7EU VIJESTI

tegiju i program vladaju�e stranke i sve sveo na borbu protiv visokih cijena komu-nalnih usluga, pisalo je u ne-davno objavljenom komenta-ru lijevo liberalnog dnevnog lista "Népszabadság". No bez obzira na svu tu antieuropsku retoriku, Ma�arska ne želi istupiti iz EU-a. Ta se opcija, doduše, ne može dugoro�no isklju�iti, no za sada stranka Fidesz i njoj bliski poduzet-nici profitiraju od subvenci-ja EU-a, koje su u zaduženoj i krizom poljuljanoj Ma�ar-skoj važan ekonomski �im-benik.

Istovremeno se Ma�arska pod Orbanovim vodstvom sve više i više gospodarski usmje-rava prema Istoku. U sije�nju je Orban putovao u Moskvu, gdje mu je obe�ano deset mi-lijardi eura kredita za proši-renje nuklearne elektrane u Paksu. Nekoliko tjedana ka-snije, on se u Kini zalagao za pove�anje investicija te pri tome dao jamstvo da se Ma-�arska ne�e miješati u unu-tarnje poslove Kine. "Orba-novo otvaranje prema Istoku ima posljedice za EU", sma-tra politolog Dariusz Kalan iz Poljskog instituta za me�una-rodne odnose. "Njegove odlu-

ke su bile nepovoljne za isto�-ne partnere, pa Kina i Rusija politiku Budimpešte prema njima koriste za ostvarenje svojih interesa i ciljeva, kako bi kroz bilateralne pregovo-re sa �lanicama EU-a oslabi-le Bruxelles", kaže ovaj poli-tolog. Orban želi oja�ati tabor euroskeptika i s tim ciljem za-govara ve�u autonomiju po-jedinih zemalja �lanica EU-a. On zagovara "Europu naci-ja", u kojoj bi konzervartivne vrijednosti, kao što su tradi-cionalna obitelj i krš�anstvo, trebale ponovo imati važni-ju ulogu.

Proširenje kao šokOvo otvoreno neprijateljstvo Orbana i njegove vlade pre-ma Europi vjerojatno ne sli-jedi ve�ina Ma�ara. Doduše, me�u ma�arskim gra�anima sve je više onih koji imaju ne-gativan stav prema ujedinje-noj Europi, ali je europesimi-zam u Ma�arskoj još uvijek nešto ispod prosjeka u dru-gim zemljama EU. Pozadina rastu�eg europesimizma u Ma�arskoj, sli�no kao i u dru-gim isto�noeuropskim ze-mljama, mogao bi biti osje�aj ljudi u toj zemlji da je proces pristupanja Uniji kod mno-gih pitanja tekao pogrešno. Povla�enje sredstava iz eu-ropskih fondova pokazalo se mnogo složenijim od o�eki-vanog. Osim toga, dobar dio tih sredstava ionako te�e u zapadne konzultantske i dru-ge tvrtke.

Za zapadnoeuropska po-duze�a je otvaranje tržišta EU-a bilo unosan posao, no za zemlje poput Ma�arske je taj proces na mnogim po-dru�jima bio ogroman šok. U nekim segmentima gos-podarstva, kao što su pre-hrambena i poljoprivredna industrija, tu konkurenciju ve�ina doma�ih malih pro-izvo�a�a i tvrtki nisu mogli preživjeti. No Ma�arska je ipak imala koristi od otva-ranju tržišta, vjeruje ekono-mist Miklos Koren. DW

ŽELI LI MAĐARSKA još uvijek Europsku uniju?

