o hrastu,je oni, u manjoj mjeri, imaju prilikugospodariti njime�. I kad ovaj broj na�e-ga lista bude u tisku, mi æemo pokazi-vati taj na� hrast francuskim �umarskimstruènjacima koji se bave genetikomdrveæa. Nadamo se da æe i oni biti

odu�evljeni. Zima je. Li�æe je otpalo iotkrilo svu ljepotu tih divnih stabalakoja u ovo zimsko vrijeme prikupljajusnagu za prve proljetne dane kada æeprolistati i svojim zelenim li�æem ulje-p�ati �iroke kro�nje. Snage nikada

dosta, jer protekle godine izda�no suurodili �irom i podarili nam svoje na-sljednike i kvalitetne mlade hrastikekoje æemo na�im struènim radom uzgo-jiti i ostaviti na�oj djeci i unucima zagospodarenje. Ponosni smo na na�hrast. Za�to? Zato �to ga imamo.Ponosni smo �to je to na�a najvrijednijavrsta drveæa koja raste diljem Lijepena�e. �alosni smo �to su ti na�i hrastovinapadani raznim bolestima i �tetnicima.�ao nam je �to hrast propada, a mi osta-jemo bespomoæni u neravnopravnojborbi s prirodom, jer svojim postupcimaprema �umi i prirodi pridonosimo ipropadanju hrasta. Preispitajmo se osvojim postupcima i zahvatima �toèinimo prirodi. Ne zaboravimo da su�ume u Hrvatskoj najvrijedniji obnov-ljivi prirodni resurs.

Dipl. ing. Ðuro Kauzlariæ

Koliko su visoka ta stabla? (I preko 40 m) Kolike su njihovedebljine? (Ima debelih i preko metra) Koliko godi�nje

prira�æuju? (4 m3/ha)


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

SINDIKALNO POVJERENSTVO DELNICA

Kolektivni ugovorjo� vrijedi!

Sindikalno povjerenstvodelnièke Uprave �uma na 11.je sjednici odr�anoj sredinomprosinca u potpunosti dalopotporu Hrvatskom sindikatu�umarstva u pregovorima sposlodavcem u vezi s dono-�enjem novog Kolektivnogugovora i isplatama naknadazaposlenicima (bo�iænica,darovi za djecu). U provedbite i ostalih dredbi iz Kolekti-vnog ugovora, te njegovopo�tivanje u praksi treba seukljuèiti i Glavno zaposleni-èko vijeæe, u èijoj je to inadle�nosti, istaknuto je nasastanku.

Osim tih najaktulanijihproblema s kojima se trenu-taèno susreæe u radu Sindikat,na sastanku je dana i infor-macija o poslovanju delnièkeUprave �uma u deset mjeseciove godine.

Zahvaljujuæi dobrim vre-menskim prilikama, godi�njiplanovi proizvodnje izvr�enisu veæ poèetkom studenog, apo ostvarenoj dobiti delnièkaUprava �uma jedna je od naj-boljih u poduzeæu. Takavvrlo povoljan trend u poslo-vanju i pozitivan rezultat na-

stojat æe se odr�ati i do krajagodine.

�to se tièe isplata plaæa,dana je informacija kojom jeVlada na �pritisak� Sindikataodustala od njihova vraæanjana razinu iz 1999., a posti-gnut je dogovor da se plaæe usledeæoj godini zadr�e na ra-zini iz 2000.

Ipak i dalje zabrinjava po-rast osoblja u prihodima odprodaje drvnih sortimenata,�to na razini Hrvatskih �umaiznosi vi�e od pedeset posto.I dalje je postoji tendencijaveæeg rasta tro�kova poslova-nja u odnosu na prihode.Valja napomenuti i to dadodatno ote�ava poslovanjei èinjenica da se cijene drvnihsortimenata nisu mijenjale uprotekle tri godine.

U raspravu po pojedinimtoèkama dnevnog redaukljuèivali su se i sindikalnipovjerenici. Najvi�e upitabilo je u vezi predstojeæegprocesa restrukturiranjapoduzeæa, isplata naknadakoje su regulirane Kole-ktivnim ugovorom, stam-bene problematike, pitanjedono�enja novog Pravilnikao sistematizaciji, te o oba-vije�tenosti zaposlenikakoja nije dobra ni dovoljna.

Predsjednik Zaposleni-èkog vijeæa Uprave �umaDelnice Slavko Medved na-pomenuo je da bi se ubuduæeSindikat trebao vi�e ukljuèi-vati u organizaciju godi�njihskupova zaposlenika teinformirati zaposlenike oradu i poslovanju Poduzeæa.Time bi zaposlenici, jer bibili bolje informirani, bili ivi�e motivirani za rad i po-stizali bolje rezultate na rad-nome mjestu.

