OSVRT UREDNIKA

4 plin - broj 3 - godina XII - rujan 2012.

BUDUĆNOST PLINSKOGA GOSPODARSTVANAKON 25. SVJETSKE PLINSKEKONFERENCIJE U KUALA LUMPURU(lipanj, 2012.)

1. UVODNI DIO„Ulazimo u zlatno doba pli-

na“ i „Održiv razvoj energe� ke temeljit će se na zajedničkom korištenju plina i obnovljivih iz-vora energije“ – glavne su poruke s kojima se složilo više od 5000 stručnjaka iz cijeloga svijeta koji su sudjelovali na ovogodišnjoj

25. svjetskoj plinskoj konferenciji održanoj u Kuala Lumpuru. Rezultat je to trogodišnjeg istraživanja, na kojem je radilo više od 900 znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika iz cijeloga svijeta. Istraživači su bili grupirani po radnim skupinama i programskim od-borima s jasno defi niranim ciljevima istraživanja. Ob-veza je takvih skupina da, neovisno jedna o drugoj, održe nekoliko sastanaka na godinu. Na njima se nakon brojnih izlaganja i rasprave dolazi do novih spoznaja, koje određuju daljnji � jek istraživanja. Na kraju trogodišnjeg razdoblja svaka grupa podnosi, prema Međunarodnoj plinskoj uniji (IGU), krajnje izvješće s rezulta� ma provedenih istraživanja. Rezul-ta� , osim što bivaju izloženi na konferenciji te obja-vljeni u raznim publikacijama i medijima, služe i kao strateški okvir za budući uspješan razvoj energe� ke. Ovakav demokratski način predlaganja rješenja u Hrvatskoj je teško zamisliv.

2. ZALIHE PLINA I MOGUĆI RAZVOJ POTROŠNJEKada je riječ o raspoloživos� pridobivih zaliha

prirodnog plina, tu nipošto nema mjesta ni za naj-manju sumnju. I najvećim skep� cima postaje jasno da raspoloživog plina ima u enormnim količinama. Rezulta� istraživanja pokazali su da plina iz konven-

cionalnih ležišta ima dovoljno za idućih 70 godina. Ako se tomu pridodaju i pridobive zalihe iz nekonven-cionalnih ležišta, tada ga ima dovoljno za gotovo 300 godina. Štoviše, tu priči nije kraj. Primjenom novih tehničko-tehnoloških rješenja stručnjaci očekuju da će njegove zalihe i dalje ras� . Time plin postaje raspoloživ jednako kao i ugljen, što ga svrstava u sam vrh po pridobivim količinama. Zasad se najveće za-lihe nekonvencionalnog plina nalaze u Kini i SAD-u. Ima ga i u Europi, ali u manjoj mjeri.

PLINA IMAZA NAREDNIH 300 GODINA!

Zalihe prirodnog plina rasprostranjene su po cije-lom svijetu pa je njihova dostupnost neupitna. Zato se nastavlja s projek� ma izgradnje LNG-terminala kako bi se proširila i dodatno ojačala svjetska trgovina plinom te omogućila doprema iz najudaljenijih mjes-ta u svijetu. To nam jasno daje do znanja da nemamo više što čeka� s izgradnjom terminala u Omišlju. Ako mi ne preuzmemo inicija� vu, konkurencija sigurno hoće.

Metanski hidra� , unatoč enormno procijenjenim rezervama (između 1000 i 5000 bilijuna m3), imat će važniju ulogu vjerojatno nakon 2035., kada se očekuje da će tehničko-tehnološke metode, za nji-hovo pridobivanje bi� dovoljno razvijene.

Visoka efi kasnost plinske tehnike i ekološke pred-nos� plina trebale bi bi� glavni pokretači u rastu nje-gove potrošnje. Tu se prije svega misli na sups� tuciju ekološki problema� čnijeg ugljena u elektranama te

OSVRT UREDNIKA

plin - broj 3 - godina XII - rujan 2012. 5

toga da plin do 2035. postane drugi energent po ukupnoj potrošnji u svijetu.

