POVIJEST HRVATSKE DJECJE KNJIZEVNOSTI

Milan Crnkovic -Dubravka Tezak

POVIJEST HRV A TSKE OJECJE KNJIZEVNOSTI00 POCET AKA DO 1955. GOOINE

(Znanje, Zagreb, 2002.)

Cetiri godine nakon smrti Milana

Crnkovica, redovitog profesora djecjeknjizevnosti i starije hrvatske knjizevnostina Filozofskom fakultetu u Rijeciobjavljena je, u suradnji 5 DubravkomTezak, knjiga Povijest hrvatske djecjeknjizevnosti od pocetaka do 7955.godine. Ta nadasve pregledna, jednostav-na, metodicki i znanstveno utemeljenoelaborirana studija po svojoj tematici,

koncepciji, kompoziciji, originalnosti iobuhvatnosti knjizevnopovijesnih, adonekle i teorijskih pitanja svakakopredstavlja znacajan i nadasve originalandoprinos na podrucju knjizevnopovijes-nag izucavanja hrvatske djecje literature.

No, podimo nakratko u proslost. Svojeje izucavanje djecje knjizevnosti MilanCrnkovic zapoceo sezdesetih godina(sad a vec prosloga) stoljeca -bilo je todoba kada se u Hrvatskoj djecjaknjizevnost tek pocela ozbiljnijeproucavati i predavati na pedagoskimakademijama. U to se je vrijeme josuvijek trebalo dokazivati da djecjaknjizevnost postoji, vodile su se raspraveoko njena definiranja, cak i naziva, nadjecje se je pisce gledalo kao na piscedrugog reda, a strucnjaka koji bi seznanstveno bavili izucavanjem togpodrucja bilo je nadasve malo. U takovuokruzenju Milan Crnkovic je biD jedan

od inicijatora ozbiljnog, znanstveno

utemeljenog pristupa tom dugo godinazanemarivanom i osporavanom podru-

cju. Njegova poznata studija Djecjaknjiievnost objavljena je 1967. godine.Dozivjela je cak deset izdanja i godinamaje bila temeljnim udzbenikom genera-cijama studenata kroatistike, razrednenastave i predskolskog odgoja. Nakon njeautor je objavio citav niz knjiga

posvecenih istoj problematici: 1978.godine svoj doktorat pod naslovomHrvatska knjiievnost do kraja 19.stofjeca, 1987. Sto fica price, 1993. MatoLovrak i fvo Kusan (s Dubravkom Tezak),te 1998. godine svoju posljednju knjiguHrvatske mafesnice.

Upravo zahvaljujuci entuzijazmu,upornosti i trudu Milana Crnkovica uposljednjih se je tridesetak godina mnogotoga u pristupu djecjoj knjizevnosti u nas

promijenilo. Napokon je dokazan, njenautohton tijek, pocele su se objavljivati

mnogobrojne knjizevnopovijesnestudije, a sarno je knjizevno stvaranjesvakim danom postajalo sve plodnije ivrednije. Vaznu ulogu u rjesavanjuvecine pojmova, periodizacijskih shemai teorijskih nedoumica u svezi djecje

knjizevnosti pri tom je odigrala isuautorica ove najnovije knjigeDubravka Tezak, izvanredna profesorica

PRIKAZIFlUMINENSIA, god. 14 (2002) br.1, sIr. 91-123120

daju jasan pregled njenih temeljnihknjizevnih vrsta (slikovnice, djecjepoezije, price, romana 0 djetinjstvu,

zivotinjama, avanturistickog romana,znanstvenofantasticnog i povi jesnogromana, basne, dok se unutar tzv. 'ostalihvrsta' spominju putopisi i zivotopisiistrazivaca i velikih Ijudi). Slijedi potomkratak pregled svjetske djecje knji-zevnosti na ciji je pocetak umetnutanadasve pregledna kronoloska tablica

najvaznijih djela (miljokaza, medasa,prekretnica, najvisih dostignuca) svjetskedjecje literature uz pomoc koje citateljima mogucnost jednostavno pratitipocetke kretanja i prijedene etape,odrzavanje tijekova, sinkronost pojava upovijesti djecje literature. Valja svakakoprimijetiti da se ovim odjeljkom studijehrvatskom citatelju otkrivaju i mnogadosad u nasoj knjizevnokritickoj ipovijesnoj literaturi posvecenoj djecjojknjizevnosti neotkrivena i nepoznatapodrucja -od samih njenih pocetaka (kaosto je, npr. spominjanje engleskog Inel

djecjeg pisca johna Bunyana koji jesvojim Hodocasnikovim putovanjima posudu nasih autora bitno utjecao namnoge engleske djecje pisce) pa sve dopojave najnovijih i danas vrlo popularnihdjecjih pisaca kao sto su j. R. R. Tolkien,P. L. Travers, M. Ende, I. B. Singer, j.Gaarder, j. K. Rowling i mnogi drugi.

