CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNICAMA U OSIJEKU MANDIĆA … · Osijek -Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama . Planirana zahvat je definiran a Idejnim rješenjem

Maxicon d.o.o. Kružna 22 10 000 Zagreb

Nositelj zahvata: GRAD OSIJEK F. Kuhača 9 31000 Osijek

IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK-ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE

CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNICAMA U OSIJEKU

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Broj projekta: 19-01/19

Voditelj izrade: Maxicon d.o.o

Valentina Habdija Žigman, mag.ing.prosp arch.

Stručni suradnici: Maxicon d.o.o

Željko Varga, mag.ing.prosp.arch

Margareta Šeparović, dipl.ing.biol., prof. biol.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Matea Relić, mag.ing.geod.e geoinf.

Direktor: Maxicon d.o.o.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Zagreb, veljača 2019.

E l a b o r a t z a š t i t e o k o l i š a u p o s t u p k u o c j e n e o p o t r e b i p r o c j e n e u t j e c a j a z a h v a t a n a o k o l i š Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim

prometnicama u Osijeku

4 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb




SADRŽAJ:

1 UVOD ................................................................................................................................ 11

1.1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................................................ 11 1.2 SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA .......................................................................................... 11

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................... 12

2.1 OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................................................... 12 2.1.1 Horizontalno rješenje ..................................................................................................... 13 2.1.2 Vertikalno rješenje ......................................................................................................... 14 2.1.3 Nadvožnjaci ................................................................................................................... 14 2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa .............................................................................. 15 2.1.5 Odvodnja ....................................................................................................................... 15 2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete .................................................................................. 16 2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija .................................................................... 16 2.1.8 Varijantna rješenja zahvata .......................................................................................... 16 2.1.9 Grafički prilozi ................................................................................................................ 16

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................. 17

3.1 LOKACIJA ZAHVATA ........................................................................................................... 17 3.2 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ............................................................ 17 3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst) .................... 18 3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18) ........................ 18

3.3 STANJE OKOLIŠA NA LOKACIJI ZAHVATA .................................................................................. 20 3.3.1 Meteorologija i klima .................................................................................................... 20 3.3.2 Geološka i seizmotektonska obilježja lokacije ............................................................... 23 3.3.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke.............................................................................. 26 3.3.4 Šumski sustavi i lovstvo ................................................................................................. 43 3.3.5 Krajobraz ....................................................................................................................... 44 3.3.6 Materijalna i kulturna dobra ......................................................................................... 45 3.3.7 Stanovništvo, naselja i gospodarstvo ............................................................................ 46

4 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ... 47

4.1 EKOLOŠKA MREŽA (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) ......................................................... 47 4.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ........................................................................................... 49 4.3 KLASIFIKACIJA STANIŠTA ..................................................................................................... 51

5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ .................................................................. 54

5.1 MOGUĆI UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA .................................................................. 54 5.2 MOGUĆI UTJECAJI NA KVALITETU ZRAKA ................................................................................ 54 5.3 MOGUĆI UTJECAJ NA KLIMU I PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA ........................................ 55 5.4 MOGUĆI UTJECAJI NA TLO ................................................................................................... 63 5.5 MOGUĆI UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .................................... 63 5.6 UTJECAJ ZAHVATA - NASTANAK OTPADA ................................................................................ 64 5.7 MOGUĆI UTJECAJI POVEĆANOM RAZINOM BUKE ...................................................................... 64 5.8 MOGUĆI UTJECAJI NA MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA ........................................................... 65 5.9 MOGUĆI UTJECAJI NA STANOVNIŠTVO ................................................................................... 65 5.10 MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA ............................................................................... 65 5.11 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ............................................................ 65




5.12 KUMULATIVNI UTJECAJI ...................................................................................................... 65 5.13 OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA ............................................................................................. 65

6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............... 67

7 LITRATURA ........................................................................................................................ 68

7.1 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA/STUDIJE/RADOVI ...................................................................... 68 7.2 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................................ 69 7.3 PROPISI .......................................................................................................................... 70

8 PRILOZI ............................................................................................................................. 72

8.1 LOKACIJSKA DOZVOLA (KLASA: UP/I-350-05/08-01/38; URBROJ: 2158/01-12-01/13-08-5 JP OD 10.STUDENOG 2008.). ................................................................................................. 72

8.2 POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA (KLASA: 361-03/10-01/79; URBROJ: 2158/01-12-00/01-18-11, OD 22.KOLOVZA 2018.). ................................................................................................... 73

8.3 MIŠLJENJE O POTREBI PROVEDBE POSTUPKA OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ (KLASA: 351-03/19-01/02, URBROJ: 517-03-1-1-19-2, OD 28.SIJEČNJA 2019.) ................................. 74




1 UVOD Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama.

Planirana zahvat je definirana Idejnim rješenjem broj 55/2007 od rujna 2007.godine izrađeno u Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek.