3. POTREBE ZA ENERGIJOMGlobalnu će energe� ku i u

idućem razdoblju obilježi� problem opskrbe dovoljnim količinama energije. Posljedi-ca je to već dobro znanih čimbenika poput rasta broja stanovnika na Zemlji, gdje se očekuje da će nas do 2050. godine bi� oko 9 milijardi te brz razvoj gospodarstva u Kini, Indiji i Brazilu.

Osim dostatnih količina, u posljednje vrijeme, dodatne probleme stvaraju i izra-zite oscilacije u proizvodnji električne energije iz obnov-ljivih izvora energije, a koje bitno narušavaju stabilnost rada elektroenergetske infra-strukture. Zato se energe� ka još dugo ne smije potpuno os-loni� na obnovljive izvore ene-rgije. Velika većina razvijenih zemalja već je davno napus� la konkurentski princip te su se

okrenule prema povezivanju i stvaranju komplemen-tarnos� energetskih sustava. U Njemačkoj su, prim-jerice, odlučili tomu sta� na kraj tako što ma njak kompenziraju proizvodnjom iz distribuiranih ener-getskih sustava, poput kogeneracija i trigeneracija, a višak električne energije koriste za proizvodnju vodika, koji potom otpremaju u plinsku mrežu. To je jedan od indika� vnih primjera i ujedno jasna poruka svim tradicionalis� ma kako sustavi u praksi mogu jedan drugi međusobno podupira� . Za komplemen-tarnost sustava nužno je gradi� pametne mreže i im-plemen� ra� napredne tehnologije preko kojih se na najbolji mogući način može upravlja� uređajima te proizvodnjom i potrošnjom energije. Takva sofi s� ci-ranost energetskog sustava bitno povećava njegovu efi kasnost.

PLIN ĆE DO 2035.POSTATI DRUGI ENERGENT

U UKUPNOJ SVJETSKOJ POTROŠNJI!

na primjenu distribuiranih sustava poput kogene-racija i trige neracija. Njemačka je s primjenom dis-tribuiranih sustava o� šla najdalje, a kondenzacijska tehnika grijanja za njih postaje već stvar prošlos� . Novim dobavnim pravcem iz Rusije planiraju sups� -tuira� električnu energiju iz nuklearnih elektrana.

Naknade za emisiju CO2 postajat će sve nepovoljniji faktor u poslovanju, što će dodatno potaknu� veću potražnju za plinom. To bi sve trebalo doves� do

Plin iz škriljaca - pregled 48 najvećih bazena lociranih u 32 države

OSVRT UREDNIKA

6

4. CIJENE PLINADanas kada gotovo sve postaje predmetom speku-

lacije i utjecaja geopoli�ke, pokazalo se da na cijenu plina to najmanje utječe. Daljnji razvoj plinskog su-stava i tržišta š�� cijenu plina da bude konkurentna ostalim energen�ma. Pa ipak, prodajne su cijene plina zbog različi�h okolnos� prilično različite ovisno o tržištu.

Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih je ležišta u SAD-u spus�la tržišnu cijenu na 40 lp/m3. Zbog prezasićenos� vlas�tog tržišta i je�ine proizvodnje, Amerikanci su pristupili potrebnim rekonstrukcijama i prenamjeni prihvatnih LNG-terminala u otpremne, kako bi izvozili vlas�te viškove plina. Na azijskom tržištu situacija je potpuno drugačija. Tržišna cijena plina iznosi otprilike 3,5 kn/m3, a glavni uzroci tomu su jak gospodarski razvoj Kine i povećan uvoz LNG-a u Japan. Japanci su, unatoč visokoj cijeni, procije-nili da im je najispla�vije, i nakon gašenja svih nuk-learnih centrala, proizvodi� električnu energiju u plinskim elektranama. Bilo bi dobro kad bismo i mi u Hrvatskoj barem malo slijedili njihovu logiku. Tržišna cijena plina na europskom tržištu iznosi nešto man-je od 2 kn/m3 te se zbog veće konkurencije između dobavljača, punih skladišta i recesije ne očekuje njezino povećanje.

