1

BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, listopad 2017. | godište VIII. | broj 16

2

Nakladnik: Javna ustanova „Nacionalni park Krka”

Za nakladnika: Krešimir Šakić

Glavni urednik: Drago Marguš

Uredništvo: Krešimir Šakić, Doris Banić, Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan

Lektor: Vilijam Lakić

Korektori: Vilijam Lakić, Drago Marguš

Fotografije: arhiva NP „Krka“ Fotografija na koricama: Mario Romulić

Prijelom i grafičko oblikovanje: Ante Filipović Grčić

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada: 600

Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik

Kontakt: tel. 022 201-777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr

Šibenik, listopad 2017.ISSN 1847-6511

3

BUK

Drage čitateljice i čitatelji,

srdačno vas pozdravljam u „predvorju“ još jed-nog izdanja Buka. Prije no što odškrinete vrata raznolikog svijeta tema i novosti u Nacionalnom parku „Krka“, dopustite mi da zahvalim svim dje-latnicima Javne ustanove NP „Krka“ na uspješnoj sezoni, ponovno najboljoj do sada, na izvanred-nom trudu i zalaganju, koje su kao vrlo dobre pre-poznali i naši posjetitelji u anketi koju smo proveli ovoga ljeta, kao i na sudjelovanju u proljetnoj edu-kaciji djelatnika, koja je jedan od alata na našem zajedničkom putu ka izvrsnosti.

Protekla posjetiteljska sezona za Nacionalni park „Krka“ bila je poseban izazov. Početkom lip-nja 2017. predstavili smo i u svoje poslovanje uveli novi model održivog upravljanja, kao prvo zašti-ćeno područje u Republici Hrvatskoj koje je podu-zelo i realiziralo mjere ograničenja broja posjeti-telja radi zaštite temeljnog fenomena i povećanja kvalitete doživljaja kod posjetitelja, što je u svijetu redovita praksa. Ograničenje se odnosi na Skradin-ski buk, naš najraskošniji, ali i brojem posjetitelja najopterećeniji slap. Kako bismo sačuvali ljepotu koja se oblikovala dva milijuna godina i dali pri-rodi vrijeme potrebno za obnovu, broj posjeta na Skradinskom buku ograničili smo na deset tisuća u jednom trenutku. Onim posjetiteljima koji u odre-đenom trenutku neće moći ući na Skradinski buk ponudili smo alternativne pravce kretanja, odno-sno priliku da upoznaju ostale dijelove nacional-nog parka. Krka uzvodno otkriva čarobne predjele razigrane igre vode i krša, kroz koje je tisućljeći-ma prolazio i čovjek ostavivši tragove koje danas vrednujemo kao značajnu kulturnopovijesnu ba-štinu Nacionalnog parka „Krka“. Također, još jed-nom pozivamo posjetitelje da planiraju svoj posjet, informiranjem na web stranici Nacionalnog parka „Krka“ i da on-line kupnjom ulaznice na portalu Parkovi Hrvatske osiguraju svoje mjesto u Parku u vrijeme koje im najviše odgovara.

Kako bi ovaj model upravljanja bio što učinko-vitiji i omogućio posjetiteljima veću pristupačnost i potpuniji doživljaj Parka, poduzeti su još neki strateški koraci u cilju zaštite i održivog upravlja-

nja. Na ulazima Skradin i Lozovac postavljeni su displeji koji posjetiteljima pružaju podatak o tre-nutnom raspoloživom broju ulaznica za Skradinski buk. Kako bi se poboljšala sigurnost i protočnost posjetitelja, uređene su pristupne prometnice pre-ma Lozovcu i Skradinskom buku a preuređena je i ispostava u Skradinu, s dodatnim radnim mjestima za pružanje informacija i prodaju ulaznica. Pristup brodu u Skradinu moguć je samo s kupljenom ula-znicom kako bi posjetitelji vrijeme čekanja na brod mogli kvalitetno iskoristiti razgledavajući znameni-tosti u Skradinu, a kretanje posjetitelja na Skradin-skom buku sada je jednosmjerno. Brojni uređeni posjetiteljski sadržaji na srednjem i gornjem toku Krke omogućuju posjetiteljima alternativne pravce kretanja ako u datom trenutku ne mogu pristupiti Skradinskom buku.

Osim da zaštitimo i sačuvamo Skradinski buk za buduće naraštaje, svrha ovog modela je da upozna posjetitelje s raznolikim programima koje Javna ustanova „NP Krka“ provodi duž cijelog toka rijeke u okviru Krkina kulturnog ljeta. Ti programi, otvo-reni za sve goste pružaju nezaboravan doživljaj glazbe, plesa i dramske umjetnosti na jedinstvenim prirodnim pozornicama Parka, s najljepšim kulisa-ma bujne vegetacije i pozadinskim šumom neu-mornog toka vode. Tako su posjetitelji i ove godi-ne imali priliku uživati u LegendFestu, Zvucima Krke i tradicionalnim Burnumskim idama. A posjetitelj koji odluči pričekati manju gužvu na Skradinskom buku i u međuvremenu posjetiti neko od brojnih seoskih domaćinstava u blizini, pojesti tradicional-ni lokalni ručak, probati domaće vino ili rakiju ili se osladiti smokvenjakom i ušećerenim bademima, doživjet će potpuno iskustvo Parka u svom njego-vom značaju. Jer nacionalni park čine i ljudi i obi-čaji: njihova sinergija s Parkom rezultira potpunim doživljajem, koji želimo ponuditi našim gostima.

To je put kojim ćemo nastaviti cijele godine, priželjkujući da što više posjetitelja doživi Krku u njenom jesenjem, zimskom ili proljetnom ruhu, kada sva nabujala od vode nudi čovjeku osvježe-nje i odmor tijela, misli i duha. U tijeku je i realiza-cija brojnih projekata koji će tomu pridonijeti – od izuzetno važnog Eko kampusa Krka u Puljanima u sjevernom dijelu Parka, edukativno-prihvatnog i

4

znanstveno-istraživačkog centra u nastajanju, pre-ko zelenog centra kretanja u Laškovici, koji će biti polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na srednjem toku. Ipak, u idućem periodu najveći broj aktivnosti bit će vezan za realizaciju projekata fi-nanciranih sredstvima iz EU fondova. Naime, javnoj ustanovi odobrena su sredstva za projekt Nepozna-ta Krka, usmjeren na razvoj posjetiteljske infrastruk-ture gornjeg toka, a prijavljen je i projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu, za koji vjerujemo da će također biti odobren.

Zato puni entuzijazma zaključujemo ovu godinu i započinjemo realizaciju projekata koji će cijeloj lo-kalnoj zajednici donijeti priliku za razvoj gospodar-ske djelatnosti a Nacionalnom parku „Krka“ dodat-ni vjetar u leđa održivom upravljanju posjetiteljima, prije svega razvoju volontiranja i edukativne djelat-nosti, koja je temelj i mudrog upravljanja i kvalitet-nog boravka u Parku.

Do idućeg Buka najljepše vas pozdravljam!

Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“

5

BUK

Poštovani čitatelji,

šesnaesti broj glasnika Buk sadrži dvanaest rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog „Revitalizacija ka-menjarskih travnjaka u Nacionalnom parku ‘Krka’ kontroliranim paljenjem“, iz kojeg se može sazna-ti da je kontroliranim paljenjem moguće obnovi-ti travnjačku vegetaciju na mjestima na kojima je zarasla u grmoliki tip vegetacije. Ta rubrika donosi i prijepis Odluke o izradi prostornog plana Nacio-nalnog parka „Krka“ (NN 99/17). Rubrika „Uprav-ljanje“ sadrži priloge „Vizija razvoja sustava zašti-ćenih područja Republike Hrvatske – Nacionalni park ‘Krka’ kao predvodnik trendova“, u kojem se kao važan predstojeći izazov u upravljanju NP „Krka“ prepoznaje potreba učinkovita odgovora na izazov očuvanja bioraznolikosti i ekosustavnih usluga, tekst “Najbitniji je doživljaj!”, koji otkriva da se ugled, brend i tržišna pozicija NP „Krka“ i Šiben-sko-kninske turističke destinacije mogu ostvariti samo zahvaljujući sinergijskoj moći utjecaja svih darova – prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine i gostinstva, te svih marke-tinških činitelja: proizvoda, usluga, atrakcija, doga-đanja, cijena, prodaje, promocije, odnosa, procesa i progresa – na sva osjetila i emocije svojih gostiju, i tekst „Projekt EcoSUSTAIN“, u kojem se ističe da Nacionalni park „Krka“, kao jedan od partnera, uz predstavnike Italije, Grčke, Španjolske i NP „Una“ iz BiH, sudjeluje u provedbi projekta s ciljem očuva-nja vodenih ekosustava i boljeg upravljanja njima. Rubrika „Prirodna baština” donosi priloge o novoj vrsti gljive za znanost pronađenoj u NP „Krka“ i popis ptica NP „Krka“. Rubrika „Kulturna baština” donosi priloge o konzervatorsko-restauratorskim radovima na inkunabuli Aesopus moralisatus, ti-skanoj 1487. godine u Brescii, povijesti mosta na Roškom slapu i Jasni Skelin Duboković, vizionarki i istinskoj zaljubljenici u Roški slap. Rubrika „Doga-đanja” donosi vijesti o dvadeset događanja u NP „Krka”, među kojima se ističu Green Eye Festival, predstavljanje knjige Bioraznolikost šuma Nacio-nalnog parka „Krka“, otvorenje izložbe „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“, dodjela bespo-vratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u fi-

nancijskom razdoblju 2014. – 2020. za projekt “Ne-poznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“ i ograničenje broja posjetitelja na Skradinskom buku. Rubrika „Izvješća” donosi priloge o monitoringu rasprostranjenosti orlova iz rodova Aquila i Hieraaetus i nalazu gnijezda krškog sokola, geokronologiji i evoluciji pleistocenske se-dre na području Roškog slapa i monitoringu ja-dranske kozonoške. Rubrika „Biološka raznolikost” donosi opis divokoze, nove vrste u Nacionalnom parku „Krka“, opaženoj 6. lipnja 2017. na litici iznad Popovića, i malog vodenjaka, vjerojatno ugroženoj vrsti u Hrvatskoj. U rubrici „Speleologija” objavljeni su prilozi o Sedrenoj špilji s jamskim ulazom i otvo-renju izložbe fotografija Tajne podzemlja NP „Krka“ u speleogaleriji Jame Baredine. Rubrika „Galerija” donosi grafike flore i faune nastale u likovnim radi-onicama „Taj divni svijet” (2002. – 2004.) i nagrađe-ne radove s likovnog natječaja provedenog 2011. u dječjim vrtićima u Šibensko-kninskoj županiji. Rubrika „Povijesna fotografija” donosi fotografije Jerolima Marasovića snimljene koncem 19. stolje-ća, iz bogate arhive skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U rubrici „Zaštićena područja”, namijenjenoj pred-stavljanju zaštićenih objekata prirode u Republici Hrvatskoj, predstavljen je Park prirode „Telašćica“. U posljednjoj rubrici, „Poezija”, objavljene su haiku pjesme Mladena Bjažića.

I dalje čitajte Buk!

Drago Marguš, glavni urednik

6

6 ZaštitaMonitoring kvalitete vode rijeke KrkePopis ugroženih i strogo zaštićenih vrsta beskralježnjaka NP „Krka“

22 UpravljanjeRazvoj i izazovi u upravljanju NP „KRKA“ – prema vrhu izvrsnostiKrka će teći i teći Zaposlenici kreiraju doživljaje gostima KrkeLentička komponenta rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena

39 Prirodna baštinaSutok Krke i Čokole Lokva u Kistanjama

44 Kulturna baštinaStakleni materijal s lokaliteta BurnumPredstavljanje knjige i otvorenje izložbe

52 Događanja

Predstavljanje časopisa PrirodaMeđunarodni znanstveni skup o strvinarimaNoć muzeja 2017. Zbrinjavanje odbačenih automobilskih olupina na području NP „Krka“Sajmovi kao promidžbaSvjetski dan zaštite životinjaBožićna pričaSvjetski dan vodaEdukativni vodič Tragom vode Noć knjige i dan planeta ZemljeEdukativno usavršavanje djelatnika JU „NP Krka“Poljsko-hrvatska konferencija nacionalnih parkovaZelena čistka 2017.Podržavanje populacije šišmiša na području rijeke KrkeEdukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“32. rođendan Nacionalnog parka „Krka“

Otvorenje izložbe „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“X. Burnumske ide – Decimiranje na BurnumuPuštanje oporavljenog surog orla

70 IzvješćaBroj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2016. godini Kapitalna ulaganja u 2016. godini Monitoring gniježđenja surog orla i prijedlog mjera zaštite Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“ Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka

84 Biološka raznolikost

GlavaticaAlepski bor

87 SpeleologijaGolubnjača na LiveruIzložba fotografija Podzemna fauna NP „Krka“ u Varaždinu

92 Galerija

Likovni natječaj NP “Krka” Dječja radionica “Taj divni svijet”

94 Povijesna fotografijaFotografska zbirka Marasović – procesija

98 Zaštićena područja Nacionalni park „Mljet“

108 Poezija OKHaiku za Krku – Uskok, Dar, Glasanje

Sadržaj

7

8

javila se zamisao da se aktivnom zaštitom obnove kamenjarski travnjaci u njemu.

Čini se da je paljenje površina zaraštenih u šmri-ku jedini način na koji se ona može suzbiti na ve-ćim površinama. Zato je potrebno osmisliti način na koji bi se kontrolirano palile zaraštene površine.

Stoga je taj projekt zamišljen kao pokus kontro-liranog paljenja na manjim površinama kako bi se osmislio model kontroliranog paljenja koji uklju-čuje način, vrijeme i učestalost paljenja na većim površinama. Naravno, paljenje je samo prvi korak u obnovi kamenjarskih travnjaka. Za njihovo odr-žavanje bilo bi potrebno razraditi model korištenja, tj. nabave i držanja, većeg broja stoke u Parku.

Područje istraživanja

U sklopu projekta, na području između Goriša i Brnjice formirane su dvije trajne plohe, od 900 m2, na kojima je krajem svibnja 2015. kontrolirano spaljena vegetacija (simulacijom prirodnog poža-ra) nakon čega su spaljeni grmovi šmrike odstra-njeni.

Metode

Prije paljenja uzorkovano je nulto stanje vege-tacije metodom zatvorenog transekta s dijelovima od po 100 m2, korištenjem proširene Braun-Blanqu-et skale. Usporedno je unutar Parka na isti način uzorkovano i 10 kontrolnih ploha na travnjacima razvijenim na nekadašnjim požarištima. Ti travnjaci na požarištima zapravo su skoro jedina mjesta u Parku gdje se sačuvala travnjačka vegetacija.

Transekt A bio je zarašten pretežno u šmriku, dok je transekt B imao veći udjel drugih drvenastih vrsta u obliku grmova, a crni jasen (Fraxinus ornus L.), medunac (Quercus pubescens Willd.) i crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) već su bili izrasli kao sta-bla. Izvan transekta na plohi B bilo je i visokih sta-bala alepskog bora (Pinus halepensis Mill.).

Vegetacija nultog stanja prije požara snimljena je 7. i 8. 5. 2015., kontrolirano paljenje izvršeno je 29. 5. 2015. a ponovljene vegetacijske snimke na požarištu napravljene su 13. 9. 2015.

Revitalizacija kamenjarskih travnjaka u Nacionalnom parku „Krka“ kontroliranim paljenjem

Područje NP „Krka“ do trenutka proglašenja bilo je dio tradicionalno korištenog krškog prostora, sa stočarstvom, odnosno ekstenzivnim pašarenjem ovaca i koza, kao temeljnom djelatnošću. Na naj-većem dijelu područja bili su zastupljeni kamenjar-ski travnjaci iz reda Scorzonero-Chrysopogonetalia Horvatić et Ht. (1956). Ti travnjaci rasprostranjeni su u submediteranskom području i odlikuju se re-lativno velikim brojem vrsta. Nastali su iz primar-nog tipa vegetacije termofilnih šuma hrasta me-dunca (red Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932), prije svega antropogenim utjecajima. Osim stalne sječe stabala i grmova i ispaše, travnjaci su povremeno paljeni. To je sprječavalo obnovu dr-venastih vrsta i njihovo zarastanje u grmoliki tip vegetacije. Pored toga, na tom području uzgajan je i veći broj magaraca, koji su, prema riječima lokal-nih stanovnika, sustavno uništavali klijance šmrike (Juniperus oxycedrus L.).

Posljednjih desetljeća na području NP „Krka” nastale su velike promjene u socioekonomskoj i demografskoj strukturi stanovništva, što je za po-sljedicu imalo i velike promjene u korištenju toga prostora. Promjene su posebno izražene i intenziv-ne u posljednjih dvadesetak godina.

Velike travnjačke površine tradicionalno kori-štene za ispašu, uz trajno isjecanje grmova i povre-meno paljenje, koriste se znatno manje ili nikako. Nestankom tih aktivnosti počeo je proces vegeta-cijske sukcesije koji je doveo do stvaranja grmo-like vegetacije u kojoj dominira šmrika (Juniperus oxycedrus). Promjena vegetacijske strukture dovela je i do promjene u sastavu biljnih vrsta. Te promje-ne zahvatile su najveći dio Parka. Zaraštanje ka-menjarskih pašnjaka u grmlje šmrike dovelo je do znatnog smanjenja brojnosti vrsta kamenjarskih pašnjaka, a i broja biljnih vrsta na tim mjestima, kao i znatnih promjena u krajobrazu. Kako su ta-kve promjene u NP „Krka“ ustvari nepoželjne, jer bi inicijalno trebalo sačuvati prirodu u Parku u obliku kakav je bio u trenutku njegova proglašenja, po-

ZAŠTITA

9

BUK

Slika 1. Položaj transekta na plohi A Slika 2. Vegetacija na plohi A prije paljenja

Slika 3. Oznaka za granicu transekta Slika 4. Ploha B1 prije paljenja i položaj transekta

Slika 5. Vegetacija na plohi B1 prije paljenja i oznaka transekta Slika 6. Ploha B2 prije paljenja i položaj transekta

10

ZAŠTITA

Statistička obrada

U statističkoj obradi razlika u biljnoj raznoliko-sti između ploha prije i nakon požara korišteni su prosječan broj vrsta u snimci i Shannon-Wienerov i Simpsonov indeks raznolikosti. Povezanost pojedi-nih vrsta s vegetacijom nultog stanja prije požara, odnosno s vegetacijom nakon požara analizirana je pomoću nekoliko statističkih metoda – Indicator Species Analysis (ISA), Indicator Value (IV) (Dufrene i Legendre 1997) i Phi indeks. Metoda ISA pokazu-je i kvantificira vezu između kategorija i pojedinih vrsta kao vjerojatnost za svaki indeks. Odabrana je varijanta s indikatorskim vrijednostima temeljenim na Phi indeksu. Za statističke analize korišten je softver PCOrd 6.0.

Slika 7. Vegetacija na plohi B2 Slika 8. Paljenje plohe

Slika 9. Ploha neposredno poslije paljenja Slika 10. Ploha četiri mjeseca poslije spaljivanja

Rezultati

Općenito, na zaraslim površinama zabilježeni su veći broj vrsta i viši indeksi raznolikosti nego na ka-menjarskim travnjacima (tab. 1). Usporedba ploha A i B pokazala je da ploha B ima veću biljnu razno-likost od plohe A.

Nakon paljenja srednji broj vrsta znatno je sma-njen. Sloj grmlja i drveća potpuno je nestao. Ob-nova drvenastih vrsta počinje prije svega iz donjih, neizgorenih dijelova, no vrlo je važno da se izgore-ni grmovi šmrike ne obnavljaju.

Statističke analize vegetacije prije i nakon po-žara pokazale su da je za plohe prije spaljivanja statistički signifikantna pojavnost drvenastih vrsta

11

BUK

u sloju drveća i grmlja (Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Juniperus oxacedrus), te niz zeljastih vr-sta. Kod tih zeljastih vrsta moramo imati na umu da je pojavnost nekih jednostavno vezana za dio vegetacijske sezone (kasno proljeće) u kojem je istraživanje obavljeno. Dakle, one nakon požara nisu izostale zbog njega, već zbog svoje biologije. To su primjerice Hippocrepis comosa L., Hieracium sabaudum L., Leontodon crispus Vill., Campanula sibirica L., Hieracium hoppeanum Schult., Lotus cor-niculatus L. ssp. hirsutus Rothm. i Salvia pratensis L. Statistički značajne indikatorske vrijednosti (indi-cator values – IV) u kamenjarskim travnjacima ima niz vrsta tipičnih za taj tip staništa: Stipa pennata L. ssp. eriocaulis (Borbás) Martinovský et Skalický, Melica ciliata L., Bupleurum veronense Turra, Bra-chypodium distachyon (L.) P. Beauv., Ornithogalum comosum L., Acinos arvensis L., Centaurea spinoso-ciliata L., Sedum ochroleucum L., Potentilla cinerea Chaix ex Vill., Petrorhagia saxifraga (L.) Link itd.

Za opožarene površine statistički značajne in-dikatorske vrijednosti imale su vrste Dichantium ischaemum (L.) Roberty, Scilla autumnalis L. i Hie-racium heterogynum (Froel.) Gutermann. Međutim, njihovo pojavljivanje nakon požara ne može se po-vezati s pojavom požara i naseljavanjem požarišta nakon njega. Ono je također vezano za dio vege-tacijske sezone u kojem je obavljeno istraživanje nakon požara (rujan).

Rasprava

Kontrolirano paljenje zamišljeno je kao način obnove travnjačkih površina i sprječavanja zarasta-nja u grmolike tipove vegetacije. Naime, travnjaci

u pravilu imaju veći broj biljnih vrsta nego grmoliki i šumski tipovi vegetacije. Međutim, broj vrsta u odabranim zaraštenim površinama, u transektima snimljenim prije paljenja, bio je veći nego na kon-trolnim travnjačkim površinama. To dolazi odatle što te površine nisu bile posve zarasle, već su se nalazile u prijelaznom mozaičnom stanju, u kojem je bilo manjih travnjačkih površina izmiješanih sa sastojinama grmlja. Takva mozaičnost vegetacije omogućila je opstanak vrsta s oba tipa staništa. U šmrikom potpuno zaraštenim površinama u okolici odabranih ploha broj biljnih vrsta bio je jako sma-njen. Međutim, takve površine nisu bile uključene u transekte i nije ih bilo na odabranim plohama. Nai-me, kriteriji za odabiranje ploha bili su kompleksni, pa su osim stanja vegetacije uključivali i vlasničku strukturu, sigurnosne značajke, pristupačnost vozi-lima itd. Zato naši rezultati na odabranim plohama ne potvrđuju općeprihvaćena mišljenja.

Prve snimke nakon paljenja pokazuju znatno smanjenje broja vrsta i znatnu redukciju pokrov-nosti prije svega grmolikih vrsta koje su imale si-gnifikantne indikatorske vrijednosti za nulto stanje. Međutim, neke su vrste prije, a neke poslije palje-nja imale signifikantne indikatorske vrijednosti a da to nema izravne veze s požarom, već s njihovim životnim ciklusima, koji su se poklopili s vremenom prije odnosno nakon paljenja. Tu se prije svega radi o geofitima, tj. biljkama s trajnim podzemnim or-ganima, iz kojih se obnavljaju svako proljeće.

Šmrika je jedina od drvenastih vrsta koja se na-kon požara uopće ne obnavlja. Nju požar potpuno uništi pa je njezina obnova moguća samo iz sje-menki, koje na opožarene dijelova mogu dospjeti iz okolnih područja. Ostale drvenaste vrste mogu se obnavljati iz preživjelih prizemnih i podzemnih

TransektSrednji broj vrsta u vegetacijskoj snimci Shannon-Wiener Simpson

Prije paljenja Poslije paljenja Prije paljenja Poslije paljenja Prije paljenja Poslije paljenjaA+B 33,4 12,3 3,379 2,418 0,9608 0,9036KT 29,6 – 3,276 – 0,9574 –A 31,9 12 3,331 2,412 0,9582 0,9045B 35,1 12,6 3,432 2,425 0,9636 0,9026

Tablica 1. Broj vrsta i indeksi raznolikosti na istraživanim transektima. A – transekt na plohi A, B – transekt na plohi B, KT – kontrolni snimci na kamenjarskim pašnjacima

12

ZAŠTITA

dijelova. Da bi se obnovili travnjaci, te će se drve-naste vrste morati suzbijati sječom mladih izboja-ka, ispašom koza i ponavljanim spaljivanjem. Ob-navljanje šmrike može se spriječiti ispašom koza i magaraca, koji jedu mlade izbojke šmrike, kao i ponovljenim kontroliranim paljenjem.

Detaljniji uvid u naseljavanje požarišta travnjač-kim vrstama dobit će se u idućem razdoblju pe-riodičkim praćenjem i ponovljenim vegetacijskim snimkama na opožarenim plohama.

Zaključak

Kontroliranim paljenjem moguće je obnovi-ti travnjačku vegetaciju na mjestima na kojima je zarasla u grmoliki tip vegetacije. Osim paljenja, za sprječavanje obnavljanja grmolike vegetacije po-trebno je osigurati ispašu ovaca, koza i magaraca. Paljenje je potrebno povremeno ponavljati.

Vladimir Hršak, Drago Marguš, Vedran Šegota, Zorana Sedlar i Antun Alegro

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim po-dručjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

13

BUK

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE2280

Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13 i 65/17), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. listopada 2017. godine donijela

ODLUKUO IZRADI PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA

„KRKA“

I.

Donosi se Odluka o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Odluka). Nositelj izrade Prostornog plana Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Plan) je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Koordinator izrade Plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Pravna osnova za izradu i donošenje Plana

II.

Pravna osnova za izradu i donošenje Plana sadržana je u članku 68. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13 i 65/17 – u daljnjem tekstu: Zakon), u kojem je određena obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka.

Razlozi donošenja Plana

III.

S obzirom na neupitne vrijednosti i značaj Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Park), ali i rastući interes za njegovo korištenje na razini Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske, ocjenjuje se da će donošenje Plana stvoriti preduvjete za održivo korištenje prostora Parka.

Razlozi za izradu i donošenje Plana su:– izrada i donošenje Plana unutar službenih granica Parka. Zakonom

o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“ („Narodne novine“, broj 13/97) izmijenjene su granice Parka (Zakon o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“, „Narodne novine“, br. 5/85, 9/88 i 13/97) te područje obuhvata važećeg Prostornog plana Nacionalnog parka „Krka“ („Narodne novine“, br. 1/90 i 22/92) nije istovjetno području Parka

– usklađenje sa zakonskim okvirom s obzirom da je zakonski okvir iz područja prostornog uređenja i zaštite prirode promijenjen od donošenja važećeg Plana

– propisivanje mjera za zaštitu i unaprjeđenje prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja

– propisivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru planiranih na području Parka.

Obuhvat Plana

IV.

Plan se donosi za cjelokupno područje Parka u granicama određenim Zakonom o proglašenju Nacionalnog parka „Krka“, u površini od 109 km2, prema članku 1. toga Zakona. Obuhvat Plana prikazan je Prilogom – Obuhvat Prostornog plana Nacionalnog parka „Krka“ na topografskoj karti (TK25), izvedeno iz mjerila 1:100.000, na listu formata A4, koji je sastavni dio ove Odluke.

Sažeta ocjena stanja u obuhvatu Plana

V.

Osnovno prirodno obilježje Parka zasigurno je tok rijeke Krke koji je najvećim dijelom kanjonski usječen u Sjevernodalmatinsku zaravan.

Primarni razlozi zaštite doline rijeke Krke su geomorfološke, hidrološke i krajobrazne vrijednosti. Zbog specifičnog položaja i geomorfologije doline rijeke Krke i Čikole te okolne zaravni, razvijena su specifična staništa i ekosustavi, prisutne su rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste, kao i bogata kulturna baština s etnološkim, arheološkim i industrijskim nasljeđem (Plan upravljanja NP Krka, 2011.). Dugotrajni suživot čovjeka i prirode na predmetnom području uvjetovao je razvoj specifičnog krajobraza sačinjenog od mozaično raspodijeljenih prirodnih, poluprirodnih i umjetno oblikovanih staništa: maslinici na padinama, šumski kompleksi, livade, pašnjaci, vrtovi, poljoprivredne površine, kanjon rijeke i vlažna staništa uz rijeku Krku i sl. Upravo ovakva raznolikost staništa uvjetovala je i razvoj velikog broja biljnih i životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene, rijetke, ugrožene ili endemične te kao takve značajne ne samo na nacionalnom nivou nego i na europskom.

S područjem obuhvata Parka djelomično se preklapaju značajni krajobrazi: Krka – Gornji tok, Krka – Donji tok i Čikola. Dijelovima značajnih krajobraza koji se nalaze unutar granica Parka upravlja se kao nacionalnim parkom zbog ispunjavanja zahtjeva strožeg režima zaštite prostora.

Područje Parka dio je ekološke mreže Republike Hrvatske (Natura 2000). U potpunosti se preklapa s puno širim područjem očuvanja značajnim za ptice (POP): HR1000026 – Krka i okolni plato, te s područjima očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS): u potpunosti s HR2000918 – Šire područje NP Krka, manjim dijelom s HR3000171 – Ušće Krke, a u blizini: HR2000917 – Krčić i HR2000919 – Čikola.

Unatoč zaštiti Parka postoje činitelji ugrožavanja vrijednosti Parka. Potencijalnu opasnost za Park predstavljaju hidroenergetske građevine na Krki koje oduzimaju vodu slapovima i time ih ugrožavaju, ne samo estetski već u prvom redu biološki, jer su biodinamički sustavi živih slapova izgrađeni taloženjem sedre. U ljetnim mjesecima dodatno je prisutan problem zahvaćanja vode za vodoopskrbu iz rijeka Krke i Čikole.

Pojačani interes posjetitelja i razvoj turističke djelatnosti u području Parka predstavljaju izvor mogućih sukoba, pogotovo u dijelovima Parka na lokalitetima s najvećim brojem posjetitelja, kao na primjer Skradinski buk.

Kroz područje Parka prolaze značajni koridori i trase te građevine, kako postojeće tako i planirane infrastrukture, određene Prostornim planom Šibensko-kninske županije, koji mogu predstavljati konflikt u korištenju i funkciji Parka:

– prometna infrastruktura (državna cesta, brza cesta, županijska cesta, međunarodna priključna željeznička pruga, brza željeznička pruga – koridor u istraživanju)

– telekomunikacije (planirane zone elektroničke komunikacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa)

– energetika (dalekovodi, hidroelektrane)– vodno gospodarstvo (vodoopskrba: zahvat vode/vodocrpilište

podzemno i nadzemno, vodospreme, vodoopskrbni cjevovodi; odvodnja: uređaj za pročišćavanje, ispust; ostalo: akumulacija vode, dovodni i odvodni kanali za hidroelektrane, zahvati vode za navodnjavanje).

Područje Parka nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji, a obuhvaća dijelove gradova Skradina, Šibenika, Drniša i Knina i općina Promina, Kistanje i Ervenik.

Unutar područja Parka nalazi se 23 naselja, od kojih u 14 ima izgrađenih dijelova naselja za boravak stanovnika. Naselja čiji se dijelovi nalaze na prostoru Parka sastoje se od zaselaka koji nisu evidentirani kao posebna naselja iako su u pravilu zasebne prostorne cjeline. Nema pouzdanih podataka o broju stanovnika u dijelovima naselja koji se nalaze unutar područja Parka. Analizirajući podatke o promjeni broja stanovnika (2001. – 2011. godine) vidi se da gotovo cijelo to područje bilježi pad broja stanovnika osim naselja Ljubač i Kistanje. Prema podacima o broju stanova vidljivo je povećanje ukupnog broja stanova, ali i smanjenje udjela stanova za stalno stanovanje.

U rubnom dijelu izvan granica Parka nalazi se zona ugostiteljsko-turističke namjene, određena u Prostornom planu Šibensko-kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, br. 11/02, 10/05, 3/06, 5/08, 6/12, 9/12 – pročišćeni tekst, 4/13, 8/13 – ispravak, 2/14 i 4/17), u naselju Lozovac. Radi se o bivšoj gospodarskoj, proizvodnoj zoni – bivša zona Ivanal (proizvodnja aluminija). U zoni je ugašena proizvodnja, ali nisu izvršeni nikakvi radovi na sanaciji ili čišćenju prostora.

Ciljevi i programska polazišta Plana

VI.

