CARSKA RUSIJA U 19. STOLJEUU drugoj polovici 19. stoljea u Europi je ve zapoelo razdoblje imperijalizma, meutim, Rusija je jo uvijek feudalna drava. U njoj jo je uvijek privilegirani drutveni sloj plemstvo, a na imanjima rade kmetovi. Rusija je jo uvijeapsolutnamonarhija. Na prijestolju je car Nikola I i on je jedini nosilac vlasti. Sva vlast je u njegovim rukama. Ne postoji parlament, a tamo gdje jedna osoba nosi svu vlast nema ni ustava.Iako je zaostala, Rusija naveliko kontaktira s europskim zemljama. Rusi odlaze u Europu na ljetovanja i alju djecu u europske kole. Polako, ali sigurno se razvija i gospodarska povezanost. Izmeu Rusije i europskih drava razvila se trgovina jer Rusija osigurava sirovine zapadnoeuropskim zemljama.LENJIN I RADNIKA STRANKARazvija se gospodarski sloj graana kojem smeta feudalni poredak. Plemstvo je nezadovoljno i nema dovoljno radne snage. Stoga je pokrenuloproces ukidanja feudalnog sustava. 1861. godine ruski car Nikola I donio je odluku o ukidanju feudalnog sustava. Kmetovi su postali slobodni, a feudi privatno vlasnitvo. Kmetovima je pruena ponuda da otkupe selita na kojima su ivjeli, no veina nema novaca za otkup. Zato se nakon ukidanja kmetstva javio velik broj bezemljaa.Rusija se polako poinje razvijati, prije svega financijski. Otvara se stranom kapitalu koji die velike industrijske komplekse u Rusiji. Stranci ulau i u promet u Rusiji pa se razvija eljeznika mrea. Potkraj 19. stoljea poinje izgradnja najdue pruge na svijetu koja je povezivala Moskvu s Vladivostokom Transsibirskaeljeznica.To sve dovodi do akumulacije radnika koji su se onda poeli okupljati i stvarati udruenja. Ruski radnici nemaju sigurnost da e ostati raditi pa diu trajkove. Prvitrajkovisu se javili ve 1871. godine, meutim, carski reim ne doputa trajkove i car je poslao policiju, a onda i vojsku da ih ugui. Zato se radnici tajno udruuju i poinju borbu za svoja prava, ali i za pravednije ljudsko drutvo. Tako se 1888. godine javilaSocijaldemokratska stranka Rusije, a osnovao ju je Vladimir IliLenjin. Lenjin je bio protivnih carskog apsolutizma i zbog toga je bio i u Sibiru, a kad je izvrio kaznu protjeran je iz Rusije. Boravio je u Njemakoj, Francuskoj i vicarskoj, a iz vicarske je i rukovodio strankom. Stranka je odravala kongrese u inozemstvu i 1903. je odran kongres u Pragu. Tamo je prihvaen statut i program.Lenjin je predlagao dva programa: minimalni koji je predstavljao ciljeve za koje se treba boriti odmah te maksimalni koji je predstavljao principe i ideje koji e se ostvariti kasnije.Minimalniprogramse tie radnika. Zahtjeva 8 sati rada, 8 sati odmora, zabave i rekreacije i 8 sati nonog odmora i trai ope pravo glasa. Isto tako ukljuuje borbu protiv ostataka feudalizma i ruenje cara i uspostavu republike.Maksimalniprogramse temelji na ruenju kapitalizma i ukidanju privatnog vlasnitva oruanim putem. To je bio program socijalistike revolucije. Kad se trebalo glasati za i protiv programa, dobar dio bio je za, ali manjina je bila i protiv. Glasai koji su bili protiv Lenjinovog programa dobili su imemenjevici. Oni se ele boriti za socijalizam, ali mirnim putem, bez nasilja i oruja. Velika veina koja je podrala Lenjina dobila je imeboljevici. Oni su za revoluciju. Meutim, u