tilxilxluil[luxunn_

sakupljeno iz djela aiji su autori

Ibn Redzeb el-Hanbali, Ibn Kajjim el-Dzevzijjai Ebu Hamid el-Gazali

Naslov izvornika: fte Purification ofthe SoulPrijevod nadova, ISCENIE DUSf,

prerna Prvim izvorim

Recenzenri prijevoda:Dtenan HANDZIC

I crscEl{JE D l"i -!-lnrprema p rv lm l zv0 r rm

Priredio:Ahmad FARID

o libris, d.o.o. Sarajevo,200s.

S engleskog na bosanski preveia:ha EHArlC

dE'*Urcdnik:Izedin SIIGLo Sarajevo, 2005./1426.H.

I. PREDGOVOR AUTORA

Qvaka slava pripada Svemogucem allahu. Njega molmor,Jza pomoc l oprost. Njemu se uLjeiemo od zla nas sarnih rnaSih loiih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze zavestina pogreian put, a koga Allah zavede na pogreian put, nikoga ne moze uputiti. Svjedoim da nema drugog boga osimAllaha, |edinog, bez druga ili Njemu ravnoga.l sv.iedoim dajeMuhammedNjegov rob i Njegovposlanik. Neka je Allahovmiri salavat na poslanika Muhammeda, njegoru asnu porodicu,ashabe i onekoji ih sli.jede u pravinosti do Sudnjegdana. fedanod najvazntih zadataka zbog kojih je posianik ovog narodaMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslan jeste oi5enjeduse. Allah, govorei o ovoj misiji, kaie:

"On je On.tj Koji je neukima, posl.lo irned, njihPoslanika, da im kazuje Njegove Znake, i da ihoiti, i Kfljizi i Mudrosti ih ttauti, premda su prijebili u otoj zabludi." (El-DZunua,2)'

Stoga, onaj ko se istinski nada Allahu i Sudnjem danu trebapokazati poseban interes za oi5enje vlastite duIe, jer Allahje povezao uspjeh Svoga roba sa istotom njegove due, nakonSto sejedanaest puta zakleo. U Ku'ranu se ne moze nati nijednazakletva poput ove:

.

i : " - t

'U tekstuje koriten prtevod Kur'ala protdr. EDesa Kariia, op.prev.

"Tako Mi Sunca i svjetlosti jegove, i Miese.a kad goprcti lstopice, i dafla kod ga oiituje, i o kad ga zakrije'i neba, i Onoga Koji ga sazda, i Zemlje, i Ofloga Koii jeruvflom uiifli, i dule, i Onoga Koji je stvori, pa je tadahnuda nade lta zlo joj je, o ita dobro je, uspjet te onaj ko jeoiisti, a izgubit te oflaj koji je uprlja:' (Ei Serns, 1-10)

Rijei tazkiat : zna ottLstiti ili isistiti, rijet zekat ima isti korijen,s obzirom na to da se zekatom isti bogatstvo, PriznavajuiAllahovo pravo nadjednim njegovim dijelom.Postalo je teko za nas da se okoristimo kr,ji.gama takaika(knjiga o temama koje utjeau na emocije) koje su naPisaieprve generacije muslimana. Veinu jih ine velike knjigekoje saainjava nekoliko tomova, a mnogim je muslimanimaoteZan pristup takvim knjigama. Povrh toga, esto sadrZe slabei fabricirane prijenose. Stoga smo se odlutili da nainimokolekciju naipouzdanijih iziestaja, koje su nam predoili nekiutenjaci ija ekspertiza leii na polju dave: imam Semsudin ibnel-Kajjim, Ibn Radiab el Hanbali i imam Ebu Hamid el Gazaii.Naiaje iskena Zelja da ova knjiga postane korisnim izvorom inaposlijetku se pokaze kao blagodat na Dan kada ni bogatstvoni djeca neae biti od koristi,

.ier niko neie imati koristi osimonih koji dodu sa istim srcem.

Sraka slara pipada Allahu i sta je moi Njegow.On je nai gospodar i Njemu se svivraiano.

I\t.!lit'li( LISKRENOST

Tskrenosl znati: ot isl i l i \voju namjeru od svi lr losih elerrrenataIs ci l jem pribl iTavalja Allahu. osrgurl i da ie svaka namierakoja leti iza djela ibadeta iPosluinosti iskliuivo radi Njegovogzadovoljstva. To je neprekidno pomno razmiSljanie o Stvoritelju'do tog stupnia da se zaboravi stvorenje.Iskrenostje uvjet da Allah primi dobra djela uirjena sukladnoPosianikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu. Allahnaretluj u Kur'anu:

'A narcileno im je sarno da Allahu robujt, do Muodono kao iistirjernici ejeru ispol/ijedaju"(EI Bejjiru1,5)

Ebu Umatne prenosi da je jedan iovjek dolao Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem, i rckao: ""Sta je s iovjekom koji nam se pridtu2i ubotbi,o njegova je namjera samo da stekne slavu i plijen?" Polanik,sallallahu alejhi ve sellem, odgowri: "On nete Ptimiti t1i!h1" eovjekje tri pufa ponorio Pitanje i svaki Put je Poslanik rekao:

"On neie

ptiniti niifa." A ztltifi reie: Allah prima samo ona tljela uiinjena siiston namjerom da se stekne Njegoto zadovoljstto."'2

I Sdn,r, En-Nesai, (rrab el -D Zih ad, 6 | 2si hafrz lbn Hadi'er, Fath e!' Ka.l ir,6/2.8.

Ebu Seitl al Hudri prenosi da je Poslonik, sallallahu alejhi wsellem, rekao na hutbi na Optosnom hadiu: 'Allah ie blagoslovitisvakoga ko iuje ove rijeii i svakoga ko ih rczumije, jer tno,e bitida oni kojima je preneseno ovo zfianje n otli koji ie ga nojboljezumjeti. Postoje tri stl,ali prcna kojima srce ,jernika ne trcbaosjeiati nikakvo neprijateljstvo ili Pakost: posveiivanje djela Allahu,sovjetownje imatla muslimana i lojalnost vetini.'\Ovdje se misli da ove tri stvari jaaju srce, i svako ko se unjima istakne imat ie srce aisto od svake vrste podmuklosti,pola/arenosti i zla. Rob se moze osloboditi ieitaDa samopomoiu iskrene pozrtvovanosti, kako Allah u Kur'anu kaZe daMuie Iblis rekao:

",,.osirn o$ih iskrefh T|ojih tobora!" (Sacl:s3)Prenosi se da su pravovjerni uobiavali rei: "O vlastito biie,budi odano, i bit aei istol' Kada se bilo kakva ovosvjetskasreaa, u kojoj vlastito bie nade priiatnost i prema koioi musrce tezi, uplete u nas ibadet, tada ona umanji vrijednost istoaena5ih napora i uniSti naiu iskrenost. Covjek je zaokupljendobrom sreom i utopljen u svoje strasti i iudnje; rijetko je dasu njegova djela i ibadet oslobodeni privremenih ciljeva i Zeljaov vrste. Iz ovog se razloga kae da ie svako ko osigurajedalmomenat istinske poboznosti Allahu u ovom Zivotu uspjeti,jer je poboznost rijetka i od izuzetne vrijednosti, a uklanianjeneistoia u srcujeste naporan i zahtjevan poduhvat.Poboznost ieste ustvari uklanjanie syih reistoa iz srca, biloda ih je malo ili mnogo, tako da

.je namjera pribliZavanjaAllahu slobodna od svih drugih motiva, izuzev postizanjaI Sartfi, Ibn Madiej takoder Ibll Hibban, Mevartd ez Zenan, stt.47, pa

izvoru Zaida ibn Sabita.

Niegovog zadovoljstva. Ovo moZe doi samo od onoga koji voliAllaha, koji je do te mjere obuzet mislima o onom svttu, da uniegovom srcu ne ostaje mieqta za l jubav prema ovom svijeluC)vikva o"oba mora biti odana i iskrena u svim djelirna, iak ikada jede, pije i obavlja nuZdu. Uz rijetke izuzetke, svako konije ovakav nai e da su ata PoboZnosti za njega zatvorenaOvakva ljubav karakterizira svakodnvna djela osobe kojaie svladana svojom ljubavlju prema Allahu i ahiretu' i onapredstavljaju istinsku odanost. Isto tako, onoga ija je duasvladana ljubavlju i zaokupljenoiiu ovim svijetom, statusomili autoritetom, ove ie ga karakteristike toliko prePlaviti, danjegova djela, bilo da je to namaz ili Post, neae biti primljena,osim u rijetkim sluiajevimaLijek protiv ljubavi prema ovom svietu jeste udaljavanjeovowjetskih ielja odsamoga sebe, uniStavanie pohlepe za ovimsvijetom i iitenje u pripremi za slijedei svijet. Ovo te' zatim'postati staniem srca i iskrenu e poboznost biti jednostavnijepostiii. Ima mnogo djela za koje dovjek misli da ih ini isk-renoradi Allahovog zadovoljstva, ali on ie obmanut, jer ne uvidaniihove manikavosti.Prenosi se da ie oviek uobiavao klanjati u prvom safu udzamiji. Jedan dan je zakasnio na namaz i tako ie klanjao udrugom safu. Osjeavii se nelagodno kada su ga liudi vidjeli udrugom safu, shvatio ie da su uZitak i zadovoljstvo u srcu kojeje osjeiao zbog namaza bili zbog toga ito.ie vidio da ga liudi tuvide i zbog toga mu se dive Ovo je suptilno, neoPiPljivo stanjei djela su rijetko od njega zaitiiena. Izuzev onih kojima Allahpomaie, mali broj ljudi sviestan ie ovako delikatnih stvari Onikoji ovo ne uvidevidjete svoja dobra dila kao loia na Sudnjemdanu, to su oni koii su sPomenuti u Allahovim rijetima:

iII

A od Allaha ie im se ukazati kazflo koju nisu bilislutili. I ukazot ie ifi se fljiholo zlo djela koja suponili!' (Ez-Zuner, 47 18)"Ti rcci: 'Hoiete li da wts izrlijestitfio Mi o djelitnagubitnika ovih, tiji te trud u Ziyotu a ovome eijetudoleko od njih biti', a o i ie - da je dobro ono ltotine - snovati" (Kehf,103 104)

|akub je rekao: "PoboZlra je osoba ona koja prikiva stvari kojesu dobre, na isti naiin na koji skriva stvari koje su losel'El-Sousije rekao: "lskrena poboZnost znai izgubiti sposobDostda se bude svjestai svoje poboinosti, jer onaj ko uspijeidentificirati poboZnost u svojoj poboznosti jeste osoba kojojnedostaje poboinostl' Razmatrati poboznost ieste diviti joj se,a divl.ienje je levolja, a ono 3to je iisto oslobodeno je svakenevolie. Ovo znaii da djela moraju biti oiitena od svakog.amodivlenja diel ima kora ga za posljedicu nore.Ejjub je rekao: "Mnogo je tee ljudima oisriti svoju amjerunego izvriiti bilo koie djelo:'Neko je rekao: "Biti poboZan nakratko znai zauvijek bitispaSeD, ali poboznostje rtetkal'Suheil je bio upitan: "Sta je najteie jednom biiu?" Odgovorioje: "Poboznost, kada vlastita linost Dema dobru sreiu da jenjome obdarenal'El Fudejl.je rekao: "Ostaviti d.ielo radi ljudi znaii rraZiti dihovodivljenje. Djelo uinjeno radi njihovog divljenja znai drugepripisivati Allahu. Poborost je kada llah oslobodi od obaova stanja:'

PRIRODA NAMIERE

amjera nije izgovaranje rijei: "Namjeravam uraditi toi tol'To je prelijevanje iz srca koje teae PoPut osvajanja

nadahnutih Allahom.Ponekad je jednostavno, ponekad je teiko. Osobi, ije je srceizuzetno keposno, jednostavno je imati iskrenu aDlieru, uvetini sluajeva. Takva osoba ima srce koje teZi ka korijenimadobrote, ko.ia veoma iesto procvjeta dobrim djelima. A onimaija srca tez ovosvietskim Pitanjima, i njima su zaokupljena,tsko je postiai iskrenu namjeru, tako da ak obavezna djelaibadta postaju zamorna i muna.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista se djela cijeneprena namjeri i zaistu ie svaki torjek dobiti ono lto je nauniosvojim djelom, pa ko bude uiinio hidLru u ine Allaha i NjegovogPoslanika, njegova je hidira hidira Allahu i Njegovom Poslaniku' ako bude utinio hirlru radi materijalne dobiti ili radi Zene da bi senjofie aaenio, njegova je hidira za ono za lto ju je ndutnio-aImam Ei Safi rekao je: "Ovaj je hadis treaina svog znanjaiRijei: "Zaista se djela cijene prema namjeri" znae da sujedinodjela koja su uinjena sukladno sunnetu primljena, a nagrada

I\tghtvll '2.

a Buhari i Muslim.

1 1 -

slijedi ukoliko je namjera iskena, ftdo iroje Poslanik, sallallahualejhi w sellm, rekao: 'Djela su prema njihovom khodu.''Slino tome, rijeti: "svaki ie iovjek dobiti ono to je Daurniosvojim djelom'znae da nagrada zadjelo ovisi o Damjeri kojajeiza tog diela. Nakon Sto je iznio ovo naelo, Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, dalje kaie: "...pa ko bude uinio hidiu u imeAllaha i Njegovog Poslanika, njegova je hidzra hidzra Allahu iN.iegovom Poslaniku, a ko bude uinio hidru radi materijalnedobiti ili radi iene da bi se Djome oieDio, njegova je hidZra zaono za Stojuje naumio." Tako se prividno istovjetna djela mogunzlikovati, jer.je kod svake osobe namjera za njih razliita, postupnju dobrog i loaeg.Dobre namjere ne mijenjaju prirodu zabranjenih djela. Neuldne smiju pogreirlo protumaiti znaaenje ovog hadisa, i takomisliti da dobra Damjera moze zabranjena djela pretvoriti uprihvatljiva. Gore navedeni hadis podrazumijeva iskljuiivoibadet i dozvoljena djela, a ne zabraDjena. Ibadet i dozvoljenadjela mogu se pretvoriti u zabtanjena, zbog namjere ko.ja izanjih sto.ii, a dozvoljena djela mogu namjerom postati dobra ililoia, ali lo3a djela ne mogu postati ibadetom, ak ni uz dobrunamjeru.6

Kada je losa namjera poPraena nedostacima u samom dilu'tada su njihova teiina i kazna uveaane.Svako hvalevrijedno djelo mora imatikorijen u tvrstoj nam)eri'iedino tada moie biti smatrano vrijednim nagrade Temeljnonaelo jeste da je namjera za djelo samo ibadet Allahu Ako jenala namiera da se hvalimo tada se isla djela ibadeLa ustvaripretvaraiu u djela nePokornosti. Sto se t ice dozvo)ienih djelasra ukJjuiuju namieru, koja ih moie Pretvorit i u odli tna dlelakoja mogu iovjeka primaii Allahu i dodijeliti mu dar Njegoveblizine.