Pored ciljeva prostornog uređenja određenih člankom 6. Zakona određuju se i sljedeći ciljevi:

– odrediti temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja

14

ZAŠTITA

prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja

– odrediti razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje Parkom– odrediti sustav infrastrukture i građevina javne i društvene namjene– propisati mjere korištenja, uređenja i zaštite područja s prioritetnim

aktivnostima– propisati mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih

dobara i drugih vrijednosti područja– propisati uvjete provedbe zahvata u prostoru– uskladiti zaštitu i korištenje Parka prvenstveno za znanstvenu,

kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreacijsku namjenu– odrediti sustav posjećivanja i poboljšati organizaciju kretanja Parkom i

razgledavanja na što veće prostore prema utvrđenom optimalnom kapacitetu i načinu posjećivanja Parka

– planirati diferencirane prometne sustave unutar Parka u svrhu njegovog razgledavanja i opskrbe i kontaktne točke s vanjskim prometnim sustavima

– planirati komunalnu infrastrukturnu mrežu– utvrditi režime korištenja sukladno utvrđenim zonama i mjerama

zaštite prirode i kulturne baštine– utvrditi mjere provođenja Plana– sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i

prirode, a provedbom postupka strateške procjene utjecaja Plana na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Plana, utvrditi mjere zaštite i ugraditi ih u Plan.

Programska polazišta:– aktiviranje sjevernog dijela Parka koji nije obuhvaćen važećim

Planom– procjena utjecaja Plana kao okvira za usklađivanje rada HE Miljacka

radi osiguranja prihvatljive razine vode, odnosno biološkog vodnog minimuma, na slapu i u koritu rijeke

– afirmacija povijesno značajnog arheološkog lokaliteta Burnum– određivanje uvjeta za uređenje sadržaja u zonama posjećivanja– određivanje uvjeta za uređenje staza radi pristupačnosti svim

lokalitetima u sustavu posjećivanja– istraživanje mogućnosti izmještanja tranzitnog prometa izvan

područja Parka– planiranje intervencija u dijelu izgradnje nužnih sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda gradova te lokaliteta i naselja u Parku kao i naselja rubno u odnosu na Park

– određivanje uvjeta obnove postojeće i planiranje nove infrastrukture prometa, prometa u mirovanju, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe i odvodnje te elektroničkih komunikacija u skladu s potrebama i suvremenim tehnološkim mogućnostima i zahtjevima

– preispitivanje građevinskih područja naselja razmatrajući zahtjeve lokalnog stanovništva, ujednačavanje oblikovanja i uređenost objekata i vanjskih prostora (okućnice, poljoprivredni prostor)

– istraživanje načina i uvjeta gradnje zgrada i uređenja okućnica u građevinskim područjima naselja usklađenih s tradicijskim načinom korištenja prostora i tradicijskom gradnjom uvažavajući nove razvojne trendove i potrebe lokalnog stanovništva

– istraživanje mogućnosti i uvjeta obnove tradicijskih gospodarskih građevina

– utvrđivanje uvjeta korištenja i oblikovanja poljoprivrednih površina– preispitivanje funkcionalnog odnosa stanovanja i aktivnosti u Parku– istraživanje mogućnosti smještaja sadržaja u prostoru Parka– definiranje mogućnosti i oblika obilaska i posjećivanja Parka računajući

na širi turistički prostor (gradove i naselja), sagledavanje korištenja i zaštite prostora kroz među utjecaj s okolnim prostorom/sadržajima

– preispitivanje međuutjecaja prostornih sadržaja smještenih van obuhvata Parka na ekosustav Parka.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se

utvrđuju zahtjevi za izradu Plana

VII.

Za područje Parka izrađeni su sljedeći dokumenti, studije, radovi:– HAOP (2016): Stručna podloga zaštite prirode za prostorni plan

područja posebnih obilježja Nacionalni park Krka, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb

– Stručno analitička podloga: Pripremni radovi za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Krka/JU Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije i Urbing, 2017.

– Krajobrazna osnova Nacionalnog parka Krka, Studija procjene

karaktera, kvaliteta i osjetljivosti krajobraza/Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, 2015.

– Istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta Nacionalnog parka “Krka“/Miroslav Benko, Boris Vrbek, Tomislav Dubravac, Dijana Vuletić, Vladimir Novotny, Vlado Krejči, Ivan Pilaš, Jasnica Medak, Vinko Viličić, Elvis Paladinić, Vladimir Lindić. Jastrebarsko: Šumarski institut Jastrebarsko, 2005.

– Inventarizacija špilja i jama na području Nacionalnog parka „Krka“/Joso Gracin, Marija Marguš. Šibenik: Hrvatski planinarski klub „Sveti Mihovil“, 2010.

– Perifitonske zajednice na sedrenim barijerama i njihova uloga u stvaranju sedre/Anđelka Plenković-Moraj, Mladen Kerovec, Ivančica Ternjej, Zlatko Mihaljević, Marija Gligora Udovič, Koraljka Kralj Borojević, Vladimir Bartovsky, Gordana Goreta. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, 2010.

– Inventarizacija špiljske faune speleoloških objekata Nacionalnog parka „Krka“/Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Marko Lukić, Roman Ozimec, Martina Pavlek. Zagreb: Hrvatsko biospeleološko društvo, 2010.

– Travnjačke površine na području NP „Krka“/Hrvoje Kutnjak, Josip Leto, Krešimir Bošnjak, Marina Vranić, Goran Perčulija. Zagreb: Agronomski fakultet, 2011.

– Hidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajki/Josip Rubinić. Rijeka: Građevinski fakultet, 2011.

– Hidrološka istraživanja voda rijeke Krke – trendovi i utjecaji klimatskih promjena/varijacija/Josip Rubinić, Maja Radišić, Ivan Güttler, Ksenija Cindić Kalin, Najla Baković. Rijeka: Građevinski fakultet, 2016.

– Prihvatni kapacitet okoliša za posjetitelje Nacionalnog parka „Krka“/Tarzan Legović, Neven Cukrov, Zoran Ereš, Sunčana Geček, Damir Kasum, Jasminka Klanjšček, Tin Klanjšček, Nina Marn, Jadranka Pečar-Ilić, Barbara Zagajšek. Zagreb: Institut „Ruđer Bošković“, 2013.

– Batimetrijski premjer i izrada digitalnih modela jezera na Skradinskom buku/Ante Šiljeg, Vlatko Roland. Zagreb: Institut za GIS, 2014.

– Uloga obraštajne zajednice alga i inventarizacija mahovina u fitogenoj sedri NP „Krka“/Anđelka Plenković-Moraj, Antun Alegro, Marija Gligora Udovič, Koraljka Kralj Borojević, Petar Žutnić, Gordana Goreta. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015.

– Istraživanja učestalosti i određivanje indeksa invazivnosti alohtonih vrsta slatkovodnih riba rijeke Krke i pritoka na području NP „Krka“/Dušan Jelić, Ivan Špelić. Zagreb: Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, 2015.

– Strategija povećanja prihvatnog kapaciteta okoliša za posjetitelje NP „Krka“: vrednovanje usluga ekosustava/Tin Klanjšček, Tarzan Legović, Sunčana Geček, Jasminka Klanjšček. Zagreb: Institut „Ruđer Bošković“, Zavod za istraživanje mora i okoliša, 2016.

– Inventarizacija i uloga životinjske komponente u procesu taloženja sedre u Nacionalnom parku „Krka“/Zlatko Mihaljević, Renata Matoničkin Kepčija, Marija Ivković, Marko Miliša, Vladimir Bartovsky, Sanja Gottstein, Mirjana Jelenčić, Mladen Kerovec, Jasna Lajtner, Ana Previšić, Anamarija Ridl, Marina Vilenica. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015.

– Idejna studija prometne distribucije i povezivanje Nacionalnog parka „Krka“/Dražen Juračić, Jelena Skorup. Zagreb: A R I E S juracic skorup arhitekti, 2016.

– Turistička valorizacija Nacionalnog parka Krka/Eduard Kušen, Zvjezdana Hendija, Zoran Klarić. Zagreb: Institut za turizam, 2003.

– Simpozij: Rijeka Krka i Nacionalni park »Krka« – Prirodna i kulturna baština, zaštita i razvitak – Zbornik radova/Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. 2007.

– Razvojni prostorni plan, Nacionalni park „Krka“, 1971.Uz dostavu zahtjeva iz točke IX. ove Odluke javnopravna tijela i

drugi sudionici mogu dostaviti i druge dokumente, studije ili radove osim navedenih u stavku 1. ove točke.

Način pribavljanja stručnih rješenja Plana

VIII.

Stručna rješenja izrađuje stručni izrađivač na temelju zahtjeva, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata.

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju

sudjelovati u izradi Plana

15

BUK

IX.

Javnopravna tijela određena posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Plana i drugi sudionici prostora koji sudjeluju u izradi Plana navedena su u sljedećem popisu:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike– Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom– Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora– Uprava za zaštitu prirode– Uprava vodnoga gospodarstva2. Ministarstvo kulture– Uprava za zaštitu kulturne baštine– Konzervatorski odjel u Šibeniku3. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture4. Ministarstvo poljoprivrede– Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije– Uprava za ruralni razvoj– Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju– Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije5. Ministarstvo obrane6. Ministarstvo turizma7. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Šibensko-kninska8. Ministarstvo državne imovine9. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i

spašavanje Šibenik10. Državni hidrometeorološki zavod11. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu12. Javna ustanova »Nacionalni park Krka«13. Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije14. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim

zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije15. Razvojna agencija Šibensko-kninske županije16. Hrvatske šume d.o.o.17. Hrvatske vode– Direkcija– Vodnogospodarski odjel Split18. HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti19. Odašiljači i veze d.o.o.20. Šibensko-kninska županija– Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju– Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove21. Grad Drniš22. Grad Knin23. Grad Skradin24. Grad Šibenik25. Općina Ervenik26. Općina Kistanje27. Općina Promina28. Hrvatske ceste d.o.o.29. Županijska uprava za ceste30. Ceste Šibenik d.o.o.31. HŽ Infrastruktura d.o.o.32. Lučka uprava Šibensko-kninske županije33. Lučka kapetanija Šibenik34. Lučka kapetanija Sisak35. Hrvatska elektroprivreda d.d.– HEP – Proizvodnja d.o.o.– HOPS d.o.o.– HEP – Elektra Šibenik36. HIDRO-WATT d.o.o., Zagreb37. EVN Croatia Plin d.o.o., Zagreb38. Vodovod i odvodnja Šibenik39. Komunalno poduzeće Knin40. Rad d.o.o., Drniš41. Turistička zajednica Šibensko-kninske županije42. Turistička zajednica Grada Drniša43. Turistička zajednica Grada Skradina44. Turistička zajednica Grada Knina45. Turistička zajednica Grada Šibenika46. Šibenska nadbiskupija47. Eparhija Dalmatinska48. Hrvatska gorska služba spašavanja.Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti

i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu Plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, a sve u skladu s člankom 90. Zakona.

U slučaju da se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu Plana dostavit će se objedinjeno.

Po objavi ove Odluke u „Narodnim novinama“ ili na web-stranicama nositelja izrade Plana, u davanje zahtjeva mogu se uključiti i druga javnopravna tijela, odnosno drugi sudionici korisnici prostora, ukoliko za to postoji zakonski temelj.

Planirani rok za izradu Plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu

Plana tijela i osoba određenih posebnim propisima

X.

Rok za dostavu zahtjeva za izradu Plana, sukladno članku 90. stavku 1. Zakona, je 30 dana od dana zaprimanja ove Odluke.

Rok za izradu prijedloga Plana je 90 dana od proteka roka iz stavka 1. ove točke.

Trajanje javnog uvida u prijedlog Plana je 30 dana.Rok za pripremu izvješća o javnoj raspravi je 30 dana.Rok za pripremu nacrta konačnog prijedloga Plana je 30 dana od

proteka roka iz stavka 4. ove točke.Ako se iz objektivnih razloga neki od rokova iz stavaka 1., 2., 3., 4. i

5. ove točke produlji, to se produljenje uz posebno obrazloženje ne smatra protivnim ovoj Odluci.

Izvori financiranja izrade Plana

XI.

Sredstva za izradu i donošenje Plana osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske, razdjelu Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, glavi Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Druga pitanja značajna za izradu nacrta Plana

XII.

U svrhu donošenja ove Odluke, pozivom na odredbu članka 86. stavka 2. Zakona, od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, sukladno odredbi članka 63. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13 i 78/15), pribavljeno je Mišljenje o potrebi provedbe postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Prostorni plan Nacionalnog parka Krka, klase: 351-03/16-04/840, urbroja: 517-06-2-1-2-16-2, od 6. srpnja 2016. godine, a sukladno odredbi članka 48. stavka 6. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13) pribavljeno je Rješenje da je za planirani Prostorni plan Nacionalnog parka Krka obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, klase: UP/I-612-07/16-71/467, urbroja: 517-07-2-2-16-3, od 15. srpnja 2016. godine.

Objava i stupanje na snagu ove Odluke

XIII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: 022-03/17-04/344 Urbroj: 50301-27/20-17-2 Zagreb, 5. listopada 2017.

Predsjednikmr. sc. Andrej Plenković, v. r.

• Prijepis Odluke o izradi prostornog plana Nacionalnog parka „Krka“. Odluka je 6. listopada 2017. objavljena u „Narodnim novinama“ broj 99.

16

UPRAVLJANJE

17

BUK

Vizija razvoja sustava zaštićenih područja Republike Hrvatske – Nacionalni park „Krka“ kao predvodnik trendova

Uvod

Zaštićena područja danas, kao najvažniji, reprezentativni prostori iznimnih prirodnih vrijednosti, predo-dređena su da postanu uzorno uređene prirodne cjeline u kojima će biti uspostavljeni takvi odnosi koji će trajno osigurati sklad između ciljeva očuvanja biološke raznolikosti i okoliša u cjelini i osigurati racionalno korištenje prostora i prirodnih izvora, ali i zadovoljenje potreba društva i, posebno, zajednica u širem okru-ženju, kao važan doprinos njihovu prosperitetu.

U upravljanju zaštićenim područjima RH u velikom su broju dosegnuti ciljevi definirani Stategijom i akcijskim planom zaštite prirode RH, Konvencijom o biološkoj raznolikosti (CBD), Achii ciljevima očuvanja prirode, ali i drugim relevantnim nacionalnim i globalnim programima. Također, uvažavajući IUCN-ove1 kriterije i standardna mjerila uspješnosti u upravljanju zaštićenim područjima, može se ustvrditi kako su u Hrvatskoj u većini njihovih funkcija ostvareni vrijedni i zapaženi rezultati.

Strateški ciljevi razvoja sustava zaštićenih područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: parkovnog sustava RH) definirani su Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske (skraćeno: NSAP). Glavni ciljevi uključuju integralno vrednovanje zaštićenih područja, povećanje kvalitete i učinko-vitosti upravljanja njima i osiguranje aktivne participacije javnosti u planiranju i upravljanju zaštićenim područjima.

U pregledu postignuća koja su u proteklih desetak godina usko vezana za upravljanje zaštićenim po-dručjima u Hrvatskoj treba izdvojiti:

- institucionalno jačanje zaštite prirode na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, sa snažnim pozicionira-njem Državnog zavoda za zaštitu prirode kao središnje stručne institucije za zaštitu prirode, uključujući i funkciju razvoja i unapređenja upravljanja parkovnim sustavom

- uspostavu sustava politika u organiziranju rada javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode

- ratifikaciju i provedbu svih međunarodnih sporazuma iz područja zaštite prirode i uspostavu nacional-noga zakonodavnog okvira u području zaštite prirode usklađenog sa zakonodavstvom Europske unije

- uspješno provođenje velikog broja međunarodnih projekata.

Dodatno je, prema ocjenama WWF-a, potvrđeno da se sustav hrvatskih zaštićenih područja može op-ravdano smatrati učinkovitim u smislu zaštite bioznolikosti,2 pri čemu uspješnost upravljanja uvelike nad-mašuje druga zaštićena područja u široj regiji.

S druge strane, neke recentne analize parkovnog sustava Republike Hrvatske pokazale su da su stvore-ne tek djelomične pretpostavke za njegov daljnji razvoj, pri čemu unapređenje i veću učinkovitost priječe izostanak cjelovite vizije, nestandardizirano upravljanje, slabosti financiranja, sporadične sektorske politike, nagomilani problemi imovinsko-pravne prirode i dr.3 Obilježje sustava je i vrlo nepovoljna struktura rasho-1 IUCN – International Union of Conservation of Nature (Međunarodna organizacija za očuvanje prirode).2 Prema analizi WWF-a, u Hrvatskoj su identificirana ukupno 133 cilja bioraznolikosti; 78 ciljeva (58,6 %) adekvatno je obuhvaćeno zaštićenim područjima, 52 (39,1 %) su identificirana kao praznine a 3 (2,3 %) kao potpune praznine – projekt “Analiza reprezentativnosti zaštićenih područja (Dinaric Arc Ecoregion Gap Analysis)”.3 Vidi “Perspektive razvoja sustava zaštićenih područja u Hrvatskoj” I. Martinića, u: Zbornik radova simpozij “Zaštita prirode u 21

18

da, pri čemu više od 80 % rashoda čine plaće zaposlenika parkova i materijalni troškovi parkovnih ustanova, a manje od 15 % prihoda ulaže se u investicije i programske troškove, uključujući i projekte podupiranja razvoja lokalnih zajednica.4

Prema izvješću iz projekta UNDP-a,5 temeljne se prepreke, kad je rijeĉ o poboljšanju djelotvornog uprav-ljanja parkovnim sustavom RH, odnose na sustavne slabosti u institucionalnom okviru za nacionalna za-štićena područja te na neučinkovitost u upravljanju i pitanja dostatnosti, alociranja i djelotvornosti finan-ciranja nacionalnih zaštićenih područja. U istom se izvješću navodi da ne postoji sveobuhvatan strateški plan za zaštićena područja, nego tek ograničen broj standardiziranih politika i postupaka za usmjeravanje provedbe najboljih primjera u praksi upravljanja. Tako, u određenoj mjeri, devetnaest javnih ustanova tre-nutno funkcionira u međusobnoj neovisnosti, uz ograničenu odgovornost središnjoj vlasti za ispunjavanje nacionalnih i međunarodnih obveza očuvanja prirode.

Prema Martiniću,6 radi daljnjeg razvoja zaštićenih područja RH također je potrebno kontinuirano provo-diti njihovu reviziju, na nacionalnoj razini razviti kriterije i predložiti prioritete za proglašenje novih zaštiće-nih područja, ali i odrediti prioritete za uključivanje hrvatskih zaštićenih područja u globalne mreže kao što su, UNESCO-ov Popis svjetske baštine, UNESCO-ov program rezervata biosfere (MaB), popis međunarodno važnih močvarnih područja (Ramsar), mreža geoparkova (Geoparks) i dr.

Aktualni operativni ciljevi vezani za parkovni sustav odnose se na poboljšanje temeljnih dokumena-ta upravljanja, digitaliziranje granica i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i dr. Tako se kao posebni cilj NSAP-a određuje uspostava reprezentativne i funkcionalne mreže zaštićenih područja, uz prethodnu pro-cjenu zaštićenih područja u skladu s IUCN-ovim kategorijama i analizu njihove reprezentativnosti i funkci-onalnosti kako bi se odredili prioriteti i načini rješavanja problema i otvorenih pitanja.

Vizija razvoja parkovnog sustava RH

Vizija razvoja i većeg doprinosa parkovnog sustava RH uključuje sveobuhvatnost i veću vjerodostojnost u očuvanju prirode, ali i izraženiji utjecaj na održivi razvoj u cjelini. S tim u vezi odlučujući izazovi upravljanja odnose se na još učinkovitiju zaštitu vrsta i staništa, višu razinu prilagodljivog upravljanja, poboljšano pro-storno planiranje i uređenje, te dinamičnije i elastičnije upravljanje prostorom i djelatnostima u zaštićenim područjima.

Važna dimenzija razvoja parkovnog sustava RH vezana je za svijest o tomu da je za učinkovito uprav-ljanje svakim zaštićenim područjem ključno usmjeravati razvoj i podržavati kvalitetu življenja u lokalnim zajednicama unutar granica parkova, ali i u širem okruženju.

U budućnosti će napori u zaštićenim područjima RH biti usmjereni i na uspostavu novih međusektorskih saveza radi vrijednosti i dobrobiti zdravih ekosustava u zaštićenim područjima za potporu ljudskom zdravlju.

Perspektive turističke funkcije zaštićenih područja i nacionalnog parkovnog sustava trebalo bi, u duhu preporuka posljednjeg svjetskog kongresa parkova,7 vezati za načelo „povezivanja ljudi s prirodom“, pri čemu bi prioritet bila ekološka optimizacija organiziranog sustava posjećivanja, utemeljenog na striktnom poštivanju prihvatnih kapaciteta, kao jamstva postizanja veće autentičnosti i kvalitete doživljaja posjetitelja

vijeku”, Žabljak 2011.4 Vidi “Development Prospects of the Protected Areas System in Croatia” Martinića, Sladonje i Zahtile u “Protected Area Management”, InTech, Rijeka, 2012.5 Projektni dokument UNDP-a „PRODOC PIMS 4731: Institutional and financial sustainability of Croatia’s national protected area system“ (hrv. naziv projekta: „Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja Republike Hrvatske“).6 Vidi “Perspektive razvoja sustava zaštićenih područja u Hrvatskoj” I. Martinića, u: Zbornik radova simpozij “Zaštita prirode u 21 vijeku”, Žabljak 2011.7 Sadržano u “Promise of Sydney”, preporuke IUCN World Parks Congress, Sydney, Australia.

UPRAVLJANJE

19

i sprječavanja degradacije zaštićenih područja. Dalje, uvažavajući globalne turističke trendove, zaštićena područja u RH trebaju u budućnosti biti više

nego dosad kreatori i nositelji razvoja specifičnih turističkih programa čiju će osnovu činiti njihovo višed-nevno tematsko posjećivanje ostvareno u partnerstvu s lokalnim stanovništvom kroz smještaj, gastronom-sku ponudu, demonstracije starih zanata i dr. (sl. 1). Za ostvarenje tih perspektiva trebat će pripremiti i usvojiti strategiju razvoja turizma u NP „Krka“, pri čemu će se definiranje strategije obaviti kroz široke kon-zultacije sa svim interesnim skupinama. Ključnim dionicima drže se regionalne i lokalne vlasti, poduzetnički sektor, udruge i lokalno stanovništvo.

Budući razvoj hrvatskog parkovnog sustava treba vezati za traženje „prirodnih rješenja“ u naporima za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, vezano za posljedice i učinke koje one imaju na funkci-oniranje zaštićenih područja. Radi osnaživanja takve vizije, valjalo bi iz znanstvenih i stručnih krugova od nadležnih tijela državne uprave zatražiti uspostavu nacionalnog centra za prilagodbu parkovnog uprav-ljanja klimatskim promjenama.8 Kao najbolje rješenje za takav centar i njegovo administrativno sjedište sugerira se kompleks Eko kampusa “Puljane” u NP „Krka“.

Nacionalna parkovna agencija kao činilac prevladavanja sistemskih i institucionalnih slabosti upravljanja

Zbog svojih ekoloških i društvenih uloga i zadaća, hrvatski parkovni sustav treba stalno težiti višoj razini funkcioniranja. Generatorom unaprjeđenja parkovnog sustava RH trebala bi postati Nacionalna parkovna agencija (NPA), koja bi na nacionalnoj razini bila nositelj jedinstvene parkovne politike i bila odgovorna za zastupanje zajedničkih interesa vezanih za društveno vrednovanje zaštićenih područja, njihovo stabilno financiranje, profesionalizaciju parkovnih funkcija i poslova i pozicioniranje u odnosu na druge sektore, prije svega na turizam, energetiku, poljoprivredu, šumarstvo i promet, ali i za rješavanje otvorenih pravnih pitanja i problema.

Uspostavom NPA, koja bi imala ovlasti definiranja i provedbe strategije i politike parkovnog sustava RH, osiguralo bi se funkcioniranje parkovnih uprava i upravljanje zaštićenim područjima po načelu “one mission, one vision”. To bi automatski osiguralo ujednačenije uvjete funkcioniranja svih jedinica sustava, uz prethodnu racionalizaciju i transformaciju postojećeg parkovnog sustava.

Osim što bi postala središnja „adresa“ čitavog parkovnog sustava, NPA bi osigurala izravnu komunikaciju parkovnog sustava s državnim vlastima (Saborom i Vladom), te drugim državnim institucijama, međuna-rodnim tijelima i organizacijama.

Na razini zaštićenih područja, očekivani ključni dobici uvođenjem NPA bili bi učinkovitije rješavanje imovinsko pravnih-odnosa, sistematizacija radnih i položajnih mjesta u parkovnim ustanovama, daljnja standardizacija upravljačkih procedura, dostatno i stabilno financiranje i dr.

Posebno važna uloga NPA vidi se u redefiniranju koncepta prostornog planiranja, razvoju modela za doprinos zaštićenih područja lokalnim zajednicama i uvođenju diferenciranog modela javnoga financiranja, uključujući i javno-privatno partnerstvo i razvoj sustava koncesija u parkovima.

Konačno, preko NPA trebao bi biti uspostavljen trajni sustav obrazovanja, stručnoga usavršavanja i na-predovanja parkovnog osoblja, što bi stvorilo uvjete za zasluženu bolju društvenu poziciju parkovne struke. Isto tako, na razini NPA razvijali bi se organizacijski i kadrovski kapaciteti za kapitalne projektne aktivnosti u svim zaštićenim područjima, što bi uključilo pripremu projekata za financiranje iz strukturnih fondova EU, pripremu i vođenje investicijskih projekata i provedbu koncesijskih natječaja za turističko-rekreacijske usluge u parkovima.

8 Prije svega se misli na ministarstva nadležna za područja zaštite okoliša i prirode, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede i šumarstva.

BUK

20

Slika 1. Prijedlog tematskih obilazaka hrvatskih zaštićenih područja (Martinić, 2010)

UPRAVLJANJE

21

Poboljšanje održivosti financiranja parkovnog sustava

Perspektiva održivog financiranja parkovnog sustava polazi od pretpostavke da koncept upravlja-nja mora biti oslonjen na jasne financijske mehanizme i diverzificirane novčane izvore, kao što su transferi javnih proračuna, koncesijske i druge naknade, vlastiti prihodi parkovnih uprava i dr. Pritom se svi prihodi od naknada u parkovnom sustavu moraju striktno reinvestirati u očuvanje, održavanje i razvoj sustava.

Uvažavajući karakteristike postojećeg modela financiranja parkovnog sustava RH, potrebno je na stručnim osnovama i s ministarske razine odrediti prag financijske održivosti sustava zaštićenih područja, pri čemu treba uzeti u obzir ne samo njihove izravne i neizravne tržišne vrijednosti, već i netržišne i ne-uporabne koristi, dobrobiti i usluge. Samo takva struktura vrednovanja zaštićenih područja omogućit će sagledavanje njihova značenja, ali i stvarnih troškova njihova funkcioniranja u provedbi primjerene zaštite, očuvanja i razvoja.

NP „Krka“ kao predvodnik trendova

Nacionalni park „Krka“ po svojim je ukupnim rezultatima više od desetljeća pozicioniran na samom vrhu parkovnog sustava Republike Hrvatske. Uvažavajući aktualno stanje hrvatskog parkovnog sustava, ali i glo-balne parkovne trendove, iskorak NP „Krka“ posebno se odnosi na sljedeće:

•integralno vrednovanje i visoku razinu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenog područja kroz pristup u kojemu su provedba i rezultati istraživanja sustavno i usko povezani s podizanjem op-sega i kvalitete očuvanja, ali i kreiranjem novih rješenja u upravljanju i/ili razvoju parkovnih proizvoda i usluga

•višestruki doprinos razvoju lokalnih zajednica, ostvaren kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, an-gažiranje lokalnih operatera za specifične parkovne usluge, kao što su program protupožarnih mjera, brodski prijevoz posjetitelja i dr., uređenje objekata od zajedničkog interesa (parkovnih ispostava, info-centara), poboljšanje lokalne komunalne infrastrukture i dr.

•trajne napore i uočljive rezultate u očuvanju zaštićenog područja i podizanju doživljaja posjetitelja kroz dinamičan razvoj organiziranog sustava posjećivanja, izgrađenog na istraživanjima prihvatnog kapaciteta, pri čemu su ključni elementi jedinstvena shema ulaznih punktova, integrirani model pro-daje ulaznica, sustav internog prijevoza i stalna nastojanja na ekološkom rasterećenju najopterećenijih lokaliteta kroz razvoj i afirmaciju novih itinerara i lokacija posjećivanja

•uključivanje u globalne trendove posjećivanja zaštićenih područja kroz kreativni razvoj parkovne ponude vezan za specifične i sofisticirane senzibilitete posjetitelja koji uključuju razgledavanje izložbi, gledanje festivala i predstava, aktivnu edukaciju, sudjelovanje u autentičnim gastro-etno doživljajima i dr.

Te dosege treba pripisati, prije svega, dobro postavljenom upravljačkom konceptu, kojim su posti-gnute financijska autonomija i visoka razina održivosti upravljanja, ali i kvalitetnoj organizaciji upravljanja. Jedan od imperativa upravljanja NP „Krka“ je očuvanje i prirodnih i kulturnih dobara, za što je bilo potreb-no razviti model funkcionalno-projektnog upravljanja koje podrazumijeva vrlo širok raspon aktivnosti, od vrednovanja, istraživanja i inventarizacije, preko provedbe mjera zaštite, očuvanja i poboljšavanja stanja, do interpretacije, promocije, monitoringa i izvještavanja. Takvim se upravljanjem u NP „Krka“ uvjerljivo štite resursi Parka i osigurava dobra usluga posjetiteljima, pri čemu se jednaka važnost pridaje izvedbi programa očuvanja, provedbi zakona, nadzoru koncesija i obavljanju komercijalnih djelatnosti, ali i kvaliteti informiranja i sigurnosti posjetitelja.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja turizma, izrađena je studija preliminarnih prihvatnih kapacite-ta za posjećivanje, na temelju koje su definirane dnevne kvote posjetitelja u Parku, čime se nastoji osigurati

BUK

22

učinkovitije upravljanje posjetiteljima i spriječiti degradacija parkovnih vrijednosti. Upravo su uspostava sustava i razvoj metodologije za procjenu kapaciteta prihvata posjetitelja, i s tim povezan sustav praćenja, izuzetno važni za NP „Krka“ s obzirom na izražen godišnji rast broja posjetitelja i sve uočljiviju sezonsku preopterećenost pojedinih lokaliteta u Parku.9 Važna je mjera pritom organiziranje novih posjetiteljskih sadržaja na srednjem (Stinice, Roški slap) i gornjem toku rijeke Krke (Burnum, Puljani, Nečven).

NP „Krka“ u odnosu na ostale sudionike nacionalnog parkovnog sustava prednjači po broju zajed-ničkih projekata kojima je uspješno usklađeno funkcioniranje zaštićenog područja s različitim interesima regionalnih i lokalnih uprava a koji su ostvareni kroz javne programe i poduzetničke projekte. Takva se partnerstva temelje na transparentnim uvjetima suradnje i razvitku inovativnih programa kojima se jednako uspješno odgovara na razvojne ciljeve i izazove zaštićenog područja koliko daju važne potpore za zadovo-ljenje društvenih i gospodarskih potreba s kojima se suočavaju lokalne i regionalne zajednice.

Vrlo važan doseg u upravljanju NP „Krka“ bit će njegovo očekivano uvrštenje u Popis svjetske baštine UNESCO-a u bliskoj budućnosti. NP „Krka“ već danas zadovoljava opće i dodatne kriterije UNESCO-ova Popisa svjetske baštine,10 posebno ispunjavanjem uvjeta integriteta, kojemu su najsnažniji argumenti usvo-jen i uspješno proveden Plan upravljanja i dugogodišnja tradicija uspješnog upravljanja, utemeljenoga na dugoročnoj zakonodavnoj i institucionalnoj osnovi.

Zaključci

U suvremenom društvenom kontekstu ulogu i značenje sustava zaštićenih područja Hrvatske treba sa-gledavati jednako kroz ispunjavanje dugoročnih ciljeva očuvanja globalne i nacionalne bioraznolikosti i ekosustavnih procesa kao i kroz doprinose održivom razvoju i jačanju gospodarstava lokalnih zajednica.

