Vol. 67, No 2,www.hdko.hr

LEATHER AND FOOTWEAR - LEDER UND SCHUH - LE CUIR ET LA CHAUSSURE

Broj 2/2018Godina: 67

IMPRESSUMČasopis za kožu, obuću, dizajn tesrodna područja u interdisciplinarnompristupuThe Journal for leather, footwear, design, aswell as other similar areas in aninterdisciplinary approachIzdavač i vlasnik / Publisher and owner:

Hrvatsko društvo kožara i obućara, Prilaz barunaFilipovića 28a, HR - 10000 Zagreb, www.hdko.hr

Croatian Leather and Footwear Society, Prilazbaruna Filipovića 28a, HR - 10 000 Zagreb,www.hdko.hr

Galavni i odgovorni urednik / Editor-in chief:Budimir MijovićUrednica / Editor:Antoneta TomljenovićPredsjednik HDKO-a:Jadranka AkalovićUredništvo / Editorial board:Yi Li, UKUwe Reischl, USARavinda S. Goonetilleke, Hong KongLubos Hes, Czech RepublicMariana Ursache, RomaniaSenhorinha Teixeira, PortugalTonghua Zhang, ChinaJelena Balent, CroatiaZenun Skenderi, CroatiaDarko Ujević, CroatiaVojnović Branka, CroatiaSnježana Firšt Rogale, CroatiaSlavenka Petrak, CroatiaAndrea Pavetić, CroatiaAnica Hursa Šajatović, CroatiaSanja Ercegović Ražić, CroatiaMartinia Ira Glogar, CroatiaGoran Čubrić, CroatiaAlica Grilec, CroatiaEmilija Zdraveva, CroatiaSuzana Kutnjak Mravlinčić, CroatiaSuzana Mihanović, CroatiaLektorica / Lector:Antonia TreseljOblikovanje i prijelom / Technical editor:Đina usluge, d.o.o.Grafički urednik / Graphical Editor:Dražen StopićDinamika izlaženja / Publishing dynamic:4 broja godišnje u 400 primjeraka / 4 issues peryear in 400 copies

25 godina sa VamaHrvatski proizvođač kožne galanterije Galko d.o.o.

Sinonim je za proizvode vrhunske kvalitete i

bezvremenskog dizajna.

IntervjuJadrankaAkalović

SADRŽAJ

6 Održana izborna skupština HDKO-a

Održana sjednica uprave i nadzornog odbora HDKO-a

Intervju s gđom. JadrankomAkalović

Dani odjeće, obuće i kožne galanterije 2018.

Nanovlakna u izradi funkcionalnih materijala za obuću

Okrugli stol

Sajmovi

In memoriam

Toplinska stabilnost i otpornost na savijanje goveđihkoža za izradu lica obuće

7

8

11

13

16

21

25

27

Dragi čitatelji,

sve se oko nas vrlo brzo mijenja, posebno s tehnološkoga gledišta.Utjecaj tehnologije na kvalitetu života ljudi u posljednje je vrijemeposebno izražen. U svakoj industrijskoj grani, pa i u našoj – upodručju kože, obuće, galanterije, dizajna te srodniminterdisciplinarnim granama, čovjek bi trebao biti na prvomemjestu. Njegova sposobnost i želja za novim i boljim glavna jeodrednica uspješnosti pojedinca, kao i tvrtke odnosno ustanove ukojoj radi. Osobno smatram da je osjećaj zadovoljstva i sreće u radupotpuniji ako se on jasno i snažno odražava i šire.

Vjerujem da se upravo tako počelo s radom u Hrvatskom društvukožara i obućara (HDKO) daleke 1952. godine. U tom smjeru i spuno entuzijazma krenula je i nova Uprava sa svojim tijelima, odkojih jedno od važnijih mjesta ima Urednički odbor časopisa Koža& Obuća. Načelo koje se promiče u Uredničkom odboru jest načelookupljanja svih koji djeluju u području kože, obuće, kožnegalanterije, dizajna i srodnih interdisciplinarnih područja, aprimarno radi povezivanja gospodarstvenika i akademskezajednice.

Časopis Koža & Obuća izlazi od davne 1952. godine, tj. od osnutkaHrvatskog društva kožara i obućara. Želja je Uredničkog odbora dačasopis Koža & Obuća najprije nastavi redovno izlaziti te da se osnaži i osuvremeni. Snagu će mu nedvojbeno davatisvi odgovorni u gospodarstvu, kao i svi članovi Uredničkog odbora ovog časopisa. Nastojimo čim više objavljivatiradove tematikom vezane za gospodarstvo. Zato je povećan broj članova Uredničkog odbora s nastavnicima kojiodržavaju nastavu na Stručnom studiju u Varaždinu na modu Dizajn obuće Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta. U Uredničkom su odboru i inženjeri iz hrvatskoga gospodarstva. Osnažit ćemo Uredničkiodbor sa stručnjacima/profesorima i izvan Hrvatske. Radi se i na boljem prepoznavanju ovog časopisa u relevantnimbazama podataka.

U 2. broju ovogodišnjeg časopisa obrađujemo uobičajene teme: vijesti, intervju s predsjednicom Hrvatskog društvakožara i obućara, inženjerkom Jadrankom Akalović, dugogodišnjom članicom Društva i Uredničkog odbora.Obrađene su i sljedeće teme: novosti iz obrazovanja, radovi stručnjaka/znanstvenika iz našeg područja te informacijes održanog Okruglog stola na temu obrazovanja na kojem je bila prisutna i ministrica znanosti i obrazovanja, dr. sc.Blaženka Divjak, prof.

Pozivamo sve stručnjake iz gospodarstva da u časopisu Koža & Obuća pišu o novostima iz struke, dizajna iposlovanja te drugim novostima iz svojih tvrtki. Također ih pozivamo da objavljuju svojestručne/pregledne/znanstvene radove u časopisu Koža & Obuća.Pozivamo sve nastavnike Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta da objavljuju svoje radove kojimogu biti zanimljivi za ovo područje.

Časopis Koža & Obuća otvoren je za svaki oblik suradnje, posebno s gospodarstvom. Smatram da je sinergijagospodarstva i akademske zajednice jedini put uspjeha.Dobrodošli ste!

Glavni i odgovorni urednik

RIJEČ UREDNIKA

6 7

VIJESTI

• Emica Vinko (JELENPROFESSIONAL d.o.o,Čakovec)

• Anita Zannotti Štulec(Postolarsko krojački i trgovačkiobrt ANITA)

• Miljenko Vuk (VUKLEATHER, obrt za proizvodnju)

UREDNIČKI ODBOR:• Budimir Mijović - glavni i

odgovorni urednik (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Antoneta Tomljenović -urednica (Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Jelena Balent (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Jadranka Akalović (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Zenun Skenderi (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Darko Ujević (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Branka Vojnović(Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Snježana Firšt Rogale(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Slavenka Petrak (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Andrea Pavetić (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Anica Hursa Šajatović(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Martinia Ira Glogar (Sveučilišteu Zagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Sanja Ercegović Ražić(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Goran Čubrić (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Alica Grilec (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Emilija Zdraveva (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Suzana Kutnjak Mravlinčić(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Suzana Mihanović (Tvornicakoža PSUNJ d.d., Rešetari)

• Antonia Treselj (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

Predsjednica HDKO-adipl. ing. Jadranka Akalović, pred.

Tajnik HDKO-adr. sc. Zenun Skenderi, prof.

Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dana 5.7.2018. održana je prva sjednica Uprave iNadzornog odbora Društva u novom sastavu, na kojoj je predsjednica Društva JadrankaAkalović informirala članoveo aktivnostima koje je Društvo poduzimalo i planiranim aktivnostima za naredni period. Na sjednici Društva izabranisu novi članovi svih Odbora, i to kako slijedi:

ODBOR ZA MARKETING IEU FONDOVE:

• Alica Grilec - predsjednica(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Rušnov Marija (BOROVO d.d.,Vukovar)

• Franjo Benjak (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

ODBOR ZA KADROVE:

• Anica Hursa Šajatović -predsjednica (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Zlatko Rabik (Zlatna nit d.o.o.,Slatina)

• Miro Mikulčić (JELENPROFESSIONAL d.o.o,Čakovec)

• Marija Čališ (Škola za modu idizajn, Zagreb)

ODBOR ZA RAZVOJ ITEHNOLOGIJU:

• Darko Ujević - predsjednik(Sveučilište u ZagrebuTekstilno-tehnološki fakultet)

• Branka Vojnović (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Suzana Kutnjak (Sveučilište uZagrebu Tekstilno-tehnološkifakultet)

• Suzana Mihanović (Tvornicakoža PSUNJ d.d., Rešetari)

• Jasna Lozančić (BOROVO d.d.,Vukovar)

ODRŽANA SJEDNICAUPRAVE I NADZORNOGODBORA HDKO-A

U 2018. godini Hrvatsko društvo kožara i obućara održalo je tri sjednice Skupštine. Prva je sjednica Skupštineodržana 22. ožujka 2018. u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, u Draškovićevoj ulici 45/IV. Jedna od točakadnevnog reda bila je Donošenje odluke o prestanku rada Društva. Rasprave oko ove točke bile su otvorene. Oko togasu pitanja postojala dva različita stajališta. Dio je sudionika smatrao da Društvo treba prestati s radom iz financijskihrazloga, a drugi je dio sudionika (primjerice, stajalište dijela Uprave, prisutnih gospodarstvenika te dijela prisutnihčlanova akademske zajednice) smatrao da Društvo treba nastaviti s radom uz maksimalno reduciranje troškova.Potporu opstanku Društva jasno i nedvosmisleno su pružili direktor tvrtke BENEFIT PROMET d. o. o. iz Karlovca,gosp. Darko Puzek, direktor tvrtke Jelen Professional d. o. o., gosp. Darko Pintarić, direktorica tvrtke Meiso d. d. izGoričana, gđa Snježana Dominić te gđa Jadranka Akalović i gosp. Zenun Skenderi sa Sveučilišta u ZagrebuTekstilno-tehnološkog fakulteta.

Druga sjednica Skupštine (izvanredna) HDKO-a održana je 13. travnja 2018. godine u prostorijama Hrvatskegospodarske komore, u Draškovićevoj ulici 45/IV. Prijedlog predsjednika i tajnika Društva bio je da se na temeljuprovedene ankete (o čijem sadržaju i rezultatima nisu bili upoznati svi članovi Uprave) te prikupljanjem punomoćičlanova Društva, izglasa prestanak rada Društva. Budući da takav postupak nije u skladu sa Statutom Društva,navedeni prijedlog nije prihvaćen većinom glasova prisutnih sudionika, negoli je, naprotiv, izglasan nastavak radaDruštva.

Godišnja izborna skupština Društva održana je 15. svibnja 2018. godine u prostorijama Sveučilišta u ZagrebuTekstilno-tehnološkog fakulteta. Na Skupštini je izabrana nova Uprava i novi Odbori Društva. Upravu čine: JadrankaAkalović (predsjednica Društva, Tekstilno-tehnološki fakultet), Zenun Skenderi (tajnik Društva, Tekstilno-tehnološki fakultet), Dubravko Rogale (član, Tekstilno-tehnološki fakultet), Marija Čališ (Škola za modu i dizajn,Zagreb) i Ivana Hajduković (član, Borovo d. d.). Sjedište je Društva iz financijskih razloga prebačeno na Tekstilno-tehnološki fakultet, a arhiva i inventar Društva preneseni su u nastavnu jedinicu Tekstilno-tehnološkog fakulteta uVaraždin.

Iz inspirativnoga govora predsjednice Društva Jadranke Akalović s Godišnje izborne skupštine navode se nekinjezini naglasci o radu Društva. Osnovni je cilj Društva okupljanje, pružanje inicijative i sinergija gospodarstva iznanosti, unapređenje nastavnih procesa u smislu poboljšanja i prepoznavanja sadržaja u nastavi koji će biti korisniu gospodarstvu, organiziranje savjetovanja i posjeta sajmovima te uključivanje znanstvenika i naših bivših studenatau rad Odbora i našeg časopisa Koža & Obuća. Također će se pristupiti potrebnim izmjenama Statuta Društva tenjegova usklađivanja sa zakonima Republike Hrvatske koji su na snazi.