Zahtjev za provođenjem postupka OPUO, provodi se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17); Prilog II, točka 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo.

Nositelj zahvata oslobođen je plaćanja pristojbe za zahtjev sukladno članku 8. Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16).

1.1 Podaci o nositelju zahvata Naziv i sjedište pravne osobe: GRAD OSIJEK

F. Kuhača 9 31000 Osijek

OIB: 30050049642 Ime odgovorne osobe: Ivan Vrkić, gradonačelnik Kontakt: [email protected]

1.2 Svrha poduzimanja zahvata Predmetna izgradnja radi se prvenstveno zbog toga što je Ulica sv. L. B. Mandića najopterećenija gradska transverzala, ulazno- izlazna ulica iz Osijeka u smjeru Čepina i Đakova. Osim toga, izuzetno je značajno da su uz ulicu sv. L. B. Mandića formirane značajnije i najstarije industrijsko- poslovne zone i trgovački centri što na nju dovodi veliki promet koji kao posljedicu ima usiljeni prometni tok – vožnja u koloni sa čestim zastojima tokom cijelog dana i zagušenja uz vrlo nisku sigurnost svih sudionika u prometu. Kulminaciju permanentnih prometnih problema uzrokuju čekanja na pružnom prijelazu u razini koja, zbog male međusobne udaljenosti, blokira kružni tok „Đakovština“ i križanje Županijske i Gundulićeve ulice. Kako je Gundulićeva jedina ulica koja dvosmjerno povezuje istočni i zapadni dio grada (glavna uzdužna veza – spojnica Ulice J.J. Strossmayera i Vukovarske ulice), a županijska ulica nosi glavni poprečni promet u/iz centra grada, spuštanje rampe u Ulici sv. L. B. Mandića implicira apsolutnu blokadu prometa šireg centra grada te je stoga i izrađen glavni projekt i ishođen akt za građenje podvožnjaka. Naime, izgradnja podvožnjaka je u postojećem koridoru trase Ulice sv. L. B. Mandića odnosno zahvat u prostoru je denivelacija postojećeg cestovnog u odnosu na postojeći željeznički koridor.

Opis zahvata u nastavku preuzet je iz Glavnih projekata.




2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2.1 Opis obilježja zahvata Obuhvat zahvata je izgradnja podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića ispod HŽ pruge Osijek – Zagreb koji obuhvaća dijelove ulica:

- intrazonske ceste u dužini od cca. 300 m - Ulica Sv.L.B.Mandića u dužini od cca. 550 - Ulica Sv. Ane u dužini od cca. 160 m (uključujući izgradnju produžetka Ulice Sv. Ane preko Ulice

Sv.L.B.Mandića do spoja na novu intrazonsku cestu)

ULICA SV. L.B. MANDIĆA U DUŽINI cca 550 m I ULICA SV. ANE U DUŽINI OD cca. 160 m

Grad Osijek planira izgradnju cestovne prometnice na potezu od Vinkovačke ulice do Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta), usporedo sa željezničkom prugom Varaždin-Dalj. Isto tako u planu je deniveliranje križanja Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića sa prugom na način da se cesta podvožnjakom provede ispod pruge.

Željeznička pruga Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj je pruga od značaja za regionalni promet. U km 24+ 458 pruga se u razini križa sa Ulicom sv. Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta). Na tom dijelu trasa pruge je u košarastom luku polumjera 505 do 1160 m, da bi odmah iza križanja sa Čepinskom cestom prešla u dulji pravac u smjeru Našica.

Slika 2.1 Početak dionice – iz smjera Čepina

Slika 2.2 Dionica uz groblje sv. Ane

Slika 2.3 Križanje Ulice sv.L.B.Mandića s željezničkom prugom i Ulicom S.S.Kranjčevića (buduća intrazonska cesta)

Slika 2.4 Početak dionice – most preko Vinkovačke ulice (južni rub)

Za izgradnju podvožnjaka Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge traži se takva tehnologija radova koja će najmanje ometati odvijanje željezničkog prometa, te istodobno omogućiti




kontinuiranu izvedbu radova na izgradnji podvožnjaka. Zaključeno je da se to može postići ako se prethodno obavi izmještanje željezničke pruge na dovoljnu udaljenost da se mogu nesmetano izvoditi radovi na podvožnjaku u zoni buduće dvokolosiječne pruge.