U upravljanju zaštićenim područjima Republike Hrvatske u velikom su broju dosegnuti ciljevi definirani Stategijom i akcijskim planom zaštite prirode RH, Konvencijom o biološkoj raznolikosti i Achii ciljevima očuvanja prirode, ali i drugim relevantnim nacionalnim i globalnim programima. Uvažavajući standardna mjerila uspješnosti u upravljanju zaštićenim područjima, može se ustvrditi kako u hrvatskom parkom susta-vu zaštićena područja ostvaruju vrijedne i zapažene rezultate u većini njihovih funkcija.

Kao velike prepreke boljem upravljanju parkovnim sustavom RH u stručnim se analizama navode izo-stanak sveobuhvatnog strateškog plana za zaštićena područja, sustavne slabosti institucionalnih okvira, neučinkovitost u upravljanju i otvorena pitanja vezana za dostatnost, alociranje i djelotvornost financiranja.

Radi daljnjeg razvoja zaštićenih područja RH, potrebno je kontinuirano provoditi njihovu reviziju, na na-cionalnoj razini razviti kriterije i predložiti prioritete za proglašenje novih zaštićenih područja, ali i odrediti prioritete u uključivanju hrvatskih zaštićenih područja u globalne parkovne mreže.

Od nacionalnog parkovnog sustava očekuje se veći doprinos razvoju lokalnih zajednica, što se namje-rava postići poticanjem i razvojem programa koji će kroz održiva rješenja i „win-win“ rezultate uspješno odgovoriti na izazove razvoja zaštićenih područja, ali i na društvene i gospodarske potrebe njihova šireg okruženja.

Vezano za poboljšanje turističke funkcije zaštićenih područja, prioriteti su u optimizaciji organiziranog sustava posjećivanja i postizanju veće autentičnosti i kvalitete doživljaja posjetitelja.

Generatorom unapređenja parkovnog sustava RH trebala bi postati Nacionalna parkovna agencija (NPA), koja bi na nacionalnoj razini bila nositelj jedinstvene parkovne politike i odgovorna za prezentiranje zajedničkih interesa vezanih za društveno vrednovanje zaštićenih područja, njihovo stabilno financiranje, profesionalizaciju parkovnih funkcija i poslova, pozicioniranje u odnosu na druge sektore i druga pitanja.

Postojećim konceptom funkcioniranja NP „Krka“, koji se temelji na funkcionalno-projektnoj organizaciji

9 U 2014. Zabilježeno je 804 411 posjetitelja, uz godišnji rast u odnosu na 2013. od 7 %.10 Criteria for the inclusion of natural properties in the World Heritage List – poglavlje D.

UPRAVLJANJE

23

u provedbi projekata, stvorena je odlučujuća prednost NP „Krka“ u učinkovitosti upravljanja, koja osigurava visoke rezultate u svim područjima upravljanja, pri čemu su u velikom broju i na najvišoj razini izvrsnosti dosegnuti ključni ciljevi zaštićenog područja.

Kao važan predstojeći izazov u upravljanju NP „Krka“ prepoznaje se potreba učinkovita odgovora na izazov očuvanja bioraznolikosti i ekosustavnih usluga kroz uspostavu prilagodljivijeg i elastičnijeg upravlja-nja, prije svega radi smanjenja utjecaja i učinaka klimatskih promjena, ali i sve izraženijeg godišnjeg rasta posjetitelja i posljedica koje on donosi.

Važan impuls u ostvarenju perspektiva upravljanja NP „Krka“ bit će budući prostorni plan, kojim će se urediti prostorna organizacija parkovne infrastrukture i modeli posjećivanja i definirati mogućnosti razvoja dopuštenih komercijalnih djelatnosti u zaštićenom području prema sadržaju, smještaju i obujmu/intenzi-tetu.

Ivan Martinić

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

BUK

24

ZAŠTITA

Najbitniji je doživljaj!Krka – prirodna pozornica za predstave – za teatar

Kako privući posjetitelje u „Krkin teatar“ i pro-dati što više ulaznica? Koje su to organizatorske, upravljačke, menadžerske, znanstvene i umjet-ničke vještine i analitičke, kreativne i praktične sposobnosti da sjajne prirodne darove i darove naslijeđene materijalne i duhovne kulture oboga-te stazama i vidikovcima, ugostiteljskim i trgovač-kim darovima i oduvijek traženim i očekivanim,

biblijski vrijednim, gostoprimstvom i gostolju-bljem (Primi gosta kao Krista)? Sjajni, zanimljivi, uzbudljivi, atraktivni darovi Krke djeluju zavodlji-vo, magnetski privlačno i očaravajuće na posjeti-telje – goste, odane prijatelje i promotore – prave evangeliste Krke.

Kako Krkom unaprijediti vječno željenu viziju sretnog, ugodnog, zabavnog, razdraganog i odu-ševljenog života gostiju i domaćina? Kako ospo-sobiti Krkine poduzetnike, menadžere, vođe s vizi-jom i misijom, s ljubavlju i strašću – oduševljenjem stvaranja, davanja, nuđenja, činjenja i promoviranja života za sve? Sve se to danas uzima za nužni uvjet da bi se došlo do pravih rješenja za budućnost koja se čini dramatičnom, manje izvjesnom.

Prikaz 1. Pravim pričama do osjetila, srca i „džepova“ gostiju

25

BUK

Kako do Krkinih posjetitelja i gostiju – korisni-ka, bez kojih poslovanje nema opstanka, niti ikakva smisla. Kako do lojalnih gostiju bez pravih priča, koje će pobuditi osjetila, umove, maštu i „srca“ Krkinih gostiju – turista, a time i otvoriti njihove „džepove“.

Može se imati najljepšu prirodu, najatraktivnije spomenike materijalne kulture, hotele, apartma-ne, kampove, seoska domaćinstva s pet zvjezdica, ali ako nema pravih ljudi – domaćina koji će svo-jom srdačnošću, ljubavlju, pričama, atraktivnošću uspjeti uvjeriti dovoljan broj gostiju, ništa od bi-znisa – ekonomije doživljaja (doživljaja za goste - posjetitelje, prihoda i zarade). I Albert Einstein je govorio: „Čudna je naša situacija ovdje, na Zemlji.

Svi mi dolazimo na kratak posjet, ne znajući zašto, no čini se da katkad razumijemo svrhu. Međutim, sa stajališta svakodnevnog života, jedno znamo: čovjek je ovdje zbog drugih ljudi.”

Prošlo je vrijeme kada je proizvod kreiran samo da bi ispunio svoju očekivanu fizičku namje-nu, zadovoljio fizičke potrebe i želje. Nuđeni proi-zvodi su najvažniji fizički činitelji brendova pa zato trebaju biti doživljajno zamišljeni i ostvareni. Biti uspješan i razviti snažan brend uz slabo doživljeni proizvod, nemoguće je.

Suvremeni turist uvijek traži i očekuje više, bolje, brže, traži poznate, atraktivne, brendirane destina-cije i proizvode, proizvode poznatih proizvođača, koji su mu prilagođeni karakteristikama, kvalite-

Prikaz 2. „Malim tajnama“ do vrhunskog brenda Vegete

26

tom, stilom, pakiranjem, veličinom, dodatnim uslu-gama i garancijama.

Obrazovani, educirani, informirani turisti 21. stoljeća ne opredjeljuje se za neku destinaciju samo zbog njezinih hotela, apartmana, kampova, zbog ljepote krajolika i kulturnih spomenika, već prije svega zbog osobitih doživljaja: zabave, rekre-acije, ekologije, uzbuđenja, avantura, ugodnih pri-ča, emocionalnog i duhovnog raspoloženja, sve-ga za pamćenje i pričanje rođacima, prijateljima, poznanicima i drugima. Pritom je važno kakvo je emocionalno raspoloženje, a priče su „dizajnirana ambalaža doživljaja“, one su bitne za pamćenje.

Vegeta pričom do najvrjednijeg hrvatskog brenda

Nakon što je nekoliko godina, uz uobičajene marketinške (proizvodno-prodajno-promotivne) alate, stagnirala prodaja Vegete, u Podravki je po-stavljeno pitanje: Što uraditi da se krene s „mrtve točke“? I rodila se ideja – priča: „Male tajne …“

Vegetina promotivna emisija na HTV-u „Male tajne velikih majstora kuhinje“ nastala je su 1974. godine. S vremenom se pretvorila u legendarni se-rijal hrane, zabave i druženja, „uvijek sa srcem“.

Svaka emisija serijala temeljito je pripremana. Bila je to maksimalna aktivnost svih ljudi brojnog Vegetina tima, sve dok se ne bi došlo do savršen-stva. Timski rad uz Vegetu razvio je duh pravog, snažnog obiteljskog stola.

Priče „Male tajne...” istaknule su ulogu domaći-ce u obitelji i educirale ih kako uz pomoć Vegete mogu pripremiti bogato i ukusno jelo svojoj obite-lji. I domaćice su uzvratile Vegeti na najbolji način – postale su ne samo lojalne korisnice Vegete, nego i njeni pravi „evangelisti“.

Doživljaj za pamćenje rodnog mjesta Williama Shakespearea

Predivan gradić Statford-upon-Avon rodno je mjesto velikog pisca Williama Shakespearea. Rijetki

su turisti bili njegovi gosti sve dok nije primijenjen novi koncept ekonomije doživljaja Shakespeareova rodnog mjesta, grada koji gostima pruža dojmljive doživljaje stare Engleske. U svrhu sjajnog doživljaja i čast velikog dramatičara, u Statford-upon-Avon priređuju se kazališne predstave, obilazi rodna kuća, razgledava materijalna i duhovna ostavština i uživo se uči dio engleske povijesti. To neizostavno prati englesko gostinsko iskustvo – otići na čaj u tradicionalnu čajanu.

Cjelodnevni boravak u Statford-upon-Avon pruža nezaboravno iskustvo – sjajne doživljaje za pamćenje i prenošenje bližim i daljim rođacima, prijateljima i poznanicima, ali i potrebu vraćanja „po još“.

Novi koncept ekonomije doživljaja Shakespe-areova rodnog mjesta zrcali osjećaje koji su doi-sta važni gostima. Turisti danas sve manje kupuju predmete, a sve se više okreću pamtljivim doživlja-jima – turizmu sjajnih doživljaja.

„Carstvo aarevima“ – Burnum carskim doživljajima

Stoljeća i mileniji prolaze, ljudi se sele, jedni se iseljavaju, drugi naseljavaju. Sele se plemena, na-rodi, religije, vlasti, vojske, kraljevi, carevi, a s njima i poznate i nepoznate istine i manje istinite priče i legende, na neki način zanimljive suvremenom čo-vjeku – gostu, turistu i domaćinu.

Uvođenje povijesti i kulture, ilirske, antičke, srednjovjekovne i suvremene, u ponudu NP „Krka“ važno je strateško opredjeljenje za bogatstvo cje-logodišnje ponude, za širenje ponude na čitav pro-stor Parka, za veće prihode i veću zaposlenost u Parku, u naseljima i gradovima uz njega i za pro-mociju i brendiranje Šibensko-kninske županije.

Strateško opredjeljenje i operativno aktiviranje i brendiranje kulture „Carstvo careva“ od Vespazi-jana do Franje Josipa I., svojim bi „čudom“ očaralo turistički svijet „carske“ Krke.

„Carstvo Carevima“ – Burnum carskim doživlja-jima poruka je kreatorima ponude NP „Krka“, na-selja i gradova uz Krku, da uz arheološke ostatke

ZAŠTITA

27

rimskog logora i amfiteatra i Manojlovačkog vidi-kovca ožive „carske priče“ – atraktivnost života i posjećivanja ovih prostora. Gostima treba pružiti nezaboravne doživljaje antičke i srednjovjekovne kulture, koja su na ovim prostorima živjele i razvi-jale se i u jednom se povijesnom razdoblju urušile?

Turisti će gledati, slušati, mirisati, okušati, opi-pati, osjetiti, doživjeti radosti i muke rimskih careva i carica, carske svite, vojskovođa, vojnika, ratnika, svećenika, robova, zabavljača, žonglera, plesačica, bakljonoša, vračara, kovača, keramičara, obućara, pisara, slikara, frizera, šminkera, šetača i šetači-ca, probati rimsku kuhinju, rimske delicije, slušati zvukove harfe, fanfara, bubnjeva, gledati zabav-no-sportske programe, u amfiteatru i oko njega. Sve bi to bilo odista uzvišeno i jedinstveno.

Za uspjeh je nužan integralni pristup, stavljanje u funkciju svih darova: prirode, materijalne i du-hovne kulture, ugostiteljstva i trgovine, te gostin-stva – gostoprimstva i gostoljublja domaćina.

Pred sudionicima, kreatorima, animatorima, iz-vršiteljima ponude „carstvo carevima“ – Burnum carskim doživljajima, pred zaposlenicima NP „Krka“ i svim stanovnicima, domaćinima Šibensko-knin-ske županije, odista je veliki izazov: kako probuditi i zadržati interes, probuditi potrebe i želje, zado-voljiti očekivanja, obradovati i oduševiti emocije i duh stalnih i potencijalnih gostiju?

Razvijati „carstvo“ doživljaja za „Krkine“ zapo-slenike znači živjeti s ljubavlju i strašću s gostima, te iskreno i pošteno graditi osobni status i ugled kod gostiju. Gosti to oduvijek umiju cijeniti. Ljudi

Prikaz 3. Sustav djelovanja činitelja Šibensko-kninske županije na doživljaje gostiju

BUK

28

gotovo uvijek znaju odabrati onoga s kim ih ne-što povezuje, pa upravo od njega žele čuti najbolju priču, vidjeti najljepšu sliku, boraviti u njegovoj de-stinaciji, doživjeti najbolje trenutke i zato se vratiti „po još“.

Svima je ideal živjeti život bogatiji i smisleniji, poviješću, sadašnjošću i budućnošću, a zadovoljni i sretni ljudi, zaposlenici NP „Krka“ i građani Šiben-sko-kninske županije, uvijek će bolje izvršavati po-slovne zadatke i bolje se odnositi prema gostima, uz biblijsko načelo: „Čast je častiti“.

Poduzetnici u turizmu koji su shvatili snagu emocija i duha u ljudskom ponašanju razvijaju osjetilno-emocionalnu-doživljajnu ekonomiju radi svog ugleda kao ponuđača i destinacije, ali prije svega zbog sjajnih doživljaja i ugleda svojih gosti-ju, koji time osiguravaju veći prihod i zaradu.

Zaključno: ugled, brend, tržišna pozicija NP „Krka“ i Šibensko-kninske turističke destinacije bit će u sinergijskoj moći utjecaja svih darova – priro-de, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine i gostinstva, te svih marketinških činite-lja: proizvoda, usluga, atrakcija, događanja, cijena, prodaje, promocije, odnosa, procesa i progresa – na sva osjetila i emocije svojih gostiju.

Petar Gardijan

ZAŠTITA

29

BUK

Projekt EcoSUSTAINNacionalni park „Krka“ sudjeluje, kao jedan od

partnera, u provedbi projekta EcoSUSTAIN – „Eco-logical sustainable Governance of Mediterranean protected Areas via improved Scientific, Techni-cal and Managerial Knowledge Base“. Projekt se financira iz EU programa Interreg Mediterranean 2014-2020 i u njemu, uz NP „Krka“, sudjeluju pred-stavnici Italije, Grčke, Španjolske i NP „Una“ iz BiH. Predviđeno trajanje projekta je 30 mjeseci: počeo je 1. studenoga 2016. a trajat će do 30. travnja 2019. godine.

Glavni cilj projekta je očuvanje vodenih ekosu-stava na odabranim lokacijama i bolje upravljanje njima. Na području NP „Krka“ odabrano je Visovač-ko jezero, vrlo osjetljiv i referentni ekosustav. Osim toga, cilj projekta je i postizanje održivog rasta na području Mediterana poboljšanim upravljanjem i postizanjem integrirane međunarodne suradnje u upravljanju zaštićenim područjima, što će se posti-ći jačanjem kapaciteta za takvo upravljanje, jača-njem baze znanja i poboljšanom praksom.

Povećanje kapaciteta za upravljanje i umrežava-nje relevantnih tijela nadležnih za upravljanje za-štićenim područjima postići će se provedbom ak-tivnosti za jačanje kapaciteta i pilot-implementaci-jom inovativne tehnologije za monitoring kvalitete vode temeljene na ICT-u. Inovativne i održive teh-nologije i alati, kao rezultati ovog projekta, omo-gućit će upravljačkim tijelima zaštićenih područja poboljšano očuvanje bioraznolikosti i prirodnog ekosustava zaštićenog područja.

Replikacijom aktivnosti i rezultata (transferom znanja i tehnologije) počet će u okviru projekta a njihova održivost i prijenos nakon projekta za-jamčeni su stvaranjem suradničkih mreža između partnera.

Tijekom projekta predviđen je čitav niz aktivno-sti (Work packages – WP) koje bi trebale dovesti do:

- poboljšanog očuvanja zaštićenih područja direktnim sudjelovanjem nadležnih instituci-ja u projektnim aktivnostima

- povećanja kapaciteta upravljanja peterim zaštićenim područjima na Mediteranu po-većanjem razvoja integrirane metodologije upravljanja i umrežavanja, kao i implemen-tacijom visoke tehnologije u sustav nadzo-ra kvalitete voda koji će se razviti u sklopu projekta.

Projekt će generirati jačanje integriranog me-nadžmenta, suradnje i umrežavanja između zašti-ćenih područja, kao i znatna poboljšanja u monito-ringu i upravljanju vodama, što će rezultirati boljim očuvanjem kvalitete voda.

Sudjelovanjem u ovom projektu i implemeti-ranjem novih tehnologija NP „Krka“ želi ostvariti provođenje što boljeg i kvalitetnijeg monitoringa kvalitete voda. U ovom pilot-projektu plutajuća bova sa senzorima bit će postavljena na Visovač-kom jezeru. Odabrani senzori pratit će u realnom vremenu određene parametre potrebne za odre-đivanje kvalitete vode. Podaci će se dobivati u re-alnom vremenu, što će omogućiti pravovremenu reakciju na sve promjene, realne ili potencijalne, koje narušavaju kvalitetu vode.

Istovremeno ćemo moći, prateći rad postavlje-ne bove, poslati ostalim korisnicima povratne in-formacije o korisnosti, potencijalnim poboljšanji-ma i dodatnoj funkcionalnosti monitoring sistema. Isto tako, prvi put moći ćemo razmijeniti podatke s ostalim zaštićenim područjima na Mediteranu, zajedno pratiti promjene i stvoriti kvalitetnu bazu podataka. Uime Parka u projektu sudjeluje Odsjek za zaštitu voda.

Gordana Goreta

30

ZAŠTITA

31

BUK

Tijekom 2007. i 2008. godine istraživači Hrvat-skog mikološkog društva proveli su prvo sustavno istraživanje bioraznolikosti gljiva iz odjeljaka As-comycota (askomiceti) i Basidiomycota (bazidio-miceti) na području Nacionalnog parka „Krka“. Na području Parka zabilježeno je ukupno 140 gljivljih vrsta, uključujući i rezultate tri ranija mikološka istraživanja (1997., 2002. i 2005.), od kojih je šest strogo zaštićeno i nalazi se na Crvenom popisu gljiva Hrvatske. Ovim istraživanjem pronađeno je i 37 vrsta novih za bioraznolikost Hrvatske (zabi-lježene su po prvi put za područje Hrvatske), od čega i nekoliko potencijalno novih vrsta za zna-nost. Istraživanje je provedeno na 11 lokaliteta, te je obuhvatilo različita staništa: riparijske šume, šume alepskog bora, šume hrasta medunca, zim-zelene šume i makije, različite travnjake, močvarnu vegetaciju, sedrene barijere, prirodne slatkovodne obalne zone i dr. Prilikom istraživanja askomiceta posebna pažnja bila je usmjerena na nešumska staništa, pogotovo na rubne zone vodenih stani-šta uz rijeku Krku. Zbog trajne vlage i prisutnosti organskih ostataka, očuvana sedrena slapišta osi-guravaju čitav niz različitih mikrostaništa na kojima je pronađen veći broj vrsta askomiceta.

U dva navrata tijekom 2008. g. na staroj sedrenoj barijeri na području Skradinskog buka pronađena su plodišta gljiva iz roda dlakavičarki (Tricharina). Nakon provedene mikroskopske analize ustano-vilo se da taj nalaz vrlo vjerojatno pripada još do tada neopisanoj vrsti za znanost. Prema recentnoj mikološkoj literaturi, najsličnija tom neobičnom nalazu jest vrsta japanska dlakavičarka (Tricharina japonica), zabilježena do danas samo na području Japana i Švicarske, na pjeskovitim tlima obala te-kućica. Nakon analize tipskog materijala japanske dlakavičarke jasno su definirane razlike od novo-pronađene vrste iz roda Tricharina koja je opisana pod imenom Tricharina tophiseda I. Kušan & Mato-čec. Znanstveni rad objavljen je u taksonomskom časopisu Phytotaxa: Kušan, I., Matočec, N., Mešić, A., Tkalčec, Z. (2015) Tricharina tophiseda – a new species from Croatia, with a revision of T. japoni-ca (Pyronemataceae, Pezizales), Phytotaxa 221(1):

35‒47. Tipski uzorak pohranjen je u Hrvatskom na-cionalnom fungariju (CNF) Hrvatskog mikološkog društva u Zagrebu.

Plodišta vrste Tricharina tophiseda sjedeća su, plitko čaškasta do plosnata, 4,5-11 mm u promjeru. Himenij je svijetlonarančaste boje, rijetko s ružiča-sto bijelom nijansom, narančasto sivkast u sredini. Margina (rub plodišta) jasno je izražena, uspravna ili potpuno izvijena prema supstratu, prekrivena gustim crveno smeđim dlačicama. Vanjska površi-na plodišta prekrivena je kraćim i svjetlijim dlačica-ma. Plodišta su pronađena na staroj, trajno vlažnoj sedrenoj barijeri u riparijskoj vegetaciji s topola-ma (Populus sp.), jasenom (Fraxinus angustifolia), smokvama (Ficus carica) i platanama (Platanus sp.).

Nova vrsta gljive za znanost pronađena u NP „Krka“ – sedrina dlakavičarka (Tricharina tophiseda)

Slika 1. Plodišta vrste Tricharina tophiseda (Foto: N. Matočec)

32

Sedrena barijera bila je prekrivena mahovinama i sitnim biljnim ostacima. Lokalitet u Nacionalnom parku „Krka“ na kojem je sedrina dlakavičarka pro-nađena još uvijek je jedino poznato nalazište te vr-ste u svijetu. Svaki daljnji nalaz odnosno, otkriveni lokalitet pridonijet će zaštiti te vrste, ali i poznava-nju njezine ekologije i rasprostranjenosti. Danas je u rodu Tricharina poznato (prihvaćeno) 14 svojti. Vrste unutar toga roda nemoguće je identificirati isključivo na temelju makromorfoloških svojstava, već je nužna mikroskopska obrada i analiza sva-kog prikupljenog nalaza. Prema klasičnoj literaturi, sve poznate vrste žive kao saprotrofi (saprobionti), odnosno razlagači mrtve ogranske tvari. Plodišta se mogu pronaći na tlu, zgarištima i trulim biljnim ostacima. Jedino je vrsta Tricharina tophiseda pro-

nađena na sedri. Najnovije molekularne analize otkrivaju da neke vrste iz roda Tricharina žive i kao endofitski organizmi, tj. njihov micelij živi unutar živog tkiva biljnih domaćina (npr. čempresa, boro-vica, tise, masline, pistacije i dr.).

Mediteransko područje, na kojem se nalazi i Na-cionalni park „Krka“, spada u mikološki najslabije istražena područja u Hrvatskoj. Velika raznolikost i mozaičnost staništa jedna je od važnih značajki čitavog mediteranskog pojasa. Tako i unutar grani-ca samog Nacionalnog parka nalazimo veliki broj različitih staništa mozaično raspoređenih na vrlo malom prostoru. S velikom sigurnošću možemo tvrditi da gljive raznolikošću vrsta i životnih strate-gija čine iznimno važan dio ukupne bioraznolikosti toga područja. Neki tipovi staništa važni za gljive koji spadaju među ekološki i krajobrazno najvred-nije dijelove Nacionalnog parka „Krka“ općenito su jako ugroženi u Hrvatskoj, ali i u Europi. To se prije svega odnosi na sedrena slapišta i prirodne obale slatkih voda s pripadajućom riparijskom šu-mom veće starosti, ali i na druge tipove šuma veće starosti, kao što su npr. submediteranske hrastove šume.

Ivana Kušan i Neven Matočec

Slika 2. Sedrena barijera na kojoj je pronađena Tricharina top-hiseda (Foto: N. Matočec)

PRIRODNA BAŠTINA

33

BUK

Popis ptica Nacionalnog parka „Krka“

34

Rijeka Krka sa svojom bogatom faunom dar je prirode čovjeku, a ptice, kao jedinstvena skupina kralježnjaka, čine važan dio njezine ukupne biološ-ke raznolikosti. Unatoč tomu, ptice su, zbog utje-caja čovjeka na okolna kopnena i vodena staništa rijeke Krke (onečišćenja, promjene staništa, inten-zivne poljoprivrede i lova i krivolova), danas ugro-žena skupina kralježnjaka.

Prvi sporadični podaci o sastavu ornitofaune šire okolice rijeke Krke nalaze se u radovima objavlje-nim u prvoj polovici 20. st. Najobuhvatniji rad, pod naslovom “Ornitofauna okolice Šibenika”, napisao je Krpan sedamdesetih godina 20. stoljeća. U njemu navodi 163 vrste, čija je primijenjena vrijednost, na-žalost, umanjena zbog nedostatka točnih naznaka nalaza pojedinih svojta. Sustavna istraživanja ptica proveo je, na inicijativu JU NP “Krka”, Zavod za or-nitologiju HAZU u razdoblju od 1987. do 1989., a njihovu reviziju od 2002. do 2004. godine. U istra-živanjima 80-ih godina zabilježena je ukupno 221

Tablica 1. Popis ptica Nacionalnog parka „Krka“

Popis ptica Nacionalnog parka „Krka“

vrsta ptica jer su u popis uvrštene i vrste sa šireg područja Šibenika. Revizijom tih istraživanja, zbog promjene granice NP “Krka” 1997., iz prethodnog popisa isključene su 24 vrste koje se nalaze u okolici Šibenika ili na području izvan nove granice Parka, a dodano je 14 novih, te je novi popis sadržavao 211 vrsta. Za potrebe stručno-popularne publikacije Ptice Nacionalnog parka „Krka“ G. Lukača, S. Vuj-čića-Karla, W. Stanija i D. Marguša, tiskane 2015., provedena su dodatna istraživanja ptica. Uvažava-jući sve do tada poznate i provjerene podatke iz literature, na širem područje NP „Krka“ zabilježeno je 226 ptičjih vrsta. Godine 2017. u sklopu projek-ta „Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodo-va Aquila i Hieraaetus na području Nacionalnog parka ‘Krka’“ G. Sušić i D. Marguš u kanjonu iznad Roškog slapa promatrali su patuljastog orla (Hie-raaetus pennatus) i eju livadarku (Circus pygargus), nove vrste u Parku, pa se tim nalazima broj popeo na 228 ptičjih vrsta.

35

BUK

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

1 Gavia arctica (Linnaeus, 1758) crnogrli plijenor Gaviidae Gaviiformes2 Podiceps auritus Linnaeus, 1758 ušati gnjurac

Podicipedidae Podicipediformes 3 Podiceps cristatus (Linnaeus, 1758) ćubasti gnjurac4 Podiceps grisegena (Boddaert, 1783) riđogrli gnjurac5 Podiceps nigricollis Brehm, C. L., 1831 crnogrli gnjurac 6 Tachybaptus ruficollis (Pallas, 1764) mali gnjurac7 Phalacrocorax aristotelis (Linnaeus, 1761) morski vranac

Phalacrocoracidae Pelecaniformes8 Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758) veliki vranac9 Microcarbo pygmaeus (Pallas, 1773) mali vranac10 Ardea alba (Linnaeus, 1758) velika bijela čaplja

ArdeidaeCiconiiformes

11 Ardea cinerea Linnaeus, 1758 siva čaplja12 Ardea purpurea Linnaeus, 1766 čaplja danguba13 Ardeola ralloides (Scopoli, 1769) žuta čaplja14 Botaurus stellaris (Linnaeus, 1758) bukavac15 Egretta garzetta (Linnaeus, 1766) mala bijela čaplja16 Ixobrychus minutus (Linnaeus, 1766) čapljica voljak17 Nycticorax nycticorax (Linnaeus, 1758) gak18 Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 žličarka Threskiornithidae19 Anas acuta Linnaeus, 1758 patka lastarka

Anatidae Anseriformes

20 Anas crecca Linnaeus, 1758 patka kržulja21 Anas penelope Linnaeus, 1758 patka zviždara22 Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 divlja patka23 Anas querquedula Linnaeus, 1758 patka pupčanica24 Anas strepera Linnaeus, 1758 patka kreketaljka25 Spatula clypeata Linnaeus, 1758 patka žličarka26 Aythya ferina (Linnaeus, 1758) glavata patka27 Aythya fuligula (Linnaeus, 1758) krunata patka28 Aythya marila (Linnaeus, 1761) patka crninka29 Aythya nyroca (Güldenstädt, 1770) patka njorka30 Netta rufina (Pallas, 1773) patka gogoljica31 Bucephala clangula (Linnaeus, 1758) patka batoglavica32 Melanitta fusca (Linnaeus, 1758) patka kulašica33 Mergellus albellus (Linnaeus, 1758) bijeli ronac34 Mergus serrator Linnaeus, 1758 mali ronac35 Mergus merganser Linnaeus, 1758 veliki ronac36 Anser albifrons (Scopoli, 1769) lisasta guska37 Anser anser (Linnaeus, 1758) divlja guska38 Cygnus cygnus (Linnaeus, 1758) žutokljuni labud39 Cygnus olor (Gmelin, 1789) crvenokljuni labud

36

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

40 Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758) jastreb

Accipitridae

Falconiformes

41 Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) kobac42 Buteo buteo (Linnaeus, 1758) škanjac43 Buteo rufinus (Cretzschmar, 1829) riđi škanjac44 Pernis apivorus (Linnaeus, 1758) Honey Buzzard škanjac osaš45 Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) suri orao46 Aquila clanga Pallas, 1811 orao klokotaš47 Hieraaetus pennatus (Gmelin, 1788) patuljasti orao48 Aquila fasciata (Vieillot, 1822) prugasti orao49 Circaetus gallicus (Gmelin, 1788) zmijar50 Gyps fulvus (Hablizl, 1783) bjeloglavi sup51 Neophron percnopterus (Linnaeus, 1758) crkavica52 Circus aeruginosus (Linnaeus, 1758) eja močvarica53 Circus pygargus (Linnaeus, 1758) eja livadarka54 Circus cyaneus (Linnaeus, 1766) eja strnjarica55 Pandion haliaetus (Linnaeus, 1758) bukoč Pandionidae56 Falco naumanni Fleischer, 1818 bjelonokta vjetruša

Falconidae

57 Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 vjetruša58 Falco vespertinus Linnaeus, 1766 crvenonoga vjetruša59 Falco biarmicus Temminck, 1825 krški sokol60 Falco columbarius Linnaeus, 1758 mali sokol61 Falco peregrinus Tunstall, 1771 sivi sokol62 Falco subbuteo Linnaeus, 1758) Hobby sokol lastavičar

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

63 Alectoris graeca (Meisner, 1804) jarebica kamenjarka

Phasianidae Galliformes64 Coturnix coturnix (Linnaeus, 1758) prepelica65 Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 fazan66 Perdix perdix (Linnaeus, 1758)) Grey Partridge trčka

37

67 Fulica atra Linnaeus, 1758 liska

RallidaeGruiformes

68 Gallinula chloropus (Linnaeus, 1758) mlakuša69 Porzana parva (Scopoli, 1769) siva štijoka70 Porzana porzana (Linnaeus, 1766) riđa štijoka71 Porzana pusilla (Pallas, 1776) mala štijoka72 Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 kokošica73 Grus grus (Linnaeus, 1758) ždral Gruidae74 Tetrax tetrax (Linnaeus, 1758) mala droplja Otididae75 Himantopus himantopus (Linnaeus, 1758) vlastelica Recurvirostridae

Charadriiformes

76 Burhinus oedicnemus (Linnaeus, 1758) ćukavica Burhinidae77 Charadrius dubius Scopoli, 1786 kulik sljepčić

Charadriidae78 Charadrius morinellus (Linnaeus, 1758) šareni kulik79 Vanellus vanellus (Linnaeus, 1758) vivak80 Philomachus pugnax (Linnaeus, 1758) pršljivac