Tajnik Društva Zenun Skenderi istaknuo je kako smatra da snaga Društva ponajprije počiva na ljudskim resursimakoje Društvo zasigurno ima. Načela rada Društva trebaju biti snaženje interesa svakog pojedinca za rad u Društvu,uspostava trajne i snažne komunikacije među članovima Društva te između naših tvrtki i obrazovnih institucija.

Predsjednica HDKO-adipl. ing. Jadranka Akalović, pred.

Tajnik HDKO-adr. sc. Zenun Skenderi, prof.

ODRŽANA IZBORNASKUPŠTINA HDKO-a

VIJESTI

8 9

INTERVJU S GĐOM. JADRANKOM AKALOVIĆ,PREDSJEDNICOM HRVATSKOG DRUŠTVA KOŽARA IOBUĆARA

Intervjuirala: doc. dr. sc. Alica GrilecINTERVJU

Jadranka Akalović rođena je 1951. godineu Varešu, Bosna i Hercegovina.Obrazovala se na Prirodno –

matematičkom fakultetu Univerziteta uSarajevu i stekla zvanje dipl. ing. kemije, apsihološko-pedagoško obrazovanje stekla jena Sveučilištu u Osijeku Pedagoškomfakultetu.

Odlukom Vijeća tehničkog područjaSveučilišta u Zagrebu izabrana je u nastavnozvanje predavača na Sveučilištu u ZagrebuTekstilno-tehnološkom fakultetu u područjutehničkih znanosti, polje kemijskoinženjerstvo u razvoju materijala.

U periodu od 1980. do 2000. godine zaposlenaje kontinuirano u kožarsko–prerađivačkojindustriji.

Radila je u tvornici kože Cibalia Vinkovci, teu tvornici obuće Astra Zagreb na poslovimarukovoditelja laboratorija i razvoja, pripremeproizvodnje, direktora i pomoćnika direktora.

Rad na obrazovanju kadrova za potrebekožarske i obućarske industrije datira od 1982.do 1991. suradnjom u nastavi stručnihpredmeta kožarskog smjera Srednje strukovneškole u Vinkovcima.

Na stručnom studiju Obućarske tehnologije od 2002.nastavila je svoj nastavni rad pri Sveučilištu u ZagrebuTekstilno-tehnološkom fakultetu gdje je i trenutnopredavač i nositelj više stručnih kolegija.

U Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji je angažirana kaoekspert ocjenitelj za područje ispitivanja kože i obuće.Također, članica je Tehničkog odbora za kožu i obućuHrvatskog zavoda za norme.

Područje njezina znanstvenog interesa vezano je uzprimjenu novih štavnih sredstava u tehnološkimprocesima bezkromne štave ovčje i goveđe kože testrukturu i svojstva gotovih koža za izradu obuće i kožaza specijalne namjene (perivost, tisak na koži, primjenuinfrared tehnologije na koži).

Dobitnica je sljedećih nagrada:

1. Hrvatskog salona inovacija - INOVA budi uzor,Zagreb, 2011. god.

2. Nagrade gradonačelnika grada Zagreba INOVAbudi uzor, Zagreb, 2011. god.,

3. INPEX, Pittsburgh, PAUSA, 2008. god.

4. BRITISH INVENTION SHOW, London, 2007.god.

5. Hrvatskog saveza inovatora – INOVA, Zagreb,2007. god.

6. INPEX, INOVA, Zagreb, 2007. god. te

7. Nagrade regionalne smotre inovacija i prototipovaBUDI UZOR, Osijek, 2005. god.

Objavila je više znanstvenih i stručnih publikacija iizradila niz stručnih elaborata za potrebe industrije. Uradu na projektima izdvajaju se:

1. Projekt sanacije otpadnih voda kožare, Vinkovci(1985.)

2. Tehnološki projekt za industrijski pogon kožare,Pavlodar, SSSR (1987.)

3. Izmjene i dopune JUS standarda za sirovu i gotovukožu (1985. -1989.), Tehnologijski projektiMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa:Konstrukcija i tehnologija proizvodnje obućepogodne za pranje u vodenom mediju (TP 00117 –015, 2005. - 2008.)

4. Tehnologijski projekt Perivo ovčje krzno (TP –07/0120-01, 2005. - 2007.), Složeni tehnologijskiistraživačko – razvojni projekt (STIRP) Hrvatskiantropometrijski sustav (2004.), te

5. Tehnologijski projekt Periva koža, (TP 03/125 – 26,2003./2005.).

Kao istraživač i voditelj radne skupine, trenutnosudjeluje u radu na istraživačkom projektu Udobnost iantimikrobna svojstva tekstila i obuće, Hrvatskazaklada za znanost (P-2016-06-5278), voditelj:Prof.dr.sc. Zenun Skenderi.

Jadranka Akalović članica je i povjerenstva za izradustrukovnog kurikula za kvalifikaciju „Modelar obuće ikožne galanterije“ u Obrazovnom sektoru tekstil i koža(2011.), kao i radne skupine za Razvoj standardazanimanja tehnologa (2015.).

1Nedavno ste jednoglasno izabrani zaPredsjednicu društva, kakva je vaša vizijarazvoja društva u vašem mandatu?

Čast mi je biti predsjednicom Hrvatskog društva kožarai obućara koje broji svojih 66 godina rada na očuvanjui promicanju struke. Zahvalna sam članovima naukazanom povjerenju koje je i obvezujuće za mene.

Moja vizija razvoja Društva je okupljanje članova radiunaprjeđenja struke, formiranja znanstvenog i stručnogmišljenja o bitnim stručnim pitanjima. Kada sam prijeskoro četrdeset godina počela s upoznavanjem kožarskestruke od velike pomoći bila su mi upravo okupljanja uorganizaciji Društva.

Sjećam se mojeg prvog takvog iskustva u Karlovačkojkožari 1980. godine na temu pročišćavanja otpadnihvoda kožare, gdje je demonstriran uređaj konstruiran usuradnji sa znanstvenicima Više kožarske škole izKarlovca.

Časopis Koža i obuća bio je tada kategoriziran kaoznanstveni i s uvijek aktualnim temama bio poveznicaprimijenjene znanosti i razvoja kožarske i obućarsketehnologije, nezaobilazna literatura u mom koračanjukroz tajne struke. Ja osobno želim staviti u fokusDruštva okupljanje članstva iz privrede i znanosti kao ičasopis K&O. Vjerujem da ću timskim radom Uprave isvih Odbora Društva imati uspješan mandat i sa

zadovoljstvom predati mlađima vođenje Društvadaljnjih 66 godina.

2Koja bi po vama trebala biti uloga HDKO-aobzirom na udio gospodarstvenika i znanstvenikau društvu?

Smatram da treba raditi na omasovljenju Društva iaktivnom sudjelovanju u njegovom radu, posebicečlanova iz redova gospodarstvenika kao i znanstvenikaradi ostvarenja vizije Industrije 4.0.

Primjena znanstvenih i inovativnih rješenja zaunaprijeđenije proizvodnog procesa i kvaliteteproizvoda nezamisliva je bez sinergije i inicijativeznanstvenika i gospodarstvenika. Bez toga bi bilonemoguće povezati tradicionalnu industrijskuobućarsku i kožarsku tehniku sa digitalnomtehnologijom.

Tako bi primjerice bilo potrebno potaknutimultidisciplinarni pristup u djelatnosti, istraživačkeaktivnosti za optimiranje proizvodnje, biomehaničkeznačajke, sigurnost i udobnost obuće itd.

U tom smislu smo planirali rad našeg Odbora za razvoji tehnologiju. Prema definiranim problemima koji ćebiti predmet rada Odbora uvijek će se uključivati i svikoji mogu doprinijeti rješenju svojim stručnim iliznanstvenim kapacitetima. Danas oni, na žalost, neznaju jedni za druge i ja tu vidim ulogu Društva - unjihovom upoznavanju i povezivanju kroz zajedničkirad.

3Koje aktivnosti Društvo planira provesti sljedećegodine?

Pored spomenutih aktivnosti okupljanja koje će bititrajnog karaktera veliki posao pred nama jeunaprjeđenje našeg časopisa K&O. Upravo zato jeUređivački odbor časopisa osnažen uključivanjemznanstvenika TTF-a, a uskoro i znanstvenika iz svijetačije je područje znanstvenog rada povezano s našomstrukom.

Pored toga, mislim da je važno što prije ostvaritisuradnju sa tijelima državne uprave radi boljegpozicioniranja u društvu i kvalitetnijeg utjecaja naodlučivanje u razvoju naših gospodarskih subjekata.

U realiziranju ove aktivnosti, planiramo ostvaritisuradnju i sa srodnim udrugama radi zajedničkognastupanja. U planu je i Suradnja sa strukovnimškolama, Agencijom za strukovno obrazovanje,Sektorskim vijećem na rješavanju problemačetverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja.

4Hoće li biti organizirani neki skupovi iliedukacije za gospodarstvenike?

Da. Svakako ćemo kroz aktivnosti naših Odboradefinirati interesantne i korisne teme za održavanjeskupova, ali i razmjenu iskustava i znanja krozedukaciju naših stručnjaka iz gospodarstva kao inastavnika iz obrazovnih institucija. Mislim da potičućisinergiju ovih dvaju temeljnih stupova svakog napretka,možemo kao Društvo doprinijeti razvoju struke.

Pripremamo se za sudjelovanje u radu ovogodišnjegRegionalnog skupa kožara i obućara čiji je pokretač iprvi organizator upravo HDKO.

Pored toga znanstveno-stručni skup Tekstilna znanost igospodarstvo (TZG) s međunarodnim sudjelovanjemkoji organizira TTF, zadnjih je godina tematskiusmjeren i na kožarsko prerađivačku znanost te namdaje priliku za sudjelovanje.

5Kakav je po vašem mišljenju, potencijal razvojasektora kože i obuće u Hrvatskoj?

Proizvodnja kože i proizvoda od kože po svojimproizvodnim i izvoznim rezultatima zauzima značajnomjesto u hrvatskom gospodarstvu. Svjedočimootvaranju novih pogona uprkos konkurenciji kojunameće globalno tržište. Prema dokumentu Industrijskastrategija RH 2014. – 2020. Ministarstva gospodarstva,poduzetništva i obrta, potencijali razvoja sektora kože iobuće su tradicija ovoga sektora, te blizina drugimeuropskim tržištima.

Tradicija obrade kože, izrade obuće i drugih kožnihproizvoda podrazumijeva da imamo stručnjake i''recepturu'', a blizina drugim europskim tržištimauvijek je bila naša prednost.Pamtim je čak i u vrijeme domovinskog rata. Ovepotencijale su koristila naša uspješna poduzeća urestrukturiranju proizvodnje, jačanju konkurentnostikroz vlastito brendiranje, specijalizaciji, kooperantskimodnosima itd.

Sigurna sam da je moguće i u budućim perspektivamasektora, korištenjem navedenih potencijala izajedničkim naporima struke i znanja, podizatiproduktivnost i unaprjeđivati procese, mjeriti uspjehenovim komparativnim prednostima i većom dodanomvrijednosti, inovacijama i mijenjanjem tržišta.Naglasila bih da je značajan napredak u sektoru većučinjen u zaštiti okoliša, sigurnosti i zdravlja ljudi.

6S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo rada ukožarskoj i obućarskoj industriji, koje steznačajne promjene primijetili kroz prethodni

period, nakon ulaska Hrvatske u EU?

Pored prednosti koje se mogu pripisati trgovinskojpolitici EU, sada znamo kako Brisel radi, pa i kada sečini da je budućnost EU na kocki, zamjetna jeohrabrujuća spremnost za promjene unatoč svemu.

Ja tu vidim veliku prednost ulaska u EU i za našuindustriju kože i obuće, koja po ugledu na vodećezemlje EU, prepoznaje šansu u jačanju svojih pozicija

unutar globalne konkurentnosti kroz tehnološki razvojproizvodnih kapaciteta.