V.P.

UPRAVA �UMA KARLOVAC

Da bi se obnovilo naj-ljep�e meðu �umarima,dru�enje, Uprava �umaKarlovac organizirala jepredbo�iæni malonogo-metni turnir na kome sunastupile momèadi upra-va �uma Zagreba, Bje-lovara, pilane Kra�iæ idomaæna Karlovca. Na-kon zanimljivih borbiprvo mjesto pripalo jemomèadi Zagreba koja je

Sportska dru�enjau finalu bila bolja od pilaneKra�iæ (4:1). Prije toga upolufinalu Zagrebèani susvladali domaæine s 3:1 aKra�iæ momèad Bjelovara s4:2 , obje utakmice rje�evalesu se jedanaestercima. Svemomèadi dobile su prigodnepoklone, suvenir grada Kar-lovca.

- Va�nije od sportskih re-zultata nama je bilo pono-vno okupljanje �umara upo-

znavanje i dru�enje. �e-limo da ovaj turnir po-stane tradicionalan, da sedogodine opet naðemo,mo�da samo u drugom ter-minu, za vrijeme Karlova-èkih dana piva, rekao jena kraju jedan od orga-nizatora prvog okupljanjadipl. ing. Zoran Sabljariæ.

Sini�a Klariæ, dipl. ing.

Prihvaæen planposlovanja za

2001.

Upravni odbor Hrvatskih�uma na posljednjoj je pro-�logodi�njoj sjednici (27.prosinca) donio Plan poslo-vanja Hrvatskih �uma za2001. godinu po kojem bipoduzeæe ove godine trebaloostvariti prihod od 1,76 mili-jardi kuna, od èega najveæidio, 62 posto, od prodajedrveta. Predviðena je dobitod oko 15 milijuna kuna, ilinakon oporezivanja, 12 mili-juna kuna. Vrijednost radovabiolo�ke reprodukcije �umatrebala bi iznositi 466 mili-

juna kuna. Plan investicija udugotrajnu materijalnu imo-vinu vrijedan je 86,6 milijunakuna a financirat æe se s oko50,4 milijuna vlastitih sred-stava te 36,2 milijuna kunazajmova za nabavu uvoznihstrojeva i kamiona. Visinaplaniranih investicija ograni-èena je aktualnim financij-skim stanjem i zadu�enostipoduzeæa te èinjenicom da u2001. dospjeva 21 milijunkuna obveza za nove dugo-roène zajmove iz prethodnograzdoblja. (m)

Na posljednjoj pro�logodi�nji sjednici Upravnog odbora prihvaæen jePlan poslovanja za 2001.

UPRAVNI ODBOR HRVATSKIH �UMA


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

UPRAVA �UMA ZAGREB

Mo�e (li) seraditi bolje

Prema prvim jo� neslu�benim poda-cima, Uprava �uma Zagreb ostvarila jepro�le godine dobit veæu od dva milijunakuna, i to bez obraèunatih zaliha koje setek procjenjuju i koje bi financijski rezul-tat mogle jo� promijeniti. U poslovimabiolo�ke reprodukcije realizirano je 95

posto planiranih radova (nije tek izvr�enasjetva i sadnja jasena jer sadnice nisu stiglena vrijeme a poslije je teren bio pod vo-dom). Isto vrijedi i za radove pro�irenebiolo�ke reprodukcije. Plan sjeèe i izradedrvnih sortimenata izvr�en je s 98 postood èega oblovina, oèekivano vi�e, s 105posto. Vi�e od samih brojki i podataka opro�logodi�njem poslovanju, iznijetih nasastanku struènog kolegija zagrebaèkeUprave �uma, sudionike sastanka zanimalisu i neki od vjeènih problema koje bi, za-kljuèeno je, svakako trebalo rije�iti. Potre-bno je veæu pozornost posvetiti kvalite-tnijoj izradi, krojenju i klasiranju, potre-bno je nadalje, kvalitetnu robu vi�e pro-davati putem licitacija, po moguænostimeðunarodnih. Ne bi se u buduæe smjelodogaðati, a to je problem èisto praktièneprirode, da u najkritiènije vrijeme nemadovoljno vagona za otpremu prostornogdrveta �to mo�e stvoriti golemo poveæanjezaliha. Vi�e �umara problem je vidjelo i usortimentnim tablicama koje izbacuju po-datke o kubicima kojih nema i apsolutnosu neostvarivi. Uprava �uma kao cjelinase, osim prihodu od prodaje drveta, moraokrenuti pribavljanju novca od drugih akti-vnosti (najamnina za objekte, lovstva idrugog). No kada je o ostalima, ne�umar-skim djelatnostima rijeè, moglo se èuti,zagrebaèka Uprava posljednjih godinabilje�i negativne uèinke.