Drugi, mnogo opsirniji clio knjigeposvecen je, naravno, povijesti hrvatskedjecje knjizevnosti. Za razliku od njojprivrzenim proucavateljima dobrapoznate Crnkoviceve Djecje knjiievnosti(koncepcijski ta je studija zapravopredlozak ove novoobjavljene knjige) alii mnogih drugih do sada objavljenih

djecje knjizevnosti na Uciteljskojakademiji u Zagrebu koja je tragomCrnkovicevih napora svoja istrazivanjausmjerila, prije svega, na istrazivanjehrvatske djecje price 0 cemu svjedocinapose njena Hrvatska poratna djecjaprica (1991.), ali i Djecji junak u romanui filmu (1990.), Price 0 dobru, price 0 zlu(1993.), Mirotvorni razred iz 1995.godine (obje s M. Cudinom-Obradovic),Primjeri iz djecje knjizevnosti (1996. sZ. Diklicem i I. Zalarom) i Interpretacijabajke (1997. sa S. Tezakom), kao i vecspomenuta knjiga s M. Crnkovicem MatoLovrak i Ivan Kusan.

Najnovija studija Dubravke Tezak iMilana Crnkovica rezultat je, dakle,dugogodisnje suradnje kojom avo dvojevrsnih poznavatelja hrvatske djecjeliterature polazi od pretpostavke da je uhrvatskoj i svjetskoj djecjoj knjizevnostimoguce pronaci zajednicke tematske istrukturalne fenomene, ali i odreaenespecificnosti u korpusu hrvatske djecjeknjizevnosti nastale pod utjecajemosobitih kulturno-povijesnih prilika iokolnosti njena razvoja. Djelo jeutemeljeno na mnogobrojnim prijasnjim

proucavanjima djecje knjizevnosti obajuautora, kao i na znanstvenim spoznajamanajznacajnijih hrvatskih, ali i nizasvjetskih povjesnicara i teoreticara djecjeknjizevnosti sto je i razvidno iz obimnapopisa literature koji slijedi na sam omkraju teksta.

Povijest hrvatske djecje knjizevnostiod pocetaka do 1955. godine jekoncipirana u dva dijela. U prvom,uvodnom dijelu knjige autori definirajui istrazuju sarno podrucje djecjeknjizevnosti i njena glavna obiljezja, te

121PRIKAZIFlUMINENSIA, god. 14 (2002) br. 1, sir. 91-123

U odjeljku 0 prvom, tzv. Filipovi-cevom razdoblju djecje knjizevnosti

posebno je poglavlje posvecenoiscrpnom pregledu prijevodne djecjeliterature unutar koje se, po svojojpresudnoj vaznosti za razvoj hrvatskedjecje knjizevnosti, isticu jedna odnajglasovitijih prerada DefoevovaRobinsona Crusoea -Campeov MladiRobinson iz 1780. godine koju je u nahrvatski jezik preveo sarno sesnaestgodina nakon njemackog izvornikaskromni svecenik, zupnik u Sipku krajjaske Antun Vranic, te SchmidovaGenoveva ciji je hrvatski prijevodobjavljen 1846. godine. Po iscrpnojanalizi stvaralacke i drustvene djelatnostiglavnog pokretaca hrvatske djecjeknjizevnosti Ivana Filipovica suautorinam daju i uvid u uglavnom nepoznatrepertoar cudorednih pripovjedaka F.Hoffmanna i C. Schmida, otkrivaju veonad zaboravljenim poglavljem djecjeperiodike, te ukazuju na znacaj Senoinih

povjesnica cija je vrijednost, po njihovusudu, za hrvatsku djecju knjizevnostmnogo veca no sto se je do sada uknjizevnopovijesnoj I iteraturi spomi-njalo. Posebno je poglavlje posveceno ihrvatskim puckim djecjim pjesmama -

malesnicama, tj. sanatalicama istrgnutimzaboravu upravo zahvaljujuci M.Crnkovicu i njegovoj studiji iz 1998.