Svugdje u EU radnici u proizvodnji obuće traže pomoć,što pokazuje promjene u gospodarskom miljeuproizvodnje obuće, za što je nužna struktura treninga iobuke od radnika do inženjera.

Očekivala sam veću poslovnost EU partnera kada jeriječ o našim certificiranim proizvodima s obzirom daimamo akreditirane laboratorije za provođenjecertifikacijskih postupaka i da smo usvojili i usvajamosve europske tehničke norme za kožu i obuću. Uprkostome često nam se nameću dodatni kriteriji kvalitetegotovo lokalnog karaktera što nas dovodi uneravnopravan položaj na nekim tržištima EU. To nijedobro.

7Koji su glavni problem i zapreke s kojima sesusreće sektor kože i obuće, a HDKO im možebarem malo pripomoći?

Naša poduzeća se bore s nedostatkom sredstava zaulaganja, imaju malo prostora za istraživanje, inovacijei razvoj. Hrvatsko društvo kožara i obućara može i trebaim biti podrška kroz rad svojih odbora, posebice upoticanju razvoja novih i inovativnih proizvoda,unaprjeđenja proizvodnih procesa s primjenom novihtehnologija, usvajanju vještina kroz edukacijskeprograme, usklađivanje sa standardima kvalitete,zaštite okoliša, certificiranja eko proizvoda, štednjuenergije itd.

8Obzirom da broj zaposlenih u kožarskoj iobućarskoj industriji u Hrvatskoj konstantnobilježi porast, što bi poručili mladima koji

razmišljaju o karijeri u industriji kože i obuće?

Ja se s tim porukama ''borim'' već dobrih petnaestgodina pokušavajući u svojim studentima razviti ljubavprema ovoj struci, a kako bi mogli osmisliti i svojukarijeru u industriji kože i obuće.

Sugeriram im čak na kojim poslovima trebaju graditisvoju karijeru i gdje uz dosta rada, stjecanja novihznanja stvaraju pretpostavke za karijeru bez granica.

Ne mogu reći da nemam uspjeha u tome, iako nije lakoboriti se sa stereotipima kojima su mladi izloženi. Nijelako mladom čovjeku objasniti da je uz relativno maluplaću koja ga očekuje u ovoj struci, neizmjernavrijednost znanja koje može akumulirati i u datimokolnostima na razne načine kapitalizirati.

Članovi Hrvatskog društva kožara i obućara pozvani suna promjenu stava o važnosti stvaranja javnog stručnogmišljenja i djelovanja čime bi sigurno privlačili mladeza ova zanimanja.

10

NOVOSTI IZOBRAZOVANJADANI ODJEĆE,

OBUĆE I KOŽNEGALANTERIJE 2018.12. - 14. travnja u Zagrebu

Natjecanje je provedeno u okviru ESF-ova projekta „Promocija učeničkih kompetencija i strukovnogobrazovanja kroz natjecanje i smotre“ pod sloganom: „Izvrsnost i znanje zaslužuju priznanje“. Ovogodišnjedržavno natjecanje prvi je korak u afirmiranju „Dana, odjeće, obuće i kožne galanterije“ u okviru aktivnosti

World Skills Croatia Fashion 2018.

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Petar Smajić, ravnatelj Školedomaćin u nazočnosti natjecatelja i natjecateljica, mentora, prosudbenog i državnog povjerenstva, ravnateljastrukovnih škola i učilišta za obrazovanjeodraslih te predstavnika Škole za modu idizajn, Zagreb, škole domaćin, ravnateljastrukovnih škola i učilišta, MZO-a, HGK-a,HOK-a, TTF-a, Grada Zagreba, Hrvatskogdruštva kožara i obućara, Udruge NikolaTesla/Genij za budućnost i strukovnihudruga te brojnih gostiju uručili su priznanja,medalje i nagrade sponzora,gospodarstvenika prvonagrađenimnatjecateljicama i natjecateljima podisciplinama natjecanja.

Tema natjecanja i svih popratnih događanja iizlaganja smotri 2018. godine bila je„Zagrebački zdenci i fontane“.

Sve je upriličeno uz bogat i kreativanprogram, izložbu radova nastalih tijekomnatjecanja, smotru učeničkih radova,glazbeno - scenski prikaz i modne revije uhotelu „Laguna“ 13. travnja u večernjimsatima.

Natjecalo se 46 učenica i učenika u pratnji 41mentorice iz petnaest strukovnih iumjetničkih škola iz cijele Hrvatske kojeobrazuju učenice i učenike u zanimanjima:krojač, modni tehničar, dizajner odjeće,modni stilist, galanterist i obućar udisciplinama natjecanja: krojač, modnakolekcija krojača, modni tehničar, dizajnodjeće, kolekcija modnog dizajna te dizajnobuće i kožne galanterije.

Osim što su se natjecali, natjecateljske uratkeučenici su pokazali na izložbi natjecateljskihradova i smotri „Dani odjeće, obuće i kožnegalanterije“ u zanimanjima: obućar,galanterist, kemijski čistač, tekstilac,tekstilno-kemijski tehničar i obućarskitehničar.

1. MJESTOValentina Šarić, mentorica Suzana LencurŠkola za modu i dizajn, Zagreb

U disciplini natjecanja

DIZAJN OBUĆE IKOŽNEGALANTERIJEnagrađeni su:

11

Mentorice natjecanja i smotre obuće i kožnegalanterije:Suzana Lencur, Gordana Mužinić, Zdravka Palačković, MiraĐelalija, Sanja Makšann, Marica Ševo i Štefica Vrbanić

Smotra obuće:Sara Stojko, obućarski tehničar,Škola za modu i dizajn

2. MJESTOLucija Tunićmentorica Zdravka PalačkovićŠkola za modu i dizajn, Zagreb

3. MJESTOAlen Buhinmentorica Sanja MakšanSrednja strukovna škola, Varaždin

Mentorica Zdravka Palačković i učeniceLorena Sokolić i Lucija Tunić

12

Emilija Zdraveva&BudimirMijović NANOVLAKNAU IZRADI FUNKCIONALNIHMATERIJALAZAOBUĆU Koža&obuća 67 (2018) 2, 13-15

NANOVLAKNA U IZRADI FUNKCIONALNIH MATERIJALA ZA OBUĆUNANOFIBERS IN THE FABRICATION OF FUNCTIONAL FOOTWEAR MATERIALS

Emilija Zdraveva&BudimirMijović

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet / University of Zagreb, Faculty of textile technologyPrilaz baruna Filipovića 28a, 10000 Zagreb

e-mail: emilija.zdraveva@ttf.hr

SažetakNanovlakna i proizvodnja nanovlaknastih materijala, poglavito tehnikom elektroipsrednja, zauzimaju vrlo važnomjesto u znanstvenom svijetu obzirom na jedinstvena svojstva tj. raznovrsna područja primjene. Općenito, područjefunkcionalnog tekstila je područje gdje se nanovlaknasti materijali mogu primijeniti i kod izrade cipela. U ovom radudan je kratki pregled područja primjene nanovlakana kod izrade cipela što uključuje piezo-električne materijale imaterijale s kontroliranim prijenosom vlage. Na kraju dan je i primjer komercijalnog proizvoda s ugrađenimnanovlaknima. Iako je broj istraživanja ovih materijala kod izrade cipela nešto skromniji u odnosu na istraživanjavezana uz odjeću to svakako ne umanjuje njihov značaj.Ključne riječi: nanovlakna, cipele, piezo-nanogeneratori, kontrolirani prijenos vlage, komercijalne tenisice

Abstract

Nanofibers and the production of nanofibrous materials, especially through electrospinning, occupy a significantplace in the scientific world due to their unique properties, i.e., versatile fields of application. Generally, the field offunctional textiles is the one where the fabrication of shoes can be classified. This paper gives a brief overview of thefields of application of the nanofibers in the fabrication of shoes, including piezoelectric materials, directional watervapour transport materials and finally, an example of a commercial product incorporating nanofibers. Although thenumber of studies concerning these materials is somewhat modest compared to ones related to clothing, this certainlydoes not diminish their significance.Key words: nanofibers, shoes, piezo-nanogenerators, controlled water vapour transport, commercial tennis shoes

UvodNanomaterijali se, prema dimenzijama na nano skali,klasificiraju u nekoliko kategorija: (0D)nultidimenzionalni, (1D) jednodimenzionalni, (2D)dvodimenzionalni i (3D) trodimenzionalni. U 0Dspadaju sfere i klasteri, u 1D spadaju nanovlakna,nanožice i nanocijevi, u 2D spadaju filmovi i ploče, dok3D nanomaterijali grupiraju 0D, 1D i 2D elemente kojisu u međusobnom kontaktu (npr. višeslojni, polikristalnimaterijali i sl.) slika 1 [1, 2].

Nanovlakna su kao jednodimenzionalni nanomaterijaliizazvala veliki interes u znanstvenom svijetu ali i urazvoju komercijalnih proizvoda. Jedinstveni su zbogsvojstava poput: velike specifične površine, velikogomjera površine i volumena, poroznosti i povezanostipora i svakako mogućnosti funkcionalizacije premazahtjevima u primjeni.

Tehnike proizvodnje nanovlakana su mnogobrojnemeđu kojima su: elektroispredanje, kemijsko ispredanjevlakana iz taline pomoću vrućeg zraka, razdvajanjebikomponentnih vlakana, fizičko istezanje, razdvajanjefaza, samoorganizacija itd. [3].Područja primjenenanovlakana obuhvaćaju: tkivno inženjerstvo [4],pohranu energije [5], elektroniku [6], zaštitu okoliša [7],kemiju [8], funkcionalni tekstil [9] i sl. U sklopupodručja pohrane energije ističu se piezo-električnisustavi, a u sklopu funkcionalnog tekstila ističu se:

termoizolacijski i termoregulacijski materijali,membrane s kontroliranim prijenosom vlage,superhidrofilni i superhidrofobni materijali i sl.

Navedeni materijali imaju primjenu i kod izrade obuće,a što će biti i glavna tema ovog rada. U ovom radu danje kratak pregled nanovlaknastih materijala koji imajupotencijalnu primjenu u izradi obuće, ali dani su i

primjeri komercijalnih proizvoda koji su postigliobećavajuće rezultate.

Nanovlaknasti materijali u izradiobućeU ovom kratkom pregledu dani su primjeri istraživanjananovlaknastih materijala za izradu obuće s funkcijompretvorbe mehaničke u električnu energiju, s funkcijomkontroliranog prijenosa vlage i dan je jedan primjeruspješne realizacije komercijalnog proizvoda.

Slika 1: Podjela nanomaterijala

Pregledni rad / Review paper

UDK: 677.4:685.34

13

Svima uključenima u državnonatjecanje, izložbu i smotruučeničkih radova od srcazahvaljujemo na angažmanu iuloženom trudu, a posebnomentorima i učenicima koji na tajnačin pokazuju svoje znanje ivještine, interes i želju za novimspoznajama.

Poveznica na video s natjecanja„Dani odjeće, obuće i kožnegalanterije 2018.“https://www.youtube.com/watch?v=dwDqnFrXppQ

Piezo-električni materijali – cipelekoje „proizvode“ električnu energiju

O ugradnji izvora električne energije koja se proizvoditemeljem piezo-električnog efekta tijekom hodanja, danje detaljan opis u radu od Rogale i sur., a gdje je riječ opiezo-električnim pločicama i diskovima, polimernimpiezo-električnim filmovma i triboelektričnimkompozitima [10].

Piezo-električni materijali imaju sposobnost pretvorbemehaničke u električnu energiju. Dokazano je da jemehanička energija koja se razvija kretanjem ili sličnihaktivnosti dovoljna za pokretanje malih uređaja [11].

Za pohranu ovakve energije potrebna su istraživanjafleksibilnih nanogeneratora koji imaju izotropnudeformaciju i rade na raznim frekvencijama, te ukonačnici moraju biti nosivi, lagani te moraju bitiudobni pri nošenju.