Scolopacidae

81 Gallinago gallinago (Linnaeus, 1758) šljuka kokošica82 Gallinago media (Latham, 1787) šljuka livadarka83 Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 šljuka84 Actitis hypoleucos (Linnaeus, 1758) mala prutka85 Tringa erythropus (Pallas, 1764) crna prutka86 Tringa glareola Linnaeus, 1758 prutka migavica87 Tringa nebularia (Gunnerus, 1767) krivokljuna prutka88 Tringa ochropus Linnaeus, 1758 crnokrila prutka89 Tringa totanus (Linnaeus, 1758) crvenonoga prutka90 Stercorarius parasiticus (Linnaeus, 1758) kratkorepi pomornik Stercorariidae91 Chroicocephalus ridibundus (Linnaeus, 1766) riječni galeb

Laridae92 Larus canus Linnaeus, 1758 burni galeb93 Larus fuscus Linnaeus, 1758 tamnoleđi galeb94 Larus michahellis Naumann, J. F., 1840 galeb klaukavac95 Hydrocoloeus minutus (Pallas, 1776)) Little Gull mali galeb96 Sterna hirundo Linnaeus, 1758 obična čigra

Sternidae97 Chlidonias hybridus (Pallas, 1811) bjelobrada čigra98 Chlidonias leucopterus (Temminck, 1815) bjelokrila čigra99 Chlidonias niger (Linnaeus, 1758) crna čigra

38

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

100 Columba livia Gmelin, 1789 divlji golub

Columbidae Columbiformes101 Columba oenas Linnaeus, 1758 golub dupljaš102 Columba palumbus Linnaeus, 1758 golub grivnjaš103 Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838) gugutka104 Streptopelia turtur (Linnaeus, 1758) grlica105 Cuculus canorus Linnaeus, 1758 kukavica Cuculidae Cuculiformes106 Tyto alba (Scopoli, 1769) kukuvija

Tytonidae Strigiformes107 Athene noctua (Scopoli, 1769) sivi ćuk108 Bubo bubo (Linnaeus, 1758) ušara109 Otus scops (Linnaeus, 1758) ćuk110 Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 leganj Caprimulgidae Caprimulgiformes111 Apus apus (Linnaeus, 1758) crna čiopa

Apodidae Apodiformes112 Tachymarptis melba (Linnaeus, 1758) bijela čiopa113 Apus pallidus (Shelley, 1870) smeđa čiopa114 Alcedo atthis (Linnaeus, 1758) vodomar Alcedinidae

Coraciiformes115 Merops apiaster Linnaeus, 1758 pčelarica Meropidae116 Upupa epops Linnaeus, 1758 pupavac Upupidae117 Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) crna žuna

Picidae Piciformes

118 Picus canus Gmelin, 1788 siva žuna119 Picus viridis Linnaeus, 1758 zelena žuna120 Dendrocopos major (Linnaeus, 1758) veliki djetlić121 Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) crvenoglavi djetlić122 Dendrocopos minor (Linnaeus, 1758) mali djetlić123 Jynx torquilla Linnaeus, 1758 vijoglav

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

39

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

100 Columba livia Gmelin, 1789 divlji golub

Columbidae Columbiformes101 Columba oenas Linnaeus, 1758 golub dupljaš102 Columba palumbus Linnaeus, 1758 golub grivnjaš103 Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838) gugutka104 Streptopelia turtur (Linnaeus, 1758) grlica105 Cuculus canorus Linnaeus, 1758 kukavica Cuculidae Cuculiformes106 Tyto alba (Scopoli, 1769) kukuvija

Tytonidae Strigiformes107 Athene noctua (Scopoli, 1769) sivi ćuk108 Bubo bubo (Linnaeus, 1758) ušara109 Otus scops (Linnaeus, 1758) ćuk110 Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 leganj Caprimulgidae Caprimulgiformes111 Apus apus (Linnaeus, 1758) crna čiopa

Apodidae Apodiformes112 Tachymarptis melba (Linnaeus, 1758) bijela čiopa113 Apus pallidus (Shelley, 1870) smeđa čiopa114 Alcedo atthis (Linnaeus, 1758) vodomar Alcedinidae

Coraciiformes115 Merops apiaster Linnaeus, 1758 pčelarica Meropidae116 Upupa epops Linnaeus, 1758 pupavac Upupidae117 Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) crna žuna

Picidae Piciformes

118 Picus canus Gmelin, 1788 siva žuna119 Picus viridis Linnaeus, 1758 zelena žuna120 Dendrocopos major (Linnaeus, 1758) veliki djetlić121 Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) crvenoglavi djetlić122 Dendrocopos minor (Linnaeus, 1758) mali djetlić123 Jynx torquilla Linnaeus, 1758 vijoglav

Br. Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Porodica Red

124 Alauda arvensis Linnaeus, 1758 poljska ševa

Alaudidae

Passeriformes

125 Calandrella brachydactyla (Leisler, 1814) kratkoprsta ševa126 Galerida cristata (Linnaeus, 1758) kukmasta ševa127 Lullula arborea (Linnaeus, 1758) ševa krunica128 Melanocorypha calandra (Linnaeus, 1766) velika ševa129 Delichon urbicum (Linnaeus, 1758) piljak

Hirundinidae130 Cecropis daurica (Laxmann, 1769) pećinska lastavica131 Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769 hridna lastavica132 Hirundo rustica Linnaeus, 1758 lastavica133 Riparia riparia (Linnaeus, 1758) bregunica134 Anthus campestris (Linnaeus, 1758) primorska trepteljka

Motacillidae

135 Anthus pratensis (Linnaeus, 1758) livadna trepteljka136 Anthus spinoletta (Linnaeus, 1758) planinska trepteljka137 Anthus trivialis (Linnaeus, 1758) prugasta trepteljka138 Motacilla alba Linnaeus, 1758 bijela pastirica139 Motacilla cinerea Tunstall, 1771 gorska pastirica140 Motacilla flava Linnaeus, 1758 žuta pastirica141 Cinclus cinclus (Linnaeus, 1758) vodenkos Cinclidae142 Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758) palčić Troglodytidae143 Prunella modularis (Linnaeus, 1758) sivi popić Prunellidae144 Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758) crvendać

Muscicapidae

145 Luscinia megarhynchos Brehm, C.L., 1831 slavuj146 Phoenicurus ochruros (Gmelin, 1774) mrka crvenrepka147 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758 šumska crvenrepka148 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 smeđoglavi batić149 Saxicola rubicola (Linnaeus, 1766) crnoglavi batić150 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 španjolska bjeloguza151 Oenanthe melanoleuca (Gűldenstädt, 1775) primorska bjeloguza152 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758 sivkasta bjeloguza153 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766 kamenjar154 Monticola solitarius (Linnaeus, 1758) modrokos155 Ficedula albicollis Temminck, 1815 bjelovrata muharica156 Ficedula hypoleuca Pallas, 1764 crnoglava muharica157 Muscicapa striata Pallas, 1764 muharica158 Turdus merula Linnaeus, 1758 kos

Turdidae159 Turdus iliacus Linnaeus, 1766 mali drozd160 Turdus philomelos Brehm, 1831 drozd cikelj161 Turdus pilaris Linnaeus, 1758 drozd bravenjak162 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758 drozd imelaš

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

Uvod

Kad je riječ o zaštićenim područjima priro-de, zbog njihove važnosti i mnogostrukih funkcija, najveći se naglasak stavlja, osim na uspostavljanje, na upravljanje. Tako se danas širom svijeta drži da se ciljevi zaštićenoga područja ispunjavaju jedino uspješnim upravljanjem, pri čemu se koordinaci-jom različitih djelatnosti parkovnih uprava nasto-ji postići trajno usklađeno funkcioniranje i razvoj zaštićenoga područja. Pritom je potvrđeno da tek učinkovito upravljanje međusobno povezanim za-štićenim područjima osigurava postizanje ključnih ciljeva očuvanja prirode i društvenog razvitka u cjelini.

Upravljanje predstavlja veliki izazov i zadaću imajući na umu da koncept i uspješnost upravlja-nja utječu na sve – od zaštite prirode i očuvanja kulturne baštine, preko upravljanja posjetiteljima i njihova zadovoljstva, do razine javne potpore i uključivanja lokalnih zajednica, ali i na cijene ne-kretnina, broj i vrstu poduzetničkih djelatnosti ve-zanih za zaštićena područja i dr.

Stalna poboljšanja u upravljanju znatno doprinose jačanju sustava zaštićenih područja u mnogim državama. Potvrđeno je to i u Hrvatskoj, gdje je, prema ocjenama WWF-a, utvrđeno da se sustav zaštićenih područja može opravdano sma-trati učinkovitim u smislu zaštite bioznolikosti.1

1 Prema analizi WWF-a, u Hrvatskoj su identificirana ukupno 133 cilja bioraznolikosti: 78 ciljeva (58,6 %) adekvatno je obuhvaćeno zaštićenim područjima, 52 (39,1 %) su identificirana kao praznine a 3 (2,3 %) kao potpune praznine. Projekt “Analiza reprezentativnosti zaštićenih područja (Dinaric Arc Ecoregion Gap Analysis)”.

UPRAVLJANJE

Razvoj i izazovi u upravljanju NP „KRKA“ – prema vrhu izvrsnosti

59

NP “Krka” – najvažniji dosezi u upravljanju

Učinkovito upravljanje i izvrsna ostvarenja u svim područjima funkcioniranja jedan su od ključ-nih atributa koji se vežu za Nacionalni park „Krka“.2 Po svojim poslovnim rezultatima NP „Krka“ od sre-dine devedesetih desetljeća pozicionira se u sam vrh parkovnog sustava Republike Hrvatske. Takav doseg treba pripisati, prije svega, dobro postavlje-nom upravljačkom konceptu, kojim je postignuta vjerodostojnost i konzistentnost u funkcioniranju, na čemu je izgrađena zavidna financijska autono-mija i osigurana visoka razina održivosti upravlja-nja.3 Posebna je vrijednost u kvaliteti organizacije upravljanja, koja je zasnovana na projektnom duhu parkovne uprave i velikoj predanosti svih sudionika očuvanju i razvoju zaštićenog područja NP „Krka“.

U isto su vrijeme u upravljanju NP „Krka“ u velikom broju dosegnuti ciljevi definirani Strate-gijom i akcijskim planom zaštite prirode Republi-ke Hrvatske, Konvencijom o biološkoj raznolikosti (CBD) i Achii ciljevima očuvanja prirode, ali i dru-gim relevantnim nacionalnim i globalnim progra-mima. Naposljetku, uvažavajući kriterije IUCN-a i standardna mjerila uspješnosti u upravljanju za-štićenim područjima, za NP „Krka“ nedvojbeno se može ustvrditi kako je, po ostvarenim rezultati-ma, u većini segmenata dosegnut vrh izvrsnosti u upravljanju.

U upravljanju NP „Krka“ uprava Parka vodi se načelima prilagodljivog upravljanja, pri čemu su striktno definirane zadaće i odgovornost pojedinih službi. Radi ostvarenja specifičnih projektnih cilje-va, svaki se put uspostavlja projektna organizacija s točno određenim procedurama, nositeljima ak-

2 Područja su određena skupinama aktivnosti koje se provode po temama prema Planu upravljanja NP “Krka”: 1. Zaštita i očuvanje staništa i svojti; 2. Kulturna baština; 3. Sudjelovanje javnosti; 4. Marketing, promocija, prezentacija i edukacija; 5. Sustav posjećivanja; 6. Institucionalno jačanje; 7. Identitet Nacionalnog parka „Krka“; 8. Vlasnički odnosi; 9. Održavanje imovine i ostala investicijska ulaganja.3 NP „Krka“ više od desetljeća svoju ukupnu djelatnost i razvoj temelji na vlastitim prihodima. To je posebno važno u okolnostima kada, unatoč sve većoj priznatosti financijskih i nefinancijskih vrijednosti i koristi od zaštićenih područja, njihova važnost i dalje ostaje nedovoljno shvaćena i podcijenjena. Rezultat toga je činjenica da mnoga zaštićena područja nemaju dovoljno financijskih sredstava za osnovnu djelatnost – zaštitu i očuvanje prirode.

60

tivnosti i resursima u odnosu na jasno definirane pokazatelje dosezanja cilja, a sve praćeno dinamič-nim izvještavanjem.

Takvim se upravljanjem u NP „Krka“ uvjerljivo štite resursi Parka i osigurava dobra usluga posje-titeljima, pri čemu se jednaka važnost daje izvedbi programa očuvanja, provedbi zakona, nadzoru kon-cesija i obavljanju komercijalnih djelatnosti, ali i kva-liteti informiranja i sigurnosti posjetitelja. Park ima organizirane informativne centre i redovito provo-di edukacijske programe.

Jedan od imperativa upravljanja „NP Krka“ jest očuvanje i prirodnih i kulturnih dobara, za što je bilo potrebno razviti model integralnog uprav-ljanja, koje podrazumijeva vrlo širok raspon aktiv-nosti, od vrednovanja, istraživanja i inventarizacije, preko provedbe mjera zaštite, očuvanja i poboljša-vanja stanja, do interpretacije, promocije, monito-ringa i izvještavanja.

Radi očuvanja prirode i zaštite bioraznoli-kosti, u Parku se kontinuirano provode intenzivna inventarizacija vrsta i staništa, obuhvatna istraživa-nja svih sastavnica ekosustava, redoviti monitoring i mjere zaštite. Radi smanjenja štetnog utjecaja ljudskih aktivnosti na bioraznolikost i okoliš, trajno se procjenjuje utjecaj turizma na parkovne ekosu-stave i primjenjuju mjere ublažavanja nepovoljnih utjecaja.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja turiz-ma, izrađena je studija preliminarnih prihvatnih ka-paciteta za posjećivanje, na temelju koje su defini-rane dnevne kvote posjetitelja u Parku ili na odre-đenome području/lokalitetu Parka. Tako se nastoji osigurati jače upravljanje posjetiteljima i spriječiti narušavanje bioraznolikosti na lokalitetima s veli-kim brojem posjetitelja.

Upravo su razvoj metodologije za procjenu kapaciteta prihvata posjetitelja i s tim povezan su-stav praćenja izuzetno važni za NP „Krka“ s obzi-rom na godišnji rast broja posjetitelja i sve uočljivi-ju sezonsku preopterećenost pojedinih lokaliteta u Parku.4 Važna mjera pritom je organiziranje novih sadržaja za posjetitelje na srednjem (Stinicama i

4 U 2014. zabilježeno je 804 411 posjetitelja, uz godišnji rast u odnosu na 2013. od 7 %.

61

Roškom slapu) i gornjem toku rijeke Krke (Burnu-mu, Puljanima i Nečvenu).

NP “Krka” – izazovi upravljanja

Nakon puna tri desetljeća od proglašenja NP “Krka“, u upravljanju Parkom prepoznaju se novi izazovi i definiraju glavni ciljevi, pri čemu se pogled u budućnost veže, u prvom redu, za još ambicioznije ciljeve očuvanja bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti područja i još obuhvatnije i znatnije doprinose održivom razvoju.

Poseban se izazov u upravljanju NP „Krka“ odnosi na učinkovit odgovor na potrebu očuvanja biološke raznolikosti i ekosustavnih usluga u svje-tlu klimatskih promjena. Takva zadaća svakako će pojačati zahtjeve za modelom upravljanja koji će u fokus djelovanja uprave staviti integritet i veću elastičnost ekosustava.

Za očekivati je da će se po tome NP „Krka“ svrstati u red zaštićenih područja koja će predstav-ljati “prirodna rješenja” u naporima za ublažava-njem klimatskih promjena na nacionalnoj i lokal-noj razini. Radi osnaživanja takve vizije, valjalo bi iz znanstvenih i stručnih krugova nadležnim tijelima državne uprave predložiti uspostavu nacionalnog centra za prilagodbu parkovnog upravljanja kli-matskim promjenama (predlaže se engl. naslov ta-kve institucije: Climate Change Park Management Centre), čije bi administrativno središte moglo djelovati u okviru budućeg Eko kampusa “Puljani”.5

U NP „Krka“ odavno su svjesni da je učin-kovito upravljanje ključno za održanje kvalitete življenja u lokalnim zajednicama u širem okruže-nju zaštićenog područja. U hrvatskom sustavu za-štićenih područja upravo NP “Krka“ prednjači po broju ostvarenih zajedničkih projekata kroz koje se povezuju dosezi upravljanja zaštićenim područ-jem, istovremeno uz znatan doprinos održivome razvoju regije. Lokalne zajednice u velikoj su mjeri kroz partnerstvo s Parkom iskoristile kvalitetu za-5 Prvenstveno se misli na ministarstva nadležna za zaštitu okoliša i prirode, znanost i obrazovanje, poljoprivredu i šumarstvo.

62

štićenog područja NP „Krka“ za različite javne pro-grame i poduzetničke projekte koji su omogućili otvaranje visokovrijednih radnih mjesta.

Jedan od ključnih ciljeva koji vodi prema vrhu izvrsnosti upravljanja odnosi se na daljnju iz-gradnju partnerstva s dionicima i lokalnim zajed-nicama. Takva partnerstva i dalje će se temeljiti na transparentnim uvjetima suradnje i razvitku inova-tivnih programa potpore. Vodeći se dosadašnjim postignućima, višu razinu svoga doprinosa NP “Krka” namjerava postići poticanjem i razvojem programa koji će kroz održiva rješenja i “win-win” rezultate jednako uspješno odgovoriti na razvojne ciljeve i izazove zaštićenog područja kao i na one društvene i gospodarske potrebe s kojima se su-očavaju lokalne i regionalne zajednice i središnja vlast. Glavni okvir tih programa činit će novi pro-storni plan NP “Krka”.6

U budućnosti će napori u upravljanju NP “Krka” biti usmjereni i na uspostavu novih među-sektorskih saveza radi očuvanja vrijednosti i dobro-biti zdravih ekosustava u zaštićenim područjima za potporu ljudskom zdravlju i primjeni globalno prihvaćenog pristupa “Zdravi parkovi, zdravi ljudi”.

Cjelovito doživljavanje zaštićenoga područja parkovne uprave postižu organiziranim sustavom posjećivanja. Takvim se sustavom osigurava to da se na razini prihvatljivoga kapaciteta prostora sustavnim slijedom posjećivanja obuhvati većina ključnih lokacija u parku (npr. centar za posjetitelje, izložbe, vidikovci, špilje, slapovi, izvori i dr.). Glavne su karakteristike organiziranoga sustava posjećiva-nja brižljivo planirani itinerari, programirano tra-janje posjeta pojedinome lokalitetu i sigurnosne mjere. Najbolji se rezultati postižu kad se organi-zirani sustav posjećivanja kombinira s parkovnim internim prometnim sustavom, koji je djelomično već implementiran u sustav posjećivanja NP „Krka“.

U bliskoj perspektivi najvažniji je doprinos NP „Krka“ boljitku lokalnih zajednica vezan za ra-zvoj specifičnih turističkih programa. Uvažavajući globalne turističke trendove, osnovu za razvoj ta-kvih programa činit će uspostava organiziranog su-6 Donošenje novog prostornog plana NP „Krka“ kao „Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za zaštićeno područje NP ‘Krka’“ tijekom 2017. godine.

stava posjećivanja koji će posjećivanje zaštićenog područja vezati za višednevne tematske programe ostvarene u partnerstvu s lokalnim stanovništvom kroz smještaj, gastronomsku ponudu, demonstra-cije starih zanata i dr.

Važan okvir, odnosno ključnu polugu budu-ćeg razvoja NP „Krka“ činit će novi prostorni plan, koji će biti osnovom daljnjeg poboljšanja sustava upravljanja zaštićenim područjem, posebno u se-gmentu prostornog smještaja parkovne infrastruk-ture i uređenja lokaliteta posjećivanja, vodeći raču-na da se ne naruše temeljne vrijednosti prostora. Vrlo važna dimenzija prostornog plana odnosit će se na kriterije vezane za projekte i investicije kojima se jednako omogućuje postizanje ciljeva upravljanja zaštićenim područjem kao i zadovolja-vanje potrebe razvoja lokalnih sredina. Jedno od bitnih stručnih opredjeljenja u novom prostornom planu bit će nastojanje da se glavnina aktivnosti vezanih za posjećivanje koncentrira na postojećim lokacijama posjećivanja ili tamo gdje ono ima naj-manji utjecaj na ekološki najvrednije prostore u za-štićenom području.

U razvoju turističke funkcije vizija budu-ćeg razvoja vezana je za načelo “povezivanja lju-di s prirodom”, pri čemu su prioriteti na ekološkoj optimizaciji organiziranog sustava posjećivanja i postizanju veće autentičnosti i kvalitete doživlja-ja posjetitelja. Željeni rezultat bio bi razvoj svije-sti svakog posjetitelja u mjeri koja će osigurati da sve generacije budu jednako gorljivi zagovaratelji zaštićenih područja i da poduzimaju potrebne ko-rake za očuvanje prirode i okoliša, unutar i izvan zaštićenih područja.

Za ostvarenje tih perspektiva trebat će pri-premiti i usvojiti strategiju razvoja turizma u NP „Krka“, pri čemu će se definiranje strategije obaviti kroz široke konzultacije sa svim interesnim skupi-nama. Ključnim dionicima drže se regionalne i lo-kalne vlasti, poduzetnički sektor, udruge i lokalno stanovništvo. O njima uvelike ovisi što će biti po-stavljeno u središte turističke ponude zaštićenoga područja i šire regije.

Vrlo važan doseg u upravljanju NP „Krka“ bit će očekivano uvrštenje Parka na Listu svjetske

UPRAVLJANJE

63

baštine UNESCO-a u bliskoj budućnosti. Uvažava-jući dosege u upravljanju NP „Krka“, može se tvr-diti kako već danas zaštićeno područje NP „Krka“ zadovoljava opće i dodatne kriterije UNESCO-ova popisa svjetske baštine.7 Posebno se to odnosi na univerzalne vrijednosti područja NP „Krka“, koje su izvanredan primjer jedinstvenih ekoloških procesa u tijeku, a sadržavaju prirodna staništa važna za in situ očuvanje bioraznolikosti, uključujući i ugrože-ne vrste iznimne univerzalne vrijednosti sa stajali-šta znanosti ili očuvanja.

Dodatno, u svjetlu kriterija iz Konvencije o svjetskoj baštini, NP „Krka“ odlikuje se ispunjava-njem uvjeta integriteta, za što su najsnažniji argu-menti usvojen i uspješno proveden Plan upravlja-nja i tradicija dugogodišnjeg uspješnog upravlja-nja utemeljenog na dugoročnoj zakonodavnoj i institucionalnoj osnovi.

Zaključak

•U suvremenom društvenom kontekstu ulogu i značenje zaštićenog područja NP „Krka“ treba sagledavati kroz ispunjavanje dugoročnih ci-ljeva očuvanja prirode, ekosustavnih procesa i bioraznolikosti i kroz snažan doprinos odr-živom razvoju i jačanju gospodarstva lokalnih zajednica.

•Postojećim konceptom funkcioniranja Javne ustanove NP „Krka“, koji se temelji na organiza-ciji projekata za ostvarivanje poslovnih ciljeva, stvorene su pretpostavke za kontinuirani razvoj upravljanja zaštićenim područjem, stalno po-većanje učinkovitosti i visoku razinu rezultata u svim područjima upravljanja, pri čemu su u velikom broju dosegnuti ciljevi ključnih nacio-nalnih i globalnih programa očuvanja prirode.

•Kao važan predstojeći izazov u upravljanju NP „Krka“ prepoznaje se potreba učinkovitog odgovora na izazov očuvanja bioraznolikosti i ekosustavnih usluga kroz uspostavu više razine

7 Criteria for the inclusion of natural properties in the World Heritage List – poglavlje D.

prilagodljivosti i elastičnosti upravljanja.

•Višu razinu doprinosa razvoju lokalnih zajed-nica NP „Krka“ namjerava postići poticanjem i razvojem programa koji će kroz održiva rješe-nja i “win-win” rezultate jednako uspješno od-govoriti na razvojne ciljeve i izazove zaštićenog područja kao i na društvene i gospodarske po-trebe šireg područja Parka.

•Važan generator u ostvarenju perspektiva upravljanja NP „Krka“ bit će budući prostorni plan, kojim će se urediti prostorna organiza-cija parkovne infrastrukture i odrediti model posjećivanja, ali i definirati mogućnosti razvoja dopuštenih komercijalnih djelatnosti u zaštiće-nom području prema njihovom sadržaju, smje-štaju i obujmu/intenzitetu.

•U razvoju turističke funkcije NP „Krka“ prioriteti su optimizacija organiziranog sustava posjeći-vanja i postizanje veće autentičnosti i kvalitete doživljaja posjetitelja. Za ostvarenje tih per-spektiva trebat će pripremiti i usvojiti strategiju razvoja turizma u NP „Krka“, usuglašenu s in-teresima glavnih dionika: regionalnih i lokalnih vlasti, poduzetničkog sektora, udruga, lokal-nog stanovništva i dr.

•Važan doseg u upravljanju predstavljalo bi oče-kivano uvrštenje NP „Krka“ na Listu svjetske ba-štine UNESCO-a u bliskoj budućnosti. Uz posto-jeće univerzalne vrijednosti područja sa stajali-šta znanosti ili očuvanja, najsnažniji argumenti su uspješna provedba Plana upravljanja i tra-dicija dugogodišnjeg upravljanja utemeljenog na dugoročnoj zakonodavnoj i institucionalnoj osnovi.

Ivan Martinić i Drago Marguš

Napomena: Plenarno izlaganje sa Znanstve-no-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zašti-ćenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

BUK

64

65

Teče i teče, teče jedan slap;Što u njem znači moja mala kap?

Kako je počelo?

Nova otkrića govore da su prije sedam mi-lijuna godina prvi primati (Tumaj u Čadu i Ororin u Keniji), zbog nedostatka hrane, prvi put sišli sa stabla na zemlju. Uspravljeni na dvije noge, prima-ti se počinju kretati prostranstvima istočne i južne Afrike. To su prvi sakupljači, koji otkrivaju obradu kamena kao pomagala u radu, kao oruđa i oružja. To oruđe i oružje povećali su čovjeku sposobnosti i mozga i ruku.

Kakav je bio život prvih stanovnika uz Krku? Kako su se uz Krku rađali, živjeli i umirali, kako su radili i organizirali se, čime i kako su se hranili, kako su stvarali, gospodarski napredovali i propa-dali? Sve to omogućuje razumijevanje zakonitosti života Krke danas, a i u njezinoj budućnosti. Važno je razumjeti zakonitosti koje su djelovale tijekom duge prošlosti, a koje će vrlo vjerojatno djelovati i u budućnosti.

Ljudska evolucija može se pratiti od pretpo-vijesnog razdoblja, od čovjeka lovca divljih životi-nja i sakupljača plodova, sjemenja i meda. I Krkin lovac i sakupljač unaprijedio je podjelu rada, na-učio lukavstvo života, ostvario međusobnu surad-nju, postigao tehnička dostignuća, razvio osobnu i društvenu inteligenciju, razvivši način života dru-gačiji od svih sisavaca.

Razumijevanje života čovjeka lovca i saku-pljača može pomoći u razumijevanju života ljudi uz Krku. Samo neznatan broj ljudi i danas živi nomad-ski, u udaljenim, zabačenim i zapuštenim krajevima svijeta. Njihovi običaji i način života mogu biti zani-mljiv za razvoj urođeničkog, ruralnog ili samačkog (robinzonskog) turizma. U tom smislu zanimljive su priče o načinu života kako neolitičkog čovjeka u špilji na Roškom slapu tako i suvremenih stočara i lovaca s Promine, Svilaje ili Dinare i stanovništva osiromašenih i napuštenih sela porječja Krke.

Krka – voda života!

Neolitski čovjek s Krke od prije 5 000 – 6 000 godina vjerojatno se prilagođavao novonastalim

Krka će teći i teći

66

uvjetima špiljskog života i tako se održao. Život je nastavljao zahvaljujući vodi Krke i plodnim polji-ma uz rijeku, izgradnji prvih koliba, obradi kamena, izradi prvog oruđa i oružja, pripravljanju odjeće, unapređenjem organizacije lova, uz međusobno pomaganje i uređenje plemenskih odnosa i dr. Uz povoljnu klimu, „čovjek s Krke“ proizvodio je na-mirnice ( ječam, grašak…) koje je skladištio i uzga-jao životinje (perad, ovce, svinje, goveda, konje), koje je pripitomio.

„Čovjek s Krke“ kasnije je gradio kamene kuće i mlinice na slapovima Krke i kopao bunare uz nastambe. Poljoprivreda je došla na prvo mjesto, a s njom i vezivanje za zemlju. Tako su prestali biti nomadi a bogovi putovanja prerasli su u bogove zemlje i neba.

Krku u bližoj povijesti naseljavaju Iliri (Liburni s desne a Delmati s lijeve strane Krke), pa Slave-ni. Opsjedali su je i povremeno zauzimali Rimljani, Turci, Mlečani i Austrijanci. S dolaskom i naselja-vanjem porječja Krke, Hrvati osnivaju svoje feu-de, kneževine, države. Povijest Krke burna je kao i vjetrovi koji njezinim kanjonom i dalmatinskom zaravni redovito pušu. Svima je Krka bila „majka priroda“, darežljiva bogatstvom pitke vode, plod-nih polja, vrtova, šuma, ribe, divljači…

Uza sve bogatstvo vode Krke, ljudi su teško preživljavali brojne prirodne (suše, kiše, zime, bure, juga i vrućine) i povijesne (sukobe, dijeljenja, rato-ve, građenja i rušenja, seljenja, iseljavanja, naselja-vanja…) nedaće, ali su nastavljali svoju tradiciju i kulturu i očuvali svoj način života, bistrinu i zelenilo Krke i ljepotu njezinih slapova i kanjona sve do da-našnjih dana.

Čudesne li prirode, ljepote i ljubavi, topline duha i ljudske, etične strasti Krkinih stanovnika! Iskonski su to osjećaji ljudi za svoju neopisivo li-jepu Krku, za svoj identitet, za staze svojih slav-nih predaka, od „neolitika“ i rimskih careva, preko srednjovjekovnih knezova i velikaša, do suvremene demokratske Hrvatske.

Novo doba Krke!

Krka 21. stoljeća doživljava veliki turistički procvat: milijun turista, uglavnom stranih gostiju, zaljubljenika u Krku, posjetilo je 2016. njezine sla-

67

pove, mlinice, svetišta, utvrde, šetnice, vidikovce…Krka će teći i teći i sutra, sljedeća stoljeća i

milenija, kao „vilinske vlasi Dinare (…) do mora“, gradeći, po uzoru na druge velike kanjone (Grand canyons“), brzace, bučne slapove, jezera, mirne to-kove, bujni život flore i faune.

Krkina će ljepota i dalje privlačiti, ne samo je-dan, već više milijuna turista. Toj ljepoti, prirodnim i kulturnim atrakcijama, svakako se moraju dodati, u skladu s vremenom, bezbrojna događanja, ugo-stiteljstvo i trgovina, a iznad svega domaće gostin-stvo – tradicionalno gostoprimstvo i gostoljublje.

Ovo je vrijeme tranzicije, brzih promjena svega, i turizma, na djelu je prelazak s tzv. turiz-ma 4S (Sand, Sun, Sea, Sex – pijeska, sunca, mora i ljubavi) 20. stoljeća prema turizmu 6E (Education, Entertainment, Ecology, Escape, Excitement, Expe-rience – obrazovanje, zabava, ekologija, bijeg, uz-buđenje i doživljaji) 21. stoljeća. Zaposlenici „Krke“ kroz živu i simboličnu komunikaciju, prezentaciju i promociju svojih proizvoda, usluga, atrakcija i događanja pružaju ugodnu, nadahnutu, uzbudlji-vu, pamtljivu ponudu, koja će kod gostiju izazivati oduševljenje, činiti ih redovitim, lojalnim gostima, te tako pridonositi većem zadovoljstvu i oduševlje-nju gostiju, većem prometu i prihodu, profitabilni-jem poslovanju tvrtki, ekonomiji doživljaja Šiben-sko-kninske županije.

Za ugled Krke važna je ukupna ponuda, a osobito domaćinsko služenje gostiju, ispunjenje njihovih očekivanja i doživljaja, ostvarenje/zado-voljenje njihovih turističkih potreba, želja i snova.

Cvjetni život Krke

Čovjek, gost i domaćin, kao društveno biće ne može živjeti izdvojeno, kao kapljica ulja u rijeci, moru, oceanu. Čovjek mora živjeti u društvu, raditi za društvo, odgajati se i obrazovati, rasti i razvi-jati se jedino u duhu ljudskih vrijednosti: ljubavi, istine, ispravnog postupanja, mira i nenasilja, kao što se kaže i u pjesmi Slap: „i moja kap pomaže ga tkati.“ Ovdje na Krki i uz Krku i njene pritoke gosti i domaćini jesu taj „Slap“. Oni, uz Krku i u sinergiji s Krkom, mogu ostvariti „održivi život“: voljeti i biti voljeni, usrećivati i biti sretni, opstati i održati svoj život, floru i faunu, provesti bioetička načela „živo-ta za sve“.