Rusiji je vie ljudi podravalo menjevike za razliku od kongresa.JAPANSKO-RUSKI RATRusija ima ogromno kolonijalno carstvo unutar svojih granica. Rusi su europski narod, a svud gdje su osvajali u 17. i 18. stoljeu od Urala do Pacifika ive osvojeni narodi koji su izloeni rusifikaciji. Rusi su, da bi uvrstili svoj utjecaj u Aziji, krajem 19. stoljea poeli graditi najdulju eljeznicu na svijetu Transsibirskaeljeznica od Moskve do Vladivostoka. Ta izgradnja je napredovala jako dobro tako da je 1901. godine ve bila pri kraju. Meutim, pribliavanje ruske eljeznici tihooceanskim obalama je zabrinulo Japance. Ruse takoer na Pacifiku ne ele ni Amerikanci, a ni Englezi jer imaju posjede u Kini. Zato su Japanci 1904. godine napali Ruse prije nego su zavrili gradnju eljeznice. Rat je trajao do 1905.Japancisunapaliruskiprostorsjeverno od Koreje, a Rusi nisu mogli dopremiti vojsku na daleki istok jer gradnja eljeznice nije bila zavrena. Zato su vojsku ukrcali na ratne brodove i ruska ratna mornarica je krenula prema pacifikim obalama Azije. Morali su oploviti Europu, a kako su Britanci bili uvari Sredozemlja, morali su oploviti i Afriku i Junu Aziju. Vojnici su bili godinu dana na brodu i kad su stali na kopno vie nisu bili sposobni za borbu. Rusija je izgubila rat i ta ja pobjeda Japan svrstala meu svjetske sile.GRAANSKA REVOLUCIJA I BORBA PROTIV CARARat je Ruse jako puno kotao, a nije donio nikakve pozitivne rezultate. Zavladala je strahovita skupoa. Dravni proraun je bio ispranjen i poeli su se poveavati porezi. Zbog toga je 1905. godine u Rusiji izbilaprvagraanskarevolucija, cilj je bilo ruenje cara i stvaranje republike. Graani su krenuli u borbu za promjene u Rusiji jer nemaju pravo glasa i trae graanske slobode, sudjelovanje u vlasti i uvoenje parlamenta i ustava. Veleposjednici imaju hektare Zemlje koju daju u zakup i ive od rente, a socijalisti su poeli tumaiti da zemlja pripada onome tko ju obrauje. Nezadovoljni su i neruski narodi i trae barem autonomiju. Sve to nezadovoljstvo dovelo je da u sijenju 1905. u Petrogradu pred ruski carski dvor doe velika povorka sa transparentima, slikama svetaca i slikama carske obitelji. Ruski narod ima bezgranino povjerenje u cara i misli da car nita ne poduzima jer ne zna kakvo je stanje. Meutim, car nije htio prihvatiti nikakve zahtjeve. Naredio je da se masa razie i kad ljudi nisu htjeli otii, zapovjedio je vojsci da ubije svakog tko se ne eli maknuti. Taj je dan ostao zapamen kaokrvavanedjelja.Zbog toga u cijeloj Rusiji poinju oruane borbe protiv cara. Meutim, oni koji su se borili nisu bili meusobno povezani i zato nije bilo nikakvog naroitog uspjeha. Gdje god su radnici i seljaci mogli, preuzimali su vlast. najbolje organizirani bili su radnici i oni su poeli osnivati sovjete (vijea). Gdje je protjerana carska vlast,sovjetisu preuzimali vlast. Ruski car je onda dobio veliku financijsku i oruanu pomo od zapadnih zemalja i vojska je polako, ali sigurno vraala vlast u carske ruke. Tadanji novinari na zapadu Europe pisali su da se Rusija 1905. probudila iz tisuljetnog sna.Sve je to utjecalo na druge azijske zemlje. Tako je 1907. godine u Turskoj izbio ustanak no nije uspio. Isto tako, ustanak je izbio i u Kini. Tamo je uspio i stvorena je republika.