godine. Slijedi potom pregled pjesnikaprvog razdoblja koji svojim djecjimpjesmama uglavnom slijede tri modela:filipovicevsku poeziju utemeljenu napoeziji za odrasle kakvu su pisali Vraz iPreradovic, pucku djecju poeziju isanatalice iii, pak, poeziju srpskogpjesnika j. j. Zmaja. Osporavajuci u

knjizevnopovijesnih studija posvecenihili kompletnom korpusu djecje literatureili pak nekim njenim vrsnim ograncima(kao sto su primjerice studije M.Idrizovica, I. Zalara, S. Hranjeca ili sameD. Tezak) u Povijesti hrvatske djeCjeknjilevnosti od pocetaka do 1955.godine suautori mnogo iscrpnije i

pedantnije istrazuju njene pocetke.Obrazlazu nam razloge relativno kasnog,u usporedbi sa svjetskim tokovima,pojavljivanja hrvatske djecje literature te

otkrivaju uglavnom marginaliziranepreporodne aktivnosti na izdavanju

knjiga namijenjenih djeci (rijec je prijesvega 0 prijevodnoj literaturi, kao sto jenpr. Schmidova Genoveva koja je bilajednom od najcitanijih djecjih knjiga svedo kraja 19. stoljeca). Siazuci se 5vecinom proucavatelja ovog podrucja daformalni pocetak hrvatske djecjeknjizevnosti oznacava knjizica IvanaFilipovica Ma/i tobo/ac raznog cvetja zadobru i pomnjivu rn/adel iz 1950. godineautori ukazuju na specificne elementenjena razvoja, te shodno tomu napo-minju da je u njenoj periodizacijskojshemi nemoguce pridrzavati se pravilauvrijezenih u tzv. velikoj literaturi (npr.podjele na stoljeca, knjizevne pokrete,formacije i 51.). Predlazu stoga podjelu ucetiri razdoblja: prvo, pripremno kojezapocinje vec spomenutim FilipovicevimMa/im tobo/cern; drugo ciju pojavuoznacava objava romana I. Brlic -

Mazuranic Segrt H/apic 1913. godine;trece obiljezeno prvim romanima (1933.godine) popularnog Mate Lovraka;cetvrto zapoceto prvom knjigom zrelepoezije Grigora Viteza Prepe/ica 1956.

godine.

PRIKAZIstr. 91-12322 FLUMINENSIA, god. 14 (2002) br.

kritickoj literaturi ucestale pokusajeizjednacavanja razvoja hrvatske i srpskepoezije spomenuta vremena autoriustvrduju da pravac razvoja hrvatskogdjecjeg pjesnistva treba promatrati unutarsheme: filipovicevsko-varjacicevskapoezija~K. Kuten~G. Vitez~Z. Balog,te napominju da utjecaj Zmaja izmajevaca (iako snazan) u njoj nijeprevladao nego se je ugradivao u njentemeljni tijek. Sagledavsi razvoj idostignuca narodne price, te usporedivsinjen put sa svjetskim stremljenima M.Crnkovic i D. Tezak unutar prvograzdoblja hrvatske djecje knjizevnostiposebno mjesto u literaturi pridajuautorima tzv. pedagoskih romana (D.Trstenjaku, J. Klobucaru, I. Tomasicu i V.

Koscevicu), prijevodima djela svjetskedjecje literature i, na kraju, 'zasluznimminornim piscima prvog razdoblja' tzv.'s.labe, skolnicke literature' kao sto su A.V. Truhelka, Lj. Tomsic, T. Ivkanec, M.Pogacic i mnogi drugi davno veczaboravljeni autori cije bi eventual nopresucivanje i zanemarivanje, po njihovusudu, moglo zamagliti jasnu i realnuocjenu razvojnih tijekova hrvatske djecjeliterature. Upravo zahvaljujuci tim'malim' knjizevnicima i njihovim

trazenjima postavljeni su, nairne, temeljiiz kojih je izniklo novo, drugo razdobljekoje karakterizira visoki umjetnickidomet djecje knjizevnosti a pecat mudaju dvije velike knjizevnice, Ivana Brlic-Mazuranic i Jagoda Truhelka, te jedanknjizevnik, Vladimir Nazor. Zahvaljujuci

njihovim knjizevnim ostvarenjimahrvatska se je djecja knjizevnost napokoniz dilentatizma i fragmentarnih vrednotapreobrazila u istinsku knjizevnost. U tom

su se dobu ujedno u potpunosti razviliprica i roman, dok je poezija svoj praviprocvat morala cekati jos nekolikodesetljeca -sve do pojave G. Viteza.Naravno, suautori, dosljedni u svompostupku, u prikazu i ovog dijela hrvatske

djecje knjizevnosti daju citateljimadetaljan uvid u stvaralastvo citavog niza'postbrlicevskih i predlovrakovskih'autora 0 cijim opusima u dosadasnjimpovijestima knjizevnosti mozemo naicitek na sture natuknice (primjerice: E.Bozicevic, Lj. Krajacic, j. Gazvoda-Radosevic, G. Pintar i dr.).