Vrijedxost ntrfliereOmer ibn el-Hattab, neka je Allah zadovoljan njime, rekao Je:"Najbolja su diela ona kada se ini ono to je Allah nardio'ostavlja ono Sto ie zabranio i ima iskrena namjera za sve StoAllah od nas zahtijeval"fedan od laiih predaka rekao je:

"Mnoga mala diela postajuvelikirn zbog namjera. Mnoga velika djela, s druge stran,postaju malim zbog nedostatne namjere"

Ulto toi , oa ' t i i "a". i t ' , rmicrd:7bh)avanje ' r taiorn zenom kro j to ieAtt .rh, az.; . . n" ' reaio, n,aa a ce 'e lao rezultat 'polnog odnosl dobir i

t BJi^ri, Kitab el-Kader, ttl49g.6 ovo je predstavljeno u hadisu koji biljei Muslim u svom sartt,, u

kojem Ebu Zerr prenosi da je Poslanik, saliallahu alejhi ve sellen,tekao: 'lmat iete nagradu za sadaku, iak i kada imate spolni odnossa syojin suprugama: Ashabi na to rckolei Da li iemo uistinu bitiaagade za ,adovo\avanle na:ih 'tnstt? 4 on in adsovou Akoinatc /abranieni odnos. itnte grileh. t,to tako ukthLo inare dorvol)todno

Vr

lahja Ibn Ebu Kesir rekao je: "Nauite o namjerama, ir ienjihova vaZnost veaa od vaZnosti djela."Ibn Omerjejednom prilikom uo ovjeka kojije, dokje oblaiioihrame, rekao: "O BoZe! Nijet tinim uiniti hadZ i umru."Zatim mu.i rekao: "Nisu li, usWari,ljudi oni koie obavjetava5o svom nijetu? Nije Ii Allah Onaj Koji vea zna 3ta je u tvomsrcu?"3 Niiet ne treba izgovarati u toku dila ibadeta, zbog togaSto je dobra namjera jedino u srcu.

Vrijednost znanja. i poduo.vanj aPostoje mogi ajeti u Kur'anu koji dokazuju vrijdnost znanjai njegovog prenoienja. UzviSeni Allah kaZe:

Allah te uzdiii na stepefle dostojafistvene one odws koji ieruju i kojima znorie dato je."(El-Mudtddele, 11)"Zar su isti of koji aaju i oni koji rc maju?"(Ez-Zufter,9)

U hadisu se kaie: "Kado Allah nekome ieli dobro, On lnu podarinzumijeyanje rjerc.'e Poslanik, sallallahu alejhi w sellem, takoderje rekao:'Allah olakla put u DZennef svakotne ko kloti u potrczi zaznanjem.loKretanje putem znanja odnosi se na kretanje samim putem, kaolto je odlazakna skupove uleme, kao i na pratnju metafziikogputa, kao lto su izuavanie i pamaenje.s Sahih, Daa'hi'l-ulum let-hikari, str. 19.Y Buhari i Muslim.'o Musl im,2l l17.

Navedeni hadis vierovatno znati da Allah olaksa unje onomkoji trati znanje, uklanjajui muprepreke na putu iolakiavajuimu njegovo putovanje. ledan je od predaka rekao: "Ima li nekoko trazi znanje, pa da mu u tome moZemo Pomoai?"Ovaj se hadis takoder odnosi i Da Put koji vodi ka Dennetuna Sudnjem danu, koji je pravi put, te ono sto je ispred njega iono ito slijdi.Znanie ie isto tako i najkai put do Allaha. Ko god ide putmznanja stigne do Allaha i Dzenneta najkraaom stazom. Znanje,takoder, izvodi iz tame, neznanja, dvojbe i sumniiavosti Zbogtogaje Allah Svoju knjigu nazvao Svjetlom.Buhari i Muslim biljeie da Abdullah ibn Omer prenosi da je AllahotPoslanik, sallallahu abjhi ve sellem, rekao: "Uistinu, Allah neie uzetizkarje oduzimajuii ga od ljudi, vet uzimajuii Ziwte uienih ljudi,uzimajuii jedan po jedan vot sve dok ne ostane nijedan Tada ieIjudi uzeti neutene za stoje wde. Trat te od njih da donesu sud' ioni ie ga dofjeti bez znanja, ito te dovesti do njihove zalutalosti iuzrokovdhj a zalutalo sti dr gih."Kada je Ubada ibn es-Samit bio uPitan o ovom hadisu, rekaoje:'Ako hoete, reii u vam kojeje znanie najvee, koje Podizestupanj ljudi: to je poniznostl'On je ovo rekao jer postoje dvije vrste znanja. Prvo ima koristu srcu. To

.ie znanje o Uzvisenom Allahu, Njegovim imenima,Njegovim svojstvima i Njegovim djelima, koje nareduie strah,poStovanje, revnost, ljubav, molitw i oslanjanje na Njega Ovoje korisno znanje. Tako Ibn Mesud kaZe: "Oni e uiti Kur'an,ali on nee dosei dalje od njihovih grla. Kuran nosi koristsamo kada dosegne srce i u njemu se vrsto usadil'

1 5 -

El-Hasan je rekao: "Postoje dvi.ie wste znanja: znanje jezika,koje moie biti protiv sina Ademovog, kao to stoji u hadisu:Kr'an je ili za ili protiv vas" i znanje srca, koje ie korisnoznanje. Ovo drugo znanje jeste korisno i podize stupani ljudi,to ie unutarni znanje koje srce upija i koje ga ispravlja. Ljudiolahko uzimaju znanje najeziku: niti oni koji ga imaju, niti bilokoji drugi djeluju prema njemu, i tako ono nestaie, kao ito i onikoji ga imaju nestaju na Sudnjem danu, kada fe sftorenja bitidovedena na polaganje raunal'

tt M\lslim, Kitab et-taharu, 3199

VRSTE SRCA

T)as kao ito se srce moze opisati ZivimlJmo:e Posmatral i u pripadnosll lednoJzdravo stce, mrtvo srce i bolesno srce.

l\tglrrll.f 3.

ili mrtvim, ono seod tri wste, a to su:

Zdralo srce

Iedino oni ko.ii dodu sa zdmvim srcem bit le spa$eni naSudnjem danu. Allah kaZe:

"Na Donu kad ni imetak ni sinovi neie od koristibiti, bit e spalefli o i koji Allohu iista srca dodt'(Ei Suara,88 89)

Pri odredeniu zdravog srca stoii slijedee: "To ie srce iisto odsvake strasti koja dovodi u pitanje ono 5to je Allah naredioili osporava ono 3to je zabranio. Oslobodeno je bilo kalwihporiva koji proturjee Niegovom dobru. Kao posljedica toga,zaitieno je svakog oboavanja nekoga ili neega osim Njegai ne trazi sud ni od koga do Njegovog Poslanika' sallallahualihi ve sellem. Ono to pruiajeste iskl.iutivo za Allaha, voljnoili s ljubavlju, uz potpuno oslanjanje, upuaujuai sve Njemu' ustrahu, nadi i iskrenoj posveenosti. Kada voli, njegova ljubavje na Allahovom putu. Ako prezire, prezire ono ito On Prezir-

- 1 6 r : -

12-

Kada daje, daje za Allaha. Ako zad,rLava, zadrLava za Allaha.No ipak, nista od ovog neie biti dovoljno dok slijedi ili rzimaza vodita ikoga osim Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi vcsellemiRob sa zdravim srcem mora svoje srce posvetiti kraju svogaputa i ne zasnivati svoja djela i govor ni na kome do AllahovomPosianiku, sallallahu alejhi ve sellem. Ne smije dati prednostni.jednoj vjeri, rijeima ili djelima, nad onim od Allaha iNjegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allah kaZe:

"O vjer ici, ne l;urite s oillukano pred Allahont iNjegom Poslonikom, i AIIaha se bojte! Dokto,Allah sve iuje i sve znal' (El-Hudurat, 1)

Ml'tvo stce

Njegovo je stanje suprotno od stanja zdravog srca. Ono nepoznaje svoga Gospodara i ne aini mu ibadet onako kako jeOn naredio, kako On voli, ni na nain kojim je On zadovoljan.Umjesto toga, ono se drZi svojih strasti i 2elja, ak i kada jevjerovatno da ae prouzrokovati Allahovo nezadovoljsfvo iljutnju. Ono obo2ava druge mimo Allaha, a njegova ljubavi Djegova mrinja, njegovo davanje i njegovo zadrzavanje,proistjeu iz njegovih hirova, koji su mu od najveie vaznosti idrai mu od Allahovog zadovoljstva. Njegovi hirovijesu njegovpredvodnik, l iegove slrasti .njegov \odit. njego\o nc,,nirnJenjegovvocla, njegovi neproiiieni porivi njegovpokreta. Onoje uronjeno u sopstvene brige postizanja ovosyjetskih ciljeva.Opijeno je vlastitim dopadanjima i ljubavlju prema brzopletiDr,

prolaznim uZivanjima. Pozivano je ka Allahu i ahiretu izdaljine, ali ne odgovara na savjet, a umjesto toga sliiedi svakogspletkarskog, lukavog Sejtana. Zivot ga ljuti i godi mu, a strastiga iine gluhim i slijepimrr za sve, osim za ono Sto je zlo.Druziti se sa osobom ovakvog srca znaii izazivati bolest, Zivotie s njom poput uzimanja otrova, abiti skloD takvoj osobi znaipotpuno uDitenje.

Bolesno srce

Ovo je srce u kojem in,a i Zivota ibolesti. Nekada ga ovoprvo odava, a nekada drugo, a slijedi ono Sto njime usPijedominirati. U njemu ima ljubavi za Allaha, vjere u Njega,iskrenosti prema Njemu i oslanjanja na Niega, i to je onosto mu daje iivot. U njemu takoder ima zudnje za strSau izadovoljstvom, te irD daje predl1ost itezi da ih iskusi Puno jesamodivljenja, koje ga moZe dovesti do ni5tenja Ono slu5a dvapozivaoca: jednog koji ga poziva Allahu, Njegovom Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, i ahiretui i drugog koji poziva kaprolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta. Odgovara onome kojiu tom momentu ima vise utjecaja.Prvo je \rce 2ivo. pokorno AIlahu, ponizno oslecaino isvjesno; drugo je krhko i mrrvo; treae krivud izmedu sPasaili uniitenja.

'' Prenosi se od Ebud-Dardaa da je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: "lzaia lju&a v prema neiemu tttini ws slijcpim i gluhinEbu Davud, EI Adab, 14-38:' Ahmed, nl Mrsned, s/194. Hadis jeok:rakterisan kao hsen.

h!|nt l. i . 1.

SIMPTOMI BOLESTI SRCA I ZNACINJEGOVOG ZDRAVLJA

Zflaci bolesnog src.r

rce roba moZe biti bolesno, uz ozbiljno pogoranje staDja,a nesvjesno toga. eak moze i umrijeti' a da to i ne shvati

Simptomi njegove bolsti ili znaci njegove smrti jeste to daona.i ije je srce nije wjestaD tete Danesene losim dielima, nitije uznemiren zbog svoga neznanja o istini ili zbog Pogre5nihvjerovanja.S obzirom na to da Zivo srce osjeti bol koii je rzultat svegaruznog na sto naide. a kror prePoznavanie svog neTnanja oistini (do stupnja koji odgovara njegovom nivou svjesnosti),ono je sposobno da prepozna p o ietak ProPasti, kao ipoveaDjeiestine lijeka potrebnog za Djegovo zaustavljanje, ali ponekadono daie prednost trpljenju boli nad poduzin-ranjem koraka namukotrpnom putu lijeenjalNeki od mnogih znakova bolesti srca jesu njegovo okretanjeod dobrih djela ka stetnim, od dobrih lijekova ka sramotnojbolesti. Zdravo srce vise voli ono lto je korisno i ljekovito, ngoono Stetno; s bolesnim srcem sluaj je suprotan NajkorisnijaodrZivost za srce jeste r'jera, a najbolii je lijek Kur'aD.

Znaci zdravog stca

Da bi srce bilo zdravo, ono mora otiai iz ovog svijeta i stii nadrugi, i tu se nastaniti kao da ie jedan od njegovih ljudi. ODoie na ovom svijetu prolaznik, uzima ono sto mu je Potrebno ivraia se kuti. Tato jto je Poslanik, sallallahu olejhi ve sellem, rekao:"Btulite na ovom svijetu kao stronci ili prolaznici."'' Sto je u srctrvi3e bolestj, lo ono vise Zeli ovaj ivi jet. ono na njemu iivi svedok ne postare iednim od njegovih ljudi.Zdravo srce mui svoga vlasnika dok se on ne vrati Allahu, dokmu On ne bude dovoljan i ne pridruZi Mu se, poput nekogako voli, ko je voilen nagonom i koji naposlijetku dosegnevoljenoga. Nije mu potrebno nista osim njegove ljubavi PremaNjemu, i nakon obraaanja Njemu nijedno obraaanie viSe nijepotrebno. SluZenie Njemu nadmaiuje potrebu sluZenja bilokome drugom.Kada ovo srce propusti svoj dio uienja Kur'ana i obraaanjaAllahu, ili injenje propisanih djela ibadeta, tada njegovvlasnikos.iea veu zalost nego oprezni iovjek koji Pati zbog gubitkanovca ili propustene prilike da ga zaradi Ono zudi da sluZi, baikao ito izgladnjela osoba Zudi za hranom i piem.Jahja ibn Muaz rekao je: "Svakome ko je zadovoljan sluZen)emAllahu, sve ae biti zadovoljno da njemu sluzi; i svakome konade zadovoljstvo u razmiSljanju o Allahu, svi ljudi te naizadovoljstvo u razmiiljanju o njemu."Ovo srce ima samojednu brigu: da sva niegova djela, unutranjemisli i sve sto izrekne prdstavliaju Poslunost Allahu Onot' B'rhari, Kitab e.rikak, rt-233.