Na sastanku upravitelja �umarija za-grebaèke Uprave direktor Hrvatskih �uma�eljko Ledinski potanko ih je izvjestio oproblemima s kojima se poduzeæe proteklegodine susretalo te o onom �to �umare ovegodine èeka-restrukturiranje poduzeæa.

S kolegija zegrebaèke Uprave �uma

SA SKUPA ZAPOSLENIKA PO�E�KE UPRAVE �UMA

Racionalizacijomposlovanja smanjiti

gubitakNa �estom skupu zaposlenika po�e-

�ke Uprave �uma odr�anom u Velikojkod Po�ege podneseni su izvje�taji oradu Zaposlenièkoga vijeæa, stanju irazvoju te Uprave i Javnoga poduzeæaHrvatske �ume. Pozdravni govor odr�aoje se predsjednik ZV U� Po�ega �eljkoMatajiæ. Osvrnuo se na dosada�nji radVijeæa, koje je odr�alo 8 sjednica, tije-kom kojih su povremeno nastajali pro-blemi zbog nepostojanja pravnika, �toje bio veliki hendikep u za�titi pravazaposlenika. Posljednjih godinu danaodr�ana su dva skupa zaposlenika. Upra-vitelj po�e�ke Uprave ing. Dra�enDumanèiæ upozorio je zaposlenike naèinjenicu da se u svrhu ostvarivanjaveæega prihoda provode razlièite mjere�tednje, a ostvareni poslovni gubitakmo�e se smanjiti, uz smanjenje tro�kova,maksimalnim anga�iranjem svih zapo-slenih. Jedna od veæih mjera �tednje je,zbog potrebe posla, raspored uposlenihna druga radna mjesta da bi se ostvarioveæi prihod. Naime, dosad su kori�tenipovremeni radnici, a rijeè je uglavnomo poslovima na ureðivanju �uma. Upra-vitelj je istaknuo da po�e�ka Uprava,uz jo� nekoliko drugih Uprava �uma,znatno pridonosi ukupnom gubitkuPoduzeæa te se postavlja pitanje, nastavili biti negativna, njezina opstanka. Sa-da�nja vodeæa ekipa, rekao je Dumanèiæ,poduzet æe sve na racionalizaciji pro-izvodnje i tro�kova te kori�tenju sred-stava za rad, uz stalni nadzor poslovanjau kolektivu koji mora djelovati kaoobitelj.

Restrukturiranje kao potreba

Predsjednik GZV-a H� dipl. ing.Vlado Dro�dan obavijestio je nazoèneo radu Vijeæa koje je od veljaèe pro�legodine odr�alo 7 sjednica, istièuæi da jedu�nost GZV-a i ZV-a braniti, �tititi ipromicati interese svih zaposlenih. Go-vorio je o suradnji i pregovorima s po-slodavcem, napominjuæi kako je poslo-davac ispunio oko 90 posto svojihobveza-isplaæeni su bo�iænica, darovi zadjecu i dr,. èime je ostvaren uspjeh upregovaranju. Pozivajuæi sve nazoène

na red, rad i stegu, rekao je da su skupovizaposlenika oblik suradnje s poslodav-cem, a istaknuo je va�nost i presudnuulogu sindikata i Zaposlenièkih vijeæatijekom buduæih pregovora i restru-kturiranja Poduzeæa.

Sastaviti kvalitetniji Kolektivniugovor

Glavni sindikalni povjerenik U� Po-�ega Pero Juriæ napomenuo je kako jesindikat ulo�io velik trud da bi se pre-govori s poslodavcem ispo�tivali, a kre-nulo se u nove pregovore. Plaæe morajuslijediti �ivotne tro�kove, a odluku Vla-de o plaæama treba preispitati. Osobito

je sindikat zainteresiran za dogaðaje uU� Po�ega, a oèekuje da se sastavikvalitetniji Kolektivni ugovor, èime bise manje iscrpljivalo u pregovorima sposlodavcem. Kraæi financijski izvje�tajpodnijela je voditeljica raèunovodstvaU� Po�ega, dipl. oec. Vesna Matokoviæ.Obavijestila je nazoène da su sva va-�nija potra�ivanja isplaæena (plaæe,naknade i dr.). Predsjednik GZV-a Vla-do Dro�dan kritièki se osvrnuo na raski-de ugovora o radu i kontroli bolovanja,istièuæi da zaposlenici moraju koristitisva svoja zakonska prava koja æe GZV iZV braniti. Upravitelj po�e�ke Uprave�uma Dra�en Dumanèiæ objasnio je ko-ntrolu bolovanja dobronamjernom akci-jom koja je u funkciji poslovanja, a kadaje rijeè o smjenama pojedinih zaposleni-ka, ne radi se o raskidu ugovora nego opromjeni radnoga mjesta, za koju su su-glasnost potpisali gotovo svi uposleni.( t )