68

Temeljno pitanje, vezano za viziju i mi-siju bioetike Krke jest: kako održati „život za sve”, za stanovnike i goste, kako ostvarivati jedinstvene doživljaje na darovima prirode i materijalne i duhovne kulture, kako napredo-vati, razvijati se, oduševljavati goste, kako po-bjeđivati u vječnoj tržišnoj utakmici doživljaja, osvajanjem i zadržavanjem domaćina i gostiju uz Krku, te pritom nastavljati ostvarivati prave, sjajne doživljaje, izvrsne ekonomske i financij-ske rezultate? Jer, bez financijskog uspjeha svi društveni ciljevi na svijetu padaju u vodu.

U ekonomiji doživljaja harmoničan ra-zvoj prirode, lokalnog gospodarstva, života domicilnog stanovništva i turizma apsolutno je potreban u interesu prirode, stanovništva i turizma, prakse i teorije održiva razvoja NP „Krka“ i Šibensko-kninske županije. Može se kazati da je teorija održiva razvoja dobra stvar, ali je ispravna praksa još bolja: stoljetni je čuvar čovjeka „prirodnosti prirode i stvore-ne kulture“.

Sa stajališta konačnog rezultata, svrha turističkog poslovanja, ekonomije doživljaja, je da svoje goste – turiste, učini ne samo za-dovoljnim, već oduševljenim i sretnim. Danas na svim tržištima, i na turističkom, vlada višak proizvoda i kreveta a manjak potrošača, u tu-rizmu gostiju i zato će borba za gosta biti sve složenija.

Kako će NP „Krka“ i zaleđe Šiben-sko-kninske županije do više lojalnih gostiju bez prilagođavanja ponude cijele „Krke“ i kre-iranja novih brendova „Krke“? Nužno je tako uz Skradinski buk (Skradinsku Krku), kreirati na središnjem prostoru Parka: Roškom slapu, Visovcu, utvrdi Kamičak i Uzdah-kule i atrak-tivnim stazama Visovac – Roški slap, Roški slap – Rogovo – Visovačko jezero, Dubravice – Uzdah-kula – Vilinsko brdo – Pisak (Anđe-osku Krku), zatim u gornjem dijelu Parka: na Bilušića buku, Brljanu, Manojlovačkom slapu, Rošnjaku, Miljacki, rimskom logoru Burnum i amfiteatru, hidroelektrani Miljacka, manastira Krka i srednjovjekovnim utvrdama: Nečve-nu, Trošenju i Bogočinu (Vilinsku Krku), a na atrakcijama porječja Krke: izvorima, tvrđa-

vama, stazama, putovima, vidikovcima, mo-stovima, muzejima, sakralnim spomenicim, gradskim trgovima, selima, gradovima i tradi-cijskoj kulturi stvaranoj milenijima uz pritoke Krke (Rajsku Krku).

Prikaz 1. Četiri latice sreće u cvijetu Rajske, Vilin-ske, Anđeoske i Skradinske Krke

Sjaj ekonomije u „životu za sve“!

Koliko će NP „Krka“ i Šibensko-kninska županija koristiti integralnu ponudu cijele go-dine, sve „lance“‘ materijalne i nematerijalne kulture, te ugostiteljske, trgovačke i, posebno, gostinske ponude? Koliko će i kakvih se rim-skih, srednjovjekovnih, religijskih, rekreativnih i zabavnih događanja organizirati na svom području, da njima oživi i promovira povijesni ambijent, prirodno i kulturno bogatstvo Krke i Šibensko-kninske županije? Kako će Krka, svojim darovima, sjajnom prirodom, bogat-stvom materijalne i duhovne kulture, ugosti-teljstvom, trgovinom i gostinstvom kreirati doživljajne percepcije? Kako će kreirati i pla-sirati cjelogodišnje aranžmane s turističkim agencijama, turoperatorima i drugim organi-zatorima putovanja? Način na koji će kreirati i inovirati ponudu realnih i mitskih, virtualnih i stvarnih doživljaja – „život za sve“ odredit će izgled i tržišnu poziciju Skradinske, Anđeoske, Vilinske i Rajske „Krke“ 21. stoljeća i dalje. Ali,

69

bit će to i „ogledalo“ predanosti, nadahnuća, di-namičnosti, vedrine i poleta njezinih zaposlenika i domaćina, radnika i stanovnika, njihova poslov-nog, vjerskog i političkog vodstva.

Prikaz 2. Krkina ekonomija sjajnih doživljaja

Petar Gardijan

70

Dojmljiviji doživljaji

Istraživanja doživljaja posjetitelja nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a slično je i u drugim zemlja-ma, pokazuju da sami darovi prirode nacionalnih parkova nisu dostatni za ponudu konkurentnih do-življaja posjetiteljima na turističkom tržištu. Danas se naglasak u kreiranju ponude i u privlačenju po-sjetitelja sve više stavlja na zaposlenike, na njihovo znanje, vještine, empatiju, na analitičke, kreativne i praktične sposobnosti. Zato su pred kreativnim zaposlenicima i partnerima „Krke“ danas, a tako će i u budućnosti ostati sljedeći izazovi:

• da iznova kreiraju, inoviraju i nude sve novije doživljaje

• da u to uključe znanja i iskustva svojih posjeti-telja kao partnera

• da im omoguće da ostvare veće, bolje, dojmlji-vije – sjajnije – doživljaje.

Za tu misiju sve zaposlenike „Krke“ treba educirati i trenirati da budu sposobni kreativno razmišljati i komunicirati, djelovati, prezentirati i pružati percipirane doživljaje posjetitelja.

Brojnim istraživanjima došlo se i do spoznaje da je osobna komunikacija zaposlenika nacional-nih parkova ključna, odnosno da je važan činilac u kreiranju visoke razine zadovoljstva/oduševljenja gostiju. Velikom zadovoljstvu posjetitelja posebno su pridonijela znanja i vještine zaposlenika parkova i njihovo upravljanje očekivanjima posjetitelja.

Usluga ili doživljaj?

Što posjetitelji stvarno žele i očekuju kada planiraju putovanje u odabranu destinaciju, kada

se pripremaju i kreću za nju, kad u njoj borave i žive kad se rastaju od domaćina i destinacije u ko-joj su proveli svoj odmor? Što kada je ta destinacija u Šibensko-kninskoj županiji, uz Krku i njezine pri-toke, sela i gradove?

Koliko je tu važno klasično služenje, a koliko doživljaji posjetitelja, „ugodni trenutci“, snovi i že-lje gostiju, „za još“, „za više“, „da se tako ponovi“?

Uvijek treba imati na umu da je za ugled svih nacionalnih parkova važna sama priroda, prirodne atrakcije, ali i dio materijalne i duhovne kulture koja je vezana za park. Međutim, istinsku, konkurent-sku, jedinstvenost parka mogu ostvarivati njegovi ljudi, svojom maštom, inteligencijom, empatijom i predanošću kreiranju sjajnih doživljaja, doživljaja oduševljenja. Kada se radi o Nacionalnom parku „Krka“, to su njegovi zaposlenici i partneri, te sta-novnici sela i gradova uz Krku svojim tradicional-nim gostoprimstvom i gostoljubivošću. Ne radi se više samo o uslugama zaposlenika, partnera i do-maćina, nego o nečemu većem od očekivanja, radi se o ushićenjima, ostvarenim snovima, jedinstve-nim i sjajnim doživljajima za pričanje i pamćenje.

Doživljaji za pamćenje Krke

Život ilirskih plemena, rimskih legionara, srednjovjekovnih stanovnika uz prekrasne slapove i duboko urezan kanjon Krke i njenih pritoka pred-stavlja vrhunske atrakcije turistima 21. stoljeća.

Uzbudljive priče o negdašnjem životu sta-novnika „Krke“ najuzbudljivije, najupečatljivije i najdojmljivije su kada se ispričaju „na licu mjesta“, na Krki, u njenim utvrdama, na njenim slapovima, u selima i gradovima.

Puno je atraktivnih prirodnih i kulturnih lo-kacija, uzbudljivih događanja i zanimljivih priča u brojnim destinacijama na Mediteranu, u Hrvatskoj, Dalmaciji i Šibensko-kninskoj županiji. Turističko tržište je sve složenije, konkurencija sve jača, a go-sti zahtjevniji pa je postojeće tržišne pozicije sve teže održavati.

Jedinstven osjetilni sustav čovjeka čine pet osjetila. Taj sustav opaža fizičke pojave – sve što se može

UPRAVLJANJE

Zaposlenici kreiraju doživljaje gostima Krke

71

vidjeti, čuti, dodirnuti, namirisati ili okusiti. Dru-gi, nematerijalni, sustav omogućava višeosjetilno opažanje i svijest o inteligenciji, mudrosti i suo-sjećanju. On nam daje nove osjećaje i pomoć kao nevidljiva ruka.

Krku, njezine slapove, jezera, utvrde, svetišta, sela i gradove treba održavati, činiti ih sve pristu-pačnijim, sadržajnijim, prijemčivijim gostima. Ali, sve to nije dovoljno ako nema pravih ljudi kao za-poslenika, partnera, domaćina – stanovnika desti-nacije, koji su istinski predani i u stanju su ispuniti snove svojih gostiju, pružati im sjajne doživljaje.

Za pravi, potpuni, sjajni doživljaj gostima se mora pružiti toliko jakih, osvježavajućih, ugodnih, nadahnutih, pamtljivih trenutaka, koji će goste „natjerati“ da se često vraćaju, da postanu lojalni gosti.

Održavanje osobitosti „Krkine“ ponude pro-izvoda, usluga, atrakcija, događanja, odnosa i nji-hovih kombinacija ovisi o ugledu ili brendu Krke, o proizvodima i ljudima Krke, ljudima koji čine ra-zliku koju jedino oni mogu stvoriti, jer su svojim gostima kadri pružiti najbolje, sjajne doživljaje.

Prodavati na turističkom tržištu danas, kada proizvodi postaju sve sličniji, kada informacijska tehnologija tržište čini sve transparentnijim, prije svega znači uspostaviti više nego vrlo dobar odnos s gostima. To znači „uvijek biti pri ruci“ i pomagati gostima u rješavanju njihovih problema i zahtjeva na osobit način. Kako? Najbolje je goste prihvati-ti kao partnere, drage i simpatične ljude, s kojima surađujući kreiramo njihove snove, ispunjavamo njihova očekivanja i doživljaje oduševljenja.

Kako nas gosti doživljavaju?

Ljudi su sami zaslužni za ostvarene uspjehe, ali i krivi za neuspjehe. Je li budućnost u našim gla-vama i našim rukama ili …? Na tržišnoj „pozornici“ uvijek smo izloženi ocjenjivanju naših promatrača, u turizmu, gostiju!

Ako goste, osim kao goste-kupce, postavi-mo u ulogu gostiju-partnera i tražimo suradnju

u obostranom interesu, jer za njih želimo kreirati bolje proizvode, usluge, atrakcije, događanja, od-nose i njihove kombinacije, onda je sasvim realno očekivati suradnju u iznošenju opažanja za materi-jalne sadržaje prirode i kulture, te za zaposlenike i kooperante, davanjem svojih ocjena na odabranim skalama za vrjednovanje doživljaja.

Istraživanjem doživljaja posjetitelja četiriju nacionalnih parkova: Plitvičkih jezera, Krke, Korna-ta i Une, u ljeto 2016. godine, za potrebe izrade doktorske disertacije „Uloga prodajnog osoblja u kreiranju zadovoljstva posjetitelja nacionalnih par-kova“, dobiveni su zanimljivi rezultati. Evo nekih od dobivenih ocjena, na skali za ocjenjivanje od 1 (loše) do 5 (izvrsno):

• posjetitelji su ukupnom zadovoljstvu sadržaji-ma nacionalnih parkova dali ocjenu 3,8, a ure-đenju staza i vidikovaca ocjenu 4,2

• posjetitelji su osoblje nacionalnih parkova do-življavali slabije od materijalnih sadržaja, pa su tako ljubaznost i stručnost osoblja ocijenili s 3,5, odgovore osoblja na upućena im pitanja s 3,4, uljudno ponašanje prema posjetiteljima s 3,4, profesionalnu strpljivost u davanju infor-macija s 3,1, a zadovoljstvo s davanjem uputa posjetiteljima s 2,9.

Bez sumnje je da će se u turističkom svijetu 21. stoljeća emitivna i receptivna tržišta sve brže širiti, ali isto tako i konkurencija će biti sve jača i okrutnija. Pred turističkim ponuđačima, turističkim destinacijama i nacionalnim parkovima, veliki su izazovi, a prvi je kako zadržati, a onda i poboljšati, svoju poziciju na globalnom tržištu? Sigurno je da će u tom cilju sve organizacije, i nacionalni parkovi, morati koristiti važne spoznaje o činiteljima uspješ-nosti poslovanja i analitičke, kreativne i praktične sposobnosti svoga kadra, koji će biti ispred drugih u pružanju boljih doživljaja svojim gostima.

Ivka Talić

BUK

72

Rijeka Krka smještena je u okršenom dijelu Dalmacije koji karakterizira nestašica vode, naročito u ljetnom razdoblju. Izrazi-to je specifičan vodotok, a njezin, uglavnom kanjonski, izgled rezultat je geološke građe stjenovitog terena kojim protječe i urezivanja u vapnenačke i dolomitske naslage. Stalnim izdizanjem sedrenih barijera i usporavanjem toka rijeke zbog toga, nastalo je jedanaest je-zera. Svojom veličinom ističu se Prokljansko, Visovačko i Brljansko jezero.

Visovačko jezero nastalo je izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, što je pro-uzročilo ujezerenje Krke do Roškoga slapa. Dok Prokljansko jezero tvore slojevi slatke, bočate i morske vode, Visovačko je jezero akumulacija slatke vode. Za razliku od njih, Brljansko jezero nastalo je manjim dijelom zbog rasta sedrene barijere, a većim dijelom zbog gradnje beton-ske brane akumulacije Brljan za potrebe HE „Miljacka“. Brljansko jezero specifično je, osim po svom nastanku, jer je ustvari akumulacija za HE, i po tome što je glavni recipijent tvari koje dolaze uzvodno iz Knina i talože se u sedimen-tu jezera. Osim velikih jezera, na području rijeke Krke, naročito iznad sedrenih barijera, nastaju i manja jezerca obrasla bujnom vegetacijom. U ljetnim mjesecima ona, zbog slabog protoka, vrlo često presuše, pri čemu su zbog prisutnog trenda smanjivanja protoka takve nepovoljne sušne prilike sve izraženije i učestalije.

Hidrološka istraživanja voda rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena/varijacija

proveo je 2016. godine Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (Zavod za hidrotehniku). Rezultati su pokazali da se za vode rijeke Krke do kraja ovog stoljeća predviđa negativni utje-caj tih promjena u smislu smanjenja srednjih godišnjih protoka i povećanja srednjih godiš-njih temperatura vode. U pogledu unutar go-dišnjih promjena, najveće se očekuju upravo tijekom sušnih ljetnih mjeseci, kad su i proto-ci vode najmanji a temperature vode najviše. Ovisno o korištenom klimatološkom modelu, projekcije daju moguće smanjenje srednjih mjesečnih protoka tijekom ljetnih mjeseci i do 20 % i povećanje prosječnih mjesečnih tempe-ratura vode i do 4 ºC. Te projekcije dobivene su modeliranjem meteoroloških i hidroloških podataka koji se odnose na lotičku kompo-nentu rijeke Krke. Budući da su jezera na Krki riječna jezera, može se sa sigurnošću reći da će se trendovi koji se odnose na rijeku Krku odra-ziti i na njezina jezera. Međutim, potrebno je naglasiti da su jezera po svojim hidrodinamič-kim, abiotičkim i biotičkim činiocima sustavi s određenim osobitostima, koje je potrebno zasebno razmatrati ako se žele predvidjeti po-tencijalni utjecaji klimatskih promjena. Među potencijalnim utjecajima na lentičke sustave koji se mogu primijeniti na jezera rijeke Krke mogu se razmatrati termalna stratifikacija, ke-mizam vode i utjecaj podizanja temperature vode i varijacija u vodostaju jezera na jezerski ekosustav.

Formiranje termalne stratifikacije u stupcu jezerske vode dio je prirodnog ciklu-sa dubljih jezera na rijeci Krki, no taj se efekt može intenzivirati kao posljedica klimatskih promjena. Dodatnim povišenjem tempera-ture površinskog sloja stupca vode dolazi do njegove snažnije stabilizacije. Na taj se način ujedno smanjuje intenzitet miješanja s hlad-nijom, dubljom vodom, te je oslabljen i utje-caj vjetra kao pokretača miješanja. Stabilizaci-ja površinskog stupca vode odražava se i na dublji, hladniji dio stupca, u kojem se događa ekstrem suprotnog predznaka – dodatno sni-žavanje temperature zbog izostanka prijenosa topline iz površinskog sloja.

Lentička komponenta rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena

UPRAVLJANJE

73

BUK

74

Intenzivnija termalna stratifikacija ima višestruke utjecaje na fizikalno-kemijska svoj-stva vode, ali i na živi svijet. To osobito dolazi do izražaja kada je prisutna i eutrofikacija je-zerske vode jer dolazi do intenzivnije primarne produkcije i zbog toga veće potrošnje kisika u fotičkoj zoni. Kombinacija velike potrošnje kisika u površinskom sloju i oslabljenog mije-šanja dovodi do pojave hipoksično-anoksičnih uvjeta. Promjena vodene sredine iz oksidativ-ne u reduktivnu može se negativno odraziti na jezerski sediment kroz aktivaciju ekotoksičnih metala i drugih spojeva iz sedimenta a koji su toksični za aerobne organizme. Kisik predstav-lja važan ekološki činilac pa njegovo smanjenje može imati vrlo negativne posljedice za bioce-noze jezera.

Smanjenje srednjih godišnjih protoka, kao posljedica klimatskih promjena, pojačat će trend opadanja razine jezerske vode, osobito u ljetnim mjesecima. To će se odraziti na za-jednice makrofita u jezerskom litoralu i njihovu prateću akvatičku faunu i ptice. Manje lentičke cjeline osobito su osjetljive na smanjenje razi-ne vode pa zbog toga mogu biti još više izlo-žene ekstremnim temperaturama. Treba imati na umu i činjenicu da je proces eutrofikacije na području rijeke Krke i njezinih jezera posljedica antropogenog zagađenja koje dolazi iz uzvod-nih naselja. U slučaju ekstremno niskih proto-ka može se očekivati da će stoga eutrofikacija vode biti još izraženija.

Posljedice utjecaja klimatskih promje-na na jezerski ekosustav jako su kompleksne i uključuju veliki broj interakcija. S promje-nom uvjeta u okolišu dolazi do poremećaja koji mogu imati za posljedicu promjenu broja jedinki u populaciji, pa čak i njihovo potpuno nestajanje ako se ne uspiju prilagoditi na nove uvjete ili zbog kompetitivnog potiskivanja od strane bolje prilagođenih vrsta. Uz promjene u zastupljenosti starih vrsta, moguća je i po-java novih, koje prije nisu bile zabilježene u jezerskom staništu. Pojava novih vrsta može biti povezana s promjenom biogeografske ra-sprostranjenosti drugih vrsta zbog klimatskih

promjena (npr. migracije nekih kukaca iz sje-verne Afrike u Europu). Zbog poremećaja u ekosustavu, on postaje osjetljiv na introduk-ciju invazivnih vrsta, koje u takvim sustavima puno lakše i brže uspostavljaju velike popula-cije. Smanjenja razine vode u jezeru i ekstre-mna povišenja temperature mogu izazvati i promjene areala već prisutnih vrsta, koje će, ovisno o ekološkim gradijentima, tražiti po-voljnije uvjete.

Jezera su zatvoren i jedinstven vod-no-sedimentacijski sustav, usko povezan s okolišem i ovisan o njemu. Opstojnost cje-lokupnog bazena rijeke Krke i živog svijeta u njemu počiva na razvoju i očuvanju sedrenih barijera, koje su osobito osjetljiv i kompleksan hidrobiodinamički sustav pa su stoga i dobar bioindikator. Budući da su brzina strujanja i temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika i ugljičnog dioksida i sadržaj organskih tvari u vodi glavni ekološki činioci važni za ra-zvitak i opstanak barijera i životnih zajednica na njima, očuvanje kvalitete vode i povoljnog protoka na barijerama prioritetni su zadaci ekološke zaštite. Te mjere ujedno su i najbolji način na koji se možemo prilagođavati i na ne-gativne posljedice klimatskih promjena.

Najla Baković i Gordana Goreta

Napomena: Rad je predstavljen na Znanstve-no stručnom skupu „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj – procesi, zaštita i valorizacija“, održanom u Biogradu na moru u svibnju 2017. godine, prvom skupu u Repu-blici Hrvatskoj u cijelosti posvećenom proble-mima upravljanja, zaštite i korištenja jezera i zajezerenih površina u Hrvatskoj.

UPRAVLJANJE

75

BUK

Sutok Krke i Čikole

PRIRODNA BAŠTINA

76

Petsto metara uzvodno od Skradinskog buka nalazi se ujezereni sutok rijeka Krke i Či-kole. Nastao je podizanjem razine vode zbog rasta sedrenih barijera Skradinskog buka. Rastom sedrenih barijera ujezereno je trina-est kilometara toka rijeke Krke i potopljena tri kilometra toka rijeke Čikole stvorivši iznad Skradinskog buka jedan od pejsažno najljepši, najneobičniji i najprivlačniji sutok u Hrvatskoj. Panoramom dominira, neznatno izdignuta iz vode, oko sedamsto metara duga i pet do deset metara široka sedrena barijera Kalički busen. Pruža se od Mlinarskog, na desnoj, do Kaličkog kuka, na lijevoj obali rijeke Krke. Bari-jera razdvaja vodotoke Krke i Čikole. U toplom dijelu godine rijeka Čikola presuši, a vidljivi dio njezina ušća potapaju vode Krke. Sedrena barijera Kalički busen zasječena je u dužini od oko 5 m da bi se moglo ploviti uzvodno do otoka Visovca i Roškog slapa.

Najljepši pogled na sutok rijeka Krke i Čikole pruža se s ceste koja se spušta s Lozo-vačke brine do Skradinskog buka i s vidikovaca Opaljka i Brine, do kojih se od Lozovca mora pješačiti desetak-petnaestak minuta.

Drago Marguš

Sutok Krke i Čikole

PRIRODNA BAŠTINA

77

BUK

78

Lokve su plitke, visokoproduktivne (eutrofne) stajačice prirodnog, poluprirodnog ili umjetnog podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakupljanjem vode na nepropusnoj podlozi a njihov izgled i iz-dašnost odraz su geoloških, hidroloških i klimat-skih karakteristika. Poluprirodne i/ili umjetne lokve nastale su ljudskim radom. Neovisno o podrije-tlu, neke su lokve stalne i cijelu godinu zadržava-ju vodu, a neke su periodične pa u toplom dijelu godine uglavnom (ovisno o oborinama) presušuju. Prema ekološkim značajkama jako se razlikuju, ovi-sno o količini vode, fizikalno-kemijskim karakteri-stikama, gaženju, gnojenju (kada služe kao pojilište stoke) i načinu korištenja.

Lokva u Kistanjama nalazi se izvan Nacional-nog parka „Krka“, uz rub naselja Kistanje, uz cestu Kistanje – Knin. Poluprirodna je lokva, golog ka-menitog dna, bez makrofitske vegetacije. Dijelom je obzidana kamenom, a vjerojatno je cijela bila obzidana jer se na njezinom dnu i obalama nalazi urušeno kamenje. Uz lokvu se nalazi očuvano po-jilo koje svjedoči o njezinom korištenju, ne tako davnom, za napajanje stoke. Lokva je zapuštena. Uz mala ulaganja mogla bi se očistiti a njezin okoliš urediti, uvjetno rečeno, vratiti u stanje u kakvom je bila kada se koristila za napajanje stoke. Očišćena, u bezvodnom kršu mogla bi poslužiti kao pojilište i odmorište ptica za proljetne i jesenske seobe, ali i u razvoju seoskog turizma i oživljavanju etnobašti-ne (dolazak stoke, pjesma pastira, djevojke i mladi-ći u narodnim nošnjama i sl).

Od životinja, u lokvi obitavaju drlja (Scardi-nius dergle), ubačena iz Krke, i velika zelena žaba (Rana ridibunda). Od biljaka, pronađene su dvije alohtone ivanzivne vrste, dudovac (Broussonetia papyrifera) i hudoljetnica, koje bi prilikom obnove bilo dobro ukloniti.

Drago Marguš

PRIRODNA BAŠTINA

Lokva Mamutovac

79

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta (NT – gotovo ugrožena; Z – zaštićena)

Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti

Zakonska zaštita

Invazivna vrsta

Ribe Scardinius dergle drlja NT ZVodozemci Rana ridibunda velika zelena

žaba Z

Flora Bidens sp. dvozub Broussonetia papyrifera dudovac +Carex sp. šaš Cichorium intybus vodopija Clematis vitalba pavitina Conyza sp. hudoljetnica +Ficus carica smokva Gratiola officinalis ljekovita milica ZJuncus articulatus člankoviti sit Juncus sp. sit Medicago lupulina mala vija Paliurus spina-christi drača Parietaria sp. crkvina Plantago lanceolata uskolisni trputac Plantago major ssp. intermedia veliki trputac Polygonum persicaria pjegasti dvornik Polygonum sp. dvornik Potentilla reptans puzajući petoprst Ranunculus sp. žabnjak Rubus sp. kupina Ulmus minor poljski brijest Verbena officinalis ljekoviti sporiš

BUK

80

KULTURNA BAŠTINA

81

Stakleni materijal s lokaliteta Burnum

Staklo je prvi umjetni materijal do-biven taljenjem smjese kvarcnog pijeska, sode ili potaše i vapna i za različite boje, dodavanjem metalnih oksida (bakrenog za crvenu i zelenu; željeznog za zelenu; man-ganova za ljubičastu i purpurnocrvenu; ko-baltnog za tamnoplavu). Izum stakla veže se za prostor Fenicije i Egipta, a okvirno se datira na kraj 3. i početak 2. tisućljeća prije Krista. Najranije tehnike korištene za izra-du staklenih predmeta (tehnika pješčane jezgre i tehnika lijevanja i prešanja u kalup) činile su proces proizvodnje sporim i teš-kim a same predmete skupocjenim. Tek s izumom lule za puhanje u 1. st. pr. Kr. dolazi do lakše i brže proizvodnje različitih vrsta staklenih proizvoda, koji od tada primjenu nalaze u svakodnevnom životu. Usporedo s tim dolazi do nastanka novih radioničkih centara, koji se postupno pojavljuju širom tadašnjeg rimskog svijeta (Rim, Pompeji i Akvileja u Italiji i središta u provincijma Ga-liji, Germaniji, Panoniji i Dalmaciji).

Stakleni materijal s lokaliteta Burnum – amfiteatar – brojan je. Tipološki i funk-cionalno može se podijeliti u više vrsta. Stolno posuđe (zdjelice, boce, vrčevi, čaše, skifosi) služilo je za konzumiranje i pohra-nu jela i pića. Najbrojnije među njim jesu rebraste zdjelice različitih oblika i tehnika izrade (Isings 3a i 3b, te tzv. Zarte Rippens-chalen). Posebno se izdvaja malobrojna skupina luksuznih reljefnih šalica izrađenih puhanjem u reljefno ukrašeni kalup koje potpisuju majstori ENNION i ARISTEAS,

BUK

82

KULTURNA BAŠTINA

te rebraste zdjelice izrađene od mozaičkog stakla (ahata ili marmorizirajućeg, mille fi-ori). Drugu skupinu čine stakleni predmeti korišteni u kozmetičke svrhe (balzamariji, aribali). Također su pronađeni stakleni pred-meti ukrasne namjene, od kojih se poseb-no ističu igle ukosnice, perle od mozaičkog stakla s prikazima Gorgone, geme s ureza-nim prikazima rimskih božanstva i portreta careva i falera s prikazom cara Tiberija. Na-đen je i velik broj staklenih žetona za igru.

Stakleni materijal iz Burnuma prema kontekstu nalaza datira se uglavnom u prvu polovicu 1. st. Potječe iz svih važnijih radio-ničkih središta onog doba, iz sjeverne Italije (Akvileje) i sirijsko-palestinskog kruga (Si-dona) i s galsko-rajnskog područja.

Nataša Zaninović

83

BUK

84

KULTURNA BAŠTINA

85

BUK

86

Predstavljanje knjige i otvorenje izložbe

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu 2. veljače 2017. godine predstavljena je knji-ga Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja skupine autora, objavljena u na nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. Uz pred-stavljanje knjige, otvorena je i istoimena izložba.

Okupljenima su se pozdravnim govorima obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Kre-šimir Šakić i državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Marin Za-ninović i akademik Nenad Cambi, a u ime autora prof. dr. sc. Željko Miletić i Joško Zaninović.

Zbirka papirnatih novčanica u vlasništvu Joška Zaninovića predstavljena u knjizi zorno po-kazuje koliko su arheologija i kulturna baština važ-ne za državni suverenitet i narodni identitet, kao i za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, posebno onih koje svoj prosperitet temelje na tu-rizmu. Gotovo sve zemlje na područjima u kojima su se bile proširile rimska i grčka civilizacija, a u knjizi su obuhvaćene Albanija, Alžir, Armenija, Ci-par, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Jor-dan, Libanon, Libija, Makedonija, Rumunjska, Sirija, Tunis, Turska i Ukrajina, s ponosom na papirnato-me novcu predstavljaju arheološke spomenike kao jedan od temelja identiteta i promidžbe zemlje.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, koja se svojom djelatnošću već odredila kao pro-micatelj kulturnoga blaga, prepoznala je značenje Zaninovićeve zbirke i vrijednost njezina predstav-ljanja javnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključila se u njezinu promidžbu, ispunja-vajući tako svoju ulogu u promicanju vrjednota hr-

vatske znanstvene i kulturne baštine, kao i popula-riziranju programa organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode i predstavljanju rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, koje je planirala u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku.

Nataša Zaninović

KULTURNA BAŠTINA

87

88

DOGAĐANJA

Predstavljanje časopisa Priroda

U nazočnosti brojnih predstavnika javnog, kulturnog i političkog života, u petak, 29. travnja 2016. u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik predstavljen je tematski broj časopisa Priroda, mje-sečnika za popularizaciju prirodnih znanosti Hrvat-skog prirodoslovnog društva, koji izlazi od 1911. godine. Riječ je o dvobroju 1 046 (odnosno 7-8 za srpanj-kolovoz 2015.), u cijelosti posvećenom Nacionalnom parku “Krka”. Tiskan je u povodu tri-desete obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Krka“. Časopis sadrži šesnaest priloga osmorice autora.

U prvom članku nalaze se odgovori na razli-čita pitanja vezana za geografski smještaj i povijest

zaštite rijeke Krke. Spominje se i prvi pisani trag o ideji zaštite prirode na području Šibensko-knin-ske županije, prijedlog Općine Šibenik da se rijeka Krka, „biser među prirodnim ljepotama“, proglasi nacionalnim parkom, upućen vlasti Banovine Hr-vatske 5. ožujka 1941.

Drugi članak govori o viziji i dugoročnim ci-ljevima održiva razvoja i upravljanja Parkom pred-viđenim Planom upravljanja.

Prilog „Trideset godina NP ‘Krka’“ donosi sažet opis aktivnosti koje je JU „NP Krka“ prove-la proteklih godina. Među njima ističu se očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa taloženja sedre, očuvanje biološke raznolikosti, posebice endemič-nih svojti speleoloških objekata, očuvanje kultur-nopovijesne baštine, npr. konzervatorski radovi na amfiteatru i vojnom logoru Burnum, otvorenje Arheološke zbirke Burnum i konzervatorski radovi na ostacima HE Krka (1895.), održavanje edukativ-nih radionica i tematskih predavanja, promicanje znanstveno-istraživačkog rada i izdavačka djelat-nost, među kojima se ističe i tiskanje glasnika Buk, namijenjenog predstavnicima regionalne i lokalne samouprave Šibensko-kninske županije i domicil-nom stanovništvu.