2 l -

iviie vodi ratuna o svom vremenu nego tto najzlobniji ljudivode rauna o svom novcu, na nafin da nee biti uzaludpotroseno. Kada staDe na namaz, sve njegove ovosvjetske brigei strepnje nestaju, a pronalazi utjehu i sreau u obozavanjusvoga Gospodara. Ne prestaje spominjati Allaha, niti se unaraod sluenja Njemu, a ne odrzava intimne veze ni s kim osims onom osobom koja ae ga uputiti Allahu i opominiati ga naNjega. N,egova je painja na ispravnost djela vea od paZnje nasamo djelo. Onoje presavjesno u provjeravaDju da li su lamjereza djela iskrene i iste, da bi za posljedicu imale dobra djela.Takoder, i usprkos ovome, ne samo da potvrduje Allahovuvelikoduinost, Sto je omoguio da uini ovakva djela, veipotvraluje sopstvene nesavrienosti i nedostatke pri njihovomfinjenju.

Uzroci bolesti srca

Isku5enja kojima je srce izloino jesu ona koja iine srcebolesnim. Postoj e iskuSenja strasti i naklonosti. Iskuienja strastiuzrokuju pokvarenost namjera i volie, a iskuenja nakloDostismanjuju znanje i vjerovanie.Huzelfe ibn el-leman, neka je Allah zadovoljan njime, rckao je:"Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'kkuiefija su jednoPo jedno predstavljena srcu. Na svakom srcu koje ga pihrdti ostdjecrna mrlja, a na svakom srcu koje ga odbije ostoje oznaka iistoie,tako da Postoje drre wste srca: tomno srce, koje se okrefiulo i postaloPoput Prevnutog tamca, i iisto srce, kojem nikada neie naikoditiiskuienje sve clo| jc Tem\e r ?beta. Tamno 'r,e 'amo prepoznajc

dobro i Pofiie zlo jedino karla to odgovara njegovifi zeljam't ihirotirxd:" ta

On je, neka je Allah zadovoljan njime, Postavio srca, kada suizloZena iskuienjima, u dvije kategorije:

prvo, srce koje je izloieno iskueniu, Prihvata ga PoputspuZve koja upija vodu. lskuSenje ostavlia na niemu crnu mrlru.Ono nastavlja upijati svako iskuienje koje muje ponudeno, svedok ne potamni i postan pokvareno, a to je ono ito se mislipod "izvrnutim iamceml Kada do ovoga dode, dvije ga opasnebolesti svladaju i uranjaju ga ka uniStenju.Prva je ona kod koje ne razluiuje dobro od zla, do te mjere dane prepoznaje dobro i porie zlo. Ova bolest moze toliko da gaobuzme, da ono vjeruje da je dobro zlo i obratno, da je sunnetbida i obratno, daje istina lai i da je la istinaDruga je kada za svog suca postavlja svoie Zelje i strasti, iznadonoga ernu je uio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem' takoda postaje robom vlastitih hirova i naklonosti;

drugo, isto srce u kojem sija svjetlo viere i iz kojegisijava bljetavilo. Kada se iskuSenje Pokaze tistom srcu poPutovoga, ono mu se usprotivi i odbije ga, a niegovo svietlo iprosvjetljenre rastu.

ta M$lim, Ktab el-inan,2/170 (uz drugaiti redoslted rijei).

2:l

I\ryhn'ljt 3.

CETIRI OTROVA SRCA

rTtreba znati da je svaka nepokornost otrov ta rrce i uzrolI njeBovebolesl i i uni l tenra. Njena posljedicaje5tesketanje

volje s puta koji ie suprotan Allahovom, tako da se njegovabolest raste i postaje sve opasnta.Ibn el Mubarak veli:"Vidio

sam kako lola djela ubijaju srce, / I njegovo ponitenjem,e |oditi ka / Orisnosti o njitta. / Odlraianje od. lolih cljelaOaivljuje srce, / A ptotivljenje saftoth sebi najbolji je put katome,'

Ko god vodi ratuna o zdravlju i ivotu svoga srca mora seosloboditi uinaka ovih otrova, a zatim srce svoje zaitititi,izb.iegavajui nove. Ako uzme neki otrov greikom, morapouriti da ukloni niegov uiinak, okrenuvi se pokajanju itrainju Allahovog oprosta, kao i injenju dobrih djela koja ieizbrisati njegova lota djela.Pod Cetiri otrova podrazumijevaju se nepotrebdi ili suvinigovot nekontrolirani pogled, prekomjerno uzimanie hrane iloie drutvo. Od svih otrova, ova etiri su najrasprostranjenijai najvise utjeu na dobrobit srca-

Sut iif govor

IJ el-Musnetiu se prenosi od Enesa da je Poslanik, sallallahu alejhiw sellem, rcklo: "Vjera iorjeka fje prcwa dok njegovo vce nqe.isprawlo, a njegovo srce nie isPralno dok lji nisu zaitiien-i odniegovog pziia. " O to pokazuie da .ie Poslanik' sallallahu alejhive iel lem. postavio cistocu srca kao uvjel t isto(e vjere' a i5to(r ' ijezika kao uvjet istoae srca.Tirnizi bilje hadis koji prenosi Ibn Omer: "Ne prcPuitaite seprekolnjernom govoru, a da se ne Prisjeiate Alldha, jer prekomjetni'pouo,

Lez ,pon,nionja Allaha iini 'rtc neotetl1him a osoba'nalutlaljenija

od Allahajeste osoba s neoqclritim srccm t6

Omer ibn el Hattab, neka je Altah zadovoljan nj ime rekao je:"Osoba koja mnogo govorijeste osoba koia iesto ini greSke, aonaj koji testo ini greske, esto ini loa diela Za Dzehennemje ovako est greinik Prednost." l'U hadis koji prenosi Muaz' Podanik, sallallahu alejhi ve sellem' jerekao: "Hoiei Ii da ti kaiem koko da postignei kontrolu nad svimovim?" Na to Muaz odgovori: "O Poslanite' hoiu:' Poslatlik stari'srojiezik izmedu dva prsta i rete:

"KontrcIiii ovo" Na to Muaz uPito:"lesmo Ii odgowrii za ono lto kaiemo?" Poslanik' sallallahu alejhi vesellem, reie, "Neka tvoja majka bude uctijeljerc zbog tvog gubitka!

t5 DaiJ had,El Mwzati, l/234; i Et'lraki u djelu El'Ihja,8l1539t6 Daif had, T||im\zi, Kitab ez'zuh d' 7-92, garih niko 8a n Prenosi

osi; Ibrahima ibn Abdullaha ibn Hatiba, kogasahabi Pominje, l/43'rekav(i da je ovo iedan 8a.ib-irdd,' koir mu se PriPisuje'

17 Daif-had,lbnH:b^n, El Bejhki, i El-lraki t1 njeSovom izdanju El-lhjaa, 8l \541.

Postoji li iita veie o.l Posljeclica jezika ito bau ljude na njihova lica(ili je rekoo na njihote rtoseve) u D2ehennem? ttOno Sto se misli pod 'posljedicama jeziki' jeste kazna zakazivanje zabranjenih stvari. ovjek pomou svojih djela irijeii sije dobro ili loe. Na SudDjeDr e daDu poZnjeti plodovedobrog ili loeg. Oni koji siju dobre rijeii i djela, Zanju ast iblagoslov, a oniko.ji siju zle rijeti i djela, ubiru samo Zaljenje itugu.U hadisu koji prcnosi Ebu Hurejte stoji:"Najveii uztoci ulaska Ijucliu Diehennem jesu drije stvori: usta i stidni dijelovi."teEhu lTurejre prenosi da je Alldho! Poslanik, sallallahu alejhi vcsellem, rekao: "eovjek kazuje ijeii iijih posljedica nije svjestan,a zbog kojih biva Poslan u .lubine DLehennema koje su viie na jcnzmak izmedu istoka i zapada.'2okti hodis bilje,i Tinllizi uz neznatne nejednakosti: "Covjek kai.efiello ito sllatra bezazlenin, a zbog toga te biti baien u dubineD ieh e n n em a uda lj ene s e datn deset go rli na.''Ukbe ibn Amir rekao je: "Pitaa som Posla ika ita je najboLje tla bibili spaieni?" Podanik, sallallahu alejhi ve sellem, rete mi: "Cuvojsvojjezik, utitli suoju kuiu dot'oljnom za oiuvanje tvoje priwlnastii iali zbog lolih djela;'1

' " Sarrr l - l r , r / is. Tinnir i . t l -Hrkim s,hrb,.t' Sahih-heuiis,'fitfzii Ahmed, iakoder El Haknn i Sahabi.' o Buhari n,(rra er riftak iMus)im u djel\r Kitab ez zuhud.ztTirmizi. Kitab ez-zuh d, orke da jehndis hasen gaib.D Tnnizi tt Ktab ez-zuhr.J uz neznatno drugaaiji slijed rijeii, on kate

daje haclis ldsa,. ovaj red rijei biteri Ebu Nailn u ll Httd,.

Od Sehla ihn Sa'da prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi vesellefi, rckao:

"Svakome ko moie garuntirati 20 svoj jezik i nitlt']tijesta, ja garcntiram DZennet'r3Eb HurcFe, eka je Allah zadovoljan njine, pre osi dd je R)sla tlik'sallallalri alejhi w sellem, rekao: "Neka svako ko tjeruje u Swlnjidafi govoi dobro ili nekd iuti aa

Tako govor moze biti dobar kada je pohvalan, i lo, u tomsluaju je haram.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem' rckao je: 'Sve ito djeca Ademolokaiu jesfe Prctiv fijih, osim Podslicanja fid dobro i odt'raianja oci zlai spomirjanja Alloha, neka je uzriien Or." Ovo biljez Tirmizi iIbn Madie po izvoru Umu Habibe' neka je Allah zadovoljannjome.:5Omer ibn el-Hattab posjetio je Ebu Bekra, neka je Allahzadovoljan obojicom, i vidio ga kako Prstimr 1'ue svoj jezik'Omer ree: "stanil Neka ti Allah oProsti!" Ebu Bek odgovori:"Ovaj me je jezik doveo na opasna mjestal'r6Abdullah ibn Masud veli: "Tako mi Allaha, osim Koga netrladrugog boga, nista ne zasluzuje dugu zatvorsku osudu' osimmoga jezika." Takoder je znao reai: "Neka moj iezik govori

z! Buhari, Kitab er-tikak, I 1/30s ' u djelu K'ra el l, udud' t2 It13'aEl Buhari, Kitab'e"'rikak' 1l/308i Muslin, Kitab el inan' 2lI8

Porpuni hJd glasr: Nela s"ao ko vt?tuje u Allaha i Sud'y daniovh aoa,o ni,aa suti t eka 'vaka ko vteru)P u Allaha i sudni' daaLudr veliLoduian pr na ion su'iedu t neka'vakoko vjeruje u Attdttoi Sdnji dan bude lelikodu:an Prena srom gostu

2 O v r j h a d i s j e h a s e n b i l : c ; e g r l i r m i / i u K r i a b e t n h u d u t l 6 t t M d d i eu Ktab et i ranL'Tnnir iP,.r Ie kl . r ' i l icrruo kao &a'en Sdrr Ne Prcno' ig" niko oi im Muhcmmeda ,bn i / rd. ibn Hani\a

' 6 Ebu l:ila, Bejheki i Es-sujutikarakteriir 8a kao /?ase'

dobro, i bit ie od koristi; suzdrZi se kazivanja zlih stvari i bit aesiguran; u suprotnom ae samo naai Zalostl'Ebu Hurejre prenosi daje Ibn Abbas rekao: "Covjek nete osjetitivedi bies ili ljutnju ni zbog kojeg diela tijela, kao Sto ae osjetitizbog njegovog jezika, osim ako ga Dte koristio da govori onolto je lijepo ili podstiae na dobro."El-Hasal je rekao: "Onaj ko ne moze iuvati svoj jezik ne moierazum.jeti svoj rlirl'Najmanje Stetna mahana jezika jeste govor o onome Sto senekoga ne tife. Slijedeai je hadis dovoljan da ukaze na tehrostove nrahane: "U /jepot'a lama jerlnog iovjeka spada i to da se klonionoga ito ga se fie tiie.''1Ebu Ubejde prenosi da je El-Hasal rekao: "fedal od znakovaAllahovog napuStanja roba jestekada ga uini prezaokupljeniDlonim ito ga se ne tiel'Sahl.je rekao: "Svako ko govori o onome Sto ga se De tie li5enje iskrenostil' Kao Sto je ve ranije pomenuto, ovo.je najmanjeStetna mahana jezika. Postoje ml1ogo gore, poput: klevetanja,traanja, opscelog i zavodijivog govora, dvolinog govora,hvalisanja, prepiranja, rjeikarja, pjevanja, laganja, ismijavanja,izrugivanja i neistinitosti. Takoder, postoje mnoge mahanekojemogu utjecati najezik, povesti niegovo srce i dovesti do gubitkasreie i zadovoljstva a ovom svietu, te gubitkam, uspjehai dobiti na onom svijetu. Allah je Onaj Kome se okreemo iobraano za pomoa.