SVIM DRŽAVAMA �lanicama prepo-ru�uje se da moraju imati jasan plan strukturnih reformi te rasta i razvoja. Provedbom plana i stabilnom politi-kom vra�a se povjerenje investitora, rejting agencija i financijskih institu-cija. Povjerenje je bitan preduvjet za poticanje rasta i razvoja.VIZIJA, strategija i plan razvoja je-dan je od zahtjeva koji Europska ko-misija postavlja u sklopu Europskog semestra. Države �lanice moraju pri-premiti Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije. VLADA Republike Hrvatske nije spremna donijeti dugoro�nu strate-giju i ve� dvije i pol godine analizira stanje te kao promatra� komentira kretanja makroekonomskih poka-zatelja i gospodarstva u Hrvatskoj. Ipak, zahvaljuju�i zahtjevima Europ-ske komisije, mora pripremiti barem srednjoro�ne planove: Nacionalni program reformi i Program stabilno-sti i konvergencije Vlada mora pre-dati Europskoj komisiji do kraja trav-nja 2014. U �ETVRTAK 24. travnja Vlada je usvojila ova dva važna strateška do-kumenta. U njima su trebali defini-rati koje ciljeve namjeravaju posti�i, u kojem roku i temeljem kojih aktiv-nosti i reformi. Socijalni partneri, ci-vilno društvo, poduzetnici, znanstve-nici i mladi trebali su sudjelovati u definiranju sadržaja ovih dokumena-ta jer je rije� o utvr�ivanju reformi, a reforme ne mogu biti prihva�ene ako nisu rezultat zajedni�kog rada, otvo-rene komunikacije i partnerskog od-nosa. Ako nisu prihva�ene, reforme se ne mogu uspješno provoditi. OVI STRATEŠKI dokumenti su po-slani u Brisel, a hrvatska javnost šo-kirana njihovim sadržajem. Najgore je što niti pola Vlade nije znalo što je u tim dokumentima. Par dana pri-je usvajanja na Vladi potpredsjedni-ca Pusi� na izravan upit novinara što je u Nacionalnom programu reformi i uvode li se novi porezi u 2015. odgo-vara negativno. Na žalost Vlada na-

stavlja istom lošom politikom pove-�anja poreza iako im prihodi padaju. Od 1. sije�nja 2015. uvodi se porez na kamate na štednju. Potpuno su bez znanja i ideja za dati kvalitetne odgovore na izazove krize. Na to ih upozorava i Europska komisija u du-binskoj analizi u kojoj isti�e da u Hr-vatskoj nema adekvatnog odgovora na izazove.DODATNI PROBLEM koji potpuno ruši povjerenje je �injenica da Vla-da ne shva�a da je važna odlu�nost u provedbi donesenih planova. Zato se planovi moraju pažljivo utvr�i-vati. Nacionalni program reformi i Program stabilnosti i konvergencije usvojeni su na Vladi i poslani u Eu-ropsku komisiju, a dan nakon toga premijer izjavljuje da mjere u tim dokumentima nisu još sigurne te da je rije� o meniju za koji �e se tek na-knadno utvrditi što �e se provesti. Je li mogu�e da premijer u jednoj državi baš tako ništa ne zna, ne zna koje do-kumente i zbog �ega donosi? NE �UDI što nam rejting pada, a in-vestitori nas zaobilaze u širokom luku. Tko može vjerovati Vladi �iji ministar financija tvrdi da pove�anje trošarina na gorivo od 25 lipa ne�e dovesti do pove�anja cijene gori-va. Nije to niti izgovorio, a ve� su na svim pumpama podignute cijene za 25 lipa. Imamo Vladu koja nije svje-sna financijskih efekata niti jedne svoje odluke. EUROPSKA KOMISIJA �e po�etkom lipnja 2014. godine ocijeniti jesu li re-alni planovi Vlade za smanjenje ma-kroekonomskih neravnoteža i ide li fiskalna konsolidacija u dobrom smjeru. Nakon toga �e Komisija po prvi put ove godine napisati za Re-publiku Hrvatsku posebne preporu-ke koje u sklopu Europskog semestra piše za svaku državu �lanicu. U lip-nju �e se odlu�iti i je li u državama �lanicama s prekomjernim neravno-težama (Hrvatska, Slovenija i Italija) potrebno poduzeti daljnje dopunske korake. SVE ŠTO JE VLADA predala potpuno je nerealno. Mjere su ili jednokratne ili nametanje novih i pove�anje starih poreza. Rashodnom stranom prora-�una Vlada ne upravlja, gomila obve-ze, ne provodi reforme i deficit samo nekontrolirano raste. Pravo stanje vi-djet �e se u lipnju i rujnu kada nas o�ekuju novi rebalansi i ministri koji �ekaju da im se pove�aju prora�uni. Nadamo se spajanju predsjedni�kih i parlamentarnih izbora jer Hrvatska zaslužuje bolje.

Povjerenje je bitan preduvjet za postizanje rasta i razvojaIVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

UTORAK 29/4/2014