Prilog „Špilja Oziđana pećina“ donosi podat-ke o arheološkim istraživanjima u kojima su u toj špilji pronađeni ulomci različitih keramičkih posu-da, koje svjedoče o ljudskoj nazočnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5 000 godina pa, kontinuirano, sve negdje do 1 500 godina prije Krista, i važni nalazi kremenih artefakata (nožića) i kamenog oruđa (ručnog žrvnja), kao i velikog bro-ja kostiju različitih životinja, koji svjedoče o načinu života čovjeka u dalekoj pretpovijesti, ali i posebno vrijedni dječji kosturi iz vremena neolitika.

Kulturna baština NP „Krka“ prikazana je u dvama prilozima – „Amfiteatar i rimski vojni logor u Burnumu“ i „Utvrde u Nacionalnom parku ‘Krka’“. Prvi donosi podatke o vojnom logoru Burnum, koji je podignut za vrijeme pacifikacije Ilirika. U nje-mu je najduže boravila XI. legija, koja se u njemu utaborila poslije ustanka Delmata i Panona (6. – 9. godine poslije Kr.) i tu boravila do 68./69. godine, kada je povučena u Italiju tijekom građanskog rata koji je započeo nakon Neronove smrti. U vrijeme Klaudija podignut je amfiteatar, koji je renoviran

89

BUK

i dopunjen u doba cara Vespazijana. Svoj završni oblik dobio je 76./77. kada je na pročelju južnog ulaza podignut Vespazijanov natpis koji je označio dovršetak gradnje. Tijekom boravka legijskih i po-moćnih postrojba amfiteatar je služio za potrebe vojske, međutim nakon godine 86., kada iz Bur-numa odlazi IV. legija, jamačno je bio korišten za civilne potrebe. Do kada je amfiteatar imao svoju funkciju, nije poznato, ali je očito da se urušio zbog trošnosti. Drugi prilog donosi povijesne podatke o pet utvrda smještenih na obalama Krke: Ključici, Kamičku, Bogočinu, Nečvenu i Trošenju.

Izuzetno su zanimljivi i vrijedni prilozi „Spe-leološki objekti na području NP ‘Krka’“ i „Život u podzemlju NP ‘Krka’“, koji donose brojne podat-ke o 65 speleoloških objekata, posebice o špilji Miljacka 2, najdužoj špilji na području NP „Krka“, istraženoj u dužini od 2 800 m, Sedrenoj špilji iza mlina, dugoj 124 m, vjerojatno najdužoj špilji u fo-silnoj sedri u Hrvatskoj, i Staroj jametini, najdubljoj špilji istraženoj do dubine 85 m. U tim je objektima do sada zabilježeno 129 svojti životinja, među ko-jima je i nekoliko za znanost novih svojti.

Iz priloga „Flora NP ‘Krka’“ može se saznati da je najvažniji doprinos poznavanju flore ovoga područja u 19. stoljeću dao Roberto Visiani, koji u djelima Ogled dalmatinskog bilja (1826) i Flora dalmatica (1842-1852) navodi 50-ak biljnih vrsta s lokaliteta uz Krku, najviše iz okolice Skradina, sa Skradinskog buka i Roškog slapa, kao i to da je u granicama Parka zabilježeno oko 1 200 svojti pa-pratnjača i sjemenjača, što je više od 20 % ukupne flore Hrvatske, među kojima je 41 svojta na popisu endema u hrvatskoj flori a 29 u nekoj od kategorija ugroženosti.

Prilog „Sedra u NP ‘Krka’“ donosi odgovore na pitanja o tomu što je sedra, kako je i kada na-stala.

Prilog „Riđi škanjac“ donosi opis te u Hrvat-skoj izuzetno rijetke vrste: opažena je svega deset puta a u NP „Krka“ u dva navrata 2015. Tom novom vrstom za NP „Krka“ ukupan broj vrsta ptica Parka povećan je s 225 na 226 vrsta, a gnjezdarica sa 103 na 104 vrste.

Prilog „Rigasta bekmanija“ govori o vrsti koju je prvi zabilježio Robert Visiani u 19. stoljeću, u jarku pored ceste na području Drniša. Njezin re-

centni nalaz u kanjonu rijeke Čikole, nakon nalaza 1989. na lokalitetu u blizini njezina ušća u rijeku Krku, drugi je lokalitet nakon Visanijeva, ujedno i jedini u Hrvatskoj.

Brojne zanimljivosti donosi prilog „Edukacij-ske radionice i rad s djecom“, u kojem se navode različite edukativne akcije i radionice koje JU „NP Krka“ organizira od 2007. Počelo je s akcijom „Po-punimo školske knjižnice“, a nastavilo se s radioni-cama „Mini čuvari prirode“, „Dajmo više za šišmiše“ i „3R – Reduce, Reuse, Recycle“ i brojnim eduka-tivno-zabavnim programima za Dan biološke ra-znolikosti, Svjetski dan zaštite okoliša, Svjetski dan voda, Dan šuma, Dan zaštite životinja, Svjetski dan planeta Zemlje i sl.

Prilog „Staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina“ govori o toj najdužoj stazi u Parku, opi-sujući prirodne i kulturne atrakcije uz nju. Iz član-ka se može saznati da je staza izgrađena u sklopu petogodišnjeg nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000, da je gradnja financirana zaj-mom Svjetske banke i sredstvima JU „Nacionalni parka Krka“, da je to prvi ugovoreni i završeni pro-jekt financiran zajmom Svjetske banke u nekom od zaštićenih područja u Hrvatskoj i da je izgrađena radi prostorne distribucije posjetitelja na uzvodni dio NP „Krka“, da bi se smanjio njihov pritisak na Skradinski buk, potaknuo razvoj ruralnih gospo-darstava uzvodnog dijela NP i educirali posjetitelji i lokalno stanovništvo.

Zadnji prilog „Izdavačka djelatnost JU ‘NP Krka’“, donosi podatke o izdavačkoj djelatnosti JU „NP Krka“, koja broji 43 jedinice, od koji je dvade-set sedam tiskano na hrvatskom, a šesnaest je pre-vedeno na jedan od svjetskih jezika. Prva knjiga, Bibliografija radova o rijeci Krki, tiskana je 1994. a zadnja, Ptice Nacionalnog parka „Krka“ 2015.

Časopis su predstavili Krešimir Šakić, ravna-telj JU “NP Krka”, Drago Marguš, stručni voditelj u NP “Krka”, gost-urednik 1046. broja, i Nenad Judaš, tajnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, uz Vladi-mira Stilinovića, glavni i tehnički urednik Prirode. Judaš je naglasio da Prirodu 105 godina objavljuje Hrvatsko prirodoslovno društvo iz Zagreba (osno-vano 1885. godine pod imenom Hrvatsko nara-voslovno družtvo), da je te, 1911. godine časopis, važan za hrvatsku znanost, uređivao Spiridion Bru-

90

DOGAĐANJA

Međunarodni znanstveni skup o strvinarima

sina i da je Priroda jedan od najdugovječnijih i naj-starijih časopisa na svijetu specijaliziranih za zaštitu prirode i prirodne znanost. Također je istaknuo, da je časopis dosad promijenio dvadeset dva glavna urednika i sedam država i da je preživio dva svjet-ska rata i jedan domovinski. Istaknuo je i činjenicu da u Prirodi svi suradnici i urednici volontiraju i da se u časopisu objavljuju provjerene i točne infor-macije, a ne pseudoznanstveni tekstovi.

Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“ na predstavljanju je rekao: „Suradnja časopisa Priroda i JU ‘NP Krka’ nametnula se prirodno. Časopis već dugi niz godina ima vrlo važnu ulogu da djeci u nji-hovom formativnom razdoblju predstavlja prirodu i ističe važnost njezina očuvanja. S druge strane, Javna ustanova ‘NP Krka’ pored brige o očuvanju prirode i prezentaciji prirodne baštine, ima još je-dan bitan zadatak – edukaciju. Zato mi je izuzetna čast to da nas je tako važan i dugovječan časo-pis prepoznao i da je njegovo uredništvo odlučilo da Krka i zaštita prirode budu tema dvobroja, jer upravo je briga o našim prirodnim resursima ono što svakog čovjeka čini boljom osobom. Drago mi je i što je svaki broj Prirode napisan na čitak i zani-mljiv način, što će osobito cijeniti djeca, kojoj na-stojimo približiti brigu o zaštiti prirode.“

Gost-urednik predstavljenog dvobroja Priro-de, Drago Marguš, stručni voditelj u JU „NP Krka“, istaknuo je: „Neprijeporne vrijednosti Krke velik su izazov održivom socijalnom i gospodarskom razvoju lokalnih zajednica na području Šiben-sko-kninske županije, koji je potrebno uskladiti s dugoročnim ciljevima zaštite i očuvanja prirod-ne i kulturne baštine da bi se, unatoč očekivanim promjenama, sačuvale izvorne prirodne i estetske vrijednosti i naslijeđena povijesna baština. Hva-la uredništvu Prirode što se nesebično pridružilo obilježavanju obljetnice proglašenja Nacionalnog parka ‘Krka’ i omogućilo nam da ovim tematskim dvobrojem čitateljima približimo aktivnosti Javne ustanove ‘Nacionalni park Krka’ i ljepote Krke, pri-rodnog bisera Hrvatske.“

Drago Marguš

Međunarodni skup Koridori za povezivanje zapadnih i istočnih populacija strvinara Europe u cilju njihova očuvanja na području Dinarida održan je 17. i 18. lipnja 2016. u organizaciji Javne ustano-ve „Nacionalni park Krka“ u višenamjenskoj dvora-ni u Eko centru Puljane. Na skupu je sudjelovalo 14 sudionika a održano je pet izlaganja (tab. 1).

Razlog održavanje skupa bio je dogovor o mjerama potrebnim da bi se omogućio povratak izumrlih vrsta strvinara na njihova nekadašnja obi-tavališta. Jedna od tih mjera je uspostava korido-ra za prelet supova preko Balkanskog poluotoka, odnosno prostora između Alpa i Grčke, ali i dalje preko Turske i Izraela do Afrike, čime bi se obno-vio izvorni areal rasprostranjenosti izumrlih vrsta: bjeloglavog supa (Gyps fulvus), supa starješine (Aegypius monachus), kostoberine (Gypaetus bar-batus) i crkavice (Neophron percnopterus).

Skup je otvorio inicijator projekta, Goran Sušić (Hrvatska), slijedila su izlaganja Saše Marin-kovića (Srbija), Fulvia Genea (Italija) i Jovana An-devskog (Španjolska), koji je uime međunarodne organizacije za zaštitu strvinara Vulture Conserva-tion Foundation (VCF) predstavio velik broj uspješ-nih projekata zaštite i reintrodukcije četiriju vrsta europskih strvinara. Tematsku cjelinu zaključila je Ana Rutar iz tvrtke Span d.o.o. (Hrvatska), koja je u svom izlaganju predstavila softver tvrtke, kojim se mogu objediniti svi podaci o praćenju supova na hranilištima i selidbenim putovima raznih eu-ropskih projekata u jedinstvenu, svima dostupnu

91

BUK

Interes za suradnju pokazala su do sada za-štićena područja u nekoliko država: Italiji (Riserva Naturale Regionale del Lago di Cornino), Sloveni-ji (SPA Kras i NP Triglav), Hrvatskoj (NP „Krka“, PP „Učka“ i PP „Biokovo“), Bosni i Hercegovini (Popo-vo polje), Srbiji (Specijalni rezervat prirode Uvac), Makedoniji, Bugarskoj i Grčkoj, kao i u još nekim zaštićenim područjima u regiji Dinarskog luka.

Očekuje se da će se na projektu pojaviti kao suradnici agencije za zaštitu prirode, zaštićena po-dručja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i po-sebni rezervati), ministarstva, općine, županije, kao i organizacije koje su već uključene u provedbu drugih LIFE projekata (iz Grčke, Španjolske, Fran-cuske, Italije, Bugarske itd.). Mogući su još partneri WWF Grčke, Udruga Parkovi Dinarida, HEP, Hrvat-ske autoceste, ministarstva poljoprivrede pojedinih zemalja itd. Dogovoreno je da bi budući projekt vodila WWF-Adria, koja je preuzela obvezu orga-nizacije budućih sastanaka radne skupine.

Domaćin skupa, JU „Nacionalni park Krka”, uz prostor za održavanje, sudionicima je ponudio čitav niz organizacijskih i logističkih usluga neop-hodnih za održavanje tog međunarodnog skupa (prijevoz sudionika iz zračne luke Zadar i do nje, prijevoz brodom u kanjonu Krke i sl.) i osigurao darove za sudionike skupa, čime je potvrdio visoku razinu profesionalnosti, po kojoj je poznat u Hrvat-skoj. Entuzijazam s kojim je Drago Marguš proveo sudionike skupa kroz kanjon Krke, Roški slap i Ozi-đanu pećinu kod svih, a posebice stranih gostiju, izazvao je niz pohvala i divljenje prema svemu što je NP „Krka“ do sada učinio na zaštiti prirode, ali i njezinoj promociji. Uime svih sudionika, na svemu još jednom zahvaljujem svim djelatnicima Parka koji su svojim trudom omogućili da skup uspije, a posebice Dragi Margušu i Josipu Klariću.

Goran Sušić

bazu podataka. Nakon ručka slijedila je konstruk-tivna rasprava o ciljevima, aktivnostima i mogu-ćim partnerima u projektu, koji bi u dogovoru s WWF-Adrijom (udrugom za zaštitu prirode i oču-vanje biološke raznolikosti) tijekom 2017. ili 2018. kroz LIFE-projekt aplicirao za EU fondove.

Drugog dana sudionici skupa obišli su napu-štenu koloniju bjeloglavih supova, koja je do sredi-ne osamdesetih godina prošlog stoljeća obitavala u kanjonu rijeke Krke. Obilazak je organizirao i vodio Drago Marguš, stručni voditelj u JU „NP Krka“, dobar poznavatelj flore, faune, geologije, povijesti i ostalih područja vezanih za NP “Krka”. Domaćin skupa, JU „Nacionalni park Krka“, sudionicima je organizirao ručak u restoranu na Roškom slapu, nakon čega su uslijedili podjela zadataka, utvrđivanje rokova i pla-niranih daljnjih koraka u osmišljavanju projekta.

Na skupu je dogovoreno da glavni cilj budu-ćeg projekta bude spajanje areala supova zapad-ne Europe s Azijom i Afrikom – kao jedini način za stvaranje trajno održive europske populacije strvi-nara. Da bi se to postiglo potrebno je:• smanjiti trovanje u područjima važnim za supove• uspostaviti mrežu hranilišta na njihovu migra-

cijskom putu između Alpa i Turske, odnosno Izraela

• smanjiti smrtnost supova uzrokovanu elektro-kucijom i kolizijom sa žicama dalekovoda

• raditi na poticanju ekstenzivnog stočarstva na području Dinarida

• uspostaviti inovativan i standardiziran način praćenja supova na hranilištima i na korido-rima migracije.Za uspješnost projekta bit će nužno njegovo

umrežavanje s drugim LIFE projektima, ali i naci-onalnim projektima koji se provode u drugim ze-mljama a bave se zaštitom strvinara, u svrhu raz-mjene iskustava i znanja.

Tablica 1. Izlaganja na skupu

Broj Sudionici Država Naziv izlaganja1 Goran Sušić Hrvatska Restorani za supove u zaštićenim područjima Dinarida – kako i zašto?

2 Saša Marinković Srbija Nužnost uspostave hranilišta za supove na Balkanskom poluotoku – srpska iskustva

3 Fulvio Geneo Italija Nužnost hranilišta za supove u Alpama – talijanska iskustva4 Jovan Andevski Španjolska Projekti zaštite strvinara u Europi5 Ana Rutar Hrvatska Informacijske tehnologije za praćenje supova na hranilištima

92

DOGAĐANJA

Noć muzeja 2017.

U povodu Noći muzeja, 27. siječnja 2017. godine Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Gradski muzej Drniš i Državni arhiv u Šibeniku priredili su izložbu Roški slap – pokretač razvoja drniškog kraja.

Zbrinjavanje odbačenih automobilskih olupina na području NP „Krka“

Izložba je popraćena katalogom u kojemu je obrađena povijest Roškog slapa kroz stoljeća, od Oziđane pećine do danas, s posebnim osvrtom na početke korištenja vodene snage u predindustrijskim pogonima – mlinicama, početke elektrifikacije i industrijalizacije drniškog kraja i razvoja turističke ponude Roškog slapa, ostvaren zahvaljujući obitelji Skelin. Istaknuta je uloga skradinske obitelji Marasović i Jasne Skelin Duboković, koja je život posvetila Roškom slapu i njegovu razvoju.

Katalog su predstavili djelatnici Gradskog muzeja Drniš, muzejski savjetnik Joško Zaninović, ravnatelj muzeja, i viši kustos Davor Gaurina.

U sklopu bogatog programa održano je i nekoliko edukativnih radionica: dječja interaktivna radionica izrade makete mlina, kulinarska radionica izrade jednostavnih slastica i interaktivna prezentacija procesa izrade drniškog suska. Za zabavni dio programa bio je zadužen sastav Dernis music.

Također u Noći muzeja, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Državni arhiv u Šibeniku u suradnji s Kninskim muzejom otvorili su izložbu Industrijska arhitektura na rijeci Krki u crkvi sv.

Barbare na kninskoj tvrđavi. Od svog prvog predstavljanja javnosti, u vodenici na Skradinskom buku, izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki u protekle dvije godine gostovala je u brojnim hrvatskim gradovima.

Nataša Zaninović

Otpad, ilegalno odlaganje otpada, deponiji otpada u prirodi… samo su neki od pojmova s ko-jima se svakodnevno susrećemo. Nažalost, ni nao-ko najskrovitiji, nedirnuti, najljepši dijelovi prirode nisu lišeni te pojave. Nesavjesni odlagači, da bi se jednostavno i brzo riješili vlastitog otpada, odlažu ga neprimjereno, ne razmišljajući o posljedicama. JU „NP Krka“ na području Parka sustavno rješava problem ilegalno odloženog otpada. Posljednja akcija zbrinjavanja odbačenog otpada iz kanjon-skog dijela rijeke Krke na području Drinovaca, za-seoka Bačići, odrađena je u veljači 2017. godine.

Otpad iz podnožja kanjona, s prosječne du-bine od 130 m, izvukli su članovi DVD-a Drniš. Ot-pad baćen s litice bio je razasut po siparu. Razbaca-ni otpad najprije je sakupljen na hrpe u podnožju. Većinom se radilo o dijelovima automobilskih olu-pina. Zbog njihove veličine, neke olupine rezane su na manje dijelove. Bila je to fizički vrlo zahtjevna akcija. Otpad se sajlama izvlačio na rub kanjona gotovo tjedan dana. Potom je traktorom odvezen

93

BUK

do proširenja uz makadamsku cestu kroz zaseok Bačići, gdje je mogao doći kamion za utovar.

Kamion tvrtke CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o. iz Zagreba (u sastavu C.I.O.S. grupe) utovario je izvučeni otpad i odvezao ga na propisno zbri-njavanje.

Uspješno je odrađen još jedan zahtjevan za-hvat zbrinjavanja otpada na području NP „Krka“, na zadovoljstvo svih onih kojima je stalo do očuvanja prirode

Mate Bačić

Sajmovi kao promidžba

Suvremeno doba i informatičke tehnologi-je, s digitalnom komunikacijom i invazijom druš-tvenih mreža kao oblika komunikacije, čin se da je nagovijestilo „crne dane“ za sajmove kao oblik marketinške komunikacije i prezentacije. Osim mogućnosti koje pružaju sve navedene blagodati modernog doba, oni su ujedno bili i jeftinija opcija promocije poslovnog subjekta, a da ne govorimo o tomu koliko manje ljudskog faktora iziskuju. Sve navedeno ne ide u prilog odlaska na sajmove, ali je li to uistinu tako?

Nekoliko godina stagnacije poslovanja svih sajmova, pa tako i turističkih, činilo se pokazate-ljem crnih slutnji, ali samo nekoliko godina. Ubrzo se pokazalo da su se takva predviđanja i očekiva-nja pokazala netočnim jer je u suvremenim medi-jima izostao faktor neposredne komunikacije tzv. face to face. Iako moderna tehnologija, odnosno digitalna komunikacija ima svoje prednosti i sva-kako ju treba koristiti, ona ne omogućuje potpunu komunikaciju kupca i proizvoda: kupac proizvod ne može vidjeti „uživo“, ne može ga isprobati, ne može ga primiti u ruku, osjetiti. Osim toga, sajam omogućava neposrednu komunikaciju na jednom mjestu, u kratkom vremenu i u istom prostoru na-laze se zainteresirane strane iz iste ili slične djelat-nosti. Sajam je mjesto testiranja vlastitih proizvod-nih, marketinških i komunikacijskih sposobnosti. Ono što je pritom važno jest to da svakog korisni-ka usluga koje nudite ili proizvoda koji prodajete oduševi činjenica da ste došli u njegovu zemlju,

njegov „dom“, da ga pozdravite, zahvalite mu na korištenju vaših usluga/proizvoda i ukažete mu na nove mogućnosti ili prilike koje ga čekaju kad po-novno dođe.

Turistički sajmovi mjesto su izravnog susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata, spo-znaja vlastitih mogućnosti i kvalitete, mjesto raz-mjene ideja o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije, prilika za poslovnim kontaktima... Turistički sajmovi bili su i ostali važan marketinški faktor. Sajam je:

•izlazak na tržište•cjelovita promotivna aktivnost •instrument direktne prodaje•prilika za upoznavanje konkurencije•prilika za uvid u vlastitu poziciju na tržištu•mjesto na kojem možemo prikupiti različite ko-risne informacije

•mjesto gdje je na relativno malom prostoru izložena velika količina raznih proizvoda (sagle-davanje ponude i potražnje)

•mjesto gdje je velika fluktuacija ljudi različitih profila

•mjesto gdje možemo doći do novih ideja•mjesto na kojem plasiramo informaciju o svojoj ponudi

•način promocije i pokazivanja vlastite pozicije naspram konkurentnosti

•mjesto na kojem upoznajemo ljude iz struke, te s njima razmjenjujemo iskustva.

94

DOGAĐANJA

Redovitim nastupom na sajmu:•potvrđujemo da smo stabilan poslovni subjekt•pokazujemo da imamo kvalitetan proizvodni program (ponudu)

•izravno kontaktiramo s potencijalnim kupcima•osiguravamo tržište („imati tržište danas, ne znači imati ga i u budućnosti“)

•prihvaćamo izazov konkurencije i potvrđujemo vlastitu vrijednost

•saznajemo vrijedne informacije (o ponudi, po-tražnji, konkurenciji, novim idejama i slično – „Kvalitetna i pravovremena informacija najsku-plja je roba“).

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ res-pektabilan je subjekt među istim subjektima, ali i respektabilan subjekt u turističkom smislu. Važ-nost sudjelovanja na sajmovima prepoznata je u ovoj ustanovi već godinama pa sa zadovoljstvom sudjelujemo na njima. Prilika koju kao predstavnik ustanove imate izaziva ponos jer pokazujete ljepotu prirode, bogatstvo kulturnopovijesne baštine i or-ganiziranost u ponudi koju svaki posjetitelj očekuje. Ponos je svakako još i veći kad susretnete posjetite-lje Parka koji imaju samo riječi hvale za vašu drža-vu, vaš grad, mjesto i, naravno, za Nacionalni park „Krka“.

Ovo su sajmovi na kojima smo sudjelovali od početka 2017. godine:•Utrecht (Jaarbeurs), Nizozemska, od 10. do 15. siječnja, samostalno

• Beč (Ferienmesse),, Austrija, od 12. do 15. si-ječnja, samostalno

•Ljubljana (Alpe Adria), Slovenija, od 1. do 4. ve-ljače, samostalno

•Prag (Holiday World), Češka, od 16. do 19. ve-ljače, samostalno

•München (Free), Njemačka, od 22. do 26. velja-če, samostalno

•Berlin (ITB), Njemačka, od 8. do 12. ožujka, s Tu-rističkom zajednicom Šibensko kninske županije

•Paris (SMT), Francuska, od 16. do 19. ožujka, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske župa-nije

•Zagreb (Place2Go), Hrvatska, ožujak, zajedno s nacionalnim parkovima i parkovima prirode Hr-vatske

•Milano (BIT), Italija, od 2. do 4. travnja, samo-stalno

•Barcelona (B-travel), Španjolska od 7. do 9. trav-nja, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske županije

•München (Streetlife festival), Njemačka, 20. svibnja, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske županije.

Silvija Čaleta

Svjetski dan zaštite životinjaSedmoga listopada 2016. u Ispostavi Skra-

din s učenicima nižih razreda Osnovne škole Skra-din obilježili smo Svjetski dan zaštite životinja. Iako postoje dani kada posebnu pozornost skrećemo na određene životinje, koje su ili ugrožene ili pred-stavljaju posebnu populaciju Nacionalnog parka „Krka“, kao što su šišmiši ili žabe, Svjetski dan za-štite životinja odnosi se na sve životinje. Životinje, osim svojih osnovnih potreba, kao što su prehrana, sklonište, reprodukcija i opstanak, imaju i dodat-nu brigu – čovjeka, koji mnogima ugrožava i op-stanak. Ono što je još tužnije je da ljudi njihove elementarne potrebe najčešće ugrožavaju zbog svojih sekundarnih potreba. Djeci smo na „lakši“ način pričali o toj problematici i o važnosti zaštiće-

95

BUK

nih područja, pa tako i Nacionalnog parka „Krka“. Na kraju su pogledali predstavu dječje kazališne skupine Virko iz Šibenika Krilko i hrast, o Zemlji, Krki, jednom šišmišu, trima vjetrovima i jednom žiru. Predstava je zabavno-edukativnog karaktera. Kako je interaktivna, djeca su sudjelovala tijekom cijele predstave, a bila su i nagrađena.

Silvija Čaleta

Božićna priča

Ova aktivnost koju provodi Nacionalni park „Krka“ zasigurno je najslađa aktivnost protkana dobrim duhom Božića. To je priča, aktivnost, događanje, susret i zabava, sve u jednom za kraj kalendarske godine, kao kruna svih aktivnosti koje kroz godinu provodimo s djecom Šibenika, Skradina, Drniša i Knina. Ove godine posjetili smo sva ta četiri grada, koja su naslonjena na Nacionalni park „Krka“, i održali božićne radionice u kojima smo od malih plastičnih boca izrađivali pahulje i papirnate anđele kao ukrase za bor. Djeci smo pričali prigodne priče, oslikavali ih, pokazujući im na zabavan način da ukrase za bor mogu izraditi od otpada, sami ili sa svojim ukućanima. Tako mogu pozitivno utjecati na okoliš u kojem žive i biti odgovorni stanovnici našeg planeta.

Silvija Čaleta

Svjetski dan voda

Svjetski dan voda, 22. ožujka, Nacionalni park „Krka“ proslavio je svečanim otvaranjem izložbe Fotokluba Šibenik Mistična rijeka u Ispostavi Drniš. Izložba Mistična rijeka Fotokluba Šibenik jedna je u nizu izložbi te udruge. Važnost vode, posebice pitke, možda nije jasna svakom pojedincu, pogo-tovo jer živimo u zemlji koja obiluje pitkom vodom. Važnost vode možemo najslikovitije dočarati ako se prisjetimo dana kad smo bili bez vode nekoli-ko sati. Pokušajte oprati kosu bez vode iz slavine, spremiti ručak ili oprati suđe, da ne spominjem nešto još zahtjevnije. Sama činjenica da živimo u izobilju ne bi nas smjela lišiti odgovornosti prema brizi o vodi, ili suosjećaja prema ljudima koji vo-dom oskudijevaju. Prijezir prema bogatašima koju većina ljudi osjeća dok čita o njihovom razmetanju bogatstvom dok drugi kopaju po kantama za sme-će kako bi se prehranili može se usporediti s našim razmetanjem vodom dok peremo zube dok u isto vrijeme drugi umiru od posljedica suše.

Povodom Svjetskog dana voda Javna usta-nova „Nacionalni park Krka“ sutradan je u Kato-ličkoj osnovnoj školi održala predavanje na temu vode, uz zanimljive radionice izrade filtara za vodu i igru „Kap za slap“, u kojoj su djeca morala preko poligona „spašavat“ vodu. Od polazne točke preko poligona trebali su prenijeti vodu u žlicama do po-sude a da ne proliju ni kap. Zbog svake prolivene kapi morala su se vratiti na početak poligona, što

96

DOGAĐANJA

je izazvalo nervozu kod djece, ali su postala svje-sna koliko je važno bez prolijevanja prenijeti vodu za piće. Na kraju su pogledali predstavu Crven-kapica kazališne skupine Virko iz Šibenika, koja je upriličena za svu djecu te osnovne škole.

Silvija Čaleta

Edukativni vodič Tragom vode

Povodom Svjetskog dana voda, koji se obi-lježava 22. ožujka, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavila je edukativni vodič za djecu pod naslovom Tragom vode, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Taj dvojezični edukativni vodič na 64 strani-ce, djeci na jednostavan i zabavan način približa-va temu vode, njezin nastanak, fizička, kemijska i biološka svojstva, raspoređenost u svijetu, dostu-pnost pitke vode, potrošnju i zagađenost, recikli-ranje i način uštede. To je teći po redu edukativni vodič džepnog formata, koji smo namijenili djeci osnovnih škola u našoj županiji i sudionicima naših radionica.

Silvija Čaleta

Noć knjige i dan planeta Zemlje

Knjižničarsko društvo Šibenik, zajedno s Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik, od 2012. godine uključeno je u projekt „Zelena knjiž-nica“. Osnovni cilj tog projekta je informiranje jav-nosti o važnosti zaštite okoliša, energetske učin-kovitosti i ekologije. Kako se Dan planete Zemlje obilježava 22. travnja, kad je ujedno i Dan hrvat-ske knjige, ova ustanova je 21. travnja, na prvi dan manifestacije Noći knjige, imala prigodni program. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ priključila se tom programu i na prigodnoj reciklažnoj radio-nici djecu učila kako nastaje novi papir, nova stra-nica knjige.

Noć knjige manifestacija je kojoj je cilj dati poticaj kulturi čitanja, razgovoru o literaturi, knji-ževnosti i svemu onom što knjiga predstavlja u suvremenom svijetu. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ može se pohvaliti i s popriličnim brojem izdanja knjiga koje su namijenjene širokoj publi-ci, od djece, zaljubljenika u prirodu, stručnjaka ili znanstvenika. Sva izdanja dostupna su na našim maloprodajnim mjestima, suvenirnicama kao i na našem web shopu, na www. np-krka.hr. Svake go-dine početkom nove školske godine svim školama na području naše županije poklonimo knjigu našeg izdanja a u 2016. godini odlučili smo po primjerak svih knjiga pokloniti i čitaonicama, knjižnicama i planinarskim društvima na području naše županije. Želja nam je da knjige u našem izdanju, a posebice one stručne, dođu do što šire publike kako bi se ši-rilo znanje i svijest o važnosti očuvanja okoliša. Sve

97

BUK

škole i vrtići, koji sudjeluju na našim edukativnim radionicama, na poklon dobiju prigodni set knjiga, da bi ih odgajatelji, učitelji, nastavnici, profesori, a prvenstveno djeca, i nakon radionica čitali.

Silvija Čaleta

Edukativno usavršavanje djelatnika JU „NP Krka“

Djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ najvrjedniji su dio sustava upravljanja, zašti-te, promidžbe i komunikacije s javnošću. Čovjek ima potrebu za komuniciranjem. To koliko smo u tome uspješni određuje razinu našeg zadovoljstva samima sobom i neposrednom okolinom. U svojoj okolini, osobnoj i profesionalnoj, okruženi smo ra-zličitim tipovima ljudi koji izravno i neizravno dje-luju na nas. Od nekih primamo energiju, drugi našu energiju troše. Kako bismo optimizirali usmjerava-nje svakodnevne energije i od jednog dana učinili najviše što možemo, potrebno je okružiti se oso-bama koje u nama izazivaju pozitivne reakcije i do-prinose stvaralačkoj energiji.

Tim je sastavljen od različitih osoba, različitih stručnjaka iz različitih disciplina. Tim je interdisci-plinarni i interpersonalni fenomen koji nadilazi vje-štine i iskustva pojedinog člana. Uspješan tim kod svakog njegovog člana potiče razvoj osobnih vje-ština i znanja u cilju stvaranja zajedničkog rezulta-ta. Tim potiče uspješnost, osobnu i profesionalnu. Slabo sastavljen tim poništava stvaralačku energiju i unosi nemir. Stoga je više od pojedinačnih uloga i individualne odgovornosti potrebnije razumije-

vanje napretka i formiranje skladnih timova. Bo-lja povezanost vještina, međusobno uvažavanje i razumijevanje timovima, omogućuju produktivniji odgovor na složene izazove i kvalitetnije rješava-nje problema. Timovi također jačaju međusobnu povezanost pojedinaca, učenje, toleranciju i uva-žavanje.