Nekontrolinni PoglediNekontrolirani pogled ima za posljedicu daje onomekoiigledaprivlrtno ono i lo glcdu r da on u'.rduje ' l lLu onoga "to vrdi u;voje srce. Ovome mote uslrJedil i nekoliko vrsta Pokvarenostiu srcu ovjeka. Ono to slijedi jesu neke od njihPrenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckoo:"Pogledje otrovnd slijela iejtafiova. S..3akome ko s1usti svoj pogled, On icmu potlariti svjeiinukojuie pronaii u svome''r.u na Dan ktldn Gd

Sejtan ulazi sa pogledom, jer on s njim Putuje, vetom brzinomod vjetra koji puie kroz prazan Prostor On tini da ono stovidimo izgleda ljepie nego sto uistinu jeste, te to pretvara uidola koji srce obozava. Tada mu daje lazna obeanja o [agradi,pali vatru strasti u njemu, i podstie na zabrarljena djela, kojaovjek ne bi utinio da ne postoji iskrivljena slika.Ovo odvraia srce iiniga zaboravnim u vezi svainim pitanjimaOno biva postavljeno izmedu sarnoga sebe i njih' i tako gubipravi put i upada u zamku slrasti i nezDanja Allah Uzvisenirekao Je:

"I ne slijedi onog iije smo *ce da Nas spominiettmarnim uiinili M, i koji strost svoj! slijedi i tijeje djelo od Istine daleko;' (El KehJ 28)

Nekontrolirani pogled uzrokuie sve tri nevolje. Reeno jeda izmetlu oka i srca Postoji neposredna veza; ako su oi

' 3 Dai, Et Taberani, 8/63r E]-l-hkim, El-Mrnedlek, 4/ll4; Ahmcd, ElMLtsnerl,5/264.

' 1 Sahih, Tftmizi, Kitab ez zuhud,6t607; AhIIled,, Et-Musne.!, t/20ti essa ti, EL-Fath ar-Rabbant, t9l2s7r hadis br. t2 u Nevevtevom djetu" Cetrdeset hadi\d'

pokvarene, onda ih srce slijedi. Ono tada postaje poPut gomilesmeta na kojoj su nakupljene sve neistoe i truleii, tako dau njemu nema mjesta za ljubav prema Allahu, upuaivanjaN,mu, De posto.ii svjesnost da ie On prisutan, te tal

mnogim loim djelima i smetnji ibadetu. Onaj koji se sauvazla prejedanja sprijefio je vliko zlo. Sejtanu je jednostavniiekontrolirati osobu kojaje hranom ipiaem napunila svojstomak,zato se kaZe: "Puteve Sejtanove ograniite postoml'roPrenosi se da je jednom prilikom skupina mladia iz plernelaIsraelana ainila ibadet i dosloje vrijeme da prekinu post. Tadaje jedan od njih ustao i rekao: "Nemojte previie jesti, jer aeteoDda previse piti, a onda aete previse spavati, i tako iete previSetoga izgubiti:'Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, neka jeAllah njima zadovoljan, neri.ietko su bili gladni. Premdaje razlogtome esto bio Dedostatak hrane, Allah je Svome Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, odredio najbolje i najpovoljnijeuvjete. Zbogtoga su Ibn Omer injegovotac prije njega, usprkosobilnim koliinama hrane koje su im bile dostupne, sveli svojenavike u jelu na one Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem.Prenosi se daje Aia, nekaje Allahnjome zadovoljan, rekla: "Odvremena kada su doili u Medinu, pa do Poslanikove, sallallahualejhi ve sellem, smrti, Muhammedova, sallallahu alejhi vesellem, porodica nikada nije pojela svoj hljeb napravljen odZita svake noai u tri noi zaredoml'rrIbrahim ibn Azamveli: "Onajkoii kottrolira svoj stomakmoZekontrolirati i svoj drn, i svako ko kontrolira svoju glad, moiekontrolirati svoje lijepo ponaianje. Nepokornost prema Allahunajbliiai osobi kojaje sita i ii je stomak pun, a najudaljenijaod osobe kojaje gladnal'

r0 Daf; ne nalazi se u veini izvora sunneta, alije spomenut i cazaltevomdjelu El-Iftja,8/1a88.

't Brhaji, Ktab eI utina, 91549i Mt)s!im, Kitab ez zuhud, 81 105.

Loe druitlo

Npotrebno druZnje jeste hronina bolest kojaje uzrok velikihnepravdi. Koliko su puta lo5a druStva i midusobno mijeanjeoslobodili ljude od Allahove velikodu5nosti, usadivli nesloguu njihova srca, koju ni prolazak vremena, pa makar to wijemetako dugo trajalo da je bilo dovoljno da se planin istoPe, nijemogao ukloniti. U odrZavanju takvog drustva, ovjek mozeuoiti korene gubitka, kako u ovom, tako i onom zivohr'DruStvo za roba treba biti korisno. Da bi to postigao, trebapodi.ieliti ljude u etiri kategorije i biti Pazliiv da ih nepomi.iesa,jer kada sejedna od njih Pomijeia s drugom, z1o moZe pronatiput do niga.

Prva kategorija jesu oni ije je druitvo PoPut hrane:ono je prijeko potrebno, i nou i danju. Kada oiek jednomtu ispuni svoje potrebe, on to dmstvo naPuita samo dok se nerode novi zahtjevi, i tako iz dana u dan. Postoje ljudi koji imajuznanje o Allahu, Njegovim naredbama, spletkama Njegovihneprijatelja, te o bolestima srca i natinima njihovih lijeenja,oni koji Zele dobro kod Allaha, Njegovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i Njegorih robova. Drugovanje s ovakviml.iudima uspjehje sam po sebi.

Druga kategorija sastavljena je od onih ije je drultvopoput lijeka. Oni su potrebni samo kada se bolest Pojavi Kadaje ovjek zdrav, potreba za njima nije prisutna Medutim,provoalenje vremena s njima ponekadje neophodno za sredstvaza Zivot, poslove, savjete i tomu sliino- Onda kada se potrebaispuni, njihovo druitvo treba izb.iegavati

:t3 -

Treda kategorija jesu oi ite je drujtvo Stetno.Mijesanje s ovakvim ljudima jeste poput bolesti, sa svomraznolikoSiu i razliitim stupnjevima, snagama i slabostima.DruZenje s jednim ili s nekima od rjih jeste poput neizljeivehroniine bolesti. Ako ovjek ima njih za drustvo, neae imatikoristi ni a ovom ni na onon {etu, a zasigurno e izgubjtii na polju vjere i ivota zbog niih. Ukoliko ie njihovo druitvoobuzelo ovjeka i stvorilo opstoinost najakim osnovama, ondato postaje fatalnom, zastraiujuaom bolesti.Medu ovim liudima jesu oni koji Diti govore dobro o koje semoie okoristiti, niti pailjivo sluaju druge da bi se o njihovgovor okoristili. Oni ne poznaju svoie due i postavljaju svojabita u njihova zakonita mjesta. Kada govore, njihove rijeipadaju na srca sluiatelja poput batina, a puni su divljenja iuzitka zbog svojih rijei.Oni uzrokuju nevolje onima koii su u njihovom druSti.,u, asmatraju da su slatki miris samog skupa. Kada Sute, teii su odmasivne stijene, prete5ki da bi se ponijeli ili iak povukli.r,Sve u svemu, mije5anje s bilo kim ko je loS za neiiju du5u Detedugo traiati,pa makar to mijeanje bilo nemoguae izbjeti. Jedanod najneprijatnih aspekata Zivota ovjekovogjeste da ga muaiosoba s kojom.je mijeianje neophodno. U takvom odnosu,rob se moZe prihvatiti liepog ponaSanja, predstavljajuai gasamo vanjskim izgledom, a uzasavajuai se od njega unutarnjimbiem, sve dok mu Allah ne podari put da se izbavi iz ,evolje isredstva da se rijeii ovakve situacii.

etvrta kategori.iajesu oni iijeje drustvo sama kob Toje popul lrovanja, ir lva pronalazi :erum il i nestaie Mnogi l iudispadaju u ovu kategoriju. To (u l judi Puni vier"kih novot3rija izavodenja s Pravog puta, oni ko.ii naPustaju uienje Poslanika'sallallahu alejhi ve sellem, i zalaZu se za druga vjerovanja. OnoSto je sunnet Dazivaju bidatom, i obratno ovjek koji.je iolepamtan ne trba sjediti u niihovom drustr'u ili se s njimamijeiati, jer, u suprotnom, rezultat je smrt njegovog srca ili, unajpovotnijem sluaiu po njega, ozbiljna bolest.

Ono ito srcu daie Zil,ot i o/sktbu

Potrebno je znati da je ibadet neophodan za dobrobit srcaovjekovog, na isti nain na koji su hrana i pie neophodniza tiielo. Sva su loia djela poPut otrovne hrane i neizbjeznotete srcu. ovjek osjeaa Potrebu da ini ibadet GospodaruUzviienom jer je u stalnoj potrebi za Njegovom Pomoti.U cilju odrZavanja povoljnog stanja tijela ovjek se drzi strogihpropisa. On navikom i nePrestano uzima dobru hranu ujednakim vremenskim intervalima, te je brz da se osloboditetnih elemenata, ukoliko grSkom pojede ne5to loie.Medutim, dobro stanje aovjekovog slca jeste od mnogo veaevarnosti nego stanje tijela. Povoljno stanje tijela omoguaavamu da vodi zdrav Zivot na ovom svijetu, a dobro slce muomogutavamu sretan iivotna ovom svijetu ivieno blaienstvona slijedeiem.Kako smrt odvaja iovjeka od ovog svijeta, smrt srca ima zaposljedicu vjenu oevolju. Pravoierni aoviek rekao jejednom:"Kako je samo udno da ljudi tuguju za onim ij je tijelo

r T P r e n o s r s e d a j e L s S a f i . n e k j e A l l J h / r d o v o t j r n n i i m e . r e k r o : . . U v , i e kkrdd do\xdnd osob,r : iedne pokr.r j mene. srrrnr na koioj , jedi uvi jek,zgreda nrz, od one nr kojoj ja sjedimt

3 5 -

umrlo, a nikada ne tuguju za onim ie je srce umrlo, a smrt jesrca mnogo ozbiljnija!"Tako je ibadet prijeko potreban za dobrobit srca. Vrijedno jespomenutisli jedetadjelakoja su neophodna za rrce: spominjanjeUzvisenog Allaha, uenje Kur'ana, traZenje Allahovog oprosta,injenje dove, donoaenie salavata na Allahovog poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, i namaz noiu.

l'o{lnr4i,' 6

SPOMINJANJE ALLAHA I UEENJE KURANA

Tbn Teimija je napisao: Spominjanje Allaha jesle za srce onoIlto 1" uod, za ribu l sla se desi s ribom kada je izvadite izvode?'' lmamSemsuddin ibnel Kajiim je u svoj

Yeak i kada bi ovo bila jedina nagrada za spominjanje Allaha,to bi bila dovoljna milost i ast, ierje takvo srce uvijekoslobodeno i svjesro lo5ih djela.Premda je spominjanje jedno od najjednostavnijih oblikaibadta, milost i ast koje ono za sobom nosi ne n]oie se doseini na iedan drugi naain. Ebu Hurejrc prenosi cla je Poslanik,salla ahu alejhi ve sellem, rckao: "Ko bude izgovarao:'La ilahe ilLeLLahu vahdehu la letike lehu, Iehul mulku ve lehul hamdu ye huyeala kulli iej in kadi' '(Nema hoga osim Allaha ledinoga, Koji Sebirarnoga nema, Njemu pripadd svd vlast i zahyahost, i Njegova jemo( iznad svega)', cinelno po stotitru Puta, ke:ll da je oslobodio desettobova,a bit ie muupisdno stotinu dobtih djela, a izbrisano stotinuIoiih,a bit te i toga dana zaltiten od iejtana sve dok noi nefiastup|Osim toga, rliko ne moZe uiiniti ne:to vrednije od toga, osim onogakoji viie pta izgoyori aye iieii.'\3Diebif plenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaonoga ko izgotori: 'Subhanal-Lahi ve bi hamdihi' '(Slavljen neka jeUzviieni Allah i rcka Mu je hvala)', bit ie u D,ennetu zasaden

Ibn Mesud, nekaje Allah zadovoljan njime, rekaoje: "VelianjeAllaha, neka je uzvisen On, drale mi je nego da potrosim istibroj dinara (broj koliko puta Ga veliam) na Allahovom putul'Spominjanje Allahajeste lijek za tvrda srca.ledanje ovjek rekaoEl-Hasanu: "O Ebu Saide, ialim se na tvrdoiu moga srca." Onmu na to odgovori: "SmeKaj ga spominianjem Allaha." Mahulje rekao: "Spominjanje Allaha znak je zdravlja, a spolninjanjeuBuhari, Kifd, ed-daayat, ttl2lt: Muslim, ,(ifa ez zib yed-dua,

l7/16.ra Sahih, Tirmizi, (itd ed ddavat,9l433.

ljudi jesie poPut bolestil' aovjek je pitao Selmana: "Koie je

ia;soile al"toi'l u on tnu ie rekao: "Nisi li proitao u Kur'anu:

'I sjeiati se Allaha posluittost ie nrjt'eia:"\Fl-A krbLtt,451

Ebu Muso prenosi rla je Poslanik, sallallaln alejhi w sellem' rekao:"Onai ko spominie Allaha u odnosu na onoga koji Ga ne sPominje1e*e poput iivog u odnosu na mrog''s

AbrluUah ibn Bsr pre osi da je jedan iovjek rckao Poslaniku'sallallahu alejhi ve sellem,: "Zaista lxi je pno proPisa lama' Po mlkaii nelto lto tu uvijek moti izrriavati"On mu reie:"Neka ti je jezikuvijek vla2an orl spominjanja Ilzviienog Allaha'\6Stalno !pomintar)je Allaha Po\ecava dobre sviedoke za robana Sudnjem danu Ono je sredstvo koje ga spreiava da krenestranputicom, kao to je klevetanje, prenoienje rijeti i tomusn;. Jezik ili spominje Allaha i Njega se sjeia ili govoriPogreSne stvari.Kome su vrata sPominjanja otvorena, otvoren mu je izlaz kanjegorom Cospodaru Uzvlsenom i Hvaljenom kroT koiiCe pronaci ono i lo lrazi Ako nade Allaha na3ao je sve Akopropusti priliku, ProPustio je svePostoji nekoliko natina spominjanja Allaha: spominianjeAllahovih imena, Niegovih svojstava, slanje Njega iuputivanie hvale Njemu. Sve ovo moze imati formu' kao stoi", "N"tu i" slavlien Allah';

"Neka je hvala Allahu"; "Nematoea o.im'Allaha. Co\jek moie !pominjati Al laha kaziva1uciNjgova irnena isvojstva' primierrce: Allah U?vi3eni I Hvalleni

ts Bvhari. Kitab ed'.taal'aL, 11/208; el-Hakim, I('iab ed'dua' 11495'\6 Tirmizl, Kitab ed-daaYat,9l3 14

- : l u 3cl

uje sve to Niegov rob kale i uCini'l ili napominjuii ono to jeOr naredio ili ono to ie On zabranio, kao; "Allah Uzvieni iHvalieni naretluje nam to i to, a zabranjuje to i to':Allha robovi Niegovi mogu spominjati govoreii o Njegovimblagoslovima, a najbolje spomirjanje Allaha jeste uenie Kur'ana,jer ono sadrZi lijek za waku bolest srca. Allah Uzvileni kae:

"O ljudi, doila eam je od Gospodara valega pouko ilijek za ono lto je t grudifia, i Praria Sstazo, i milostujemicima !' (Junus, 57 )" U Kur'aru Mi objatljujerflo oro lto je lijek i flostvjemi cirr1a," (El- krd, 82 )

Svaka bolest srca rezultat ie strasti ili sumnii, a Kur'an je liiek zaeboje. U njemu ima dovoljno jasnih znakova i dokaza pomoukojih se moze razluiti istina od neistine, tako da lijei svakubolest sumnje koja unistava znanie, razumiie!'anie i percepciju,omoguiujui ljudima da vide stvari ooakvima kakve oneuistinuiesu.Svako ko prouava i dozvoljava da mu srce upi.ie Kur'anprepoznat e istinu i lai, i moi e ih razlikovati, ba$ kao Sto jeu sta[iu razlikovati noa i dan.On lijei bolesti koie se javljaju usljed sbasti, jer se u njemunalaze mudrost i dobar i koristan saviet. Ovim se preporuu.ieizbjegavanje ovowjetskih dobiti i teznja ka ahiretu.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao je: 'Onaj ko tli daroli Allaha i Njegowg Poslanika neka uti Kur'ani'737 Saif, munkar. Pogldati komentar na ovaj hadis n djelv Tahzib et-

tahzib,21222,Ibn HadLe\ bsan el-Mizan,21183 i El-DZami es-sasir,6/150, Es-Sjuti.