Cijenu plina dodatno čini povoljnijom primjena novih efikasnih tehnologija, poput kogeneracija i tri-generacija. Na ovogodišnjoj konferenciji posebno se apeliralo na potrebu stvaranja kaskadno orijen�ranih

procesa u kojima se pokušava maksi-malno iskoris�� energija plina i svih energetskih nusprodukata te proširi� mogućnos� korištenja u privredi i kućanstvima.

Predviđanja stručnjaka, o budućem razvoju cijene, vrlo su op�mis�čna jer su istraživanja pokazala da će zbog velike raspoloživos� i dostupnos� ci-jene plina bi� znatno povoljnije od cijena ostalih energenata. Dodatni pad cijena dogodit će se nakon 2035. godine ako proizvodnja iz nekon-vencionalnih zaliha bitno nadmaši potražnju. Daljnji razvoj trgovine LNG-om i industrije dovest će do veće konkurentnos� na tržištu, a

�me i do fleksibilnijeg i povoljnijeg poslovanja. Plin će dodatno učini� je�inijim i konkurentnijim prema ostalim klasičnim energen�ma, a posebno ugljenu, efikasnost pretvorbe energije i plaćanje naknade za emisiju ugljičnog dioksida, koja će, zbog visoke osjetljivos� ekosustava, u idućim godinama bi� sve viša.

5. ZELENI PLIN I OBNOVLJIVI ENERGENTIMeđunarodna plin-

ska unija ove je go-dine predstavila svoj novi logo na kojem ponajprije is�če zelenu boju plinskog plame-na. Time jasno daje do

znanja da će, kako budu rasli i kriteriji u zaš�� okoliša, zeleni plin postaja� sve važniji energent u energet-skom miksu. To će ujedno bi� i njegov najveći adut u odnosu prema ostalim konvencionalnim energen�-ma. U tom smislu najdalje je o�šla Danska koja je sebi postavila visoki cilj da do 2050. potpuno isključi emis-iju CO2. Način provedbe baziran je na korištenju ob-novljivih izvora energije i zelenog plina, proizvedenog iz poljoprivrednog i komunalnog otpada. U Japanu je proizvodnja bioplina već postala standard. Njemačka je također, uz korištneje bioplina, pokazala da proiz-vodnja i miješanje vodika s metanom mogu itekako dobro poveća� kvalitetu energetskih sustava.

plin - broj 3 - godina XII - rujan 2012.

OSVRT UREDNIKA

7

autori:predsjednik HSUP-a: prof.dr.sc. Miljenko Šunić, dipl.ing.stroj.

stručni suradnik HSUP-a: Nenad Kukulj, dipl.ing.na�.rud.

kuje jednu moderno vođenu nacionalnu energe�ku. Problem s kojim se ovdje u prvom redu susrećemo jest bezidejno i inertno djelovanje nekih energetskih subjekata, kojima je suradnja između energetskih su-stava potpuna nepoznanica, a proces integracije su-stava nešto što u njima izaziva veliku zbunjenost.

Bioplin ima dobre šanse da uskoro, u većoj mjeri, zaživi u Hrvatskoj. Ipak, on će još dosta vremena bi� isključivo privilegij za velike poduzetnike i kon-cerne, odnosno one koji si, unatoč recesiji, mogu to priuš��.

6. RAD NA STVARANJU MLADOG KADRAFinancijske neizvjesnos� i recesija, koja u ne-

kim dijelovima svijeta pomalo graniči s depresijom, tražit će, osim novog pristupa, dakako i nova znan-ja. Međunarodna plinska unija, svjesna problema, u tome je prepoznala potrebu za daljnjim stručnim usavršavanjem postojećih kadrova te formiranjem no-voga. Zato je na ovogodišnjoj konferenciji organizirala poseban program na kojem je prisustvovalo više od 250 mladih energe�čara iz cijeloga svijeta. Pritom su naglasili da je izuzetno važno stvori� takav stručni po-tencijal koji će se moći nosi� s najvećim izazovima u okviru vrlo dinamičnih i nesigurnih ekonomskih uvjeta te sve rigoroznijih ekoloških mjera.