Ovog smo se proljeća u edukativnom modu-lu „Timski rad i motivacija“ kroz praktične primje-re i vježbe dodatno educirali o postizanju učinka uspješnog timskog rada pomoću tipologije člano-va tima, Dvadeset osobnosti učilo je o postizanju sinergije timskog rada, odnosno njegovom uskla-đivanju u skladu s načinom ponašanja prema boja-ma i komunikacijskim stilovima. Raspravljali smo o timskom radu i konfliktima, prednostima u stvara-nju uravnoteženog tima i smanjenju slabosti uloga u timu.

Prije dvije godine započeli smo zajednič-ko usavršavanje svih djelatnika JU „NP Krka“, na teme „Uspješna komunikacija“ i „Interpersonalna komunikacija“, o važnosti verbalnog i neverbalnog komuniciranja u svakodnevnoj interakciji s posje-titeljima, poznanicima i kolegama. Posebnost ko-munikacije kao razmjene poruka sagledali smo u komunikacijskim modelima, neverbalnom govoru, porukama tijela, komunikologiji, retoričkim nače-lima i verbalnim tehnikama. Produbljujući znanje i osvještavajući svoje tijelo u procesu komuniciranja, postajemo bolji komunikatori. Postajemo svjesni sebe u okolini i utjecaja koji okolina ima na naš na-čin komuniciranja. Uklanjamo prepreke i stvaramo pozitivnu interakciju.

Zahvaljujem svim djelatnicima na praktičnoj primjeni stečenih znanja u komunikacijskim vješti-nama koje Nacionalni park „Krka“ čine gostolju-bivim mjestom. Kako bismo se nastavili razvijati, postajali sve prepoznatljiviji i zajedno promicali brend NP „Krka“, i dalje ćemo se usavršavati na za-jedničkim seminarima.

Nastavimo dostojanstveno predstavljati bi-ser hrvatske prirodne ljepote, Nacionalni park „Krka“!

Katia Župan

98

DOGAĐANJA

Poljsko-hrvatska konferencija nacionalnih parkova

Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike i pet hrvatskih nacionalnih parkova („Brijuni“, „Kornati“, „Krka“, „Paklenica“ i „Plitvička jezera“), predvođeni pomoćnikom ministra g. Igo-rom Kreitmeyerom, sudjelovali su na poljsko-hr-vatskoj konferenciji „Razvoj poljskih nacionalnih parkova u povodu desete obljetnice pridruživanja Poljske Europskoj uniji – mogućnosti za primjenu u nacionalnim parkovima Republike Hrvatske“, odr-žanoj 24. i 25. travnja 2017. u Nacionalnom parku Tatra u Zakopanama u Poljskoj. Poziv na Konferen-ciju, koja je za cilj imala razmjenu iskustava poljskih i hrvatskih nacionalnih parkova od ulaska u EU, uputio im je počasni konzul Republike Hrvatske u Krakowu g. Paweł Włodarczyk.

Konferencija je zaključena potpisivanjem sporazuma između Javne ustanove Nacionalni park „Krka“ i Nacionalnog parka „Ojcowski“ kojim su se oba parka obvezala na razmjenu ideja, infor-macija i znanja. Područja koja će posebno biti valo-rizirana prilikom zajedničkog istraživanja i razmje-ne stručnjaka jesu aktivna zaštita staništa i vrsta, upravljanje posjetiteljima, edukacija i izdavaštvo.

Kroz ugodne radne susrete uspostavljeni su brojni kontakti, što će znatno olakšati buduću su-radnju, posebice kad je riječ o korištenju sredstava iz EU fondova. Parkovi Hrvatske upravo su završi-li ciklus prijave na otvoreni poziv za unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture, te se očekuje odobre-nje više od četiri stotine milijuna kuna bespovrat-nih sredstava EU koja će im biti na raspolaganju do 2022. godine.

Katia Župan

Poljska zaštićena područja u proteklih de-setak godina znatno su napredovala na područ-ju istraživanja, različitih oblika posjećivanja, pre-kogranične i međunarodne suradnje i povlačenja EU sredstava. Tomu u prilog svjedočili su predstav-nici nacionalnih parkova „Karkonosze“, „Słowiński“, „Bieszczadzki“, „Ojcowski“ i „Tatra“ predstavivši ostvarene projekte vrijedne milijune eura.

Nacionalni parkovi Hrvatske prezentirali su svoje prirodne vrijednosti poljskim kolegama, koji Hrvatsku vrlo dobro poznaju i u koju rado dola-ze na odmor. Hrvatsku su 2016. posjetila 757 573 poljska turista, što je porast od 12 % u odnosu na 2015. godinu, koja su ostvarila 4 964 262 noćenja.

Zelena čistka 2017.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Zelena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 21. travnja 2017. na prilazu poučno-pješačkoj stazi Brnjica – korito rijeke Čikole u naselju Brnjica (na pravcu kretanja Šibenik – Drniš).

Djelatnici Nacionalnog parka „Krka“ u su-radnji s volonterima iz Braniteljske socijalno radne zadruge Branitelj, Kulturne udruge Slovenaca „dr. France Prešeren“ (sekcije Ljubitelji prirode Planika – Runolist) Šibenik, Ekološke udruge „Monte Pro-

99

BUK

mona“ iz Siverića i lokalnim stanovništvom čistila je nelegalno odlagalište otpada u naselju Brnjica, prema poučno-pješačkoj stazi NP „Krka“. Tom pri-godom sanirano je nelegalno odlagalište otpada površine oko 1 ha na kojem se uglavnom nalazio sitni i srednji kućanski otpad.

Zelena čistka zajednička je jednodnevna ak-cija čišćenja nelegalnih odlagališta otpada i najveći volonterski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja ak-tivne građane i organizacije a dio je velike global-ne akcije World cleanup, pokrenute 2008. Temelji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gos-podarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, pri-rode i planeta Zemlje.

Katia Župan

Podržavanje populacije šišmiša na području rijeke Krke

Udruge Bioteka i Tragus pokrenule su pro-jekt „Građani znanstvenici: podržavanje populacija šišmiša šireg područja srednjeg i gornjeg toka ri-jeke Krke“, sufinanciran sredstvima Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u cilju osiguravanja novih, alternativnih, staništa za obitavanje šišmiša i pra-ćenja stanja njihovih populacija. Uz pomoć građa-na koji žive na širem području Krke, udruge Bioteka i Tragus izgradile su dvadeset kućica za šišmiše i postavile ih na lokacijama oko istraživanog pod-ručja rijeke Krke.

Ovim projektom potiče se koncept gra-đanske znanosti, odnosno uključivanja amatera u znanstvene i stručne aktivnosti koje provode za to educirane osobe. Građani znanstvenici tijekom projekta prikupljaju podatke o šišmišima u svo-joj lokalnoj sredini te ih šalju na daljnju obradu. Šišmiše rijeke Krke proučava petnaest institucija i skupina građana (osnovnoškolci, javne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva, planinari i dr.) s područja gradova Knina i Drniša i općina Promina, Kistanje i Ervenik. Građani znanstvenici svojim će primjerom i radom poticati razvoj volonterstva u svojoj zajednici.

Podržavanje populacija šišmiša, jedne od izuzetno važnih, no, unatoč tome, i najugroženijih skupina sisavaca, vrlo je važno kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Jedan od najvećih proble-ma s kojima se bore jest nestanak staništa. Inten-zivna sječa starih stabala, u kojima šišmiši mogu obitavati, ili nepotrebno korištenje neselektivnih insekticida, od kojih ugibaju, sve više ugrožavaju opstanak šišmiša. Iz tog će razloga građani znan-stvenici kućice postavljati na lokacijama za koje utvrde da odgovaraju potrebama šišmiša.

Osnovne informacije o projektu i o šišmišima građani znanstvenici dobili su prilikom dvodnev-ne edukacije održane u ispostavi JU „NP Krka“ u Drnišu 28. i 29. siječnja 2017. Edukacija uključuje teme poput konzervacijske biologije (primjere iz prakse zaštite šišmiša, te upravljanja i praćenja nji-hovih populacija, informacije o koristima koje pru-žaju šišmiši i sl.), utjecaja urbanizacije na šišmiše i ponašanje šišmiša (njihove prehrane, načina lova, migracija). Na idućoj radionici, održanoj 11. ožujka 2017. u Eko kampusu Puljane, izrađene su kućice za šišmiše i održana edukacija o metodologiji pri-kupljanja podataka o kućicama i slanju tih podata-ka stručnom timu.

Tijekom proljeća 2017. građani znanstvenici nekoliko će puta izaći na teren i prikupljati podatke o kućici i njenim stanovnicima. Na taj će način biti uključeni u znanstveni i stručni rad, kao i u brigu za lokalni okoliš i prirodu. Doznat će što su to usluge ekosustava, koje su koristi koje ljudima pružaju šiš-miši, kako se hrane, love i migriraju i kako koriste eholokaciju.

U lipnju 2017. stručni tim obići ćesve lokacije na kojima su postavljene kućice i započeti obra-du i interpretaciju podataka, koji će na kraju biti

100

DOGAĐANJA

javno objavljeni. Svi rezultati tog istraživanja bit će prezentirani i na svečanosti obilježavanja završetka projekta u Nacionalnom parku „Krka“.

Katia Župan

Edukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“

U četvrtak, 27. travnja 2017. u 19 sati u Grad-skoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik premijerno je prikazan edukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“.

Učenici 3. b razreda OŠ Jurja Šižgorića Šibe-nik sa svojom učiteljicom Ivanom Kalebić proteklu su jesen proveli obilazeći Nacionalni park „Krka“ i marljivo snimajući film o njemu. Obišli su lokalite-te na prostoru od Bilušića buka i Manojlovačkog slapa do Skradinskoga buka, uključujući srednjo-vjekovne utvrde, manastir Krka, Oziđanu pećinu, Roški slap i Visovac. Očarani ljepotom prirode, puni entuzijazma i avanturističkog duha, posjetili su i špilje Miljacka 2 i Miljacka 4, gdje ih je dočekao speleolog Branko Jalžić. Park su obišli i biciklistič-kom stazom a uživali su i u pogledima s vidikovaca na Krku i okolni krajolik.

Njihova učiteljica Ivana Kalebić istaknula je: „Ovo je veliko, neizmjerno iskustvo za sve nas. Obišli smo cijeli Park, sve vidjeli i u film uključili sve učenike 3. b razreda, ukupno dvadeset i jednog. Prvi se put dogodilo da je cijeli razred sudjelovao u jednom takvom dokumentarnom filmu. Imali smo

izuzetnu čast da nam se na snimanju pridruži vrsni speolog Branko Jalžić, koji je otkrio čovječju ribi-cu na prostoru Parka. Zajedno s njim bili smo u špiljama Miljacka 2 i Miljacka 4. Zahvaljujem svima onima bez čije pomoći do realizacije filma ne bi došlo, učenicima i njihovim roditeljima, Nacional-nom parku „Krka“ a posebno našim malim glumci-ma Barbari i Luki.“

Projekt snimanja edukativnih dokumentar-nih filmova koji učenici provode ima za cilj prika-zivanje prirodoslovnih, kulturnih i povijesnih vri-jednosti naše županije. Do sada su snimljena dva filma, o nacionalnim parkovima „Krka“ i „Kornati“. Film o Kornatima premijerno je prikazan 7. listopa-da 2016. u šibenskoj gradskoj knjižnici. Tema slje-dećeg filma bit će grad Šibenik, nakon čega slijedi izložba fotografija sa snimanja svih triju filmova.

„Draga djeco, imate puno sreće što imate učiteljicu koja je imala volju i želju provesti jedan ovakav projekt kako bi vas upoznala s osebujnim ljepotama našeg predivnog kraja. Izniman je pri-vilegij što ste imali priliku upoznati Krku na tako zanimljiv način. Nadam se da vam je to bilo lijepo i zanimljivo iskustvo. Zahvaljujem vam svima uime JU „NP Krka“, i vama poštovani roditelji. Čestitam vam, draga djeco, na prvom filmu o Krki koji su na-pravila djeca. Vjerujem da ćete svojim primjerom potaknuti i druge na tako hrabar pothvat“, zaklju-čio je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Elena Matošin, učenica 3. b, autorica je pjesme u kojoj je prikazala svoj doživljaj Krke:

Moja Krka

U blizini Šibenika, moga gradaLjepotom svojom jedna rijeka vlada.Rijeka jedna stoljećima već teče,Ljepote njezine oči moje liječe.

Podno Dinare planine izvire onaDržeći se poslušno svoga kanjona.Kao prirodni krški fenomenZaslužila je svaki lijepi spomen.

101

BUK

U sedam slapova ona moru bježiI na divnim jezerima leži.Među slapovima najduži je Skradinski bukA na Visovačkom jezeru vježba se vjeronauk.

Na Krki nalazi se JarugaPa tko je hrabar nek se samo naruga,Jer u Europi prva je to hidroelektranaŠibeniku mom strujna prehrana.

U Hrvatskoj sedmi je nacionalni park toI ljepota je na Krki još više od sto,Ali neka to bude sve za sadaJer ionako svaka riječ pred ljepotama tim pada.

Katia Župan

32. rođendan Nacionalnog parka „Krka“

U utorak, 24. siječnja 2017. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ proslavila je 32. rođendan prigodnim programom u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik i Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku.

Ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić predstavio je rezulta-te rada Ustanove, te projekte unaprjeđenja zaštite, edukacije i prihvata posjetitelja kojih je realizaci-ja u tijeku. Poseban naglasak stavio je na projekte upoznavanja javnosti s djelovanjem i promidžbom JU „NP Krka“ u Hrvatskoj i u svijetu, naglasivši: „Da-nas se s posebnom radošću osvrćemo na uspje-šan tridesetjednogodišnji razvoj projekata zaštite naše bogate baštine, koji je omogućio odgovorno upravljanje, održivi razvoj posjetiteljskih sadržaja i razvoj lokalnog gospodarstva, čime se NP „Krka“ afirmirao kao brend u Hrvatskoj i u svijetu. Pono-sno možemo reći da se od svoga osnutka JU „NP Krka“ uspješno nosi sa svim izazovima, što je do-prinos reputaciji zaštićenog područja.“

Park se ove godine posebno afirmirao pred-

stavljanjem novih publikacija, izložbama i eduka-tivnim filmovima. Osim lokalnoj javnosti, posjeti-teljima diljem hrvatskih gradova pružena je mo-gućnost upoznavanja brojnih projekata s područja zaštite i edukacije. Suradnja s institucijama u cilju prezentiranja rada JU „Nacionalni park Krka“ jav-nosti rezultirala je, između ostalog, novom virtu-alnom izložbom Prošlost i sadašnjost Krke postav-ljenom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu.

„Na temelju suradnje Nacionalne i sveučiliš-ne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove „Nacio-nalni park Krka“ pripremljena je i virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke kao dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku – virtualne izložbe o nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Vir-tualna je izložba priređena s ciljem upoznavanja javnosti s prošlošću rijeke Krke i njezina porječja i djelovanjem NP „Krka, te promicanja vrijednosti očuvanja prirodne i kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Izložba omo-gućuje korisnicima da na jednom mjestu dobiju pregled ključnih točaka u povijesti Krke, koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svakog događaja dan je uvid u najstarije spomene tog do-gađaja, teme, lokalitete ili osobe“, istaknula je dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uz vremensku crtu koja prikazuje raznovrsne poveznice čovjeka i rijeke Krke, od pretpovijesne prisutnosti do suvremenih posjetitelja Nacional-nog parka „Krka“, virtualna izložba nudi cjelovite preslike knjiga, razglednica, zemljovida i starih hr-

102

DOGAĐANJA

vatskih novina i časopisa koji se bave Krkom, kao i uvid u stručne i znanstvene radove o kulturnopo-vijesnoj i prirodnoj baštini Krke.

Radi promicanja očuvanja prirodne i kultur-ne baštine i približavanja izložbe djeci i mladima, napravljena je rubrika Zeleni kutak, u sklopu koje se nalazi njezin interaktivni dio, Zelena pitalica – Krka, rubrike Zaštita baštine i Zelene slikovnice, te rubrika Zelene knjižnice, kao poveznica sa širim projektom u sklopu kojega je izložba priređena.

Digitaliziran je bogato ilustriran prvoti-sak Ezopovih basni (Aesopus moralisatus [Lat. Et Italice] (cum Add. Accii Zuchi). Brixiae, Boninus de Boninis – Dobrić Dobrićević, 7. III 1487. – : ill. ; 4°) koji se čuva u knjižnici samostana Majke od Milosti na Visovcu, s kojim JU „NP Krka“ blisko surađuje. Projekt predstavljanja javnosti te inkunabule bit će uskoro realiziran.

U pripremi virtualne izložbe Prošlost i sadaš-njost Krke tijekom 2016. surađivalo je više odjela Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, uz koordinaciju Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ svoju su su-radnju obogatile projektom Zelena knjižnica za ze-lenu Hrvatsku, u sklopu kojega su u predvorju NSK priređene izložbe Burnum – arheološko blago Krke, Podzemna fauna NP „Krka“ i Voda i krš – fenomeni rijeke Krke. Izložbe su postavljene radi izobrazbe i senzibiliziranja korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, odnosno pri-rodnih bogatstava, kao važnoga elementa hrvat-ske kulturne baštine. S tom namjenom postavljena je i virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke, koja priču o rijeci Krki nastavlja pričati pomoću kreativ-nosti, znanja i tehnologije.

U povodu svoga rođendana, JU „NP Krka“ darivala je vlasnike godišnje ulaznice u NP „Krka“ besplatnim ulaznicama za komičnu operu Turia i Plamenko. Opera je uprizorena u utorak, 24. siječ-nja 2017. u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazali-štu u Šibeniku. Cijeli program obogatio je izuzetan nastup klape Skradinke, koja na najizravniji način riječima, zvukom i emocijama promovira Krku.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ tom je prigodom javnosti predstavila novi spektaku-

larni trominutni video u time lapse tehnici. Brojni sudionici rođendanskog predstavljanja u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik s oduševljenjem i pljeskom pozdravili su novi videorad Nokturno, koji prikazuje Krku u svoj njezinoj ljepoti. Autori toga promotivnog videa jesu Mario Romulić i Dra-žen Stojčić, dok je Ana Rucner prekrasne prizore Krke popratila osebujnom izvedbom na violončelu.

Za potrebe filma isproducirano je oko 220 000 fotografija, a u filmu ih je upotrijebljeno oko sedamdeset tisuća. Materijal je sniman u svim go-dišnjim dobima tijekom tri godine, a za obradu fo-tografija utrošeno je šest mjeseci rada.

Zanimljivo je istaknuti da su sve fotografije snimljene po noći, korištenjem isključivo mjeseče-ve svjetlosti, kako bi se prikazala rijeka Krka, neop-terećena i sama u tišini, pod okriljem noći obasjana zvijezdama. U njemu se surovi krš i životvorna voda sjedinjuju u skladnu cjelinu te bez daha ostavljaju sve koji ga pogledaju i potiču zaljubljenike u priro-du i Krku, i sve buduće posjetitelje, da Krku još više zavole i ljube.

Time lapse je tehnika dobivanja videorada nastalog od niza fotografija snimljenih u određe-nom intervalu koji ostavlja dojam ubrzanog pro-toka vremena. Dvanaest minuta je potrebno da bi se dobile dvadeset i četiri noćne fotografije u time laps tehnici koje rezultiraju jednom sekundom vi-dea.

Nokturno NP „Krka“ dostupan je na You tube kanalu JU „NP Krka“.

Tihana Jurić i Katia Župan

Otvorenje izložbe „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“

Izložba „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“ otvorena je 14. prosinca 2016. godine u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. To je treća, posljednja izložba u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, pokrenutog u svibnju 2016.

Izložba se sastoji od sedamnaest fotografija

103

BUK

koje dočaravaju ljepotu osjetljivog krškog područ-ja rijeke Krke. Interakcija kamena i vode dovela je do nastanka temeljnog fenomena rijeke, sedre ili tufe, i do usijecanja rijeke u vapnenačke stijene, što je stvorilo duboke kanjone s nizom krških oblika. Krka je geološki fenomen ovoga područja. Osim velikog broja špilja i jama, i nadzemni oblici krša predstavljaju iznimnu pojavu jer se na njima može vidjeti jedinstvena morfologija šireg područja rije-ke tijekom različitih geoloških razdoblja.

U sklopu izložbe održana su i tri predavanja kojima se željelo ukazati na povezanost cijelog tog ekosustava, o obilježjima i specifičnosti krša, o obi-

lježjima staništa u krškom okruženju i o utjecaju klimatskih promjena na taj sustav.

Osim izložbe i predavanja, posjetitelji su prvi put mogli vidjeti 3D projekciju slapova rijeke Krke na zidovima NSK, što je bila prva 3D projekcija u toj knjižnici, ali i novi način predstavljanja Nacio-nalnog parka „Krka“.

Gordana Goreta

X. Burnumske ide – Decimiranje na Burnumu

Ljeto je pred vratima pa lokalitet Burnum po-sjećuje, osim neumornih istraživača, sve veći broj znatiželjnih posjetitelja. Jedno od upita odnosi se i na tradicionalnu manifestaciju Burnumske ide: što će na njima biti ove godine? Kao i prošlih godi-na, neka to ostane tajna do samog kraja. Ali, da se podsjetimo kako je bilo na prošlim, desetim Bur-numskim idama, održanim 13. kolovoza 2016.

Na desetim Burnumskim idama lokalitet Bur-num na nekoliko je sati zaronio u prošlost, vrativši se u daleku 34. godinu, da bi dočekao cara Augu-sta Oktavijana i svjedočio događaju koji je oboga-tio povijest Staroga Rima. Naime, prema toj priči car i njegovi najbliži suradnici došli su na Burnum vidno uznemireni i razočarani kukavičlukom svo-je vojske, koja se nakon teške i dugotrajne bitke na obližnjoj Promini povukla pred neprijateljem, kršnim Delmatima. Za kaznu i opomenu cijeloj rimskoj legiji, izvršeno je kolektivno kažnjavanje

104

DOGAĐANJA

vojnika, odnosno decimiranje: svaki deseti legio-nar kažnjen je smrću. Razočaranog cara kažnjava-nje vlastite vojske dodatno je uznemirilo pa su ga njegovi dvorani pokušavali oraspoložiti dovodeći pred njega gladijatore, plesačice, žonglere...

Red borbe, red plesa, sve za cara i narod, koji se u velikom broju okupio u amfiteatru. Zabava je trajala do kasnih večernjih sati. Kao što su prije dvije tisuće godina Rimljani sa strašću promatra-li gladijatorske spektakle tako su i naši posjetitelji pokazali oduševljenje za cijelu manifestaciju.

Osobito atraktivne bile su borbe gladijatora. Te su se borbe odvijale na pogrebima istaknutih ličnosti. Smatra se da su ta natjecanja vukla korijen iz žrtvovanja ljudi koja su vršili Oski i Samnićani, narodi koji su živjeli na području Kampanije odno-sno središnje Italije. Takve su žrtve navodno umi-rivale duhove umrlih. Borba se zvala munus, što znači “dar“. Prema povijesnim zapisima, prve igre u Rimu održane su 264. pr. n. e. na sajmu goveda a borila su se tri para gladijatora. Na pogrebu Marka Emilija Lepida borila su se 22 para a na pogrebu Publija Licinija 60 parova. Godine 65. pr. n. e. Julije Cezar poslao je u arenu čak 320 parova.

“Pogrebi istaknutih ličnosti služili su unapre-đivanju političkih interesa”, kaže povjesničar Keith Hopkins, “a igre na pogrebima imale su politički prizvuk“ (dakle radilo se o političkim kampanjama) jer su bile omiljene među građanima, koji su bili bi-rači. Za vrijeme Augustova carevanja (od 27. pr. n. e. do 14. n.e.) bogati su državnici u želji da napre-duju u političkoj karijeri pružali mnoštvu naročito bogate munera, darove, kako bi se zabavili.

Daleko prikladnije i bezopasnije munera, darove, kroz zabavni i edukativni program za sve posjetitelje, pruža Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ organiziranjem tradicionalne manifestacije Burnumske ide na arheološkom lokalitetu Burnum, rimskom vojnom logoru (poznatom kao postaja nekoliko rimskih legija).

Sajamski dio programa, koji se odvijao ispred amfiteatra, nudio je prezentacije starorim-skih umijeća i zanata, od tradicionalnog antičkog stola, legionarske opreme, pisanja na vosku, izra-de drvenih igračaka, mozaika i bula, filcanja vune, dotjerivanja (odijevanja, šminkanja...), odmaranja na trikliniju do gatanja iz graha i kostiju. Djeca su

imala priliku sudjelovati u Burnumskim olimpijskim igrama.

U koju ćemo se daleku godinu vratiti i koji će nas car posjetiti na ovogodišnjim Burnumskim ida-ma, tek ćemo vidjeti. Sudeći prema prethodnim, možemo garantirati da ćete se zabaviti i nešto na-učiti, a ako budete imali volje, i sudjelovati u kojoj starorimskoj igri.

Vidimo se 13. kolovoza!______________________________Decimiranje – kolektivno kažnjavanjeDisciplina je u rimskoj Republici bila vrlo stroga, te je zapovjednik ili vojskovođa mogao svakog vojnika odnosno legionara kazniti smrću ili ga dati bičevati zbog neposluha. Kažnjavane su cijele legije – ko-lektivno kažnjavanje, u slučaju da je čitava jedinica napustila položaj, poznato je kao decimiranje. Iz re-dova jedinice koja je pobjegla bio bi izabran svaki deseti pripadnik, koji bi bio kažnjen bespoštednim batinanjem. Ostali vojnici iz kažnjene jedinice umje-sto sljedovanja pšenice dobili bi sljedovanje ječma i morali bi boraviti izvan tabora i njegove sigurnosti.

OMNES VIAE BURNUM DUCUNT – SVI PUTOVI VODE U BURNUMScenarij, produkcija i režija: Doris Banić, JU „NP Krka“Izvođači: Udruga „Dioklecijanova legija“, Zabavljačka družina „Burla Konstanta“, Udruga „LVDVS PICENVS“, Italija, Grupa „Artistika“ i Grupa „Colonija“

105

BUK

Puštanje oporavljenog surog orla

Suri orao (Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)) ptica je grabljivica duga od 80 do 93, ras-pona krila od 190 do 225 cm, težine od 3 do 6 kg. Rasprostranjen je u zapadnom palearktiku od Pirenejskog poluotoka preko Apenina i Alpa do Dinarida i Fenoskandinavije, u cijeloj Rusiji, osim krajnjeg sjevera (u pravilu se areal poklapa s ra-sprostranjenosti tajgi). Izvan zapadnog palearktika gnijezdi se u većem dijelu Azije, na Arapskom po-luotoku, u jugoistočnoj Kini i sjevernim i zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se gni-jezdi u Hrvatskom primorju, Istri i srednjoj i južnoj Dalmaciji. U Nacionalnom parku „Krka“ rijetka je preletnica, zabilježena kod utvrde Nečven i na Roš-

kom slapu. U Hrvatskoj je kritično ugrožena vrsta (CR). Gnijezdeća populacija broji od 12 do 25 paro-va. Ugrožen je intenzivnom poljoprivredom (upo-trebom pesticida), smanjenjem populacija srednjih sisavaca, turizmom, lovom i krivolovom. Na opa-danje njegove brojnosti utječu vjetroelektrane i dalekovodi, s čijim se žicama sudara dok lovi. Tro-vanje lisica također nepovoljno utječe na brojnost njegove populacije u Hrvatskoj. Namjerno ubijanje grabljivica strogo je zabranjeno odredbama Zako-na o zaštiti prirode RH, Direktivom o zaštiti div-ljih ptica EU, te međunarodnim sporazumima za zaštitu prirode kojih je i RH potpisnica: Bonskom konvencijom o zaštiti migratornih vrsta, Bernskom konvencijom o zaštiti europskih divljih životinja i njihovih staništa i Vašingtonskom konvencijom o prekograničnoj trgovini vrstama (CITES).

Unatoč zakonskim zabranama, u Hrvatskoj se povremeno zbog neznanja događaju odstreli ptica grabljivica. Jedan slučaj zabilježen je u listo-padu 2016. kada je u Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika (koju je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovlastilo za zbrinjavanje, liječenje i skrb nađenih ozlijeđenih, iscrpljenih ili ranjenih, te za-plijenjenih i oduzetih zaštićenih životinja) donesen mladi mužjak surog orla krila ozlijeđenih sačmom. Nakon pola godine liječenja, oporavljeni suri orao 29. travnja 2017. pušten je na vidikovcu Rogovo iznad kanjona Među gredama u Nacionalnom par-ku „Krka“, na staništu gdje su se nekad gnijezdili. Prije puštanja opremljen je satelitskim odašiljačem, koji je donirala Hrvatska agencija za okoliš i priro-du, a njegovo kretanje pratit će nevladina udruga BIOM iz Zagreba, koja se bavi zaštitom prirode, njezinom promidžbom i popularizacijom.

Drago Marguš

106

IZVJEŠĆA

Broj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2016. godini

Nacionalni park „Krka“ u 2016. godini posjetio je 1 071 561 posjetitelj, što je u odnosu na 2015. godinu 7 % više. U ukupnoj strukturi posjetitelja 962 819 (89,85 %) su individualni posjetitelji, što je 33 % više, a 108 742 (10,15 %) organizirani posjetitelji, što je 53 % manje u odnosu na 2015. godinu.

Izvor: Arhiv JU „NP Krka“

Od ukupnog broja posjetitelja NP „Krka“ 96,7 % ulaznicu je kupilo za posjet Skradinskom buku, od toga su 612 343 (59,1 %) ušlo na ulazu Lozovac a 424 210 (40, 9 %) u Skradinu.

Izvor: Arhiv JU „NP Krka“

Plovilima JU „NP Krka“ na relacijama Skra-dinski buk – Visovac – Roški slap, Stinice – Visovac – Remetić – Visovac – Stinice i Roški slap – manastir „Krka“, u 2016. prevezeno je 59 990 izletnika, što je u odnosu na 2015. godinu 4,1 % više.

Izvor: Arhiv JU „NP Krka“

Nijemci su i dalje naši najvjerniji posjetitelji, pa je, uz porast od 5 % u odnosu na 2015., u NP „Krka“ evidentirano 280 226 njemačkih posjetite-lja. Slijede Poljaci, sa 155 797, što je povećanje od 8 %, Francuzi s 91 676, što je povećanje od 10 %, i domaći posjetitelji, njih 78 286, što je povećanje od 2 %, kao rezultat promotivnih akcija „Vikend u prirodi“ i „Znanjem do očuvanja“, te sudjelovanja na sajmovima, kao i ostalih aktivnosti Službe za tu-rizam, promidžbu, prezentaciju i ugostiteljstvo.

Broj i udio (%) posjetitelja po državama u 2016. godiniDržava Broj Udio (%)Njemačka 280 226 26Poljska 155 797 15Francuska 91 676 9Hrvatska 78 286 7Velika Britanija 79 824 7Italija 44 057 4SAD 61 883 6Češka 32 155 3Mađarska 26 981 3Nizozemska 24 212 2Španjolska 25 464 2Ostali 171 000 16UKUPNO 1 071 561 100

Broj posjetitelja konstantno raste u predse-zoni i posezoni. U 2016. brojni pozitivni dojmovi posjetitelja zapisani su u knjizi dojmova NP „Krka“. JU „NP Krka“ dobila je i veliki broj pohvalnih ra-zglednica, pisama, poziva i e-mailova, a zapisi u knjizi žalbe rijetki su. Na temelju tih pokazatelja 2016. godina može se proglasiti najuspješnijom do sada.