Kur'an.ie najbolii nain da se ovjek pribliZi Gospodaru, nekaie Hvaljen i Uzvisen On. Habab ibn el-Erat rekao je jednomovjel

Poglavlje 7.

TRAZEN]E ALLAHOVOG OPROSTA

prost je itit od tetnih posljedica lo$ih djela, te niihovogprikdvanja. Trarenie oprosta spominje se neprestano u

Kur'anu, a na nekim miestima je naredeno:"I oplosta od. Allaha tnZite, Allah *ilja platta is amil o stan j e ! " (El - M uzzammil, 2 0 )

Na drugim mjestima Ailah hvali onoga koji tmZi oprost:"I oti koji budu optost u oseit .lana ttuZili-.:'(AIu Imrdn, 17)

A na nekim nam kate da On opraita onome ko oprost traZi:Akoji toujekzlo kakto tud| ilipterna sebirrepturduueifli, pa se potom Allahu za oprost obroti, taj tertidjeti da Allah grijehe puita i .la je sornilostan,"(En-Nkd, 110)

Trazenje se oprosta esto vezuje za pokaianje, kada se oprosttraZi jezikom. Pokajanje ie ostavlianie losih djela svojim srcemi tiielom. Trazenie oprosta sliti dovi, u smislu da se Allah,ukoliko teli, odaziva i opralta onome koji to od Njega tra.Ovo j e naroito sluai k ada dua d,olazi iz srcakoje je optercenolo3im dielima ili se upuuie u dobu najpovoljnijem za njeno

usli$avanje. kao sto je rano julro ili odmah nakon namazaPr"nori." d" 1" Lukrnun jednom rekao svome sinu:"Sine' stvorinaviku da iezikom svoiim izgorarai rijei: Allhu' oProsti mi;ier postgi'doba dana u kojem Allah nee odbiti roba ko,i muse obr.acal'El-Hasan ie rekao:

"esto trazite Allahov oprosl u svo''rmkou-u, "o.tolo-, n" putu, na arliji, na sastancima' gdje godda ste. Nikada ne znate kada de vam oprost biti Podarenl'Ebu Hureire prenosi da je Poslanik' sallallahu alejhi ve sellem',tekao:"Tako mi'Aiaha, molim se za Allahov oprost i upuiujem Mu kajanjeile od sedandeset Ptta fl4 dan:'s

ibu Hurejre je rekao da je tuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'kako kaL: lCoviek je unio gijeh, Pa je rckao: AIIahu' potiniosam etirch Pa n1; op;osi Allah je rekao:'Zna li Moj rob da on imac*iooi. xoji ipralta grijehe i Pomaze nu? oPraltam svomcrob)! Proilo ie ,temena, pa je torjek oPet Pot1io gtijeh' Pa je rckao:A\|ahu, poinio sam gijih pa mi oprosti' Njegott GoEodar rete: Zna^i UoirLA do on i^idotpodara, Koji opraJra grijehe i Pomaze nu?Opraitam Svome robu . Pa nakon nekogurenena tovjek potini io3iehan grijeh, pa Atlahreie: 'Zna li Moj rob da on ima Gospodara'i"1ii

ofrii, grijrn, , poma2e mu? opraitam svome rbu Robe' inikako 2elii. Podario s^ttl ti optost.

-"

On, neka ie uzvien, ovo je rekao tri puta'Ovo znai da ie ovjeku podaren oprost jer je nastavljao svakifot au g" tr"ii k"an je poinio grijeh' ini se da je ovo bilo

ts B\rtrari, Kitab ed-daal'at, lll lol$ Buhari, Kifo et-teehid, l3l466i M|u'sl\m,

1717S.Kitab ez-zikr Yed-dua'

primjenjivo sve dok njegovo traienje oprosta nie u sebi nosilonamjeru da posli.je ponovi grijeh.Aia, neka je Allah zadovoljan njome, rekla je: .,Sretan je onajko (na Sudnjem danu) nade medu svojim djelima mnogo dovaza oprost."Drugim rijeima, traenje Allahovog oprosta jeste lek za svaloia djela.Katadeje rekao: 'Ovaj Kuran upuiuje na prepoznavanje bolestii njenog lijeka. Vaia bolest su vali griisi, a vas ie lijek trazenjeAllahovog oprostal'Ali n Ebu Talib, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je:'Allah

ne daje nadahnuie za trarenje oprosta nijednom ro6ukoga ieli kazniti."

Pogltvljt: 8.DOVA

aavemosuii i Uzviaeni Allah naredio nam je da Mu seJobraimo dovom i obeiao nam da ie nam se odazvati:

'A Gos1odar vai rekao je 'Zoltite Mefle! Od't4'at uwn s;! zbiljL, o i koji se ohole pred titn do robltjuMeni, u Diehennem ce tt po"iZefli!"'(El-Munin,60)

Neka je slavlien Svmoguii Allah, Koji je bezgrani'novelikoduian i beskajno milostiv. On je uinio da je ovjekovadova za ispunjenjem niegovih Potreba i njegovih nastojaniadielo ibadta koi" za sobo- nosi nagndu, djelo koje On odnieea zahtiieva i za ko;e On slrogo ukorava ako ie naPuiteno' ato tine oni koji su opisani kao oholi 'Ebu Hejrc Preftosi da je Poslanik' sallallahu alejhi w sellem' rekao:"onai koji ni tini dori Allahu izazit'a Njegovu srd'bu'aaU praur je onaj koji je rekao: "Ne traZi od sifla Ademoeog dapuni poirebu, / Tra2i od Onogeija lttuta nikada flisu zatvorefia'i'hi ie srdit na one koji od Njega ne ttaie, / A sifl Ademor ljlttje ako od njega traZi!:'Allah Uzvieni u Kur'anu kaze:

aa Hasan, Trmizt, Kitab ed'(laaeat 9/313i lbn lMad'e Kitab ed'dua'2/12581 Et-Hakrm. Kitab ed'dua, t|491

"Onaj Koji se odoziva flesretniku kad ga zazote, iKoji otklaflja zlo!" (En-NenL62)A koda te robei Moji za Mene pitaju, Ja sarn,doista, blizu! Odazivam se ,nolbi ,nolitelia ka.laMene moli." (El-Bekare, 186)

En-Numan ibn Bedir veLi: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekaoie'Dovaje ibadet', a ondaje prouio slijedeai ajet:

'A GoEodar ta! rckao je:'Zovite Mene! Odaant u%m se! Zbilja, oni koji se ohole prcd tirn do lobujuMeni, u Dehenrem ie uti ponizefi!""(El-Mumin,60)al

Prema navedenom ajetu, veoma je sigurno da ie na dolr.r, kojazadovoljava odredene zahtjeve, biti odgovoreno. Ovo ie zatimpotvldeno slijedeiim hadisima:Allah je vjetan, i kada iovjek digne svoje ruke pri dovi, AIIah zbogSvoga stida nete dozvoliti da ih spusti fiezadovone i prazne.'\zEnes Prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao:"Nemojte odustajati od dotte, jer je unten onaj koji ne iini doru.'\3"Nijedan musliman ne uiini dovu Allahu a da mu nije data jednaorl tri stvati: ono po'uruje punjefije onoga ito je tlaZio, satuvana jeza njega za Sudnji Dan ili spreava da ga zadue slitne nevolje, osimako ,je ono ito traZi loie ili kida rodbinske wzela" Hasan, Tirmizi, Kit+b ed-daayat, 9/311; ll-Hakim, El Mltstedftk,

l/491; En-Nevevi, Xl-Xzkar, str. 525.a' Haran, Ttrm\zi, Kitab ed-daayat, 91544; Ibn Madt e, el-Hzkim, Kitab

ed-dua, ll49TtEh'd!D^\,ttd, Kitab ed-dua, l/497.a3Dal El-Hakim, El-Mustedrek, 1/493; Ibn Hibban, El-Ad'iiie, str

596.4 Sahih, Tnmizl, Kitab ed-daayat,91923.

Omer ibn el-Hattab, neka je Allah zadovoljan njime' rekao je:IN" u.i*- ." ,u oagovoi, vei za samu donr; jer svako kogaeft"f, nna"ftn" au "elni dovu odmah priziva Njegov odgovorkada uini dowl'

PoZelinosti Pfi doYi

Medu njima je i odabir posebnog wemena za dolu' kao Sto sugodi$njica dala Arefata, mjesec ramazan' Petak ' rano jutro

-

Takoder tu sPadaiu i Povoljni uvjeti' kao sto ie vrijeme kadaoada klsa, kaa izlaze vojske koje se bore na Allahovom Putui" ir"n rr"t Uao t" n"lazimo na sedidi Ebu Hurcjre Prcnosi da i"i-i"tt""tf, t tt llahu alejhi ve sellem' tekao:'Allahu je ro.b-' ""iuiiii r"ir tr r t * a, ai' p a poui i ai te s vole dove ka da st e na se d2 di

"45

i.." ""6tr i na wijeme izmedu ezana i ikameta Poslanik'satiallahu aleihi ve selletn rckao ie:

"Dova uiinjena izrfiedu aanai ikaneta ne[e biti odbij.na 16 Dobro je biti odluian i ugeren uauiouo oau"i*";. f i dovi Poslanik' sallallahu akjhi ve sellem''"i)lir,liti"

"a "Ltie rteba reii: Allahu optosti ni ako ze.lit ' ili:Allahu, smilui mi se ako 2elii" vei Eeba biti odlutan kada Allaha zaneito moli, iet niko ne moze naljefiti AIIaha da iini fielto mimoNiepove voke.n'Takoder ie dobrobiti Pod abdestom' okenuti seoia uei.i i ponoviti dovu tri puta ag

as M\slim, Ktab es'salah, 41200'4 sahih, Tnr izi, Kitab es'salah' 1t624' Kitab ed-daa1/at' 10153: Eb.u

Dawud, Kitab es'salah' 21224'47 El-Bnhari, rjtab et-tevhi4 r3l448i Kitab ed'daavat' 1U l3q Muslim'

Kitab ez-zikt ved-, 17 l 1 .as M\lim, Kitab el-dzhad' I2l I52 Ovo je dio dugog hadisa koji Prenosi

FluSuud. neka ie Allah zadovolian niime'

Dovu treba zapoeti slavei Allaha i spominjanjem Njegovihimena i svojstava, traienjem Njegovogblagoslova i donoenjemsalavata na Njegovog PoslaDika, sallallahu alejhi ve sellem.Zatim onaj koji iini do}1l treba opisati svoj potrebe i uputitimolbu, te zavraiti svo.ju dov'u donoienjem viie salavata naPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slavei i zahraljujuti seAllahu, Uzvienom, Svemoanom.Vazno

.ie da je potreba onoga koji uputuje dour ista i da netraii neito Sto ie zabranieno ili sto kida rodbinske veze.Onajko ini dovu ne treba insistiratina neodloznom ispunjenjusvojih potreba, niti reii: "Molio sam se Allahu, ali On nijeusliiio moju dorrr." E u Hltleie pleftosi da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: Allah ie udiliti syaku valu dovu, izuzet, akoPostanete nestrpljiri i kalete:'Trao sam, oli nije bilo usliieno."\eIbn Battal veli: "Ovo znai da osoba poine oajavati, pa ak iostavi dovu, kao da je on onaj ko.ii se udostojio da uputi dovu,ili smatra svoju dovu dovoljnim jamcem za odgovor pa takooekuje da e od Gospodara odgovor usliiediti odmah, bezikakve odgode, a nitiAllahovodgovorna dovu smaniujeNjegovuapsolutnu moi, niti Njegovo usliSavanie zahtieva stvorenia ninajmanje ne umanjuje vriednost onoga to On jeste."Ovaj hadis ukazuje na jedan od pohvalnih manira priupuaivanju dove, a to.ie da treba biti strpliiv i ne oiajavati zapotvrdnim odgovorom na dor.rr, jer ovim se pokazujepokornosti apsolutoo oslanianie na Allaho.rn pomo.

a' Br$ari, Kitab ed-daayat,t7 t51.

I 'o' l l trt l i t 9.