Trece doba u hrvatskoj djecjojknjizevnosti obiljezeno je realisticko-socijalnom prozom Mate Lovraka u cijojsjeni stvaraju Z. Kolaric -Kisur, I.Kozarcanin, j. Pavicic i dr. pisci. Uprikazu tog kratkog, ali i nadasvenekoherentnog razdoblja M. Crnkovic iO. Tezak posebnu paznju pridaju i opusuzanimljivog gradiscanskog zuphika ipjesnika Mate Mersica Miloradica, kao irazdoblju NOH u sklopu kojeg

izdvajamo spominjanje nepoznatogproznog djecjeg DrUsa Ede i BrankaSpoljara, poezije Agate Truhelke iGabrijela Cvitana. Pregled povijestihrvatske djecje knjizevnosti MilanaCrnkovica i Oubravke Tezak zavrsavaprikazom prvih poratnih godina unutarkojih autori sustavno obrazlazu pojavunovih knjizevnih stremljenja, i to prijesvega na podruju djecje poezije. U tomse kontekstu preispituju uvrijezeneperiodizacijske sheme hrvatske djecjeknjizevnosti i ukazuje na vaznostPavloviceve zbirke Konj i kola iz 1954.godine.

Studija zavrsava iscrpnom ipreglednom kronoloskom tablicom

PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 14 (2002) br. str.91-123 12~

vaznijih djela hrvatske djecje knjizev-nosti.

rada, odnosno na njihovu visegodfsnjemistrazivackom iskustvu u izradi strucnihi znanstvenih radova s podrucja djecjeknjizevnosti, kao i na visegodisnjemiskustvu u edukaciji studenata pedago-gijskih znanosti, te izdavackoj djelatnosti.Knjizevnoteorijske i knjizevnopovijesneteze koje donosi vrlo pozitivno, poticajnoi djelotvorno unaprjeduju znanstvenespoznaje s podrucja djecj~ knjizevnost,te je s obzirom na njegovu kvalitetu iaktualnost u teoriji i praksi objavljeno kaoudzbenik Sveucilista u Zagrebu u nizuManua/ia universitatis studiorumZagrabiensis. Spomenuto znaci daPovijest hrvatske djecje knjiievnosti odpocetaka do 1955. godine MilanaCrnkovica i Dubravke Tezak po svojoj

koncepciji, kompoziciji, metodickoj,metodoloskoj, didakticnoj opremljenostii kvaliteti zadovoljava, izmedu ostalog,sve propozicije sveucilisnog udzbenika.Stoga se, naravno, preporucuje kaoosnovna literatura -udzbenik studentimakoji na svojim studijima izucavaju

problematiku djecje knjizevnosti. Onaje,osim toga, od znatne koristi i anima kojiprakticno vec obavljaju poslove uciteljarazredne nastave, odgajatelja u djecjimvrticima, te profesorima hrvatske knji-zevnosti, kao i svim ostalim Ijubiteljimadjecje literature.

I valja nam zakljuciti -nakon utvrdi-vanja osnovnih teorijskih postavki 0djecjoj knjizevnosti i sistematiziranjaznanstvenih spoznaja s podrucja svjetskedjecje literature, izrade sustavnogpregleda nacionalnog korpusa do 1955.godine, te konacno njegovog kompa-rativnog kontekstualiziranja autori ,oveknjige vrlo jasno i u jezicnom i ukonceptualnom smislu sumiraju svadosadasnja istrazivanja s podrucja, prijesvega, hrvatske djecje knjizevnosti, teizvorno otkrivaju i upotpunjuju mnoganjena zanemarena mjesta (posebice sasamih pocetaka), kao i ana vezana uzsuvremene svjetske trendove koji su u nasdo pojave ove studije uglavnom bilinepoznati. Dodajmo i to da po svojojkoncepciji, metodickoj i metodoloskojkvaliteti ova djelo zadovoljava svepotrebne zahtjeve znanstveno-nastavneliterature. Ono popunjava ogromnuprazninu na podrucju komparativnogizucavanja hrvatske djecje knjizevnostiu odnosu na njen svjetski kontekst, teujedno u svom knjizevnoteorijskomuvodu jasno odreduje prostor djecjeknjizevnosti i rjesava mnogobrojneterminoloske nedoumice. Vidljivo je dasu pretpostavke, zakljucci, spoznaje iteorije njegovih autora temeljeni narezultatima znanstvenoistrazivackog Adriana Car -Mihec