7. ŠTO BI SE OD TIH SAZNANJA MOGLO PRIMIJENITI U HRVATSKOJ?

Možda poruke i rješenja s konferencije djeluju poma-lo utopis�čki, ali s obzirom na globalne procese i jak utjecaj pojedinih zemalja moramo se pokuša� uklopi� i izbori� za ono najbolje što možemo. Hrvatska ima ve-lik potencijal za stvaranje takve energe�ke koja će se ponajprije temelji� na zajedničkom korištenju obnov-ljivih izvora energije i plina. Ipak, u tom smislu, pred-stoji nam mnogo prak�čki teško premos�vih zapreka koje su uglavnom obilježene nedostatkom kolek�vne svijes� i društvene odgovornos�.

Kako bismo osigurali dovoljne količine plina, potre-bno je reak�vira� istraživanja i na kopnu i u moru. Domaći je plin ipak najveće bogatstvo. Izgradnjom LNG-terminala osigurali bismo pouzdanost opskrbe po konkurentnim cijenama, ali i otklonili i najmanju mogućnost dominantnog utjecaja globalne poli�ke velikih energetskih sustava. Realno je to moguće os-tvari�, ali ne u kratkom vremenu. Zato je potrebno vođenje ovakvih projekata prepus�� struci, a ne, kao što je to kod nas uhodana praksa, poli�ci vođenoj interesima pojedinaca. Prema tomu, teško je u tom smislu zamisli� i najmanji pothvat, budući da je od svih velikih projekata, �jekom posljednjih dvaju desetljeća, uvijek ostajalo samo mrtvo slovo na papiru.

Dovršetkom gradnje transportnog sustava napokon će i u priobalju bi� omogućena sups�tucija električne energije i tekućih goriva primjenom efikasnih plinskih uređaja. To je jedan od nužnih preduvjeta za stvaranje decentralizirane opskrbe energijom, komplemen-tarnos� elektroenergetskog i plinskog sustava te uvođenja pametnih mreža, odnosno svega što odli-

Posebno nas treba zabrinu� naš obrazovni sustav. Atrofirano gospodarstvo dovelo je do toga da obra-zovne ins�tucije stvaraju mladi stručni kadar, lišen prak�čnog znanja, a koji nije sposoban nosi� se s nesigurnim vremenima uzrokovanim globalnom poli-�kom, financijama te prihvaćenim obvezama. Inte-rdisciplinarni i mul�disciplinarni karakter obrazova-nja nešto je o čemu danas ne možemo ni sanja�. Da bi situacija bila još gora, danas se moramo nosi� i s velikom poplavom pseudostručnjaka koji su u ener-ge�ci našli utočište za liječenje vlas��h kompleksa. Zahvaljujući njima, hrvatska je energe�ka obilježena krajnjim apsurdnos�ma, a jedna od posljednjih je izgradnja bloka C u TE Plomin na ugljen. Tu se postavlja ključno pitanje: hoćemo li svu energiju za električne i toplinske svrhe transpor�ra� isključivo kabelima ili ćemo prepozna� snagu našega plinskog transportnog sustava? Dok razvijenije zemlje teže prema potpunoj eliminaciji emisije CO2, mi pritom nismo svjesni težine problema koje takav projekt nosi sa sobom, a iduće će naraštaje skupo staja�.

Ključ svega je da proširimo vlas�tu svijest. Da pos-tanemo moralni i društveno odgovorni. Samo tako ćemo uspje� oslobodi� energe�ku od konzerva�vnih razmišljanja i tradicionalnih rješenja te omogući� da zlatno doba plina, ali i energe�ke, konačno zaživi i u Hrvatskoj.

PSEUDOSTRUČNJACINE PREPOZNAJU

ZLATNO DOBA PLINA!

plin - broj 3 - godina XII - rujan 2012.