DONOSENJE SALAVATA NA POSLANIKA,SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM

f lhadru koji Prenosi Ebu Huteire ka'e se da j? PodanikU t"ii,tunian, tt sel!?m rckao:'Ko na mene donese icdan

salant, Allah na njega donese deset''aNaime, iedno dobro djelo zaPisano je kao desel dobrih djela'" 1"""s'"";. calavata na Poslinjka sallallahu alejhi ve sellem'jedna je o najvredniiih stvari koje musliman moie utiniti'Ibn el Arebi rekaoje:'Ako neko upita o vriiednosti u Allahovimr-tif.-"' "f, urai dobro djelo, bit ie desetosttuko nagtaileni;i o"'"t , lb0). reii aemo da u njima ima velike vri iednosti ' f"run"-rt.;i-au se dobro djelo udesetostrui' a donoienje*f"t"" "" Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern'i".i. a.U- djelo' koj-e, dakle, daje onome ko to uini deset'".i"."

" Oz"i*tu. poslanik' sallallahu alejhi ve sellem' rekaoJ'J" ,qff"ft donese deset salavata na onoga ko donese iedan'salavat

na Poslanika. A Allahovo sj'anje na robove premaiu]eumnoZavanje dobrih djela. Ovo se dalje potvrduje injenicomda je Allah Uzviseni robu ko.ii Ga se sjeti podario to da 'e se

1l/140; Mushn, Kitab ez zikr ,/ed-.Jua, so Muslim, Ktia& es-rdlai' 4/128

On njega sjetiti. Isto tako, rob koji se sjeti Njegovog poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, nagraden je time Sto ie se on,Posiarik, sallallahu alejhi ve sellem, sjetiti njega.',El lraki_je rekao:'Allahov blagoslov na roba nije Njegovomrobu jedina nagrada, jer kao ito nam ie reeno u sllJeemhadisu, Or takoder bil.jeZi deset dobrih djela za roba, a uklonideset loiih djela, i podigne Svog roba za deset deredia.,,Enes ibn Malikprenosi daje poslanik, sallallahu alejhi ve selleln,rekao: 'Ako_san ja spomenut u neiiem pisustvu, ontla keba tladonesete solavat na nene, a ko donese salavat na mene jealnam,Allah,ie na njegadonijeti deset puta." U d.rngojverziji hadisa stoji:"Ko

clonesejedan salavot na mene, ALlah ie no njega donijeti deset,izbrkoti mu deset loiih djela i podiii ga za deset deredia.'EtPoslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeii: .Ako sam jasPofiefiut u netijefi prisstyu, o da trcba da dofiesete salavat narrene" ukazuju na obavezu salavata u ovakvoj situaciji. Za ovopostoii dokaz t hadisu: "ladan je onaj u tijem sam prisustvuspomenut, a ne alonese salayal na mene.'52Ibn Mesud prenosi da je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: 'Allah ima melcke koji lebtie i tlolaze meni da ne izl)ijeste osalavatima koje moj ufimet na mene donosi.,\)

' sar ir , lbm5-Sun lr i - ,1n at.ct i^ n v, . t tcy 'eh.. \s2. Tr kode, pogtedalrLv|l)s|t}l, Ktab es satah,4/121.

'

li,r:i. Fj.l N.:"i. /.1.* r et.Kuthn ot.t 25. ritmizi. K ab .d. ddavat.a/5l l iAhmed, t / Mrr"pd. t /20t j Et Hdkrm. Kr/db d aua t t>qs." Srr j l . Almed Fl Maj,e. i . LJ84 [n-Ne,ai . Ki tab c< sahv )t43. t6n

el-Kal, lmvelr : t .npd je sahth: pogtedat i : D2etaaut. alhaa n, , t t 23.

Ibn Mesud takoder prenosi da je Poslanik, sallallahu aleihi vesellem, rekao:

"Najbli meni na Sudnjem donlt bit te o i koji aflefie testo donose salovttt.'5i

Najbolie ie petkom esto donositi salavat na Poslanika' sallallaht'talejhi ve sellem. Evs ibn Evs prenosi da je Poslanik, sallallahualelhi ve sellem, rckao"

"Zaista je va! najvedniji dan petak' Jerie na tdj dan *vorcn Adem, u tom danu je umto i u tofi danu tenastupiti Sudnii dan Pa iesto petkom donosite salavate a mene'ier te oni zaista biti mef predoteni" Tada su ga upitali:'O AllahovPoslanite, kako ie ti biti predoieni nali salavati, kada te tvoje tijelovet biti fttsPadnuto?" Poslonik' sallallahu alejhi ve sellem' otlgovori:"Zaista je Allah zemlji zabranio tijela vjerovjesniko''5O formi salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellen, Ebu Mesudel"'Etsari prenosii'Sjedili smo P|ustvuSa da ibnUbade'kada namie doloo

'Poslanik, siollallahu alejhi ve sellem Baiit ibn Sa'd rekao je:

'O Allahov Posloniie, Allah nam je naredio tla donosimo salawtena tebe, a kako .la to iinimo?' Allahov Poslanik' sallallaht alejhi vesellem, lutio je. Bili smo uznenireni njegol'ot lutfijom' i zaZeljelismo rla ga to nije upitao Kotlatno, Poslanik, sallollahu alejhi vesellem, reie:'Recite: Allahu moj, smiluj se Muha medu i jegovonDotomstvu, kao ito si se smilovao lbrahimu i njegovom PotomstvuO moj Allahu, blagoslovi Muhamneda i kjegol)o Potomstvo' ka.o ltosi btigoslovio Ibhima i fljegovo Potomstro Doista si ti hvdljen ivjeia;.'A onda uiinite taslifi kao ito ste nautili"'6

5a Hasan,'li(mizi, Kitab el v;l/, 2/607t Ibn Hibban' Mevtl/id ez'zeman'str.594.

s5 Sat'ift.lbn Madze, Knd b el'dZenaiz, rl524tEb'rD aavud, (ita er'sdl'ft'z'iizoi, ^"a, ti e"n *'R,.bbani' 6te Et'Hakim j rekao: Hadis jesdhil,l' u svome dielu ICIab el dzut a' t1278'

56 Mtslim, Kitab es salat, 41 123

"5O 5 1 -

I'ttsllrlie 10.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckllo je: "stakome od ras ko

spata, iejtatl zaftie lri tvora oko glave Pri svakom i|'otu PonoNl Iilzgovori'slijedece: Not jc duga Pa s1ataJ \ko sc probudite t.sjertreAilaha. jeion tvor te odvezc ako uzm?te abd1st odveie sc dtug' a.oko obavite namaz' ollveZe se tre, i ujutro ustafiete P ttt snage Ista srca. lJ suPrctnom, ustanete lijeni i zamtena srca'naNAMAZ NOEU

llah kae:"Gospodar troj zbiljo zno da klanjai ti moajeod dvije treine oti, i polo|ifiu njezinu i trerrunj ezinu! " (EI - Muzzemm il, 20)"I oni koji bdiju rudi Cospodara svogo, niiicepadajuii i stojeiil' (Furhnn,64)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao je:'Najbolji namaznakon proPanih jeste notni aamaz.'91AiSa, nekaje Allah zadovoljan njome, rekla je: "Izmedu jacije isabaha Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klaniao j e iedanaestrekata. Uinio bi fdsm nakon svaka dva rakata i onda klanjao.iedan vitr rakatl'58Ibn Mesud prenosi da je pred Poslanikom, saLlallahu alejhi ve sellem,sPomenut ovjek koji prespata do mre (a da ne obavi namaz).Poslanik, sallallahu olejhi ve sellem, reie: "To je tovjek u tije se uhopomokrio !ejtan.'5e

5? Muslim,8/s4.sB Bufh^ti, Ktab el ritr, 2147a; Mlilt, Kitab et thus!.fin, 6/t6.5e Buhari, Ktab ertehedZdZud, 3128; Muslim, Kitab et-musaftin, 6t63.

Ibn Mesud je ustajao dok su drugipoput zujanja Pela' moglo se 'utisvttanja.

spavali, a stalno zujanle,kako dopire do njega do

El-Hasana su upitali: "Kako to da oni koji ostaju budni u notiimaju najprivlainija lica?" Na to on odgovori:

"Jer su bliski,u ,'*jirn

^Cotpod"tom, i On ih obavije jednim dijelom Svoje

svjetlostil'Takoder je rekao: "ovjek Poiini grijeh' i zbog niega ne ostanebudan u no6il'|ednom je tovjek rekao pravovjernom oviku:

"Nisam u stanjutiti b,rd",t u noti, p" mi daj lijeki' Pravovierni mu odgovori:"Pokotavaj Mu se po danu i On ie te odrZati budnim' meduNjegovim mkama, u noai:'Prenosi se daje Sufan es-Sevli rekao: "Jednom mi je uskm'enoda ostarrem bud"n'u noi toku pet mjeseci zbog grijeha koiisam uainiol'Ibn el-Mubarakveli:"Noi kada ie sasvim taflfia, / nade ih kako su buclni / Strahje odagnao niihov san' pa su o'tali budnima' / Dok oni koii seosjeialu siguinima u,uoiim 2tvotima / l ihonastavliaju sa svoiimsnom:

6a Rtrlh.|:i, Kitab er tehedLdtud, 3124i M$slilr:-' Kitab el nusafrin' 6165

53

Ebu Sulejman veli: "Budni liudi su zadovoljniji svojombudnosu u noai negoli su oni ljudi koji se igraju zadovoljnisvoiom igrom. Da nije noi, ne bih volio viie iivjti na ovomsvijetul'lbn el-Munkadir kae: "U ovom Zivotu ostaju samo trizadovolistva: budnost u nodi, susret sa svojim bratom iobavljanje obaveznih namaza u dzematu.

- 5 4

DJEL.'ANJE BEZ ovosvJETSKIH t\glu ie tt

ZADOYOLJSTAVA

Fbul-Abbases Saidi veli: Covjekje doiao Poslaniku' sallallahuLakihi ve selten' itekao'O Allahov Poslaniie nautime eiemulto kaa unim, voljet ie me Allah, a i ljudi! Poslanih sallallahualeihi ve sellem, rete'mu: Nefioj bili Privrzen ovom svijelu i Allahieie voljeti. Nemoi biti Ptivrien onome lto ljudi inaju i ljudi ie teeoljeti:'nlOvai hadis pokazuje da Allah voli one koji vode iednostavanZiuoi n^ ouorn svijetu Reieno je da je voljeti Atlaha najboljestanle u kolem ogek mo,e biti, a jednostavan je Zivot najboliiuvjet u koiem se moze biti.Jednostavan iivot podrazumijeva suzdriavanje strasti zaovosuietskim stvarima, u nadi za Primitkom neiega boljeg iwedn'ijeg. Da bi se ovo laKe PostiSlo' Polrebno ie shvatili dasu stvariza kojima ljudi ude na ovom svijetu bezwijedne uoilnosu na oIIo emu se nadamo na onom svrjetu'Kada znamo da ono Sto Allah ima - ostaje' i da je iivot koiislijedi bolji i tra.iniji' onda moZemo uvidjeti da je ovaj Zivotpop,.rt koada leda ostavljenog na suncu: on se uskoro istoPi i

6r Hdsdn, lbn Madze, Krtab ez-zuhud,2ll373 '

nestane. Medutim, ahiret, u biti, nikada ne nestaje. Zeljaiovjekada zamiieni ovaj Zivot za sliiedei ojaana ie izvjesnoiu da sudva rivota neusporediva.U Kur'anu pronalazimo opise ovog i slijedeeg Zivota:

'Ali vi ste viie pod ,tjecajefi svijet, ovogo, a svijetonoj boAi je, i vjean je!', (El-EIa, 16- 17)"Vi Zelite prolazno blago srtijeta owga, a Allah Zelio aj svijet:' (EI Enfal,67)'Oni se nduju 'ivotu ovosvjetskome, a vot jeovosvjetski spram 2ivota onosvjetskoga tek strariicaprolano :' (Er- R' ad, 26)

Hadisi, u kojima se prekoravaju ovosvretska dobra i opisujeniihova bezvriiednost kod Allaha, jesu mnogobrojni.DZebir ibn.Abdullah prenosi da ie poslani|. sallallahu alelhi veseue.m,prolazio trznicom. Ljudi su se okupili sa njegove obje strane.Tada je naiiao na tlrtvu kozu koja je imola viona kraike uii, i,uzei je, rekao: "Ko od ns ieli dobiti ovo m dirhem?', Oni rekoie:''Ne

'elimo da je dobijemo ni za ita, bezl,riedna je." On rcie: .ZeliteIi da je dobijete d'aba?" Oni rekoie:',Tako nam Allaha, ne, ni kadabi bila 1)a, jer su njene u:i tako nale, a i nrtva je." Zotim AllahovPoslaailc sallallahu alejhi ve sellem, reie: "Tako mi AIIaha, ovaj jesvret thanje wijedan kod Allaha nego je ovo u vaiim oima.'n2Preno,si se od lbn Seddada el. Fahrija da je poskn*, sallallahu atejhiue sellem, rek.ao: Ovaj swjet u usporetlbi s buduiim lahiretom) je5lct,ao kada neko od vas stavi svoj prst u okean- Zamislite koliko vamosh e vode kada ga izvadite.'6!

Ptenosi se od lbn Sahla ibn Sada da je Poslanik' sallallnhu alejhile sellem' rekao: "Da je Altahu owj sl)ijet vijedan koliko je bilomulice, On ne bi nevjeniku dao ni da se na njemu vode napije'vZivieti iednostavno znaii okenutise od svih stvari ovog svijeta,ier su one tako beznaajne. Ne muite se oko niih i ostanetenzdtLdni.Junus ibn Maisarah rekao je: "Biti suzdrZan od ovog svijeta neznai da treba zabranlivati ono to je Allah dozvolio ili rasipatinovac. Prii e biti da je to stanje u kojem je ovjek sigurniii uonome Sto ie u Allahovim rukama nego u njegovim: njegovonesretno stanje istoie kao i stanje u drugim situacijama' njegovstav prema ljudima koji ga s razlogom kitikuju isti ie kaoprema onima ko.ii ga opravdano hvale "

On ie ovo objasnio navodeai tri faze ili Polotaja, a sve se ti'usrca, a ne frzikog djelovatrja. Ovo je razlog zbog kojeg je EbuSulejman rekao da niko 8a ne lrreba zT ati zahid'Prvi polozai jeste onai u kojem je rob wjesniii onoga ito je uAllahovim rukama nego onoga ito.ie u njegoYim Ovai polozaiproizlazr'a zdtavog t iakog uvirenja'Ebu Hazima ez-Zahida uPitali su:

"Koje je tvoje bogatstvo?"On ree: "Dvije ae vrste bogatswa odagnati svaki strah odsiromastva: povjereni u Allaha i nepriwZenost olome Stoljudi imaju:' A onda ga upita$e: A. zar se ne boiis siroma$tva?"Na to on odeovori: "Kako se mogu bojati siromastva kada mojGospodar posieduje sve Sto je na Zemlji i na nebesima i sve onoito ie izmeu niih i sve ono 31o je ispod zemlje?"