Sa skupa zaposlenika


Osjeèani i daljenajbrojniji

IZ RADA PLANINARSKOG DRU�TVA ��UMAR� ZAGREB

Prvi ovogodi�nji izletèlanova PD �umar Zag-reb - Ogranak Osijek,

sredinom sijeènja, jo� jednomje potvrdio opravdanost osnu-tka planinarskog dru�tva me-ðu na�im djelatnicima. Skupi-na od 33 èlana te subote u�etnji �umama u Jarèevcu,nedaleko od Osijeka, meðukojima je bilo èak dvanaesterodjece u dobi od jedne do trina-estak godina, predstavlja naj-oèitiji primjer potrebe za re-kreacijom i hodanjem u priro-di, �to su jednoglasno izrazilesve na�e djelatnice, gledajuæikako njihova djeca bezbri�noi veselo trèkaraju po �umi,razbacajuæi hrpe li�æa, pripre-majuæi vatru za peèenjekobasica i slanine, igrajuæi ses loptom na obli�njoj livadi iniz drugih aktivnosti u tomprohladnom zimskom maglo-vitom danu.

Gledajuæi tako mi odraslii nehotice se zapitamo - kakoli je samo malo potrebno vo-lje, a koliko puno u�itaka ti-me priu�timo djeci, �eljnojboravka u prirodi? A to je inajbolji put odgoju i stvara-nju navika mladima za u�i-vanjem i oèuvanjem prirodei na�eg okoli�a.

Z. L.

Veæ godinama u pro-storijama �umarskog dru-�tva na Ma�uraniæevu trguèetvrtkom u veèernjimsatima se okupljaju umi-rovljenici - �umarski in�e-njeri, na svakotjedno pre-davanje ili obièno dru-�enje.

Odnedavno i na�i èla-novi PD �umar imajusvoje redovite sastankeistim danom, ali u su-sjednoj prostoriji.

Ali, drugi èetvrtak uovoj godini bio je izu-zetak, jer je bio dogovorenzajednièki posjet na�oj lu-

Planinarski èetvrtak

Prva godi�nja skup�tinana�eg dru�tva odr�ana je 27.sijeènja na Japetiæu, u Samo-borskom gorju. Kako je prije-lom ovog broja na�eg èaso-

Godi�nja skup�tina

garnici na Sljemenu. Takosu umirovljenici popodnekrenuli autobusom, a ma-nja skupina planinara pje-

pisa upravo bio u tijeku,op�irnije o Skup�tini izvjestitæemo Vas u iduæem broju.

(Z.L.)

�ice od tunela do lugarni-ce.

Na�li su se zajedno uzBetlehemske jaslice i po-sebno okiæene najveæejele ove godine u Hrvat-skoj. A nakon toga na-stavili su uz zajednièkodru�enje uz obavezangrah s kobasicom, vinomi gitarom.

Nadamo se da æe tak-vih zajednièkih izleta bitivi�e u ovom stoljeæu!

Z. L.

A zatim dru�enje uz pjesmu i gitaru do kasno u noæ

Po dolasku obavezan snimak u �talici

Veæini od njih ovo je bio prvi ra�anj s kobasicom u �ivotu

Zajednièki snimak svih izletnika pred polazak u �umu


U �UMARSKOM MILJEU

Ponukan dosada�njim brojnim uspje�nim fotografijamana�ih èitatelja ljubitelja fotografije, javio nam se svojim

prilozima i mladi �umarski in�enjer iz Bilja (Uprava �umaOsijek) Zvonko Brdar i poslao nam nekoliko uspjelihfotografskih zapa�anja iz baranjskih ritskih �uma.

Za ovaj broj odabrali smo sljedeæe tri.

1. Priroda ponekad kad daje, dajei obilno - dva u jednom

2. Oslobodite ma�tu! Na �to vaspodsjeæa?

3. Iskonska snaga prirode i ljepoteUredio Z.Lonèariæ

Documents

Bršljan – skupi