INTRAZONSKA CESTA U DUŽINI OD cca. 300 m

Na dionici intrazonske ceste nalazi se potpuno neuređen prostor. Dio tog prostora nalazi se na dijelu bivše tvornice „Mobilia“, a dio između ograde tvornice i HŽ pruge. Na dijelu tvornice u toku je izgradnja trgovačkog centra „Interspar“. Lokacijskom dozvolom za izgradnju tog trgovačkog centra (Klasa: UP/I-350-05/05-01/480; Urbroj: 2158-03-1/1-05-31 R od 28.12.2005.) formiran je koridor za intrazonsku cestu, a u dijelu uz trgovački centar. Na istočnom dijelu intrazonske ceste nalazi se izgrađeni cestovni most preko Vinkovačke ulice sa širinom kolnika od 10,5 m te obostranim pješačkim stazama širine 1,50, odnosno 2,20 m, a isti se nalazi neposredno uz željeznički most.

Početak dionice (istok) je na mostu preko Vinkovačke ulice. Kolnik na samom mostu bio bi 9,00 m (kao nastavak intrazonske ceste na dionici Kašićeva – Vinkovačka za što je ishođena Lokacijska dozvola). U središnjem dijelu kolnik bi bio širine 7,50 m, dok bi na zapadnom dijelu bio 10,5 m sa središnjim razdjelnim otokom. Kako se na ovom (zapadnom) dijelu kolnik približava željezničkoj pruzi na manje od 8,00 m uz kolnik je potrebno postaviti jednostranu distantnu ogradu. Izgradili bi se kolni prilazi do k.č.br. 3965/1, 3965/8 i 3965/11.

Sa sjeverne strane bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m i biciklistička staza širine 2,20 m. Između kolnika i biciklističke staze bi bio zeleni pojas sa sadnjom novog drvoreda. Vrstu sadnica odredit će Investitor tokom izrade Glavnog, tj. Izvedbenog projekta. Sve ostale površine potrebno je hortikulturno urediti zatravnjivanjem.

Na spojnom djelu prema Ulici sv. L.B.Mandića izgradio bi se kolnik širine 10,50 m. Obostrano bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m, a jednostrano (istočna strana) biciklistička staza širine 2,20 m.

2.1.1 Horizontalno rješenje

Horizontalno rješenje se ne razlikuje od onoga u već spomenutom projektu Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine. Os intrazonske ulice je u cijelosti preuzeta iz tog rješenja. Osi ulica Sv. Ane i Sv.L.B.Mandića su zadržane kao u postojećem stanju, a osi kolosjeka HŽ pruge su u cijelosti prema projektu Granove – Sesvete.

Sve tri ceste imaju, načelno, dvotračne kolnike sa širinom trake od 3.50 m kojima je pred križanjima dodana traka za lijevo skretanje. Izuzetak je produžetak Ulice Sv.Ane gdje su se lijeve trake – zbog kratkoće dionica – protegle cijelom dužinom pa taj dio ima kolnik s četiri trake.

Rješenjem Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine predviđena je s desne strane izgradnja biciklističke staze za dvosmjerni promet širine 2.20 m i pješačke staze širine 1.80 m. U nastavku trase intrazonske ceste zbog rubnih objekata i nadvožnjaka preko Ulice Sv.L.B.Mandića obje su staze pomaknute u profilu prema kolniku, a između kolnika i biciklističke staze planirana je zaštitna traka širine 0,70 m koja na dionici preko i oko nadvožnjake ima i elastičnu sigurnosnu ogradu.

Uslijed svega ovog, u profilu koji odgovara jugoistočnom uglu groblja Sv. Ane nema mjesta za sve planirane elemente. Ako nema mogućnosti da se za izgradnju prometnice angažira i potrebni dio parcele groblja treba na suženom mjestu pješačku stazu provesti u punoj širini, a suziti ili prekinuti biciklističku stazu.




2.1.2 Vertikalno rješenje

Rješenje nivelete podvožnjaka Ulice Sv.L.B.Mandića počivalo je na analizi prolaznosti ispod nadvožnjaka HŽ pruge Osijek – Našice i intrazonske ceste. Visina mjerodavnog GRŠ je 91.10 m, a osi kolnika u mjerodavnom presjeku ceste 90.40 m. Ovo je uz predviđene visine konstrukcija dalo visine podgleda objekata:

- željezničkog na koti 89.89 i - cestovnog na koti 89,67.

Kote kolnika podvožnjaka su u kritičnim točkama koje su zbog kosog presjeka osi smještene na zapadnoj strani južnog ruba željezničkog nadvožnjaka s visinom 85.05 (svijetla visina 4.84 m) i na istočnoj strani sjevernog ruba cestovnog nadvožnjaka s visinom 84.95 (svjetla visina 4.72 m).

Tjeme vertikalnog zaobljenja je kod južnog ruba cestovnog nadvožnjaka na visini 84.41 m. Prilazna rampa (u smjeru stacionaže) ima uzdužni nagib od 4,5 %, a izlazna na dionici do križanja s Ulicom Sv. Ane nagib od 5 %. U zoni križanja i dalje taj je nagib smanjen na 2,5 %.