Kada se spominje nosivost, pored istraživanja za odjeću,napravljena su i istraživanja s ciljem ugradnje ovihmaterijala u cipele, pa se tako električna energija možedobiti ljudskim hodom. U radu od Huang i sur. [12]prikazano je istraživanje nosivog triboelektričnognanogeneratora na bazi elektroispredenih polivinildenfluoridnih vlakana, smještenih između dvije elektrode,koji proizvode energiju ljudskim hodom, pa je takopostignuta snaga od 2,1 mW, napon od 210 V i struja od45 μA. Uz to u radu je pokazano da se energija možeiskoristiti za rad 214 serijski povezanih svjetlećih dioda,slika 2 [12].

Slično su autori Siddiqui i sur. [13] izradili piezo-električni nano-generator na bazi elektroispredenogpoliviniliden fluorid-ko-trifluoroetilena i dispergiranihbarium titanatnih nanočestica, BaTiO3.

Elektroispredeni materijal je bio smješten između dvijeelektrode načinjene iz poliestera s nanosom od indij-kositar oksida. Nanogenerator koji je bio smješten utenisice (slika 3), proizveo je napon od 25 V tijekomhoda s frekvencijom od 0,6 Hz i s težinom ljudskog tijelaod 600 N. Nakon 72 koraka mogao se napunitikondenzator od 4,7 μF. Elastomernim nanosompolidimetilsiloksana na nanovlakna omogućena jezaštita od vlage te je omogućena dugotrajnost i to do1000 koraka.

Dugotrajnost je rezultat ravnomjerne raspodijele siletijekom hoda, pri čemu se može izbjeći deformacija

nanovlakana u slučaju direktnog kontakta nanovlakana iljudske noge [13].

Materijali s kontroliranimprijenosom vlage – cipele koje „dišu“

Materijali koji se koriste u izradi cipela morajuzadovoljiti nekoliko zahtjeva uključujući: permeabilnostza zrak i vodenu paru, vodonepropusnost, čvrstoću,dugotrajnost i sl.U istraživanju od Li i sur. [14] pokazalo se da zapoboljšanje vodonepropusnoti, permeabilnosti imehaničkih svojstava poliviniliden fluoridnihelektroispredenih membrana pridonosi naknadna obradai to temperaturom i kompresijom. Pri tome su materijalipokazali vlačnu čvrstoću od 40,65MPa, hidrostatski tlakod 102 kPa, prijenos vodene pare od 10,87 kg m−2 d−1 iizvrsnu abrazivnu otpornost [14]. Dvoslojnihidrofilni/hidrofobni elektroispredeni materijali smehanizmom za prijenos vlage pripremljeni su odFashandi i sur. [15]. Hidrofobni unutarnji slojpripremljen je elektroispredanjem PVDF-a, dok jehidrofilni vanjski sloj pripremljen elektroispredanjem

poliamida 6 na PVDF sloju. Debljina PVDF-a jevarirana kako bi se vidio utjecaj na regulaciju prijenosavlage [15].Slično su autori Bagherzadeh i sur. [16] pripremilivišeslojni materijal kombinacijom netkanog tekstila(gornji i donji sloj) i elektroispredenog poliakrilonitrilakao međusloja. Varijacijom koncentracije polimera ivremena elektroispredanja pratio se utjecaj istih naučinkovitost materijala u odnosu na permeabilnost,prijenos vlage i vodoodbojnost. U usporedbi skomercijalnim materijalima poput Goretex-a utvrđena jepoboljšana zrakonepropusnost i permeabilnost na vlagu[16].

Kako bi se povećao prijenos zraka i vlage izmaterijala autori Hong i sur. [17] proizveli suelektroispredeni poliuretan s povećanim promjerompora. Isto je postignuto elektroispredanjem nametalnom kolektoru s mrežastom geometrijom, koji jeomogućio dualno pozicioniranje nanovlakana i togušće na punom dijelu i rjeđe na rupama kolektora. Uusporedbi s elektroispredenim poliuretanom naSlika 2: Obuća kao nanogenerator – pretvorbamehaničke u

električnu energiju [12].

Slika 3: Elektroispredeni nanokompozitni generator ugrađen utenisicu [13].

14

ravnom kolektoru predloženi materijal rezultirao je s3,35 puta većom brzinom prijenosa vlage [17].

Komercijalni proizvodi – lagane ibiorazgradive tenisiceJapanska tvrtka ASICS za proizvodnju sportske obuće,uspjela je proizvesti tenisice koje će omogućitidugotrajnost nošenja ali i malu masu. U tu svrhuproizvođač je koristio celulozna nanovlakna iz biomasebiljaka za izradu međusloja u donjištu tenisica.Međusloj s komercijalnim imenom Flytefoam Lyte nesamo da omogućuje amortizaciju tijekom trčanja, većdodatno daje čvrstoću i dugotrajnost (slika 4a).Celulozna nanovlakna imaju 1/5 mase od čelika ali supet puta čvršći, što je pridonijelo tenisicama u smislupoboljšanja čvrstoće za 20 % i povećanja trajnosti za 7

%, uz 55 %manju masu u odnosu na ostale komercijalnematerijale korištene u proizvodnji tenisica. Pored toga,nakon korištenja mogu se brže razgraditi, beznegativnog utjecaja na okoliš (slika 4b) [18].

ZaključakNanovlakna se u svijetu znanstvenih istraživanjaposebno ističu zbog svojih jedinstvenih svojstava poput:velike specifične površine, velikog omjera površine ivolumena, poroznosti i povezanosti pora, te mogućnostifunkcionalizacije prema zahtjevima u primjeni.

Među brojnim područjima primjene poput: tkivnoginženjerstva, pohrane energije, elektronike, zaštiteokoliša, kemije, općenito, područje funkcionalnogtekstila je područje s primjenom kod izrade odjeće iobuće.

U ovom radu dan je kratki pregled područja primjenenanovlakana kod izrade cipela što uključuje piezo-električne materijale i materijale s kontroliranimprijenosom vlage. Na kraju je dan primjer komercijalnogproizvoda s ugrađenim nanovlaknima.

Nanogeneratori na bazi elektroispredenih materijalaugrađuju se u cipele, s ciljem korištenja ljudskog hoda isličnih aktivnosti u proizvodnji relativno male količineelektrične energije. Nanovlaknasti materijali safunkcijom kontroliranog prijenosa vlage generalnoimaju svojstvo permeabilnosti na zrak i vodenu paru, tevodonepropusnost, a što je u konačnici ključno zaudobnost obuće.

Komercijalni proizvod tvrtke ASICS je svakako primjeruspješne primjene nanovlakana prirodnog porijekla zapoboljšanje učinkovitosti tenisica, te dodatnogpozitivnog utjecaja na okoliš kod zbrinjavanja otpadanakon dugotrajne primjene istog. Unatoč malom brojuistraživanja u području izrade obuće, njihov je značaj

neizostavan kada je riječ o primjeni nanovlaknastihmaterijala.

Literatura[1] Pokropivny V. V. i sur.: Classification of nanostructures bydimensionality and concept of surface forms engineering innanomaterial science, Materials Science and Engineering: C 27(2007.) 5-8, 990-993[2] Tiwari J. N.: Zero-dimensional, one dimensional, two-dimensional and three-dimensional nanostructured materials foradvanced electrochemical energy device, Progress in MaterialsScience 57 (2012.) 724-803[3] Zdraveva E. i sur.: Elektroispredanje – značajna tehnika 21.stoljeća, Tekstil 65 (2016.) 11-12, 397-409[4] Mijović B. i sur.: Study on Cell Adhesion Detection ontoBiodegradable Electrospun PCL Scaffolds, Journal of FiberBioengineering & Informatics 5 (2012.) 1, 33-40[5] Zdraveva E. i sur.: Electrospun Poly(vinyl alcohol)/PhaseChange Material Fibers : Morphology, Heat Properties, andStability, Industrial & Engineering Chemistry Research 54 (2015.)35, 8706-8712[6] Liu S, Wang Z, Yu C, Wu HB, Wang G, Dong Q, Qiu J,Eychmüller A, Lou XW (2013) A flexible TiO2(B)-based batteryelectrode with superior power rate and ultralong cycle life. AdvMater 25(25):3462–3467[7] Sakai S. i sur.: An electrospun ultrafine fibrous silica catalystincorporating an alkyl-silica coating containing lipase for reactionsin organic solvents, Journal of Molecular Catalysis B: Enzymatic 83(2012.) 120-124[8] Wang R. i sur.: Electrospun nanofibrous membranes for highflux microfiltration, Journal of Membrane Science 392 (2012.) 167-174[9] Nattanmai Raman D. i sur.: Electrospun MgO/Nylon 6 HybridNanofibers for Protective Clothing, Nano-Micro Letters 6 (2014.) 1,46-54[10] Rogale D. i sur.: Visokotehnološki izvori električne energijeugrađeni u obuću i odjeću, Koža i obuća 66 (2017.) 4, 8-14[11] Qin Y. i sur.: Microfibre-nanowire hybrid structure for energyscavenging, Nature 451 (2008.) 809-813[12] Huang T.: Human walking-driven wearable all-fibertriboelectric nanogenerator containing electrospun polyvinylidenefluoride piezoelectric nanofibers, Nano energy 14 (2015.) 226-235[13] Siddiquia S. i sur.: A durable and stable piezoelectricnanogenerator with nanocomposite nanofibers embedded in anelastomer under high loading for a self-powered sensor system,Nano Energy 30 (2016.) 434-442[14] Li X. i sur.: Improving waterproof/breathable performance ofelectrospun poly(vinylidene fluoride) fibrous membranes bythermo‐pressing, Journal of Polymer Science, Part B: PolymerPhysics 65 (2018.) 36-45[15] Fashandi H. i sur.: Developing Breathable Double‐LayeredFibrous Membranes Equipped with Water Pulling MechanismToward Clothing with Enhanced Comfort, Advanced EngineeringMaterials (2017.) 1-13, DOI: 10.1002/adem.201600863[16] Bagherzadeh R. i sur.: Transport properties of multi-layerfabric based on electrospun nanofiber mats as a breathable barriertextile material, Textile Research Journal 82 (2011.) 1, 70-76[17] Hong S. K. i sur.: Breathability enhancement of electrospunmicrofibrous pPolyurethane membranes through pore size controlfor outdoor sportswear fabric, Sensors and Materials 27 (2015.) 1,77–85[18] Introducing Gel-Kayano 25: the first ever shoe to feature next-generation high performance material cellulose nanofiber -https://corp.asics.com/en/press/article/2018-06-01-3, pristupljeno:24.07.2018.

Slika 4: FlyteFoam™Lyte (a), ASICS tenisice s celuloznimnanolvaknima (b) [18].

15

Emilija Zdraveva&BudimirMijović NANOVLAKNAU IZRADI FUNKCIONALNIHMATERIJALAZAOBUĆUEmilija Zdraveva&BudimirMijović NANOVLAKNAU IZRADI FUNKCIONALNIHMATERIJALAZAOBUĆU Koža&obuća 67 (2018) 2, 13-15Koža& obuća 67 (2018) 2, 13-15

Žuvela Bošnjak i sur. TOPLINSKASTABILNOST I OTPORNOSTNASAVIJANJEGOVEĐIHKOŽAZA IZRADULICAOBUĆE

TOPLINSKA STABILNOST I OTPORNOST NA SAVIJANJE GOVEĐIHKOŽA ZA IZRADU LICA OBUĆE

THERMAL STABILITY AND RESISTANCE TO FLEXION OF BOVINE LEATHERFOR MAKING UPPER SIDE OF FOOTWEAR

Franka Žuvela Bošnjak1; Sandra FlinčecGrgac1;JadrankaAkalović1; Ariana Pomper2&Judita Frančeskini3

1Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet2Ivančica d.d., tvornica obuće

3Student, Tekstilno-tehnološki fakultetUniversity of Zagreb Faculty of textile technology

Ivančica d.d., footwear factorye-mail: franka.zuvela.bosnjak@ttf.hr

SažetakPostojanost obućarske nape na savijanje je važno svojstvo povezano sa strukturom kožnog tkiva i dogotove na licukože. Stabilnost glatkog lica obućarske nape odnosi se na stabilnost boje i polimernih struktura tankih opni na licukože izgrađenih tijekom dovršnih tehnoloških operacija obrade kože. U eksperimentalnom dijelu rada ispitana jeotpornost na savijanje dvaju uzoraka obućarske nape različitih štava i dovršnih obrada: obućarska napa bojani crusti obućarska napa korigiranog lica. Rezultati ispitivanja pokazali su razlike u otpornosti na savijanje gdje je boljuotpornost pokazao uzorak obućarske nape bojani crust. Ispitni uzorci obućarske nape su podvrgnutitermogravimetrijskoj analizi (TGA) u svrhu sagledavanja njihovih otpornosti na djelovanje topline te praćenjaplinovitih produkata razgradnje (TG-IR) tijekom dekompozicije s ciljem povezivanja razlika u sadržaju i strukturištavnih sredstava i dovršnih nasloja s njihovim utjecajem na okoliš.