62 Mrslim, Kitab ez-zuhud, t8193.6t Mnslim, Kitab e\-Dennetu w nainuha, tZ ltgt.

- 5 0

e Sahih - garib,Tkriiizi' Kitab ez-zuhud,616ll

El-Fudail je rekao: "Sutina jednostavnog iivljenja jeste bitizadovoljan Allahom, UzviSenim, Moaniml'On je takoder rekao: "Onaj ko je zadovoljan jeste onaj ko ,ivijednostavno, a oD je bogat. Onaj ko ima pravu vjeru, ko imapovjerenja u Allaha u svim svojim poslovima zadovoljan

.jeonim Sto mu je Allah osigurao, teostaneneprivrien stvorenjimaiz straha i nade, i takvim djelovanjem shvati da je potraga zaovowjetskim bezvrijdna, postigao je korisnost jednostavnoga.Oni najbogatiji mealuljudima, iak i ako ne posjeduje niiednustvar na ovom svijetulAmmar takoder veli: "Smrt je dovolj an uitelj, vjera je dovoljnobogatstvo, a ibadetje dovoljno djelo."Ibn Mesud veli: "lstinsko vjerovanie nije nastojanje dase zadovolje liudi, inei ono $to de donijeti Allahovonezadovoljstvo; niti zavist prema onom kome je Allah daoviie, niti kivnja drugog zbog onoga ito Allah nije dao tebi.Allahovu opskbu ne prMaii tek samo ovjekova opreznost,niti je odbija zloba &ugog aovjeka. Allah je Svojom pravdom,sveznaniem i mudroau uinio radost i uzivanje pmtiocimaviere i zadovoljstva. a oaj i tug! pratiocima nepovterenja inezadovoljstva."Dtugi polotai jeste poloZaj roba koga zadesi neka nevolja,kao ito i npr. smrt djeteta ili gubitak bogatstva, a njegovai,eIja z \agradom zbog prihvatanja gubitka veaa je od ieljeza nadoknadivanjem izgubljenog. Ovo je rezultat potpunogpovjerenja. Ali, neka je Allah zadovoljan njime, iekao je:"Onom ko vodi jednostavan livot lahko je izdrati nevoljui'Jedan od na3ih predaka rekao je: "Kada ne bi bilo nevolja naovom svijetu, na onaj bismo stigli potpuno siromaSni."

- 5 u

Trei poloaj jeste polozaj onog roba koii na Pohvalu i kitikueleda podiednako. Ako svel zauzme miesto vainosti uii"nouorn.r.u, onda preferira pohvalu nad kudeniem, itozzvrat more Plouzrokovati njegovo naPultalie mnogodobrog iz straha od osude, a injenja mnogo loseg zaradpohval. Ovo znai da njegovom srcu miljenja drugih ljudinisuvaina, a ono sto je uistinu vazno jeste ljubav prema Istini ipridobijanje Allahovog zadovolistvaIbn Mesud je rekao: 'lslinsko vjerovanie niie nastoianie da sezadovolje ljudi inei ono ime Allah nije zadovoljaoi' Allahje pohvalio one koji $e bore na Njegovom putu ne marecl zamiilienie drugih. EI-Hasan ie rekao:

"Onaj ko skromno Ziviieste onai ko ; svom srcu nade da kaZe da 8a je neko drugi uiome nama$iol' Mislim da je lmam Ahmed bio upitan da libogat iovjek moie zivjeti skomno, Pa ie odgovorio: "Da, akoniii zadovolian kada mu se bogatstvo Pove'a, niti tu'an kadamu se smanji, tada motel'Ibrahim ibn Azem rekaoje: "Postojetri vrste onoga Sto se nazivazuhd: prli je rel,lltltat prinude, drugi pohvale wijednog djela' atrei opreznosti. Izbjegavanje je harama obavezno, izbjegavaniehalala moe biti Poh!'alno, a izb)egavanie sumnjivog jestemudrol'Osoba koia zamiieni nesto od ovoga svijeta za neku ahiretskuvriiednost odrie se dunjalutkih koristi Pa ie mozemo nazvatizaridoft, alr i skoman ,ivot uz odricanje moie dovesti dourivania na ovom sviietu na utrb ahiretskih wijednosti, i uovom;luaju ahiretje ono ega se odrituPravovjernom ie oieku nekojednom rekao:

"Ti se snalaziS uzmanje mnogo iolje nego to to ia iniml' A on odgovori: "Ti

druga j kada oiek Postigne neprienost ovom svijetu iobitava uz vrlo malo, s ciljem da za to bude nagraden U ovomsluaiu, obitavanje uz malo ieste ono to oieka zaokuplja Ovoie stanje oieka koji da dirhem dabi postlgao da ima dva;trciaief^za on faza,r kojoj oi ek voljno ostavi wijet po straru,bez pomisli na to Sta je napustio To je onaj koii je zamiieniokomad polomljenogrta za dragulj, ili je poput onog koii je prinastojanju da ude kod nekog kralja spri.leen Psom kod kaPijeBaciv$i otpadak, odlukao je Parnju Psa i omoguiio sebi ulazaku kaljeve odaje. Sejtanjekao ovajPas, stoii na Allahovoi kapiji'On nastoii odrtatiti liude od ulaska, premda je kapija SiromoNorena, a svijetje otPadak koji mozete zabaciti u slranu, a dao tome vi6e i ne Pomislite.

()1 -

si ekstremniji u ovome, jer ia sebi uskauiem stvaii u iivotukoje ne traju i za koje nagrada niie sigurna, a ti sebi uskraujesahiret. Niko ne moze biti ekstremniji u svom snalazenju uzmalo od ovogai'Obino kada priamo o zuhdu, podrazumljevamo uskaiivanjenekih od ovowjetskih zadovoljstava prije no onosvjetskih.Medutim, mogue je apstinirati samo od onoga emu imamopristup. Zato je lbn el-Mubarek, kada mu se neko obratio: "OZahidel ", rckao:"lstinski je zafrid Omet ibn Abdel-Aziz, ier on ieodbio ogromna zadovoUstva i bogatstvo koje muie ponudeno,aia imam wlo malo toga ega se mogu odreii:'El-Hasan el-Basri rekao ie:

"Poznavao sam ljude i drurio se saskupinama ko.je se nisu radovale kada su im stvari ovog sviietapristizale, niti su tugovale kada bi nelto izgubile od ovog sviieta.Zivot na ovom wijetu bio im je bezwedniii odpraiine. fedan odniih mogaoje Zivjeti godinu ili $ezdeset godina, a da nikada nijeimao odjeCu koja ae ga potpuno prekiti, neito izmedu njega izemlje ili hranu za koju bi rekao da mu se pripremi u niegovoikui. Kada bi pala no, oni bi bili na woiim nogama, elimapiljubljenim uz zemlju, sa suzama na njihovim obrazima itaino bi se obraali Allahu da ih sauva na Sudnjem Danu. Akobi uinili neto dobro, neprestano bi za to bili zahvalni i moliliAllaha da od njih primi. Tako mi Allaha, nisu bili sauvani odzlih djela, ali su bili spaseni stailim kajanjem. Neka je Allahzadovoljan njima i neka im podari Svoiu Milost."Postoie ti faze zuhdaiprva je povlaerte iz ovosvietskog zivota, ak i ako postojivelika elja za njim ili tenja srca. Vlastito ie biie jos uviiekzaokupl.ieno ovim svijetom, ali oiek se bori i suzbiia ga;

- 6tl

I'oghn'ljc 12.STANJA VLASTITOG BIEA

1|ni koii tra2e Allaha, usprkos njihovim rarlit i t im ikolama\/f i prak5ama, slaiu se u rome da.ie vlastiro biie postavljenoizmedusrcaiNjega. Jedino stiiavanjevlastitogbia, odvraanjemi ignoriranjem njegovih hirova, njihovim svladavanjem, vodika Allahovom carstr,rr i omoguava pribliZavarrie Njemu.Postoje dvije wste ljudi. Jedni su onikojeje njifov ne/s savladaoi uniitiojer su mu se prepustili i pokorili njegovim poticajima.Drugi su oni koji su savladali svoi 'le/i i uainili da se on p okoravaonome Sto mu narede.Neko je od uienih rekao: "Put onih koii traie Allaha zavriavase savladavanjem njihovih vlastitih bia, njih samih,jer onajkoporazi svoie biie uspijeva i pobjetluje, a gubitnik je onaj koganjegovo biie savlada."Uzvieni Allah kale;

" Sto se tite onoga ko tlaio je i aieot volio viie hasvijetu oeome, pa, zbiljo, D2ehennem je njemuprebivaliite. A ito se tie onoga ko se bude predGospodarofi svojirn bojao stajaria, i dulu od sbastiuzdt2ao, zbilja, Di:ennet bit te prebirali:te fljego@:'(E -Naziat,37-41)

Bie navodi ovjeka na loia djela, na veu ljubav prema ovomsvijetu nego onom, a Allah kaZe Svojim robovima da se bojeNjega, suzdrzavaiu bide od sli.iedenia vlastitih poticaia. Srce jerazapeto izmedu ove dvije swari. Ono slua jednog pozivaoca uiednom trenutku, a drugog u drugom. Ovdje leii izvor nevoliei lzazo\a. U Kur'anu, Allah opisuje tri stania vlastitog bia:smireno bie, prijekorno bie i ono koje uporno ini zlo. Takosu se ljudi podijelili u miSlenju dali ovjek ima jedno bie, i.iasu svoistva ova tri stanja ili tri biaa.Prvo milljenie zastupaju ljudi koji imaju znaoje i objasnjenje,a drugo se pripisuje sufijama. Istina je da ova dva stava nisukontradiktorna. Biae je jedan entitet, u smislu svoje suitine, a.iedno od tri navedena tipa, ovisno o niegovim svojstvima.

Sp okoj no ttla stito bieKada je bile mirno u Allahovoj blizini, spokojno kada seNjegovo ime pomene, za sve se obraaa Niemu, eesto Mu seokeie, nestrpljivo je da Ga srtne, os.iea prisnost u Njegovoiblizini, onda je to smirena duia. To je dusa kojoj se u trenutkusmrti kaze:

"O ti duio snrhefia, fioti se srlome Gospodotuzad.otoljna, a i On zadoeoljafl tobotfl, pa uili neilurcbove Moje, ndi u DZenflet Moj! :'(EI-Fedat,27 30)

lbn el-Abbas, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je: "To jedua koja je spokojna i koja vjerujei'Katade je rekao: "To je duia vjernika, smirena onim Sto jeAllah obeao. Ona.i ija.ie duia takva u potpunom ie miru i

a'3 -

zadovoljan svojim znanjem o Allahovim imenima i svojstvima,onim to ie On rekao o Sebi i Svom Poslaniku, sallallahu alejhive sellem, onim Sto ie On rekao da duu eka Poslie smrti, o

Tako on kene s novim poetkom u svom ,ivotu, uz nadoknadupropuitenog i povratak u Zivot onog Stoie umrlo.Sada se uspravne glave suoala s klopkama s kojima se prijesusretao i hvata se ukostac s vremenom uz svoiu novootkivenusnagu, koja bi prije pro5la pohaj njega i uinila da propusti sveooDro.Tada shvati, u svjetlu svog budenja i svega $to mu

.ie Allahpodario da nije u staniu izmjerjti i pobroiati sve blagodatiAllahove ili watiti svoj dug. S ovim saznanjem, prepoznaje svo.jemanjkavosti i greske, loia djela koja je poinio, nepokornostr. zanemadvanje mnogih prala i duinosti. Njegovo je biieslomljeno, a niegovo je tiielo ponizno, i on pdstupa Allahuspuitene glave. On uviila Allahonr velikodulnost, a u isrovrieme vidi i svoja loia djela i pogreike.On, takoaler u svjetlu svog butlenja, shvata koliko je wijemedragocjeno i bitno. On otkriva daje ono od suitinske vanostiza \jegovo buduae blagostanje koie se ne smije prctiaiti, tepostde tako Stediv da ga troji samo u injenju dobrih djelai onoga ito e ga pribliZiti Allahu, ier ie gubljenje vremenasjeme neuspjeha i ialjenia, a njegova pazljiva upotreba korUenje uspjeha i zadovolistva.Stoga, ovo su posljedice same svjesnosti i onoga itoiepoveaava.Ovo su prvi koraci smirene du{e na njenom putu ka Allahu iaruIelu,

Ptijekomo bieKae se da je prijekorno biCe ono koje se ne moze smiriti niu jednom stanju. Ono se esto mijenja i prePravlia, sjeea sei zaboravlja, pokorava se i izbjegava, voli i mrzi, raduie se ituguje, prihvata i odbija, udovoliava i opfe se.Takoder se kaZe da je to bie vjernika El-Hasan el-Basri rekaoje: "Uvijek vidite viernika kako se prekorava i sam sebi govori:iDa li sam ovo ielio? Zaito sam ovo utinio? Da li bi ovo bilobolje nego ono?"'Biae sebe kivi na Sudnjem danu: svako se kdvi za djela, biloza svoja losa djela, ako je onaj kojije Poinio mnogo zla, ili zasvoje manjkavosti, ako je onai kojije tinio dobra diela.lmam Ibn el-Kajjim kaie daie sve ovo taano.Postoje di e vrste prijekornog biia: ono koje je vrijedno krivnjei ono koje nije. Prijekora rtijedno bie jeste ono koie je Punoneznanja, nepokorno biee koga kiv Allah i meleki. Bie kojenije uijedno priiekora ieste ono koje kivi svoga Posjeddkaza manjkavosti u poslusnosti Allahu, usPrkos svim oaPoiimanaiinjenim u tom smjeiu. Ovo biie nije stvarno Priekoravrijedo.Naipohvalniiabiajesuonakojaseprekoravajuzbogmanikavostiu poslusnosti Allahu. Ovo je bie koje podnosi kitiku drugihu naporu da dobije Njegovo zadovoljstvo, tako da mu niko nemoie prigovoriti kada je u Pitanju niegovo obozavanje AllahaOvo bie neie osjetiti Allahov prijekorSto se tie biia koie prihvati svoja djela onakvim kakva onajesu, bez samokitike i koje ne mora podnesiti kitiku drugih,

6 7 -

ato znai da ne more biti iskren u poslusnosti Allahu, toie onobie koje Allah prekorava.