Tako postavljena niveleta dobro opslužuje postojeće i planirane prilaze bočnim lokacijama:

- u stacionaži 1+04,64 je niveleta niža 0,28 m - u stacionaži 4 + 15,50 je razlika 0,25 m.

Obje se ove razlike lako svladavaju u poprečnom profilu.

Niveleta Ulice Sv.Ane i njenog produžetka je određena kotom u križanju s Ulicom Sv.L.B.Mandića i rezultantnim nagibom u presjeku. Prilazni nagib križanju i izlazni nagib od križanja su gotovo simetrični (cca 3,0 %), a u daljnjem tijeku izlazni nagib povećan je na 4,5 % radi blizine gospodarskog ulaza na stacionaži 1 + 00,58. Tu je postignuta razlika visine nivelete i ulaza od 0,31 m što zadovoljava. Bilo bi dobro kada bi se mogao postići sporazum da se ulaz u lokaciju pomakne cca 20 m u smjeru stacionaže, jer bi se u tom slučaju mogao zadržati izlazni nagib rampe od 3,1 % što bi bilo znatno povoljnije za pješake.

Nagibi pješako-biciklističkih staza u Ulici Sv.L.B.Mandića ne prelaze 2,5 % s najnižom kotom na 87.11 pa je i taj dio komforno riješen.

Niveleta intrazonske ulice se uglavnom drži visina postojećeg terena, a na dijelu nadvožnjaka je horizontirana na koti 90.40 m. Konveksna niveleta bi, s obzirom na mali kut (cca 43 %) križanja trasa, previše iskomplicirala geometriju nadvožnjaka.

Trasa budućeg željezničkog koridora VC iznad Ulice sv. L. B. Mandića (prema GUP-u Grada Osijeka) ucrtana je u Situaciji prometnog rješenja. Visinski položaj pruge nije određivan i nije ga potrebno odrediti prilikom izrade predmetnog projekta. Visina će se odrediti u sklopu projektiranja koridora VC s tim da se mora zadržati niveleta Ulice sv. L.B.Mandića prema ovom projektu.

Sve gore navedene visinske kote su okvirne i mogu varirati pri izradi Glavnih, tj. Izvedbenih projekata.

2.1.3 Nadvožnjaci

Projektant je morao određujući konstruktivnu visinu cestovnog i željezničkih nadvožnjaka donijeti neke odluke.

Mjerodavno za njih je bilo uvjerenje projektanta da će, uz razumnu pretpostavku visokih podzemnih voda i uz sasvim izvjesnih potreba za potpornim zidovima duž cijelog objekta podvožnjaka u Ulici




Sv.L.B.Mandića biti – u cilju racionaliziranja cijele investicije – biti potrebno inzistirati na smanjenju dubina iskopa na trasi podvožnjaka.

Zbog toga je, kao konstruktivni sistem za nadvožnjake načelno izabrana spregnuta čelično – betonska konstrukcija.

Ovako izabrana konstrukcija ima i druge prednosti od kojih ističu:

- mogućnost da glavni nosači čelične konstrukcije poligonalno prate osi nadvožnjaka, - da se poprečne ukrute prilagode malom (svega 43o) kutu presijecanja trasa prometnica, - da se rasponske konstrukcije izvode pojedinačno i - da se betoniranje masivnih dijelova istih izvodi bez skele.

Uz takvo opredjeljenje određene su i konstruktivne visine rasponskih konstrukcija:

- za željezničke nadvožnjake 121 cm i - za cestovni nadvožnjak 73 cm.

Ove su veličine korištene za daljnju analizu prohodnosti zone nadvožnjaka i određivanje nivelete podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića.

2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa

Za osiguranje trupova trasa ili građevina uz njih planirani su slijedeći objekti: - uz intrazonsku cestu potporni zid s lijeve strane prema pruzi na dionicama prije i poslije

nadvožnjaka gdje je razlika visina GRŠ pruge i nivele ceste manja od 1,22 m (visina lica zida 1,00 m).

- uz južnu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s desne strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje postojećih građevina i kolno – pješački prilaz do njih širine 4,50 m.

- uz sjevernu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s lijeve strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje ograde Aninog groblja. Manji zidovi planirani su i uz ostale lokacije.

- u podvožnjaku planirana je zaštita kolnika od visokih podzemnih voda u obliku kade. Podzemne vode se očekuju zbog blizine Našičkog bajera.

Prikazani presjeci ovih zaštitnih objekata su načelni, a moći će se utvrditi kada na raspolaganju budu geomehanički podaci.

2.1.5 Odvodnja

U spomenutom Idejnom rješenju intrazonske ceste prezentirano je rješenje odvodnje u kojem je planirana izgradnja kolektora sanitarno fekalne mješovite kanalizacije DN 1000 kojom se kanalizacija iz Vinkovačke ulice vodi na zapad i s istočne strane Ulice Sv.L.B.Mandića prolazi ispod HŽ pruge i duž ulice vodi prema uljevu u Glavni gradski kolektor. Ovo je rješenje zadržano, a za nastavak trase južno od pruge se koristi kolno pješački pristup iza potpornog zida.