Ivona Cvitan

107

BUK

Kapitalna ulaganja u 2016. godini

Na temelju Godišnjeg programa zašti-te, održavanja, očuvanja, promicanja i korište-nja Nacionalnog parka „Krka“, Javna ustanova „Nacionalni park krka“ u 2016. od važnih kapi-talnih ulaganja u Eko kampusu Puljane poče-la je rekonstrukciju zgrade arheološke zbirke i volonterskog centra s laboratorijem i smještaj-nim kapacitetima, izradila glavni projekt krajo-braznog uređenja i revidirala izvedbeni projekt prirodoslovne zbirke. Od radova u tijeku isti-ču se uređenje i opremanje vanjskog prostora za potrebe škole u prirodi, te gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i infrastruktu-re (vodovoda, odvodnje, hidrantske mreže…). U Laškovici je dovršena rekonstrukcija zgrade bivše škole, u kojoj će se do sezone 2017. ure-diti i opremiti prihvatno-informativni centar za posjetitelje. Na lokalitetu Stinice, uz Visovačko jezero, u tijeku je sanacija pristaništa, a na Roš-kom slapu dovršeno je uređenje poučno-pje-šačke staze Laškovica – Žižići – Roški slap. U okviru pripremnih radova, za nadolazeće rado-ve izrađeno, je ili su u izradi, nekoliko proje-kata, među kojima se ističe izvedbeni projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu. Od rado-va na očuvanju kulturne baštine, nastavljeni su konzervatorski radovi na amfiteatru Burnum i izrađena konzervatorska podloga za radove koji slijede, a dijelom su završeni i istražni ra-dovi na starohrvatskoj utvrdi Nečven.

Drago Marguš

108

Monitoring gniježđenja surog orla i prijedlog mjera zaštite

Područje NP „Krka“ s bližom okolicom ornitološki je važno na nacionalnoj i međuna-rodnoj razini, pa je uključeno u četrdeset naj-važnijih područja za ptice u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj je, prema podacima iz Crvene knji-ge ugroženih vrsta ptica Hrvatske, od dvadeset sedam vrsta grabljivica izumrlo pet, a ugroženo je devetnaest vrsta. Recentni podaci pokazuju da je u Hrvatskoj izumro orao krstaš (Aquila he-liaca), ali i da se više ne gnijezdi stepski sokol (Falco cherrug), pa se među grabljivicama hr-vatske ornitofaune broj izumrlih vrsta gnjezda-rica povećao na sedam. Stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Centrom za zaštitu ptica grabljivica Grifon iz Senja, 2015. godine provela projekt „Monitoring gniježđenja i prijedlog mjera zaštite surog orla na području Nacionalnog parka ‘Krka’“ da bi se utvrdilo je li gnijezdo surog orla otkriveno 2015. aktivno u 2016. i hoće li orlovi uspješno formirati re-produktivni par i othraniti mladog orlića. Istra-živanja su proveli Goran i Marin Sušić i Drago Marguš tijekom sezone gniježđenja orlova, od veljače do srpnja 2016., na srednjem toku rijeke Krke, od Roškog slapa do Brljanskog jezera.

Suri orao (Aquila chrysaetos) vrsta je ko-joj konstantno opada brojnost pa je u Dalmaciji dovedena na rub istrjebljenja. U Nacionalnom parku „Krka“ zabilježen je prilikom svih ornito-

IZVJEŠĆA

109

loških istraživanja, a u proljeće 2004. pronađe-no je i gnijezdo koje je održavao i dograđivao mužjak koji te godine nije uspio sklopiti par, pa je zaključeno da se vjerojatno radi o završnoj fazi izumiranje te vrste. To se tada nije dogodilo jer je gnijezdo bilo aktivno kasnijih godina. Nažalost, 2015. na tom je gnijezdu ponovno bila samo jedna ptica (ovaj put ženka). Tijekom 2016. na gnijezdu nije uočena nikakva aktivnost (nije bilo dograđeno), a suri orao nije se ni zadržavao u blizini gnijezda. Najbliži prelet gnijezdu zabilježen je u srpnju 2016. kad je iz smjera Drinovaca prele-tio Visovačko jezero prema Mačkovici.

Pošto je područje NP „Krka“ iznimno važ-no za ugrožene vrste ptica grabljivica (unatoč tomu što je većina u fazi izumiranja), autori studije navode prijedloge zaštitnih mjera jer je područje Parka potencijalno važno gnjezdilište ptica gra-bljivica i u njemu još postoje pogodna staništa za njihov povratak. Stoga predlažu da se, kao mje-rom aktivnog upravljanja, nastavi s kontroliranim paljenjem šmrike na kamenjarskim pašnjacima da bi se očuvali travnjaci i potaknuo ekstenzivni uzgoj stoke, da se omogući opstanak zečeva i ja-rebica a time surom orlu dostupnost lovine (hra-ne), da se izgrade hranilišta („restorani za sure orlove i supove“), da se na dalekovode u kanjo-nu postave pomični ili viseći svjetleći distraktori („odvraćivači“) i zaštite dijelovi žica, da se posto-jeće vjetroelektrane zamijene manje opasnim za krupne ptice grabljivice (prije svega sure orlove), da se zabrani trovanje čagljeva i lisica u blizini Parka, da se suzbije krivolov sitne divljači (plijena surog orla), da se zabrani pristup posjetiteljima u dijelove kanjona, odnosno staništa surog orla i da se uvede stalni monitoring ptica grabljivica.

Drago Marguš

BUK

110

Gnijezdo surog orla u proljeće 2015. godine

Gnijezdo surog orla u proljeće 2016. godine – vidljivo je da nije dograđeno nakon 2015.

Paljenje kamenjarskog pašnjaka (prije i poslije paljenja)

Distraktor namijenjen pticama na selidbi, odnosno vrstama koje vide UV svjetlo. Plastični kolut, koji ljudima izgleda bijel, emitira UV svjetlost pa ga ptice vide kao ljubičast. Svijetli 10-12 sati nakon zalaska sunca.

Grabljivica na zaštićenom stupu ne dolazi u kontakt sa žicom pod naponom

Odrasli suri orao u lovu kod Visovačkog jezera (srpanj 2016.)

IZVJEŠĆA

111

Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širempodručju NP „Krka“

112

IZVJEŠĆA

113

Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“

Šišmiši čine oko petine ukupnog broja si-savaca na svijetu a rasprostranjeni su u različitim tipovima staništa. Od drugih sisavaca razlikuju se sposobnošću leta i orijentacijom u prostoru uz pomoć ultrazvuka (eholokacijom).

Na području Europske unije obitava četr-deset pet, u Republici Hrvatskoj trideset četiri, a u NP „Krka“ šesnaest vrsta šišmiša. Republika Hrvatska potpisnica je Sporazuma o zaštiti eu-ropskih populacija šišmiša (EUROBATS) a sve vr-ste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene. Od šišmiša koji obitavaju u Hrvatskoj, šesnaest ih je uvršteno u neku od kategorija ugroženosti. De-set vrsta koje obitavaju u NP „Krka“ ugrožene su i uvrštene u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske: du-gonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i dugokrili prš-njak (Miniopterus schreibersii) u kategoriji ugro-žene svojte (EN), blazijev potkovnjak (Rhinolop-hus blasii), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) u kategoriji rizične svojte (VU), veliki potkovnjak (Rhinolop-hus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolop-hus hipposideros), riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i veliki šišmiš (Myotis myotis) u kategoriji poten-cijalno ugrožene svojte (NT) a kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici) u kategoriji vjerojatno ugrožene svojte (DD).

BUK

114

Na širem području NP „Krka“ nalazi se devet speleoloških objekata (Miljacka 2, Topla pećina, Špilja izvor Krke/HE Krčić, Škarin Sa-mograd, Tradanj, Stražbenica, Mandalina, Do-bra voda i Ćulumova pećina) nalazi se na Po-pisu međunarodno važnih skloništa za šišmiše UNEP/Eurobats sporazuma. Unatoč činjenici da se od navedenih lokaliteta samo Miljacka 2 nalazi u NP „Krka“, njegovo područje, s obzi-rom na veliku mobilnost šišmiša i areal njihova kretanja za vrijeme hranjenja i dnevnih/sezon-skih migracija, važno je za očuvanje populacija šišmiša pa je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Geonaturom d.o.o. društvom za stručne poslove zaštite, 2016. godine izradila Stručnu podlogu za Plan upravljanja speleološ-kim objektima na širem području NP „Krka“ u svrhu praćenja i očuvanja faune šišmiša. Istra-živanja speleoloških objekata proveli su Dina Rnjak, Goran Rnjak, Maja Maslać i Nikola Han-žek. Na stručnoj podlozi analizirano je stanje istraženosti faune šišmiša, ekologija i mogući razlozi ugroženosti tih devet vrsta koje obitava-ju u NP „Krka“, te je izrađen prijedlog aktivnosti upravljanja ciljanim speleološkim objektima da bi se omogućio dugoročni opstanak populaci-ja špiljskih vrsta šišmiša (tab. 1).

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta šišmiša (EN – ugrožena, VU – osjetljiva, NT – gotovo ugrožena vrsta)

Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti

Šišmiši Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak ENMyotis blythii oštrouhi šišmiš Myotis capaccinii dugonogi šišmiš ENMyotis emarginatus riđi šišmiš NTMyotis myotis veliki šišmiš NTRhinolophus blasii blazijev potkovnjak VURhinolophus euryale južni potkovnjak VURhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NTRhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT

115

U okviru stručne podloge predložene su ak-tivnosti upravljanja speleološkim objektima koje će poslužiti kod izrade Plana upravljanja s ciljem oču-vanja populacija špiljskih vrsta šišmiša. Na temelju predloženih aktivnosti upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“, određeno je pet dugoročnih ciljeva:

● povećati znanstvene spoznaje o stanju popula-cija špiljskih vrsta šišmiša na širem području NP „Krka“ (procijeniti važnost skloništa, procijeni-ti populacijske trendove i status ugroženosti, uključiti što veći broj sudionika u prikupljanje podataka o šišmišima i osigurati kakvoću nji-hovih skloništa)

● očuvati i unaprijediti postojeće stanje UNEP/EUROBATS međunarodno važnih skloništa na širem području NP „Krka“ sprječavanjem po-tencijalno negativnih utjecaja

● očuvati kakvoću i cjelovitost lovnih staništa i migracijskih ruta na širem području NP „Krka“ (umanjiti potencijalno negativne utjecaje ljud-skih aktivnosti)

● kontinuirano provoditi edukacijske aktivnosti o važnosti i ugroženosti šišmiša i potrebi njiho-va očuvanja i zaštite (poboljšati i intenzivirati informiranje javnosti o važnosti i ugroženosti šišmiša i potrebi njihova očuvanja i zaštite, po-boljšati i intenzivirati edukaciju školske djece i osigurati međusektorsko upravljanje lovnim staništima i skloništima)

● osigurati očuvanje populacija šišmiša na među-narodnoj razini (započeti suradnju sa susjed-nim zemljama).

Drago Marguš

116

IZVJEŠĆA

117

Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka

Čovječja ribica živi u mirnim podzemnim vodama krških područja, bogatim kisikom i niske temperature, do 120 m dubine. Pravi je troglobiont. Pojedine jedinke zabilježene su i na kopnu vlažnih podzemnih objekata (vjerojatno u potrazi za hranom), a katkada dotokom bujica budu izbačene i u krške izvore. Endem je dinar-skog krša. Rasprostranjena je od slijeva rijeke Soče do slijeva rijeke Trebišnjice, odnosno obitava u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Italiji (okolici Trsta). U Nacionalnom parku “Krka” prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II, a danas se zna da stalna po-pulacija obitava u četirima speleološkim objektima na području Parka.

U Hrvatskoj je čovječja ribica, prema podacima iz Crvene knjige ugroženih vodozemaca i gmazova Hr-vatske, uvrštena u kategoriju rizične svojte (VU), stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Udrugom Hyla iz Zagreba, 2016. godine provela pro-jekt „Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka IV, I, V i III“, s ci-ljem dodatnih populacijskih istraživanja u neistraženim potopljenim dijelovima špiljskih sustava Miljacke IV, I, V

BUK

118

119

i III i izrade nacrta studije izvedivosti u cilju postav-ljanja laboratorija za istraživanje i zaštitu čovječje ribice i drugih podzemnih vrsta u špilji Miljacka IV (Špilji iza mlina). Istraživanja su proveli Petra Ko-vač Konrad, Vedran Sudar, Ante Sušić, Dušan Jelić, Marko Budić, Goran Rnjak i Branko Jalžić.

Analizirajući postojeće stanje u špilji Miljacka IV autori studije navode prijedloge uređenja po-stojećeg ulaza, ravnanje podloge u ulaznoj dvorani špilje, zbog postavljanja gravitacijskog bazena, rje-šenja infrastrukture (struje, vode…), čišćenja okoliša i uređenja infocentra u polušpilji (prevjesnoj stijeni) u blizini ulaza u špilju.

Ronjenjem u špilji Miljacka V pronađen je nakon 76 m potopljenog kanala prolaz u špilju Miljacka I. Kanal je u prosjeku širok jedan, a visok od 6 do 7 m. U špilji Miljacka I istraženo je 300 m potopljenog i 518 m suhog kanala. Špilja Miljacka IV hidrološki je izuzetno aktivan speleološki objekt. Jaka hidrološka aktivnost izvora posljedica je nje-gove nadmorske visine. Ta se špilja nalazi najniže od svih ostalih speleoloških objekata, u dubljoj zoni (freatskoj) podzemnih voda s direktnim istje-canjem, dok su Miljacka II, I i V u „preljevnoj“ zoni, odnosno potrebno je podizanje razine podzemnih voda da bi te špilje imale aktivno istjecanje.

Budući da se špilje Miljacke odlikuju zanimlji-vom i raznolikom morfologijom i vrijednom pod-zemnom faunom, autori predlažu nastavak istra-živanja tristo metara novog, topografski snimlje-nog, potopljenog kanala u špilji Miljacka I, vađenje pronađenog fosila (amonita), geološka istraživanja prosloja ugljena u špilji Miljacka IV i tiskanje popu-larne monografije o špiljama Miljacke.

Drago Marguš

120

Glavatica

Glavatica (Salmo marmoratus Cuvier, 1829) pripada redu pastrvki (Salmoniformes), porodici pastrva (Salmonidae). Rasprostranjena je samo u Europi, u sjevernoj Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bo-sni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Alba-niji. U Hrvatskoj živi u rijekama Jadranskog slijeva (endem Jadranskog slijeva), Krki i Neretvi. U rijeci Krki pojedinačni primjerci ulovljeni su u Visovačkom jezeru. Tijelo joj je izduženo i vretenasto, bočno malo spljošteno. Leđa i bokovi rumenosive su do tamnozelenkaste boje, išarani nepravilnim sme-đim prugama. Šare na glavi nepravilne su crte, a obojenje i uzorak podsjećaju na mramor. Trbuh je bijele boje. Za razliku od ostalih salmonida, nema crvene i crne mrlje. Obojenost tijela ovisi o stani-štu, starosti i veličini. Bočna pruga ima od 120 do 125 ljusaka. Peraje su čvrste, široke, svijetlosive do žućkaste boje. Leđna peraja ima četiri tvrde i jeda-naest mekanih šipčica. Trbušne peraje imaju dvije tvrde i osam mekanih šipčica, a prsne jednu tvrdu i četrnaest mekanih. Repna peraja ima devetna-est mekanih šipčica, a podrepna tri ili četiri tvrde i osam mekanih. Glava je krupna (od 22 do 25 % du-žine tijela), gubica tupa. Usta su velika, poludonja, čeljust jaka, s jakim, oštrim zubima. Oči su relativno male. Dužina tijela glavatice je do 120 cm (srednja od 30 do 70 cm) a težina do 30 kg. Najveća je pa-strva u Hrvatskoj. Životni im je vijek od 15 do 25 godina. Mrijeste se krajem jeseni i početkom zime, od studenoga do siječnja, na šljunkovitom dnu, u

plitkoj i hladnoj vodi (od 6 do 8 °C) s izraženim strujanjem. Glavatice koje žive u jezerima na mrije-štenje migriraju u pritoke. Mužjaci na mjesto mri-ještenja dolaze oko tjedan dana prije ženki. Mrije-ste se predvečer i/ili noću. Inkubacija traje, ovisno o temperaturi vode, od 45 do 60 dana. Mužjaci spolno sazriju u četvrtoj, a ženke u petoj godini života. Odrasle ribe hrane se beskralješnjacima s dna, ličinkama kukaca, vodenim kukcima, drugim svojtama riba, a katkada i ribama svoje svojte (ka-nibalizam). Mlađ se hrani ličinkama kukaca i sitnim beskralješnjacima. Živi u tekućim ili stajaćim vo-dama s pješčanim ili šljunkovitim dnom i u brzim, hladnim planinskim potocima i rijekama. Pridnena je svojta koja uglavnom živi u dubljim vrtložnim dijelovima rijeke, skrivajući se pod kamenom, pa rijetko zalazi u pličine. Ugrožena je organskim one-čišćenjem voda, promjenom staništa (regulacijom i pregrađivanjem vodotoka, što sprječava migraciju riba, gradnjom hidroelektrana sl.), ribolovom i po-ribljavanjem uzgojenih potočnih pastrva. U Crve-nu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvrštena je u kategoriji kritično ugrožene svojte a Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašena je strogo zaštiće-nom zavičajnom svojtom.

Drago Marguš

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

121

Alepski bor

Alepski ili bili bor (Pinus halepensis) pionirska je vrsta kojom se pošumljava goli krš radi zaustav-ljanja degradacijskih procesa staništa, jer podnosi velike suše, posolicu i jaku buru. Raste na suhim staništima eumediteranske zone zimzelene vege-tacije u sklopu makije i gariga i na kamenjarskim travnjacima ili obrazuje čiste sastojine u kojima na-lazimo biljke izuzetno suhih staništa. Rasprostra-njen je u svim zemljama oko Sredozemnog mora, a u Hrvatskoj raste u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Stablo alepskog bora naraste do 20 m. Deblo i gra-ne uglavnom su zakrivljene, krošnja kuglasto-pira-midalna, u starosti nepravilno razvijena. Kora debla je sivkasta, u mladosti glatka, u starijoj dobi crve-nosmeđa i izbrazdana. Iglice su 6 do 10 cm duge i oko 0,7 mm debele. Gipke su, nježne, plavičasto-zelene do svjetlozelene boje, a nalaze se po dvije (rijetko tri) u čuperku. Bor je jednodomna biljka, a cvjetovi su jednospolni. Ženski cvatovi nalaze se pri vrhu proljetnih izbojaka. Muški cvatovi smeđe su boje, valjkasta oblika, a smješteni su pri dnu dugih proljetnih izbojaka. Cvjeta u ožujku i travnju. Oprašuje se pomoću vjetra. Češeri su kupolasta oblika, vise na 1-2 cm dugim debelim zakrivljenim drškama. Dugi su od 6 do 12 cm i oko 4 cm široki. U mladosti su zelene, u stadiju zrenja sjajne crve-nosmeđe boje. Češeri su uglavnom pojedinačni, ali se javljaju i u manjim grupama. Dozrijevaju počet-kom treće godine a na stablu ostanu godinama. Sjemenke su duge 5-7 mm, tamnosmeđe boje, s krilcem dugim oko 2 cm. Pošumljavanje neplodnih terena (kamenjara koji izgleda kao kamena pusti-nja) alepskim borom obavlja se sadnicama i sje-tvom sjemena. Sadnice s golim korijenjem sade se za vrijeme mirovanja vegetacije, a sadnice s oblo-ženim korijenom (kontejnerske sadnice) za vrijeme mirovanja i trajanja vegetacije. Šume alepskog bora vrlo su osjetljive na požar, ali treba imati na umu i činjenicu da su borove sastojine na Mediteranu samo prijelazne sastojine kojima se otvaraju proce-si progresivne sukcesije autohtonih hrastovih šuma na staništima s kojih su degradacijom nestale.

Drago Marguš

122

BIOLOŠKA RAZNOLIKOSTBIOLOŠKA RAZNOLIKOST

123

Golubnjača na Liveru

SPELEOLOGIJA

124

Nalazi se na lijevoj obali Krke, u boku kanjonskog proširenja (oko 400 m) u pitomu i plodnu riječnu dolinu Liver (1 100 x 400 m), podno prominskog sela Marasovine, na nadmorskoj visini od 204 m. Špilja je poligenetskog tipa, duga 30 m. Najduži je topografski snimljen spele-ološki objekt u gornjem toku rijeke Krke. Ulaz u špilju, trokutasta oblika, širok je 15, visok 10 m. Prostrani ulaz dug je 10, a naj-viši dio stropa visok 16 m. Ulaz se nastav-lja dva metra dugim i metar širokim suže-njem, kojim se ulazi u dvoranu dugu oko 15, široku 5 m, što se uzdiže pod kutom od 34-35º. U dvorani se nalaze dva dim-njaka, visoka 10 i 12 m, koji se u gornjem djelu savijaju pa se s dna dvorane ne vidi završavaju li se ili se nastavljaju. Dno špilje prekriveno je kršjem, humusom i velikim kamenim blokovima. Unutrašnjost špilje je topla (7. ožujka 2009. – T = 14,7 °C; 6. listopada 2010. – T = 17,6 °C) i suha. Od životinja, u špilji obitavaju troglofilni rav-nokrilac (Orthoptera) dalmatinski špiljski konjic Dolichopoda araneiformis (Bur-meister, 1838), pauci (Araneae) porodice Pholicidae, troglofilni lažipauk (Opiliones) Nelima troglodytes Roewer, 1910, subtro-glofilni lažištipavac (Pseudoscorpiones) Chthonius (C.) litoralis Hadži, 1933 i Neo-bisium (N.) carsicum Hadži, 1933. U špilji je prisutna manja kolonija šišmiša roda Rhinolophus, a nađeni su ostaci kostiju i lubanja jazavca.

Marija Marguš i Drago Marguš

SPELEOLOGIJA

125

BUK

126

Izložba fotografija Podzemna fauna NP „Krka“ u Varaždinu

U organizaciji Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Hrvatskog biospeleološkog društva u Gradskom muzeju Varaždin 18. siječnja 2017. otvorena je izložba fotografija Podzemna fau-na NP „Krka“. Izložba je pokrenuta s ciljem da se istakne potreba zaštite špilja i jama, tj. podzemnih staništa, radi očuvanja biološke raznolikosti i en-demičnih svojti speleoloških objekata Hrvatske. Osmišljena je kao pokretna tematska izložba koja će biti predstavljena u većim gradskim centrima Hrvatske. Prvi put je predstavljena, u sklopu pro-jekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, u Naci-

nja – skokuni, pauci, kornjaši, jednakonožni rakovi, dvojenoge, rakušci, grinje, lažištipavci, lažipauci, dvorepci i strige, dva prikazuju čovječju ribicu, di-narskog špiljskog cjevaša, a dva tematska prikazu-ju život i smrt u podzemlju. Fotografije su snimili i postere pripremili članovi Hrvatskog biospeleo-loškog društva iz Zagreba, koji speleološke objek-te porječja rijeke Krke sustavno istražuju od 2005. Istraženo je više od sto speleoloških objekata, od toga 65 na području NP „Krka“, u kojima je zabilje-ženo 175 podzemnih životinja. Među njima je više od trideset endema a pronađene su i neke znano-sti nepoznate svojte.

U okviru izložbe postavljene su skulpture troglobiontnog kornjaša (Neotrechus ganglbaueri) i čovječje ribice Proteus anguinus, rad akademskog kipara Igora Lenarda.

Drago Marguš

SPELEOLOGIJA

onalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu 23. rujna 2016., drugi put, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik 26. listopada 2016. a varaždinska izložba prvo je gostovanje izložbe u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Izloženo je trideset fotografija (dimenzija 200 x 75 cm) životinja, od kojih je većina manja od deset milimetara. Uz njih je izloženo trinaest postera pod nazivom Skupine podzemnih životinja NP „Krka“. Na devet su prikazane skupine životi-

127

BUK

128

Likovni natječaj NP „Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godine šuma i Godine šišmiša, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2011. godine provela je likovni natječaj u vrtićima Šibensko-kninske županije na temu „Za-stavice s motivom lista“ (stabala). Prikupljena su 162 likovna rada, u različitim tehnikama (slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranim teh-nikama i sl.). Uvažavajući dob djece i rukovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete likovno-tehničke izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modru-šan, akad. slikarica grafičarka, ravnateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni ravnatelj Ga-lerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne kul-ture, voditeljica Odjela za vizualnu kulturu Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik, Silvija Čaleta, vo-diteljica Odsjeka promidžbe, i Doris Banić, vodite-ljica Odsjeka ugostiteljstva JU „NP Krka“, nagradilo je sljedeće vrtiće:

1. DV Građa s dva grupna i pedeset četiri indi-vidualna rada (mentori: Gordana Kalauz, Lidija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Kovač i Željana Ljubić)

2. DV Žižula, Skradin, s deset individualnih ra-dova (mentori: Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić).

Čestitamo nagrađenima!

Silvija Čaleta

GALERIJA

129

Dječja radionica „Taj divni svijet“

Grafičke mape sadrže dječje radove, u teh-nikama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska (bakropisa, akvatinte i bakroreza), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka „Krka“. Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirali Galerija svetog Kr-ševana i JU „Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafičari s dugo-godišnjom pedagoškom praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

BUK

130

Fotografska zbirka Marasović - procesija

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

131

BUK

132

Fotografska zbirka Marasović – procesijaFotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva

u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jerolim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Marasovića, gradonačelnika Skradina.

Jerolim Marasović fotografijom se bavio amaterski, pa one na sebi imaju oznaku dilletante, kojom su u primorskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije prikazuju procesiju u Skradinu. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavljena u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

Nataša Zaninović

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

133

BUK

134

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Nacionalni park „Mljet“

Otok Mljet nalazi se u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji. Pripada skupini južnodalmatinskih otoka. Od poluotoka Pe-lješca odvojen je Mljetskim kanalom, širokim 8 km. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta pro-glašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Upravo taj dio je i najrazvedeniji, pa ga ka-rakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hri-di. Mljet se u geološkom smislu razlikuje od ostalih većih jadranskih otoka po jednostav-nosti građe i sastavu naslaga. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata, vapnenaca i dolo-mita jurske i kredne starosti. Područje Nacio-nalnog parka „Mljet“ bogato je geološkim za-nimljivostima i raznolikim reljefnim oblicima, a u morfografskom smislu prevladavaju po-brđa (do 400 m) prosječne nadmorske visine

135

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

136

od 109 m. Sjevernu stranu Parka karakterizira niska stjenovita obala, dok je južna obala str-ma i nepristupačna, mjestimično sa strmcima. Duž njegovih obala, osim strmaca, ističu se hridine i brojni otočići, te špilje, kaverne i uru-šene špilje „garme“. Posebnu važnost u geo-morfološkom smislu imaju takozvana jezera: Veliko jezero, površine 145 ha, duboko do 46 m, i Malo jezero, površine 24 ha, duboko do 29 m. Jezera su jedinstven geološki, oce-anografski i geomorfološki fenomen u kršu. Nastala su postupnim potapanjem triju krš-kih udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Uslijed skuplja-nja kišnice u početku su bila slatkovodna i još uvijek bez direktnog kontakta s morem, pa su tada i bila jezera u pravom geološkom smislu. S povećanjem razine mora nakon ledenog doba udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala povezale s otvore-nim morem. Taj kanal proširivan je u nekoli-ko navrata, što je utjecalo na uvjete za život u Jezerima. Jedna od posebnosti Mljetskih jezera je i pojava koloidnog bjelila, tijekom kojega se formiraju igličaste čestice aragoni-ta. Radi se o jedinstvenoj prirodnoj pojavi na Sredozemlju. Park je u potpunosti pokriven biljnim pokrovom, pa unutar njega praktički nema goleti. Najveći dio pokriven je klima-zonalnom vegetacijom, među kojom se ističe jako velika šumovitost. Današnja vegetacija u Parku rezultat je klimatoloških promjena u recentnoj geološkoj prošlosti, ali i višestoljet-nog utjecaja čovjeka, koji na otoku boravi još od antičkog doba.

Šumska vegetacija prekriva oko 90 % površine kopnenog dijela Parka, čemu prido-nose i napuštene i zapuštene poljoprivredne površine, u kojima je sekundarna sukcesija uhvatila zamah. Česvina ili hrast crnika naj-važnija je vrsta u dvjema trećinama mljetskih šuma, a u trećini to je alepski bor. Planika, ze-lenika, lemprika, veliki vrijes, crni jasen, somi-na i šmrijek, uz česvinu i alepski bor, najvažni-

137

BUK

138

139

je su i najzastupljenije drvenaste vrste. Česvi-na je dominantna na sjevernim, a alepski bor na južnim izloženostima, ali ne postoji oštra linija razgraničenja. Velika dolina na Velikom Planjaku i Valakija predjeli su s najočuvanijom panjačom česvine. Jupiterova brada, modro lasinje i dubrovačka zečina dio su rijetkih i ugroženih vrsta. Pinjevci, Žara i Saplunara u jugoistočnom dijelu Mljeta jedini su predjeli na našem dijelu Jadrana na kojima pinj dolazi od prirode.

Tijekom kartiranja flore utvrđeno je da čak 82 % vrsta nastanjuje sekundarno otvorena staništa, poput travnjaka, obradivih površina, vinograda, sječina i protupožarnih prosjeka, što ukazuje na usku povezanost iz-među raznolikosti biljnih vrsta u Parku i an-tropogenog djelovanja. Takvih je staništa sve manje, pa je održavanje postojeće razine po-ljoprivrednih i drugih tradicionalnih aktivno-sti lokalnog stanovništva ključno za očuvanje sadašnje razine biljne raznolikosti na tom po-dručju.

Bogata podzemna fauna otoka, s pre-ko stotinu utvrđenih organizama, uključuje i brojne endeme, a među zabilježenim skupi-nama jesu kukci kornjaši, puževi, pauci, laži-štipavci, skokuni, jednakonožni rakovi i kosci. Najvažniji pronađeni puž je mljetski špiljski pasjak, endem otoka, koji pripada najvećim špiljskim kopnenim puževima na svijetu.

140

Broj vrsta gmazova na otoku znatno se smanjio unošenjem malog indijskog mungosa prije stotinjak godina, što je dovelo do istre-bljenja populacija zmija otrovnica, a smanjene su i populacije ostalih vrsta zmija. Odsutnost otrovnica postala je najveća specifičnost faune Mljeta.

Mljet se nalazi na migracijskom putu ptica, pa zbog toga predstavlja važnu točku kao njihovo odmorište i hranilište. Od važni-jih vrsta tu nalazimo morskog vranca, sredo-zemnog galeba, crvenokljunu čigru, škanjca osaša i sivog sokola. Za razliku od vrlo čestog galeba klaukavca, sredozemni galeb najugro-ženija je vrsta galeba u Hrvatskoj i jedna od najmalobrojnijih gnjezdarica. Škanjac osaš i šumska sova gnijezde se u šumama Mljeta, što je rijetka pojava na drugim jadranskim otocima.

141

Na otoku Mljetu poznato je 26 vrsta sisavaca, od kojih su 10 vrsta šišmiši. Od au-tohtonih sisavaca, ističu se sjeverni bjeloprsi jež, kuna bjelica i sivi puh. Nekoliko je une-senih i invazivnih vrsta. Jelen lopatar, jelen aksis i muflon uneseni su na otok poslije Dru-goga svjetskog rata. Divlja svinja, mali indij-ski mungos i domaća mačka smatraju se in-vazivnim vrstama, a najviše ugrožavaju faunu gmazova. Mungos je introduciran 1910. go-dine kao protumjera velikom broju poskoka. Brzo se udomaćio i proširio po cijelom otoku, a odavde je prenesen i na neke druge otoke, kao i na kopno.

Ekološki najvrjednije i najosjetljivije morsko stanište na području Parka jest bio-cenoza naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica (voga ili oceanski porost), endem-ske vrste Sredozemlja, koja se razvija u infra-

142

143

litoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do 40 m dubine. Na ulazu u Veliko jezero nalazi-mo najveću opisanu i kartiranu grebenastu tvorbu kolonijalne vrste busenastog koralja na Sredozemlju, dok je u Malom jezeru po-voljno stanište pronašla plemenita periska, koja tu tvori najgušću populaciju na Jadra-nu. U velikom bogatstvu ribljih vrsta ističu se drozd, kirnja, pagar, cipal bataš i dr.

U Parku se nalaze brojni kulturnopo-vijesni spomenici od ilirskog doba naovamo, od kojih su najvažniji dobro očuvana rimska palača, dvije ranokršćanske bazilike, ostaci termi, lazareta, skladišta, rive i kaštel u Po-lačama, crkva, samostan, dvije kapelice na otoku Svetoj Mariji na Velikom jezeru, ilirska gradina na Velikom sladin gracu, te brojna podmorska arheološka nalazišta.

Stručna služba Javne ustanove „NP Mljet“

144

Haiku za Krku

Uskok

Nestašni Krčiću proljetnu rijekuskače naglavce.

Dar

Krčić radosnodaruje svoje vodematici Krki.

Glasanje

Krka ne krklja,ona se glasa samobukom slapova.

Mladen Bjažić,4. srpnja 2014.

145

146