Bite koje upoflo ini zloOvo je biie ono koje samo sebe kanjava. Samom svojomprirodom navodi posiednika na svako loe djelo. Niko se nemoZe osloboditi njegovog zla bez Allahove pomoi. Tako Allahu suri Jusufkaze o suprvziEl Aziza:

'Ja sebe ne pnvdat4 jer je duia, doisto, zlu,loklofljeno, osim o e kojoj se Gospodar moj smiluje!A Gospodar moj, zbilja, grijehe prcita i sarflilosttt tje:'.UtlsuJ 53)

Allah, takoder, kale:'A da nije Allahota dobrotirrstva i Njegove samilostiprema vama, niko se od vas ne bi nikada oistio odgtijeha! Ali Allah isti onogo koga On hoce! Allahsve tuje i see fla!" (En Nu1|21)

Upueni smo na dovu: "Svaka hvala pripada Allahu, slavimoNiega i traiimo Njego.v! pomo i Njegov oprost. Utieemo seNjemu od zla u nama samima i od zla naih djelai'66Zlo se kije.ubiiu iono ga tjera da tini loia diela. Kada bi Allahostavio roba samog sa svojim biiem, rob bibio unisten izmedusvoga zla i zla kojern teli, ali ako mu Allah podari uspjeh ipomoa, on ae opstati. Utjeemo se Uzvisenom Allahu od zla unama samima i zla naiih djela.66 Sahih-hadis, Eb\u DawJd., Kitab en fkah, 6lt53i Ibn Madi:e, Ktab en-

nikoh,11609.

Stoga, biae je jedan entitel, premda se njegovo stan)e mozepro]mii"niti,'o biaa koje uPorno 'ini zlo, en'neJs el'Pmnere''oreko

priiekornog bia' en'nefs el lewweme do smirenog bica'en-nefs el mutnainne'ito ie kajnjici l j savrienstvaSmireno bie ima meleka na pomoi, koji mu olakiava iuDuauie qa. Melek usaduje dobro u bite, tako da ono ieli onost'o i" oro i,g"rnoje wijednosli dobrih djela Melek takoderstit ibiie od loiih djela i uJ'.azuje mu na njiho!'u nakaznosl Sveu svemu, sve Sto jeza Allaha i od Niega dolazi od due koia iesmrrena,

Saveznik biia koje nePrestano ini zlo jeste Sejtan On muobedava velike nagrade i dobiti' ali u niega usaduje neistinu'On ga poziva i navodi da i ini zlo On ga vodi i mami nadom Ipred"stavlianjem pogre3nosli u onim oblicima kojima de se onopovinovali i divit iEn-nefs el mut ainne, odnosno smireno bie i njegov melek

zahtiievaiu sljedeae: wsto, nepokolebljivo vierovanje- ug.fi"fiu l"ainog, bez druga, te moralnu vrijednost' Pohvalnooonasani. pr" Allahtl, roditelj ima' pri iateli ima' strah odilluh". po,puno oslanjanje na Njega' obraianle Njemu usvim piranjima, priblizaianje Allahu' suzbiianie oiekivanja jsprem;ost na smrt i ono sto ioj slijediZahtjev sejlana i nieSovih poma8ata, s druge slrane' jeste e'?-,r1, "t-" i"r", odnoino bie koje uPorno ini i teZi zlu' a Sto jsuprotno od svega ovogaNailezi izazov smirenom biiu jeste da se oslobodi utiecajaieitana i en-nefs el'emmerc' Ako zapo'ne ovu borbu ladaoio oo*ul" en nels el-levveme Prijekorno bi'e' a ako pobijediu io'rUi, Jnau pist4e en'nefs cl-mulmainne ak i ako Allah

- 6ll

primi jedno dobro djelo, ovjek te pomou niega uspjeti, alii;ejtani en-nefs el-emmere odbijaju da potaknubie da utini akijedno takvo djelo. Neko od onih kojima je dato znanje i Allahuiniima samima veli: "Kada bi zasigurno znao da je bar iednomoje djelo primljeno kod Allaha, tada bih bio sretnij i Dri smrrinegoli je putnik onda kada ugleda svoju porodicu.'; bdullahibn Omerka2e: "Kada bih znao daje Allah primio jednu moiusedzdu, tada mi vi$e ne bi bilo draeg izgubljenog priyatelja osmrti same." Er-nej6 el-emfiere potrie i tinj zlo, ti ie otvorenoprotivi

,cn-n{s.el-.mutnairne. Kada d rugo spomenuto predsta\r ineKo doDro dreto. prvo spomenuto predstavi zauzvrat lo3e$elo. En-nefs el-emmere kaie en-aefs il-mutmainne da dhadne predstavUa nista drugo ve samoubistvo, lenu udovicu,siroad i protraaeno bogatstvo. Ono nastoii uvieriti smirenobide da zekat i sadaka nisu nista drugo do nepoirebni troiak iteret, praznina u dzepu, koja e voditi ka ovisnosti o drugima,tako da ovjek postaie siromasan.

Odgovornost bita za podinjenoKada bie koje neprestano ini zlo, i svlada srce viemika. tadaje jedini l i jek preispitari ga i odbaciri. Imam ahmed bil iezi poi:v:r: O.meT ibl

:l Hahaba. neka je Allah zadovotjan njime,da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaot pametna osobajeste oha,koja prcispituje svoje biae i priprema se za ono Sto je izasmr,h. tesava osoba jeste ona koja se prepuita svojim slrastima izuanlama, a oiekuje da ie Allah puntti njene uzaludne 2ele..\7

";lit ;:,:#):, irlo to^t er_kijameh, 7/ I ss; Er_Hakim, Er,Mustedrek,

Imam Ahmed takoder biljeZi da je Omer ibn el Hattab, nekaje Allah zadovoljan njime, rekao: "Preispita.ite svoja bia prijenego lto vi sami budete preisPitani, stavite svoja bie na vaguprije no ito vi budete stavljeni na niu. Kada s sutra pozove naodgovornost, bit e mnogo lakte za tebe ako si ti juer Pozvaona;dgovornost svoie biie, pa uiinite tako prije nego ilo dodetena Konano okupljanje ier:

"Toga Dana izlo,eni iete vi biti, fliiefuM skrieeflastear raio reie ostlti sktivena! " (EI-Hakka, 18) ""

El-Hasan veli: "Viernik je odgovoran za svoje biie i on gapreispituje s ciljem Allahovog zadovoljstva Sud ie biti slabijina Sudniem danu za one ljude koji su preispitali svoja bia uovom iivotu, ali ae biti ostar za ljude koii se nisu Pripremili nanain da su prethodno Preispitali svoia biial'Vjernikovu paZnju odlue neito to on voli, pa on kate: "Takomi Allaha, ja tebe volim i trebam te, ali n postoii nain nakoji te mogu imati, tako da si mi oduzetl' Kada je to daleko odnjegovih oiju i van njegovog domaiaja, tada se on urazumi ikaii: "Ja ovo uistinu nisam ieliol Zbog ega rne je ovo ovolikoobuzelo? Tako mi Allaha, vi5e se nikada ovim neiu baviti!"

Viernici su ljudi koji su Kurnom sprijeeni da se prepustajuovosvietskim zadovolistvima; to dode na Poziciju izmedu njihi onoga sto bi ih moglo unistiti. Vierrik ie poput zatvorenikana ovom svijetu koji pokuiava da se oslobodi njegovih okovai lanaca, ne povjeravajuii mu niita' sve do dana kada e srestisvoga Stvoritelja. On, uistinu, vrlo dobro zna da je odgovoran

6s Ahmed, Krfd ez zuhud, 7ll56t El-Bagavi, Sarh osaunneh, l4l3o9;Ebu Naim, tl-Htljd, 1152.

- 7 ( )7 r -

za sve ito uje, vidi i kaZe, i za sve Sto uini svojim tiielom.6eMalik ibn Dinar kaie: "Neka se Allah smiluje robu koii kale:'Nisi l i takav i takav? Nisi l i utinio to i to? Tada ga prekorji postavi na svoje miesto, disciplinira i suzbije njegove strastiu skladu s Knjigom Allaha Uzvigenog i Monog, te postanenjegov votla i gospodar."Nedvojbenoje dajeodgovornost na svakome ko vieruie u Allahai Sudnji dan, ko zeli da ispravno posravi svoje posloue i d;ela, daprovjeri daie preispitao svoje bie. On mora kontolisati Sta biieaini,.a ta ne iri ak i njegove najbeznaiajnte radnje, ier iesvaki poiedini dah tokom Zivota dragocjen. Moie se'koristitiu. wrhu postizanja jednog od blaga koje ae osigurati stanjebtazenst!" koje ie vjeno. Ko god ga protraai ili ga iskoristi sciUem postizanja Sletnoga, pretrpjet (e velike gubitke, a to iinesamo ljudi s najmanje znania, pameti i opreza. Stvarni opseg tihgubitaka bit e poznat na Sudnjem danu. Allah Uzviieni kiZe:

' Na Dan kada sr)aki oujek nade vidljivo ptedsoborrr orro ito je dobra urodio, i ono ito ie zlauradio, zateuet ie da se iznedu njih i njegi nadeItrostraflstvo golefio!" (AIu bhrdn, 30)

Postoje dvije wste preispitivanja vlastitog biia: prvo prethodidjelu, a drugo mu sliiedi.Prvi nain jeste sama odluka koja se donese kada vjernikoldijeva prije djela. Ovo je vrijeme wednovaria prije nego atose uoblii namjera. On ne ide dalje dok ne utvrdi da je to obroi ispravno, Ako niie, on to naDusta.

El-Hasan, nekaje Allah zadovoljan njime, veli: "Neka se Allahsmiluje robu koji oklijeva u trenutku wednovanja, a onda akovidi da ie dielo za Allaha, on u niemu ustraie, a ako vidi daie zaneto mimo Allaha, on se suzdrZi od njegovog okonaniai'7oOvo se tumai siluaciiom kada se bicu isprva neito aini ' a ondaoviek pone razmatiati da li ie to vrijedno, zastane i uPita se:"Da lijaovo mogu uiniti?" Akoje odgovor negativan, on neaepoduzeti nikakve korake. A ako ie potvrdan, opet ie zastati iuDitati se: "le li za mene bolie da ovo uinim ili ne uinim?"Ato je odgovor negativan, on e odustati od svakog pokutaja,a ako ie potwdan, on e Po trei Put zastati i zapitati se:

"Da lije motiv ovog djela Postizanje Allahovog zadovljswa i nagradeili ie s ciljem dobiti moii, divljenja i novca?"Ako je u pitanju ovo drugo, on to neae uiniti, iak i ako ega to dovesti do ovosietskih dobiti koje su ga Potakle na ovodj"lo, ;"t, o top.otnorn, ovo bi imalo za posl.iedicu naviku bitada pridruuje druge Allahu, olakanjem Pri tinjenju diela zanekoga ili nesto rnimo Allaha, a Sto je lakse uiniti za neitoili nekoga mimo Njega, to je teLe uiiniti nesto s namjerompostizanja Niegovog zadovolistvaAko ie u pitaniu ovo prvo, on jos idnom zastane i zaPita se:"Da li e mi biti olakiano Pri inieniu ovog djela? Da Ii imampiiatelje koii e mi olaksati i priteii u Pomo ako mi budepotrebna?" Ako uvidi da nema saveznika koji Ce mu pomoCi,

-o Ovo kazivanie Dowr.luie se safii& hddisom koji biljezi Mudim K'!abet nan. LIb. iro izvoru Ebu Hurejre, koji Prenosi d' je Poddniksallallahu aleihi ve sellem, rekao: Neka onaj ^ o vjeruje u Allaha 'Sudnii dan povori dobro ili neka suti: ' n' ka onaj ko vjetu)e u Allahai sunii dai bude wlikodulan prema svom susjedu; i neka onaj kovietui; u Allaha i Sudnji dan buie velikodulan prema s1/ott1 gostu "

7 2 -

6' Pogledati Ibn Kesircv t/ bidaje yen-nihaje, g/272;Ebu Naim, Et lrre,

onda ie se suzdriati od injenja tog diela, bas kao ito se iPoslanjk, sallallahu alejhi ve sellem, suzdriao od odredivanjadhada za lj:u.de iz Meke dok nije imao dovoljno saveznika isnage da biosigurao uspjeh.{*: shvati da nema pomoii na koju se moze osloniti priinjenju navedenog diela, tada bi naposlijetku trebao zapoetis niim. i. uz Allaholrr. volju on de uspierj. Do neuspjeha mozedo{i jedino ukoliko jedna od ovih zasrita nedosraie, ier kada sLrsakupljene, one jamte uspjeh.Drugi nair jeste presipitivanje nakon uinjenog djela.Prvo, preispitivanje za dielo ibadeta kada ono to ie Allahodredio nije. u porpunosli ispunjeno jl i uiinjeno na naibolj imoguti natin. Posloji sest stvari prema ellahu u djelimaibadera: iskrenost pri t inieniu, ainjenje samo u ime Allaha,sltedenje primjera poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oprezna ispravno iinjenie, prepoznavanje Allahove blagodaii utome. te,.na koncu, svjesnost o sopstvenim manjkavistirna unaclnu nregovog ainienja. Osoba preispita svoje biie, ali da li jedovoljno. paZnje i napora usmjerila na ove preduvjere? Da Ii ihje ispunila u svome pokoravanju?Dr.W, preisplttyanie za dielo koje je bolje ne uiniti negouiniti.Treae, preispitivanie zbog toga da li.je namjera bila Ajlahovozadovolrstvo i uspjeh na ahiretu, i tako imati za.iamien uspjeh,ilije, uitvari. namFra bila posrizanje prolaznih ouosuleisk;hoooru, I tako lzgubiti ono (to se moglo posti i i .Posljedoie Sto orjek treba uraditi ieste biti nepaZliiv i nemaranu, preispitivanj bia. zapoinjati bez ika