7/29/2019 Catic (1999)- Vjesnik 16-04-1999

1/1

VJESNIK 15

P j e s m a F a l a , G r e e n p e a c e i k a k os e b o r i t i z a z a t i t u o k o l i a

medijslmn sreditem industrijskekontrarevolucije Osobito se takvi sta-

to povezuje pjesmu Fala i Green-peace? G d j e je medijsko sredite hr-vatske i n d u s t r i j s k a knn t ra . rRvnh i r . f j f i j 'T ko su dobitnici, a tko gubitnici u bor-bi hrvatskih ekologista i proizvo aa- marksista koj i se zalau za proizvo-d n j u u o vo j zemlji?Z a svakoga skladatelja najvee jepriznanje kada njegovu skladbu svipjeva ju , a gotovo nitko vie ne zna tkoje njezin autor. To se dogodilo u nasGreenpeaceu, svi zastupaju u Hrvat-sko j njegove stavove, a da toga uopenisu svjesni.Jjkologizacija Hrvatske nezaustavlji-l vrtia n a d a l j e ui se

ekologizam, a ne zatita okolia i teh-nika. Kao da treba zatite okolia bezpos t o ja n ja proizvodnje. Tl| tp rege je -dan senski upnik, neke zelene u H r-v a t s k o j zabranile bi i ovjeka da ou-v a j u svoje rajske vrtove.N a alost, Hrvatska televizija, . , alid j e lomino i H r v a f s k i radiopostaji supciduv o v i zastupaju u sredinjem televizij-skom dnevniku.Ta ista Hrvatska televizija inae me- u ostalim o svom troku snima pro-pagandne emisije o tehnologijama21, stoljea za zbrinjavanje otpadako je postoje samo u jednom primjer-ku.Bilo bi krajnje korisno da se VijeeHrvatske radiotelevizije ozbiljno suoiutim problemom dok ne bude prkas-mo. Jer se na H T V - u ve dogodio na-

f r o d i jedan pozvani strunjak sprije-jen je da sudjeluje u emisiji. Ali ni"c h i e vn i tisak nije u tome nevin, poka-zujui me u ostalim slike s potpisomda je za pomor rijene ribe kriva tvor-nica na obali."" Dobitnici u neravnopravnoj medij-s ko j borbi za opstojnost jednog hrvat-skog proizvo aa plastike su hrvatskiekologisti i nositelji sitnih pojedina-nih interesa. Najvee dobitnike me u-t im uope ne poznajemo.""Postoji niz gubitnika, veih ilim a n j i h . Me u najvee se sigurnoubraja dravna orijentacija na sudje-l ovan j e stranog kapitala u nastavku iliotvaranju nove proizvodnje. Gubitnikje i Katolika crkva, koja se zalae zao u v a n j e i otvaranje novih radnihmj es t a , svjesna da gubitak posla, oso-bito starijih l judi , ugroava njihov nor-malan ivot.

Teki je gubitnik struka. Miljenjestruke postalo predmetom podsmije-ha, onoga to Amerikanci zovu junkscientist, sveznalica ko j i uvijek sve

zna ju bol je od strunjaka. Misli se tuprvenstveno na Dravnu upravu zazatitu prirode i okolia i Zavod zatoks iko log i ju . N e m a j u i nikakav ra-zlog za trenutnu obustavu rada u jav-nosti sporne kemijske industrije, po-drale su nastavak njezina rada. Uza-lud. Slino je i s odgovarajuim f akul -tetima.I Hrvatska gospodarska komora bise trebala smatrati gubitnikom, kao iznanstvene ustanove. Na listi gubitni-ka sigurno su i strukovne udruge.""'Konano, velikim gubitnikom bi setrebala smatrati i amerika tvrtka ko-ja je prodala licenciju tvornici. To toje tvrtka prodala 24 licencije di l jemsvijeta, pa je jedna tvornica udaljenateset kilometara od slapova Ni ja ga re ,druga u sreditu Pekinga, a trea una jv eo j ko l umb i j s ko j luci , nisu dov o -l jni argumenti hrvatskim ekologistimai grobarima.r*Me utim, apsolutno najvei gutaitni -Jci su hrvatski l jub i t e l j i prirode, l j u d iU o j i se bave zatitom okolia iz u v j e -r e n ja , a ne iz interesa ili zbog ideolo-kih razloga. Jer jedna plemenita za-misao, sukladnost izme u nunep r o i z v o d n j e i okolia - stavljena je uslubu vrlo prizemnih pojedinanihinteresa.Moda bi hrvatskim zatitarimaokolia pomoglo ako bi se ugledali uvladajue zelene u SR N j e m a k o j .Tijekom nedavnog pos j e t a visokogizaslanstva Bundnis90/ Die Griinennajveem proizvo au P V C - a u to j ze -mlj i izrekli su n j i h o v novi stav, takvese tvornice ne zatvaraju - ve se mak-simalno prilago uju strogim zahtjevi-[ma zatite o'kolia.*""Ali, postoji prijedlog da jedna indus-t r i ja postane velikim dobitnikom izovoga sluaja. Nadlene vlasti trebalebi razmisliti o prijedlogu ko j i s a m u ou kasnom nonom razgovoru s M. B.Treba naruiti toliko plastinih a-maca, moe i u H r v a t s k o j , koliko imanezaposlenih, recimo u Splitsko-dal-matinskoj i ibenskoj upa n i j i i prek-valificirati ih u ribare. To su inaeproizvo ai sirovina za potrebe pre-hrambene industrije.I za kraj prijedlog Vladi. N e dopusti-te mjesnim monicima da se domognu|yprnice za k o j u tvrde da je opasna.A k o je bilo koja proizvodnja zaistajpasna, treba trenutno sravniti s licazemlje takva pos t ro j e n ja , a ne ih pro-iavati mj esn im vlastima.prof. dr. I G O R A T I Zagreb