U istom rješenju planirana je izgradnja i separatne kišne kanalizacije DN 400 koja je imala priključak na postojeću kanalizaciju u Ulici Sv.L.B.Mandića. Ova se kanalizacija zbog izgradnje podvožnjaka ruši. Rješenje je izmijenjeno i dopunjeno na način da se kišne kanalizacije planiraju duž južne i sjeverne rampe podvožnjaka i prepumpnom stanicom planiranom prostoru između intrazonske ceste i HŽ pruge s istočne strane (u neposrednoj blizini najniže točke nivelete ceste) vode podignu i upuste u spomenuti mješoviti kolektor. Na krak uz sjevernu rampu se kod križanja podvožnjaka s Ulicom Sv. Ane priključuje i planirana kišna kanalizacija rekonstruiranog dijela Ulice Sv. Ane i već spomenuta kišna kanalizacija DN 400.




Dio trase intrazonske ceste zapadno od podvožnjaka oslanja se na postojeću kanalizaciju u Ulici S.S.Kranjčevića.

2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete

U sklopu uređenja izgradnje podvožnjaka u ulici sv.L.B.Mandića te nove intrazonske ceste i produžetka ul.Sv Ane u Osijeku, predviđena je izgradnja nove javne rasvjete.

Na predmetnoj lokaciji predviđeno je postavljanje 28 stupova visine 10 m na razmaku od 30 m za rasvjetu ulica. Predviđene snage svjetiljaka za rasvjetu ceste je min. 150 W. Ujedno je predviđeno i postavljanje svjetiljki za rasvjetu pješačkih staza koje se postavljaju na iste stupove pod kutom od 180° od svjetiljki za rasvjetu ceste. Za rasvjetu podvožnjaka predviđena je rasvjeta tipa fluo i reflektorska rasvjeta koja se postavlja na strop podvožnjaka. Predviđena angažirana snaga javne rasvjete je 27600 W trofazno. Ukupna dužina trase je cca. 750 m.

Javna rasvjeta će se napojiti kabelom PP00 4x16 mm2 koji se polaže u zemlju. Predviđen je trofazni priključak i predviđena potrošnja iznosi 40000 kWh godišnje. Predviđena je spajanje nove javne rasvjete na najbližu postojeću transformatorsku stanicu prema uvjetima HEP-a koji će biti izdani u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Sva električna instalacija javne rasvjete se izvodi kabelima PP00 4x16 mm2 , spajanje rasvjetnih mjesta je po principu ulaz-izlaz, a prilikom spajanja treba paziti da se faze pravilno izmjenjuju po rasvjetnim mjestima. Zajedno s kabelom javne rasvjete polaže se čelična pocinčana traka P 25x4 mm HRN N. B4.901 Č. Na uzemljivač se spaja svaki stup preko križne spojnice u kutiji zalivenoj bitumenom. Za električni razvod se primjenjuje sistem tipa TN-C, a u stupovima TN-S, a u skladu s HRN N.B2.741. Zaštita od indirektnog dodira ostvarena je pomoću automatskog isključenja napajanja. Po završetku montaže, stupove treba označiti brojevima prema projektu.

2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija

Na predmetnoj dionici potrebno je izvesti sanitarno fekalnu i oborinsku kanalizaciju koja će povezati Vinkovačku ulicu i Ulicu svetog Leopolda Bogdana Mandića. Kanalizacija se na istočnoj strani spaja na dionicu već isprojektirane kanalizacije PE rebrasta cijev DN 1000 koja vodi od Vinkovačke ulice prema Ulici sv.L.B. Mandića (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek, veljača 2007. godine) i za istu je ishođena Lokacijska dozvola (Klasa: UP/I-350-05/07-01/151; Urbroj: 2158-03-1/6-07-22 RK od 02.07.2007. godine). Trasa nove kanalizacije ide sjevernom stranom novoprojektirane ceste, skreće na jug, prolazi ispod ceste i kolosjeka željezničke pruge te dalje paralelno sa Ulicom svetog Leopolda Bogdana Mandića gdje se priključuje na postojeću kanalizaciju.

Novu kanalizaciju izvesti od rebrastih PE cijevi DN 1000 mm, ukupne dužine cca 450 m.

2.1.8 Varijantna rješenja zahvata

Za zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.