Ključne riječi: goveđa koža, obućarska napa, štava, savojna svojstva, TG-IR analize

AbstractThe stability of the footwear napa on flexion is an important property associated with the structure of leather tissueand the finishing films on upper side (front side) of leather. Stability of the smooth upper side footwear napa refersto the stability of the dyestuff and the thin layered polymeric structures of the upper side of leather build during thefinal technological process. In the experimental part, flexion resistance was tested on two samples of footwear napa,differently tanned and finished: footwear napa dyed crust and footwear napa corrected upper side of leather. The testresults showed differences in flexion strength and better flexion strength of footwear napa corrected upper side ofleather. Test samples of the footwear napa were subjected to thermogravimetric analysis (TGA) for their heatresistance and evolved gases (TG-IR) monitoring during decomposition, with the purpose of linking differences inthe content and structure of tannins and finishing additives with their print in nature.

Keywords: bovine leather, footwear napa, tanning, flexion properties, TG-IR analysis

Stručni rad / Professional paper

UDK: 675.014:685.34

UvodObrađena životinjska koža je često korišten materijal zaizradu obuće, odjeće, galanterije, sjedala uautomobilskoj i avionskoj industriji, industrijinamještaja i dr.

Sirova goveđa koža je najzastupljenija u obradi idobivanju gotove kože za izradu obuće. Važan obućarskiartikl za izradu lica gornjišta je obućarska napa.Najčešće sirovine za izradu obućarske nape su goveđe,teleće, juneće sirove kože, koje nakon obrade dobivajusvojstva mekane, pune i podatne gotove kože s glatkimlicem različitih dogotova.

Bitna mehanička svojstva obućarske nape su: otpornostna pucanje, postojanosti na savijanje, rastezanje i udarnaopterećenja. Pored dobrih mehaničkih svojstava važna

uporabna i procesna svojstva obućarske nape sumekoća, podatnost, punoća, glatko i stabilno lice, dobrapropusnost zraka i vodene pare, dobra probojanost i dr.Navedena svojstva se povezuju s vlaknatom strukturomkožnog tkiva izgrađenog od spleta kolagenskih vlakana,a ovise o vrsti i kvaliteti sirovine te provedenimtehnološkim operacijama obrade [1].

Pokazatelji mikrostrukture koža, kao što su: pravilnostspleta, savijenost, kut ispreplitanja, gustoća spleta,stupanj razdvojenosti i debljina vlakana, određujufizikalno-mehanička svojstva. Pored navedenih važna sui svojstva koja se odnose na kvalitetu i stabilnost boje idogotovnih opni na licu gotove kože. Različite vrstedogotovnih obrada daju i različita svojstva njihovestabilnosti u preradi i primjeni [2].

16

Žuvela Bošnjak i sur. TOPLINSKASTABILNOST I OTPORNOSTNASAVIJANJEGOVEĐIHKOŽAZA IZRADULICAOBUĆE

Štavljenje kože bitno utječe na svojstva gotove kože.Vegetabilno štavljena koža je teža od kromno štavljene,teže se boja u svijetlije tonove, a vlakna su deblja ipunija. Koža koja je nakon štavljenja podvrgnutaprocesu međufaznog sušenja ima uporabnu vrijednost inaziv bojani crust.

Karakteristično za bojani crust je transparentno lice kožei osjetljivost na vanjske utjecaje. Zbog zaštite lica kože,postizanja određenih svojstava vezano uz uporabnevrijednosti gotovih koža, lice crust kože koja se koristiza izradu lica obuće, potrebno je dogotoviti u procesimazavršnih obrada gotove obuće nanošenjem različitihemulzija, voskova i drugih sredstava ovisno o željenimefektima i modnim trendovima [2].

U dogotovi lica obućarske nape za izradu gornjištaobuće, često je zastupljena poliuretanska dogotova. Kodpoliuretanske dogotove kao vezivno sredstvo se nekoristi čisti poliuretan, već posebni poliadicijski spojevikoji su nastali ugrađivanjem drugih tvari u njihove lancei daju različita svojstva gotovih koža.

Završni polimerizacijski poliuretanski sloj je otporan naprianjanje masnoća i nečistoća te mehanička djelovanja.Elastičan je, starenjem ne postaje lomljiv, primjenjuje seza kože visokih kriterija trajnosti i izdržljivosti [2].

Otpornost na savijanje je važno svojstvo za procjenuprocesnih i uporabnih svojstava obućarske nape kao i zadefiniranje procesa starenja materijala tijekom primjenei načina regeneriranja tj. njege [3]. Pored ispitivanjapromjene na dogotovnim opnama i licu kože, ispitivanjeotpornosti na savijanje istovremeno pokazuje stabilnoststrukture kožnog tkiva i prirodnog lica kože i njihovemeđusobne povezanosti.

Specifičnost strukture dogotovnih opni različitihpolimera na licu kože daje i različita svojstva otpornostina savijanje. Različite vrste obrada i dogotova kožeutječu na njihova mehanička, fizikalno-kemijska iuporabna svojstva, no često imaju negativan utjecaj naokoliš što predstavlja glavni problem kožarske industrije[2].

Zbrinjavanje kožnog otpada je dio problema globalnogzbrinjavanja otpada [4]. Provedene su studije na temumehanizma razgradnje kože prilikom pirolitičkerazgradnje. Praćenje toplinske razgradnje kože do sadaje korišteno za identifikaciju povijesnih i kulturnihpredmeta izrađenih od kože, procjenu rizičnih utjecajana okoliš, definiranje razlika između prirodnih iumjetnih koža te u restauraciji povijesnih predmeta [5].

U svrhu određivanja utjecaja različitih procesa štave teutjecaja dogotove kako na uporabna svojstva tako i naokoliš tijekom zbrinjavanja, u radu je provedenoispitivanje otpornosti na savijanje primjenomfleksometra te termogravimetrijska analiza (TGA) uzpraćenje plinovitih produkata razgradnje (TG-IR) sciljem sagledavanja utjecaja na okoliš.

2. Eksperimentalni dio2.1 Opis uzoraka

Za ispitivanje su odabrana dva uzorka goveđe obućarskenape. Goveđa obućarska napa označena kao uzorakGK1 je vegetabilno uštavljena, osnovno obojana kožatamno sive (antracit) boje. Ova napa nije dovršavanaprskanjem pigmentiranih dogotovnih sredstava naprirodno lice. Koristi se kao bojani crust, a u dovršnimobradama gotove obuće dovršava se ujedno i lice kože.

Goveđa obućarska napa označena kao uzorak GK2 jekromno uštavljena, crne boje kojoj je lice prešano idovršavano prskanjem polimerizacijskom dogotovomna bazi poliuretana.

2.2 Postupak ispitivanja otpornosti nasavijanje.

Uzorkovanje goveđih koža provedeno je premazahtjevima norme HRN EN ISO 2418:2004 [6] upogonu proizvođača s područja leđa (slika 1.) [7].Otpornost na savijanje kože i dorada na koži ispitana jeprema normi HRN EN ISO 5402-1:2017 metodomfleksometra [6]. Ispitivanja su provedena ulaboratorijskim uvjetima temperature 21 °C i relativnevlažnosti zraka 61 % utvrđenim za vrijeme ispitivanja.Ispitivana je otpornost na savijanje suhog i mokroguzorka u smjeru centralne osi.

Provedeni broj ciklusa za suho savijanje je 50000, a zamokro savijanje 25000. Promjene na ispitivanimuzorcima praćene su svakih 5000 ciklusa.Ispitani uzorci vizualno su pregledani povećalom nadnevnom svjetlu. Promjene su praćene i registrirane itijekom trajanja ispitivanja. Moguća oštećenja tijekomsavijanja su sljedeća:

• promjena obojenja dogotovnog filma bez daljnjegoštećenja,

• pucanje ili raspucavanje dogotove bez širenjaoštećenja kroz jedan ili više slojeva dorade,

Slika 1. Prikaz uzorkovanja polovice goveđe kože iz leđnog dijela [7]

17

Koža&obuća 67 (2018) 2, 16-20 Koža& obuća 67 (2018) 2, 16-20

• odljepljivanje dogotovnog filma na koži,

• odljepljivanje između nasloja dorade,

• mrvljenje ili ljuštenje nanosa dogotove,

• promjena obojenja koja se javlja na doradi uslijedpucanja, mrvljenja ili guljenja [8].

2.3 Postupak ispitivanja toplinskestabilnosti

Termogravimetriska analiza (TGA) uzoraka kožeprovedena je pomoću računalno upravljanog analizatoraPerkinElmer u atmosferi s protokom sintetičkog zraka(30 % kisika; brzina protoka 60 ml/min).Termogravimetrijski spektri (TG) uzoraka dobiveni su utemperaturnom rasponu od 50 °C do 850 °C pri brzinigrijanja od 30 °C/min. Prije termičke analize, uzorcikoža izrezani su na komadiće prosječne mase 1 mg, aanalizirani uzorci težili su približno 6 mg.

Uzorci su proučavani i kombiniranom TG-IR tehnikomkako bi se dobio uvid u sastav plinovitih produkatarazgradnje. Za TG-IR analizu korištena je termičkastanica za analizu plinova opremljena detektorom.Prijenosni vod, stanica prijenosa visoke temperature iTG sučelje držani su pod 280 °C tijekom izvođenjamjerenja kako bi se spriječila kondenzacija plina.Peristaltička pumpa prenosi nastale plinove uz brzinuprotoka od 60 ml/min.

3. Rezultati i rasprava3.1 Rezultati ispitivanja otpornosti nasavijanje

Uzorak GK1, pokazao je slabiju otpornost osnovnogobojenja na suho i na mokro savijanje. U tablici 1.prikazani su rezultati promjena na uzorcima tijekomsavijanja.

Otpornost na savijanje suhoga uzorka nakon 7000ciklusa pokazuje promjene osnovnog obojenja.Promjena osnovnog obojenja na savijanje mokrog

uzorka evidentirana je nakon 13000 ciklusa savijanja.Promatranjem povećalom, na dnevnom svjetlu, nisuuočena nikakva oštećenja lica uzorka niti promjeneunutar pregiba uzorka. Na slici 2. prikazan je uzorakGK1 a. prije ispitivanja, b. nakon 50000 ciklusa suhogsavijanja i c. nakon 25000 ciklusa mokrog savijanja.

Uzorak GK2, obućarska napa korigiranog lica, pokazaoje dobru otpornost na savijanje u suhom i mokrom stanjubez promjena na dogotovnim naslojima i tkivu koženakon provedenih 50000 ciklusa savijanja u suhom imokrom.3.2 Rezultati ispitivanja toplinskestabilnosti

Rezultati termogravimetrijske analize uzorka GK1prikazani su na slici 3. Primjenom derivacije TG krivuljepraćena je dinamika razgradnje koja ukazuje da serazgradnja uzorka GK1 odvija u tri razgradbena stupnja.

SUHO SAVIJANJEBroj ciklusa Promjene uzorka

5000 nema7000 početak promjene osnovnog obojenja10000 promjena osnovnog obojenja15000 promjena osnovnog obojenja20000 promjena osnovnog obojenja25000 promjena osnovnog obojenja30000 promjena osnovnog obojenja35000 promjena osnovnog obojenja40000 promjena osnovnog obojenja45000 promjena osnovnog obojenja50000 promjena osnovnog obojenja

MOKRO SAVIJANJEBroj ciklusa Promjene uzorka

5000 nema7000 nema10000 nema13000 početak promjene osnovnog obojenja20000 promjena osnovnog obojenja25000 promjena osnovnog obojenja

a b c

Slika 2: UzorakGK1: a. prije ispitivanja, b. nakon 50000 ciklusa suhogsavijanja, c. nakon 25000 ciklusamokrog savijanja

Tablica 1. Rezultati ispitivanja otpornosti na savijanje uzorkaGK1

Žuvela Bošnjak i sur. TOPLINSKASTABILNOST I OTPORNOSTNASAVIJANJEGOVEĐIHKOŽAZA IZRADULICAOBUĆE

18

Prvi stupanj razgradnje počinje na 64,46 °C a završavana 151,14 °C. Ukazuje na gubitak nevezane vode izuzorka te je maksimalna brzina razgradnje u tom stupnjuzabilježena pri temperaturi od 111,06 °C uz gubitakmase 1,937 %/min.

Drugi stupanj razgradnje počinje na 328,81 °C azavršava na 415,53 °C.

Unutar navedenog stupnja zabilježena je najvećadinamika razgradnje pri 365,66 °C te iznosi 14,161%/min. Vidljiv je nagli pad mase što ukazuje na početaktoplinske dekompozicije kože.

Posljednji stupanj razgradnje odvija se u rasponu od451,88 °C do 667,54 °C s značajno manjom dinamikomrazgradnje nego u prethodnom stupnju uz gubitak maseod 3,156 %/min pri temperaturi 508,67 °C. Razgradbeniostatak nakon 850 °C iznosi 5,033 %.

Iz dobivenih grafova prikazanih na slikama 4. i 5. jasnoje vidljivo da je veća količina plinovitih produkatazabilježena pri temperaturi 554,1 °C koja pripada trećem

Slika 5: Izmjereni plinovi pri temperaturi 544,10 °C

Slika 3: Termogravimetrijski prikaz razgradnje uzorkaGK1

Slika 6: Termogravimetrijski prikaz razgradnje uzorkaGK2

Slika 4: Apsorpcijski spektar pri kojem je zabilježena najvećakoličina plinovitih produkata razgradnje

Slika 7: Apsorpcijski spektar pri kojem je zabilježena najvećakoličina plinovitih produkata razgradnje otpuštanje plinovitih

produkata.

Žuvela Bošnjak i sur. TOPLINSKASTABILNOST I OTPORNOSTNASAVIJANJEGOVEĐIHKOŽAZA IZRADULICAOBUĆE Koža&obuća 67 (2018) 2, 16-20

19

Koža&obuća 67 (2018) 2, 16-20

Slika 8: Izmjereni plinovi pri temperaturi 533,9 °C

stupnju razgradnje. Izmjereni plinovi pri toj temperaturisu CO2 i CO što jasno upućuje na dekompoziciju kože.Rezultati termogravimetrijske analize uzorka GK2 danisu grafičkim prikazom na slici 6. iz koje je vidljivo darazgradbeni ostatak nakon 850 °C iznosi 6,748 % tj. daje za 1,715 % veći od ostatka uzorka GK1 što upućuje naveću toplinsku stabilnost uzorka koju pripisujemodoradi na licu uzorka.

Termogravimetrijska razgradnja se, za razliku od uzorkaGK1, odvija u dva razgradbena stupnja. Prvi je urasponu od 57,69 °C do 148,11 °C uz maksimalnudinamiku razgradnje pri 102,03 °C koja iznosi 2,244%/min. Drugi stupanj započinje na 329,88 °C a završavana 657,40 °C. Najveća dinamika razgradnje zabilježenaje na 385,01 °C i iznosi 14,903 %/min.

Tijekom termogravimetrijske analize praćeni suplinoviti produkti nastali razgradnjom uzorka GK2prikazani na slikama 7. i 8. Vidljivo je da pri temperaturi533,91 °C dolazi do pojave veće količine plinova uvalnom području od 2359 do 2322 cm-1 koji pripadajuCO2 te u valnom području od 2179 do 2110 cm-1 kojipripadaju CO.

Temperatura pri kojoj dolazi do pojave plinova je viša uodnosu na uzorak GK1 što pripisujemopolimerizacijskoj doradi uzorka i njenom utjecaju nausporavanje procesa razgradnje.

ZaključakIspitivanjem savojnih svojstava potvrđena je dobraotpornost na savijanje prirodnog lica kože i kožnogtkiva.

Tijekom ispitivanja na fleksometru kod uzorka GK1vidljiva je promjena osnovnog obojenja. Nestabilnostobojenja povezuje se s vegetabilnom vrstom štave.

Uzorak GK2 pokazuje dobra svojstva otpornosti nasavijanje u mokrom i suhom bez zabilježenih promjena

unutar ispitivanja do 50000 ciklusa savijanja. Dogotovnifilmovi i strukture kožnog tkiva nakon provedenogispitivanja su ostali nepromijenjeni. Rezultati ispitivanjana fleksometru mogu se koristiti kao okvirne vrijednostiza daljnja ispitivanja radi dobivanja egzaktnihvrijednosti.

Prema rezultatima dobivenim termogravimetrijskomanalizom uzorak GK2 pokazuje bolju toplinskustabilnost, što je vidljivo kroz tijek razgradnje i ostatakna 850 °C uz nešto veću količinu zabilježenog CO2 uodnosu na uzorak GK1.

Takvo svojstvo povećane toplinske stabilnosti,pretpostavlja se, proizlazi zbog primjene kromne štave ipoliuretanske dogotove. U daljnjim istraživanjimadetaljno će se sagledati mogućnost povećane toplinskestabilnosti s naglaskom na smanjenje količine plinovitihprodukata razgradnje.

Literatura[1] Grgurić H., Vuković T. Bajza Ž, : Tehnologija kožei krzna, Zajednica kem., kožarskih, obućarskih, gum. irud. organizacija, Zagreb, (1985)[2] Radanović Z: Poznavanje kožarskih materijala injihovo ispitivanje, Zagreb, (1989)[3] T.C. Thorstensen: Practical Leather Technology,Krieger Publ.Co., Malabar, (1993)[4] Yilmaz O. i sur.: Conversion of leather wastes touseful products, ScienceDirect, Resources,Conservation and Recycling 49 (2007), 436–448[5] Marcilla A. i sur.: Study of the influence of NaOHtreatment on the pyrolysis of different leather tannedusing thermogravimetric analysis and Py/GC–MSsystem, Journal of Analytical and Applied Pyrolysis, 92(2011), 194–201[6] [4] HRN EN ISO 2418:2004 Koža - Kemijska,fizikalna i mehanička ispitivanja i ispitivanjapostojanosti - Mjesto uzorkovanja[7] Tomljenović A., Akalović J.: Otpornost kože nadjelovanje vlačnih opterećenja, Koža & Obuća, 62(2013) 11-12; 24-26[8] HRN EN ISO 5402-1:2017 - Koža- Fizikalna imehanička ispitivanja- Određivanje otpornosti nasavijanje metodom fleksometra

ZahvalaRad je izrađen u okviru Potpore istraživanjima zaTehničko područje Sveučilišta u Zagrebu šifra TPTP8/17 pod nazivom Funkcionalizacija i karakterizacijatekstilnih materijala za postizanje zaštitnih svojstavavoditeljice doc.dr.sc. Sandre Flinčec Grgac.

Rad je objavljen na 11. znanstveno-stručnomsavjetovanju Tekstilna znanost i gospodarstvo,Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet, 24.siječnja 2018., Zagreb, Hrvatska

Žuvela Bošnjak i sur. TOPLINSKASTABILNOST I OTPORNOSTNASAVIJANJEGOVEĐIHKOŽAZA IZRADULICAOBUĆE

20 21

U Varaždinu održan Okrugli stol:

Potreba za obrazovanjem u sektorutekstil / odjeća / koža /obuća usjeverozapadnoj Hrvatskoj

Agata Vinčić, Suzana Kutnjak

Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultetu suradnji s Gradom Varaždinom i Varaždinskomžupanijom u Gradskom muzeju Varaždin.

organizirao je 13. lipnja 2018. u Varaždinu Okrugli stols temom: Potreba za obrazovanjem u sektorutekstil/odjeća/koža/obuća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U realizaciji Okruglogstola sudjelovali supredstavnici izgospodarstva, uglednihtvrtki iz sektoratekstila/kože/odjeće/obuće: direktor varaždinsketvrtke Midal i predsjednikUdruženja kožarsko-prerađivačke industrijeHGK Mario Lešina,predsjednica NO tvrtkeIvančica d.d. Nada Zver,tehnički direktor tvrtkeJelen Professional d.o.o.Zdravko Đunđek, direktor

za kadrovske poslove tvrtke Boxmark Leather d.o.o.Marijan Batina, referentica za ljudske resurse tvrtkeComprom Plus d.o.o. Elvira Rožmarić, vlasnik obrta ipredsjednik NO Obrtničke komore Zagreb RenatoBočak, ministrica Ministarstva znanosti i obrazovanjaBlaženka Divjak, dekanica Tekstilno-tehnološkogfakulteta Sandra Bischof, dekan Fakulteta organizacije iinformatike Neven Vrček, ravnatelj Srednje strukovneškole Varaždin Dražen Košćak, Gospodarske školeČakovec Renato Vinko, zamjenik gradonačelnika GradaVaraždina Zlatan Avar, zamjenik župana Varaždinskežupanije Tomislav Paljak, predstojnica HZZ,Regionalnog ureda Varaždin Branka Šaško, poslovnatajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrijeHGK Branka Prišlić, predsjednik Obrtničke komoreZagreb Josip Trzec, predsjednik Obrtničke komoreVaraždin Mario Milak.Prisutni su bili mnogi zainteresirani za ovu temu, međunjima i studenti stručnih studija TTF-a u Varaždinu, aimali su priliku vidjeti izložbu studentskih radova,mnogi od njih izrađeni su u suradnji s gospodarstvom.

Pozdrave okupljenima uputili su dogradonačelnik Z.Avar, dožupan T. Paljak i ministrica B. Divjak.Moderatori Okruglog stola bili su M. Lešina i S.Bischof, koji su u uvodnom dijelu prikazali zanimljivepodatke o industriji i obrazovanju u ovom sektoru.

M. Lešina se osvrnuo na razvoj ove industrije uHrvatskoj naglasivši da je u sjevernoj regiji smješteno

oko 80% ukupnih kapaciteta. Intenzivnaindustrijalizacija započela je 1970-ih godina sataktičkim partnerstvom, vrhunac je dosegnut u 1980-im,a opadajući trend u 1990-im godinama.Tijekom 2000-ih dolazi do stagnacije te postupnograzvoja uvođenjem novog poslovnog modela istvaranjem strateške unije, a krajem 2010-ih godinauvođenja novog modela – mrežne organizacije.

U posljednjem desetljeću industrijska proizvodnjakožno-prerađivačkog sektora je stabilna, gospodarskipokazatelji su konstantni. Prema njegovom viđenjutendencije u sektoru su: tradicionalna eksternalizacija,poslovi tzv. plavih ovratnika, strateško partnerstvo iposlovi tzv. bijelih ovratnika. Perspektive ovog sektora,koji je radno intenzivan i izvozno orijentiran, g. Lešinaje prikazao u tablici 1.Dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta S. Bischof uuvodu je naglasila važnost nastavnog i znanstvenog radai suradnje sukladno potrebama društvenog igospodarskog razvoja te usklađenosti s potrebamatržišta.Istaknula je da TTF pripada STEM području, odnosnoda se tekstilna i obućarska tehnologija na zanimljivnačin isprepliću s područjem znanosti, tehnologije,inženjerstva i matematika, a dodatkom dizajna, odnosnoumjetnosti ulazi u tzv. STEAM područje.