2.1.9 Grafički prilozi

1. Situacijski plan s ucrtanim namjeravanim zahvatom M 1 : 1000 2. Uzdužni profil Ul. sv. L.B.Mandića M 1 : 1000/100 3. Karakteristični poprečni presjeci intrazonske ulice 4. Karakteristični poprečni presjeci Ul. sv. Ane 5. Karakteristični poprečni presjeci Ulice sv. L.B.Mandića 6. Načelni poprečni presjek kroz rasponske konstrukcije 7. Načelni poprečni presjek kroz podvožnjak

Kanalizacija

U Osijeku, svibanj 2007.g. Izradio : ART GEA Osijek

SITUACIJSKI PLAN

MJERILO = 1: 1000

Ime vlasnika: Grad OsijekBroj predmeta:932-06/07-02/..........

TUMAČ

a b

c

a b

c

d

d

e

e

f

f

g

g

h

h

PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA/ ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice /

NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL.SV.ANE

SITUACIJSKI PLAN

1 : 1000

List br. 4

S NAMJERAVANIM ZAHVATOM

82,00

83,00

84,00

85,00

86,00

87,00

88,00

89,00

90,00

91,00

92,00

K O

T E

KRUNE VANJSKOG LIJEVOG ZIDA

KRUNE VANJSKOG DESNOG ZIDA

KRUNA ZIDOVA UZ KOLNIK

N I V E L E T E

N A G I B I N I V E L E T E

K O T E T E R E N A

S T A C I O N A Ž A

P R A V C I I K R I V I N E

V I T O P E R E N J E K O L N I K A

0+00,001+00,002+00,003+00,004+00,05+00,00

po

četa

k dio

nice

-križ anje

90,3

6

90,3

9o

dvo

jak d

esn

o

90,3

5

90,3

8

04,6

4

29,4

6

52,9

0

22,6

190,4

3

45,5

5

73,1

2b

uduć a

dvo

kolo

sječ n

a-H

Ž-p

ruga

90,4

6

90,4

6

91,0

290,5

0

15,9

890,7

4

29,1

9že

ljezn

ički nadvo

žnja

k-2.ko

losje

k

že

ljezn

ički nadvo

žnja

k-1.ko

losje

k36,2

591,0

2

62,6

190,5

1

ce

sto

v ni n

advo

žnja

k54,4

7

85,8

390,2

8

09,2

490,2

8

03,2

790,2

4

54,7

490,3

1

32,7

490,3

0

križ

an

je s

ul. S

v. Ane

78.7

790,2

9

00,9

2

15,5

0

90,2

6

24,1

590,2

6

45,3

690,2

6

65,4

890,2

6

85,5

290,2

5

4+

65,4

8

5+

03,2

7kra

j dio

nice

GRŠ 91,098 GRŠ 91,100

kritičn

i pre

sjek-ju

žni p

orta

l21,7

5

89,89

90,40

89,67

kritičn

i pre

sjek-sje

vern

i porta

l

85,05 84,95

62,6

1

od

voja

k desn

o

prema postojećem i=0,025Rv=2000tg=25,00y=0,16

i=0,025L=87,63

i=0,050L=84,37

Rv=1000y=0,08

i=0,025tg=12,50

Rv=500y=0,56

i=0,095tg=23,75

prema postojećemi=0,0013

L=48,97Rv=1000y=0,27

i=0,0463tg=23,15

i=0,045L=146,50

01,8

7

90,44

90,3

6

90,3

5

90,3

8

90,4

1

90,1

7

89,4

0

88,4

8

87,2

3

86,4

2

85,3

1

85,0

5

83,85

84,9

2

84,4

1

85,0

4

48,3

7

84,7

3

84,5

3

84,9

5

84,6

5

84,4

7

88,07

87,9

9

87,4

5

86,9

0

85,7

2

88,3

8

88,6

2


NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL.SV.ANE

UZDUŽNI PROFIL UL.SV.L.B.MANDIĆA

1 : 100/1000

L=52,90L=57,90

20,3

7

90,2

6

90,2

6

90,2

5

90,2

4

90,26

90,1

090,1

5

89,6

4

89,2

2

89,7

7

89,0

4

R=325 m

89,4

0

89,9

0

122,6

1

89,5

0

161,8

1

90,4

5

218,1

2

88,3

590,4

5

217,1

8

274,1

9

90,2

5

332,7

4

90,2

5

346,9

1

90,4

5

371,5

1

90,4

0

400,9

2

90,4

0

88,2

0

285,8

3

89,2

3

329,1

9

88,2

0

329,1

9

89,5

0

130,4

5

87,4

3

213,6

2

87,1

9

226,1

2

87

,11

238,6

2

87

,11

273,3

3

87,1

9

285,8

3

87,4

3

298,3

3

3,0

0%

5+

03,2

7

3,0

0%

5+

03,2

7

3,0

0%

4+

09,7

4

2,5

0%

3+

54,7

4

0,0

0%

4+

09,7

4

2,5

0%

0+

78,7

2

2,5

0%

2,5

0%

0+

00,0

0

2,5

0%

2,5

0%

0+

28,7

2

0+

53,7

2

2,5

0%

0,0

0%

156,4

2

89,9

0

88,2

0

270,9

1

90,4

8

400,2

0

90,4

8

370,7

7

90,0

9

363,4

6

List br. 5

89,70

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

vlačna čvrstoća min 20 kN/mmasa min 350 g/m

ugradnja geotekstila

1:1.5

-1.03

2 Ev = 100MPa

2 Ev = 60MPa

5%5%

tučenac

min 0.30

0.30

-0.73

60 E1 0.000 GTR-+

betonski prag

1:1.5

1:1.51:1.5

5%

min 0.30

0.30

os d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

2Ev = 100MPa

2Ev = 60MPa

1:1.5 5%

GTR=91,01

betonski prag

5%5%