Od 1990-ih godina opada zanimanje mladih za ovopodručje, a jedna od mjera koju provodi TTF je

Taktičkopartnerstvo Strateška unija Mrežna

organizacija

Cilj Stjecanje novihznanja i vještina

Stvaranje novedodane vrijednosti

Bolja budućatržišna pozicija

Međusobniodnosi

Združivanje okoeksternalizirane

funkcije

Eksternalizator jelider, eksternalizants njime usklađujesvoju strategiju iposlovnu politiku

Poduzeća suravnopravnipartneri iusklađujustrategiju iviziju

Mjerilouspjeha

Većaproduktivnost iunaprjeđivanje

procesa

Novekomparativne

prednosti i dodanavrijednost

Inovacije istvaranje novog

tržišta

Povjerenje

Utemeljeno nakompetencijama

okoeksternalizirane

funkcije

Visoko i obostrano Maksimalno

Tablica 1: Perspektive kožno-prerađivačke industrije RepublikeHrvatske

Koža& obuća 67 (2018) 2, 16-20

NOVOSTI IZOBRAZOVANJA

22 23

popularizacija znanosti putem Dana otvorenih vrataFakulteta, zasebno i Studijske jedinice Varaždin,Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil, ali i brojnihradionica namijenjenih svim dobnim uzrastima.Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet nastručnom studiju u Varaždinu obrazuje stručnjaketekstilne, odjevne i obućarske tehnologije, odnosnodizajna obuće.

SWOT analiza Stručnog studija tekstilne, odjevne iobućarske tehnologije TTF-a je ukazala na prednosti utradiciji, iskustvu, vještinama i okruženju jer je većinaindustrije sektora tekstila/odjeća/kože/obuće smještenau sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Nedostaci se uočavaju u lošem imidžu sektora,prostornoj problematici i ukupnim kapacitetima.Međutim, postoje mogućnosti koje se trebaju što višeiskoristiti, u prvom redu je to liderstvo u regiji, suradnjana projektima i javno-društveno partnerstvo.Pritom se uočavaju i mogući rizici, a najvažniji od njihje zainteresiranost mladih za obrazovanje u ovompodručju, što je ključno za održivost sektora i razlogzbog kojeg je sazvan ovaj okrugli stol.Podrška lokalne zajednice te ulaganja u sektor sutakođer prepoznati kao rizik, iako prema dosadašnjimkontaktima lokalna zajednica uvjerava u svesrdnupodršku. Na smanjenje navedenih rizika utjecat ćeaktivnost TTF-a i dobra suradnja sa svim dionicima.

Dobra podloga za podizanje kapaciteta stručnih studijaTTF-a u Varaždinu je to što je Europska unija, odnosnoEURATEX među prvima donijela Strategiju inovacija iistraživanja za europsku industriju tekstila i odjeće jošu 2016. godini.Ova Strategija naglašava značaj Industrije 4.0 iprednosti koje ona nudi tekstilnoj, odjevnoj iobućarskoj industriji. Ta koncepcija stavlja u centar„pametnu“ tvornicu (engl. Smart Factory) koja koristiinformacijsku i komunikacijsku tehniku za vođenjeproizvodnim i poslovnim procesima, sve u ciljudominacije na tržištu ostvarivanjem poboljšanekvalitete, nižih troškova i fleksibilnije proizvodnje.

Da bi se išlo u korak s trendovima EU bit će potrebnaevolucija radnih vještina i potrebnih znanja za sektortekstila, odjeće, kože i obuće. Buduća radna mjestauglavnom će zahtijevati visoku ili srednju razinukvalifikacija, zbog toga što se sektor u EU razvijaprema visokoj vrijednosti dizajna i proizvodnihtehnika.Do 2025. se u EU prognozira potreba za 22 300 novihradnih mjesta visokokvalificiranih stručnjaka ovogsektora, 347 000 radnih mjesta (na kojima će doći dozamjene) sa srednjom kvalifikacijom, a 4 100 radnihmjesta niske razine kvalifikacije će biti zatvorena. Čaki sa smanjenjem ukupnog broja zaposlenih u sektorutekstila/odjeće/kože/obuće predviđa se da će bitipotrebno zamijeniti gotovo milijun radnika radi odlaskau mirovinu ili napuštanja sektora iz drugih razloga.Iz svega navedenog može se sa sigurnošću reći da ćenašim studentima, koje svoje obrazovanje stječu naTTF-u, budućnost biti otvorena za napredak i rad ustruci.Dekanica TTF-a je u završetku izlaganja naglasila da seu Hrvatskoj mora poboljšati imidž sektora, stvoriti

pozitivna klima koja cijeni znanje, iskustvo i stručnostšto možemo postići samo provođenjem zajedničkihaktivnosti! Sinergiji akademskog i gospodarskogsektora s lokalnom zajednicom, posebnim mjerama ipoticajima definiranjem deficitarnih zanimanja idodjelama stipendija mogu se potaknuti mladi ljudi naobrazovanje u ovom području.

Nakon uvodnih izlaganja započeta je rasprava uotvorenom ozračju.M. Lešina je naglasio da je gotovo u svimproizvođačkim sektorima uočen nedostatak stručnoosposobljenih radnika i rukovodečeg inženjerskogkadra, što bi morao biti poticaj da obrazovanje,gospodarstvo, državna i lokalna vlast, ali i svi ostalizainteresirani - utvrde smjernice djelovanja.Iako gospodarski sektor nominalno izražavazainteresiranost za zapošljavanje novih kadrova ilidodatnom edukacijom postojećih kadrova, statističkipodaci ne ukazuju na značajan pomak. Srednjoškolskostrukovno obrazovanje se suočava sa kontinuiranimsmanjenjem interesa za zanimanja koja su najčešćenedovoljno plaćena, a čitav sektor je nazvan„problematičnim“.

Direktnu posljedicu smanjenja broja učenika usrednjoškolskim strukovnim školama, osjeća i slijedećaobrazovna razina – visokoškolsko strukovnoobrazovanje.Zbog toga su na ovom Okruglom stolu okupljeni svidionici ovog lanca važnog za razvoj obrazovanja ikonkurentnost sektora tekstil/odjeća/koža/obuća, kakobi zajednički došli do smjernica za poticanje razvoja.

Iz navedenih podataka vidljiva je neupitna potrebatržišta rada za radnicima srednjoškolske, ali ivisokoškolske razine obrazovanja. Za mišljenje iocjenu stanja ovog profila učenika upitani su direktorSrednje strukovne škole Varaždin D. Košćak iGospodarske škole Čakovec R. Vinko.D. Košćak je opisao stanje upisa u strukovne smjerove,koje je loše unatoč mnogim mjerama poduzetim upromociji škole i obrazovnih smjerova.Posebno je problematičan četverogodišnji smjer zamodelare obuće koji je u direktnoj vezi sa stručnimstudijem, iako Srednja strukovna škola Varaždinposjeduje izvrsno opremljenu radionicu koja imosigurava praksu u kući.

R. Vinko je naglasio da se i u njihovoj školi izvodikvalitetna nastava, da je oprema dobra te da učeniciimaju mogućnosti iako se to često ne naziva praksa,steći praktična iskustva na vježbama pojedinihpredmeta i radom na strojevima.Također je iznio činjenicu da bi uvođenje 4-godišnjihsmjerova dovelo do zatvaranja 3-godišnjih premasadašnjoj odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na ta razmišljanja je ministrica B. Divjak reagiralarekavši da uvođenjem tih smjerova ne bi trebaliisključiti postojeće, budući da na tržištu rada trebajukadrovi obaju profila srednjoškolskog obrazovanja.Dodala je da u promociji zanimanja treba istaknutielemente atraktivnosti posla, a kvote planirati na razinilokalne zajednice. A što se tiče dualnog obrazovanja,istaknula je veliki problem nedostatka interesa

poslodavaca za prihvatom učenika na naukovanje te dana tome trebamo raditi.

O stanju na Zavodu za zapošljavanje te kako se premalibroj zanimanja u sektoru proglašava deficitarnimgovorila je B. Šaško. Istaknula je mjere koje provodiHZZ i koje su važne za zapošljavanje nezaposlenih –prekvalifikacija, samozapošljavanje, stručnoosposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i dr.Mjere aktivne politike zapošljavanja se provode sciljem povećanja stope zaposlenosti, usklađivanjaponude i potražnje na tržištu rada te pojačanomaktivnošću informiranja sudionika na tržištu rada.

Što se tiče proglašavanja zanimanja deficitarnim,pojasnila je da u HZZ analiziraju podaci, odnosno radianaliza i predviđa potreba tržišta rada za pojedinazanimanja, odnosno kvalifikacije.Analiza se provodi na osnovi relevantnih statističkihpodataka potražnja za određenim kvalifikacijama(vremenu provedenom na HZZ odnosno duljini čekanjazaposlenja i dr.) i pokazatelja o zapošljavanjunezaposlenih osoba prema programu obrazovanja,podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzirstrategije i planovi gospodarskog razvoja naregionalnoj i lokalnoj razini. Rezultat ovih analiza jeizrada Preporuke za obrazovnu upisnu politiku ipolitiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter– preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih istipendiranih učenika i studenata u pojedinimprogramima obrazovanja, ali se ono ne određujebrojčano (Preporuke HZZ šalje nadležnimministarstvima).Nažalost, trenutno je deficitarnim proglašeno samotrogodišnje zanimanje krojač, a poslodavci se naprošlogodišnju anketu HZZ-a nisu odazvali što jeprotumačeno pomanjkanjem potreba s njihove strane.

Dogradonačelnik Z. Avar i dožupan T. Paljak osvrnulisu se na stanje sa stipendiranjem u Gradu Varaždinu iVaraždinskoj županiji. Varaždinska županija najjača jepo zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji u Hrvatskojno po razinama plaća nije na vodećem mjestu baš zbogtoga što ima jaku tekstilnu i kožarsko-prerađivačkuindustriju koje su na žalost one koje smanjuju prosjekplaća.

Gospoda Trzec i Milak su naveli sljedeća razmišljanjao temi Okruglog stola: nastaviti poticati djecu i roditeljeza upis u strukovna zanimanja, obrtnička zanimanjapopularizirati u osnovnim školama i to puno prije negou završnom razredu, raditi na rješavanju stigme da jeobrtničko zanimanje manje vrijedno, nastojati usustavu sačuvati obrazovanje za sve postojećedeficitarne struke, bez obzira na eventualno premalibroj učenika za sastavljanje razreda.

Potrebno je širiti optimizam i entuzijazam kako bi sebroj zainteresiranih za takva zanimanja povećao, apritom očuvati nastavnički kadar, uvesti 4-godišnješkolovanje za strukovna zanimanja i više praktičnenastave ili naukovanja. Sukladno tome, nastavničkikadar treba pratiti razvoj struke i educirati kadarsposoban udovoljiti zahtjevima tržišta rada.Stimuliranje licenciranja radiona i preuzimanje njihoveodgovornosti za kvalitetno naukovanje (obrtnika ili

školskih radionica) također je važno u tom procesuobrazovanja. Rasterećenje gospodarstva i poslodavacau cilju povećanja plaća i podizanja standardazaposlenih je možda najvažniji preduvjet za povećanjezanimanja mladih za obrazovanje u ovom sektoru.Izrazili su podršku prijedlogu gospodarstvenika da zadodatno obrazovanje kadrova s radnim iskustvom ivještinama treba imati jednostavniji pristup odnosnosmanjiti administrativne poteškoće.

O stanju i potrebama za kadrovima u gospodarskomsektoru govorila je N. Zver, osvrnuvši se na tvrtkuIvančica, opisavši proizvodnju i proizvodni profil tvrtkete da bi u poboljšanju uvjeta poslovanja i podizanjarazina neto plaća najvažnije bilo rasteretiti proizvodnetvrtke od prekomjernih davanja.Prevelika davanja smanjuju mogućnosti razvoja tvrtkikoji žele investirati u razvoj svojih kadrova. Također seosvrnula na vlastito iskustvo u poticanju daljnjegobrazovanja kadrova te stjecanja dodatnih znanja ivještina. Navela je da postoje mnoge administrativneprepreke za upis studenata starije dobi za koje smatra dase trebaju što prije otkloniti.

Dekanica TTF-a S. Bischof se osvrnula na te riječi iobećala da će po tom pitanju učiniti sve što je mogućeda se uklone neke administrativne prepreke uočeneprijašnjih godina.

Realnom sektoru je upućeno pitanje o profilu kadrovaza koje su im najveće potrebe te na mišljenje ostudentima na stručnog praksi, načinu izvođenja ikoliko stvarno mogu sudjelovati u vođenju studenatakroz proizvodne pogone i koliko im mogu vremenaposvetiti u izučavanju procesa rada, kako bi njihovekompetencije po završetku studija bile što bolje.Ispostavilo se da, iako postoji spremnost na prihvaćanjestudenata na praksu, nije uvijek jednostavno kvalitetnoih voditi i mentorirati zbog brojnih radnih obaveza inedostatka vremena.U tom smislu bi se trebalo s poslodavcima ili drugimodgovornim osobama u tom procesu razgovarati onagrađivanju ili nekoj vrsti rasterećenja studentskihmentora u tvrtkama.

Budući da su i u obrazovnom sektoru svjesni da bistudenti mogli jako puno naučiti od rukovodećihkadrova, odnosno stručnjaka iz tvrtki ovog sektora,raspravljalo se o mogućnosti uključivanja stručnjaka unastavni proces. U načelu su se svi sudionici s timsložili i pohvalili tu inicijativu.

B. Prišlić je upoznala prisutne s rezultatima ankete kojuje HGK provela u ožujku 2018. kako bi se definiralerealne potrebe i perspektive stručno obrazovanog kadrau kožarsko-prerađivačkoj industriji RH.Anketa je pokazala da su zaposleni u ovoj industrijskojgrani većinom (69 %) srednje trogodišnje ičetverogodišnje stručne spreme, nezavršene i završeneosnovne škole je 26%, a najmanje ima zaposlenih svišom i visokom stručnom spremom, a ova radnointenzivna industrija ima uglavnom zaposlenu ženskuradnu snagu prosječne životne dobi od oko 45 godina.Pokazalo se da su velike potrebe za srednje stručnoobrazovanim kadrom, no tvrtke koje žele proizvode sdodanom vrijednošću i razvojem vlastite modne marke

iskazale su interes za studente koji bi završilipreddiplomski sveučilišni studij (obućarsketehnologije), kao i preddiplomski sveučilišni studij(dizajn obuće).

Na temelju ovih spoznaja doneseni su i prijedlozi zanove programe - izradu standarda zanimanja,revidiranje postojećih nastavnih programa. Potrebno jestručnu praksu uvesti od prve godine, a prijedlog je da tobude 2 dana tjedno.Također je potrebno povećati satnicu stručnih predmeta,a poduzeća trebaju osigurati uvjete za stručno vođenjeučenika na stručnoj praksi, u sinergiji škola i poduzećaosigurati kvalitetu kvalifikacije s razinama kvalifikacijeu drugim zemljama, provesti mjere na nacionalnoj raziniradi promjene percepcije sektora, a prva mjera mora bitirasterećenje gospodarstvenika radi značajnijeg rastaneto plaća.

U svom završnom obraćanju ministrica B. Divjak jeiznijela svoj komentar: „Planiranje budućih potreba nijejednostavan posao jer osim sadašnjeg stanja i potrebe zaodređenim kadrovima u obzir treba uzeti razvojneprojekcije određenog područja, razvoj tehnologijeopćenito te razvojne strategije pojedinih regija. Pri tomeu sjevernoj Hrvatskoj industrija tekstila i kože ima dugutradiciju, a i TTF je svoj rad započeo u Varaždinu.Sada je važna podrška Grada i Županije, kao i lokalneindustrije da se taj rad ne samo nastavi nego i razvije.U tom smislu važna jer suradnja i s drugim obrazovnimi visokoškolskim institucijama u Varaždinu i okolnimžupanijama. MZO će taj razvoj poduprijeti.”

Posebno je naglasila važnost razvoja regionalnih centarakompetentnosti za koje je osigurano milijardu kuna do2020. u pet prioritetnih područja.Među tim područjima nije tekstil i koža, ali za sljedećeprogramsko razdoblje od 2020. do 2027. takvamogućnost postoji.Nadalje, programski ugovori koji se sklapaju sasveučilištima na sljedeće četiri godine uzet će u obzir ipotrebe za kadrovima i tu će se omogućiti povećanjekvota. U Europskom socijalnom fondu će se osigurati idodatna razvojna sredstva za ona sveučilišta kojapotpišu programske ugovore za razvoj programa koji seprepoznaju kao važni za gospodarski razvoj.

Zaključci:Zajedničkim kontinuiranim aktivnostima svih prisutnihdionika (akademski, gospodarski i javni sektor) nužno jeprovoditi dugoročne mjere za podizanje atraktivnostičitavog sektora kojeg se prvenstveno karakteriziraproblematičnim (Industrijska strategija) i sektorom snajnižim plaćama. Pri tome je neophodni preduvjetrasterećenje gospodarstvenika u cilju povećanja netoplaća i podizanja standarda zaposlenih, a time iatraktivnosti sektora.Izuzetno značajna mjera je kontinuirano poticanje djecei roditelja na upis u strukovna zanimanja, a jedna odmjera je dodjela stipendija od strane Županije, Grada, alii gospodarstvenika.Nastojati u sustavu sačuvati obrazovanje za svepostojeće deficitarne struke, ali i proširiti listudeficitarnih zanimanja u sektoru u kojem postojiiznimno velika potreba za stručnim kadrovima.

Gospodarstvenici moraju jasno iskazati svoje potrebe uanketama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U provedenim anketama HGK, kao i na samom Skupuje izražena zainteresiranost poslodavca u podjednakojmjeri za trogodišnja i četverogodišnja strukovnazanimanja. Zbog toga preduvjet za dobivanje dozvole odstrane Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvođenječetverogodišnjih programa ne bi trebao biti ukidanjedozvole za izvođenje trogodišnjih programa.Neophodne su promjene u obrazovnim programima nanačin da se osigura veća zastupljenost stručnih predmetai stručne prakse koju treba uvesti u nastavni program većod prve godine stručnog studija. Također treba studentepripremiti za preuzimanje rukovodećih funkcija i nuditiim dodatna znanja o organizaciji poslovanja, psihologijiproizvodnje, i unaprijediti njihove komunikacijskevještine.

Poslodavci iskazuju potrebu i spremnost na suradnju sastrukovnim školama i Stručnim studijem – prvenstvenokao podršku u nastavi angažiranjem stručnjaka izgospodarstva i poglavito u provođenju stručne prakse.Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet jesukladno iskazanim zahtjevima poslodavaca osiguraomogućnost izvođenja izvanrednog studija Tehnologijaobuće, uz uvjet da zbog ekonomske isplativosti, brojkandidata za studij ne bude manji od deset.Prateći sadržaj održanog Okruglog stola bila je Izložbaradova studenata Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Studija u Varaždinu, smjeraDizajn obuće.Izlagali su Lucija Valent, Lucija Šarić, Tina Elez,Patricija Milovac, Romana Cecarko, Iva Beč, IvanBijelić, Jelena Vidaček, Erik Bračko, Anja Bajuk

Hampamer, Karla Dobranić, Tea Krišković, Ana Cesar,MarinaAzenić, mentor Suzana Kutnjak-Mravlinčić dipl.ing.Izloženi uzorci modela dječje, ženske i muške obućerealizirani su tijekom obavljanja stručne praksestudenata u tvornicama obuće: MIDAL d.o.o. Varaždin,IVANČICA d.d. Ivanec, JELEN PROFESIONAL d.o.o.

Čakovec, MOD-DIZOBUĆA d.o.o. Varaždin iPROIZVODNJA PG d.o.o.Prelog.

Izloženi su i radovi nastalitijekom redovite nastave usklopu kolegija Umjetničkografička kompozicija,Dizajn proizvoda od kože iLikovno oblikovanje obućestudenata Danice Habulan,Mie Makšan, Marine Kišići Marsela Pongrac, mentorSuzana Kutnjak-Mravlinčićdipl. ing)

Ovaj tradicionani međunarodni sajamodržava se po 114 put u Milanuiseovremeno kad i Micam. Prisutno će bitiviše od 300 vrhunski poznatih robnihmarki (brandova), te se očekuje više od 10000 posjetitelja iz cijelog svijeta.

Sajam pruža jedinstven uvid u kolekcijepoznatih dizajnera, trendove mode zasezonu i nudi usluge. ZahvaljujućiNacionalnoj komori talijanske mode iNacionlnoj komori za trgovinuomogućena je komunikacija i promocijakreativnosti svih međunarodnihkompanija-sudionika sajma.

Tradicija ovog sajma traje više od sto godina. Za ovu godinuodabrana je tema „Božanska komedija“.Na ovom međunarodnom sajmu susreću se izlagači iposjetitelji-kupci zaiteresirani za obuću, kožne proizvode ipribor najpoznatijih svjetskih proizvođača.

MICAM MILANO 16-19. rujna 2018.SAJMOVIPripremila: Jelena Balent

24 25

26

https://www.lineapelle-fair.it/en/agenda/view/lineapelle-september-2018, pristupljeno 15.08.2018.

25-27. rujna 2018. MilanoSAJMOVI

INTERNATIONALEXHIBITION OF LEATHER,ACCESSORIES,COMPONENTS, FABRICS,SYNTHETICS AND MODELS.

FIERAMILANO RHO -Međunarodni sajam kože, pribora,materijala, proizvoda, sintetike imodela održat će se 25-27. rujna uMilanu.

Očekuje se oko 1200 izlagača ipreko 20 000 posjetitelja. Predstavitće se trendovi za zimu 2019/2020.

Koža je uvijek privlačan materijalkoji koriste modne kuće za odjeću,obuću, pribor i galanteriju....

Lineapelle je mjesto bitno za sveprofesionalce u proizvodnom lancu,prirodan i razvojni centar zaproizvođače kože, dobavljače,modne kuće i obrtnike.

U Ožujku na sajmu su prezentiranitrendovi za ljeto 2019.

Naglo i neočekivano iznenadila nas je tužna vijest da je Ljubicapreminula 22. ožujka 2018.

Rođena je 30.lipnja 1954. u Subotici gdje je završila osnovnuškolu i gimnaziju, a zatim odlazi u Zagreb gdje je diplomiralana Kemijsko tehnološkom fakultetu, smjer procesno inženjerski.

Na određeno vrijeme radila je u mnogim školama i odgojnoobrazovnim ustanovama; Bjelovar, Križevci, Zlatar, Vrbovac,Petrinja dok se nije zaposlila 7.11.1985. godine u tadašnjemObrazovnom centru za tekstil, kožu i obuću „Đuro Salaj“ gdjeje ostala raditi do zadnjeg dana. Danas je to Škola za modui dizajn.

Aktivno je sudjelovala i bila članica „Društva kožara i obućara“,osamdesetih i devedesetih godina, kada su se još obrazovalikožari vodila je učenike na vježbe u kožaru „Almerija“ tesurađivalauradunaprojektuvezanomzapreradukožeskolegicomJadrankom Akalović.

Kao profesorica kemije, Ljubica je bila ponosna na svakog svog učenika, brinula je o svakom kao da je njezinovlastito dijete, svaki njihov uspjeh, bio je i njezin, svi su njihovi problemi bili i njezini, bila im je i nastavnica iprijateljica i majka.

Svima će nam ostati u srcima njezina živahna narav i vedar duh.

Sjetimo se riječi Majke Tereze:

„Na kraju svog života nećemo biti suđenipo tome koliko smo stekli diploma,

koliko smo zaradili novcaili koliko smo velikih djela učinili.

Bit ćemo suđeni prema‘Bio sam gladan i nahranili ste me.Bio sam gol i zaogrnuli ste me.

Bio sam beskućnik i primili ste me`.“

Ljubica je bila takav čovjek. Raritet u našem svijetu.

IN MEMORIAM

Ljubica Kovač, dipl.ing.

27

Pripremila: Jelena Balent

Boxmark Leather d.o.o. sa sjedištem u Trnovcu Bartolovečkom vodeći jeproizvođač visokovrijednih „highclass“ kožnih krojnih dijelova, navlaka za

sjedala i tapeciranih dijelova interijera osobnih vozila za svjetsku automobilskuindustriju.