1:1.5

5%

OS

CE

ST

E

HŽN G1. 802HŽN G1. 802

skidanje humusa cca 20 cm


-1.03

-0.73

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1.31 m

475220 130 1305011550

238 237130 22050

400

694promjenjivo 10013050promjenjivo100

718300promjenjivo

24+227,42

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

6+72,44

1,503,501,001,504,500,702,201,80

PROMJENLJIVO

5,00

13,95

8,95


NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL. SV ANE

KARAKTERISTIČNI PROFILI NOVE INTRAZONSKE CESTE

PROFIL PRUGE JE PREUZET IZ PROJEKTA:IDEJNO RJEŠENJE DVOKOLOSJEČNEPRUGE NA IZLAZU IZ KOLODVORA OSIJEK

/ "GRANOVA"- Sesvete,veljača 2007./

PROFILa - a

PROFILb - b

-0,70

90,30

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

BE

TO

NS

KI P

OT

PO

RN

I ZID

ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA

3,0% o

s d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

po

s toje

ć a p

r ug

a

1:1.5

1:1.5

1:1.5

betonski prag

+- GTR0.00060 E1

-1.03

-0.73

0.30

min 0.30

tučenac

5%5%

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 2


masa min 350 g/mvlačna čvrstoća min 20 kN/m

betonski prag

0.30

min 0.305%

5%

1:1.5

1:1.5

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 25%

HŽN G1. 802

500130 1305014050

250 250130 22050

400

de

mo

nti ra

se

13050425

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 0,78 m

-1.03

-0.73

promjenjivo 600


24+332,16

GTR=91,08

3,0%3,0%

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

3,0% 1:1.5

1:1.5

1,503,504,430,702,201,80PREMA SITUACIJI

5,00

/najmanji razmak osi/ 12,17

7,17

OS

CE

ST

E

1,50

1,00

PROFILc - c

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

-0,70

os d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

1:1.5

1:1.5

1:1.5

betonski prag

+- GTR0.00060 E1

-1.03

-0.73

0.30

min 0.30

tučenac

5%5%

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 2


betonski prag

0.30

min 0.305%

5%

1:1.5

1:1.5

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 25%

HŽN G1. 802

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1,03 m

-1.03

-0.73


24+332,16

GTR=91,11

1:1.5

90,08

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

BE

TO

NS

KI P

OT

PO

RN

I ZID

ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA

2,5%

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

2,5%

OS

CE

ST

E

1,00

po

stoje

ć a p

r ug

a

500130 1305014050

250 250130 22050

40013050

425

promjenjivo 6001,503,504,430,702,201,80

5,00

13,89

8,89

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

10,63

12,38

11,85

List br. 6

80

13

0V

OD

OV

OD

PL

INO

VO

D

JA

VN

A R

AS

VJE

TA

NN

VN

TK

10,45

9,45

KA

NA

LIZ

AC

IJA



KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICESV.ANE

PROFILd - d

PROFILe - e

88,58

90,09

7,00 7,00 1,50 1,00 1,80 0,751,501,001,800,100,50

2,05%2,05%

90,40 90,45

89,70 2,5%2,5%

0,100,40 1,80 1,50 7,00 3,50 1,80 0,10 0,40

List br. 7



KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICESV.L.B.MANDIĆA

86,78 86,84

88.22

85,19

85,55

85,22

89,25

89,25

0,400,300,60 1,00 1,80 0,900,60 3,503,500,301,001,804,50 1,23

2,905,606,202,30

PROFILf - f

86,00 85,96

87.22

89,25

85,19

90,25

2,905,606,203,07

PROFILg - g0,300,60 1,00 1,80 0,903,50 0,40 0,330,600,301,001,80 4,270,900,403,20

84,67

84,34

PROFILh - h

89,34

90,4089,48

3,50 0,70 1,00 1,80 0,307,002,861,001,800,40

List br. 8



NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZ RASPONSKE KONSTRUKCIJE

90,40

max 5,00 - min 4,75

2,202,20 2,20 2,200,60 - 0,350,800,20

0,10 0,90 4,40 0,10 0,10

0,40 - 0,15

4,40 0,90 0,10

0,80 0,20

3,20 3,20

cca 12,39

0,20

cca 3,89

0,80 0,70 3,50

5,20

3,50 0,70 2,20 1,80 0,20

8,40

89,6789,89

91,10 91,10

0,10 0,90 0,101,1511,35

NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postojiprofil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku.

Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjerenačelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanoggeometrijskog rješenja .

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

1,000,75

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

ZA

ŠT

ITN

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

ZA

ŠT

ITN

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

Stvarne dimenzije konstruktivnih elemenata odrediti će

statički proračun.

3,0%

List br. 9



NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZPODVOŽNJAK

90,40

89,67

84,41

NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postojiprofil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku.

Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjerenačelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanoggeometrijskog rješenja .

Pitanje potrebe "kade" za zaštitu kolnika definitivno ćese riješiti utvrđivanjem visine podzemnih voda.Ako tonije potrebno stupišta će se osloniti na trakaste temelje.

Dimenzije temeljnih stopa i debljine potpornih i zidova"kade" utvrditi će se temeljem geomehaničkog izvješćai proračuna,a dimenzije konstruktivnih elemenata sta-tičkim računom.

Zbog navedenog kotirani su samo elementi važni zauspostavu zadane nivelete i zadanih gabaritnih mjera.

87,11

84,6584,47

4,40 0,80 0,80 0,402,90

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA0,40 0,80 0,80 4,100,301,001,90

2,5%

DR

EN

AŽ

A

NASIP

INS

TA

LA

CIJ

E

ŠLJUNAK

ST

UP

IŠT

E

ST

UP

IŠT

E

0,20 0,600,15

3,70

3,35

0,05

8,10

3,85 9,60

8,10 0,60 0,20 0,15 3,35

3,700,05

0,20 0,10

0,70 3,50 3,50 0,70

8,20 0,10 0,20

3,70 5,60 6,20 3,10

82,01

83,12

83,12

List br. 10




3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Lokacija zahvata Izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove Intrazonske ceste s priključnim prometnicama nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, na području Grada Osijeka, odnosno na njegovom sjeveroistočnom dijelu. Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća prostor od 275 km2. Gradsko središte, Osijek, najveći je grad u Slavoniji i četvrti po veličini grad u Hrvatskoj. Smješten je u ravnici, na desnoj obali rijeke Drave, 22 km od ušća u Dunav. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broja stanovnika na području Grada iznosi 108.048 (gustoća naseljenosti Grada je 393 stanovnika na km²).

Slika 3.1 Lokacija zahvata prikazana na Topografskoj karti 1:25 000 (izvor: https://geoportal.dgu.hr/)

3.2 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima Prema upravno–teritorijalnom ustroju RH, lokacija zahvata se nalazi na području Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni Glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18)




3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst)

U poglavlju UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I OSTALIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU navodi se sljedeće:

Članak 66.

(1) Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta.

(2) Pod lokalnim i nerazvrstanim cestama podrazumijevaju se i ceste koje povezuju sva ostala naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja i izgrađene, odnosno planirane strukture izvan građevinskih područja na prostorima poljoprivrednog zemljišta.

(3) U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, četverotračne brze ceste te obilaznica naselja, uređenje kritične dionice, korekcije postojećih trasa i izgradnja novih cesta u kategoriji ostalih državnih i županijskih cesta.

Članak 67.

(1) Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na svim državnim, županijskim i lokalnim cestama.

(2) Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata i proširenja kolnika užih od 5 m.

(3) Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se promjenom trase.

(4) Ceste planirane u PPOBŽ potrebno je projektirati s najnovijim tehničko-sigurnosnim rješenjima i gdje god je to moguće međusobna križanja rješavati deniveliranjem, bez obzira da li su ista predviđena PPOBŽ-om.

Članak 68.

(1) Na svim javnim cestama potrebno je sustavno povećavati sigurnost prometa vozila, sigurnost prometa biciklima i sigurnost pješaka gradnjom namjenskih prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa.

(2) Na svim cestama potrebno je sustavno poboljšavati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih autobusnih stajališta i kolodvora.

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom Osječko-baranjske županije

U Prostornom planu županije (Županijski glasnik br. 6/16-pročišćeni tekst) predmetni Zahvat (izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku) nije izričito naveden, međutim planom su dane smjernice za projektiranje križanja deniveliranjem, dok se rekonstrukcije ne smatraju promjenom trase, budući da se podvožnjak gradi na postojećoj trasi. Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18)

U odredbama za provođenje PPUG Osijeka navodi se sljedeće:

Članak 26.




(1) U Izmjenama i dopunama PPUGO-a omogućuje se građenje javnih i nerazvrstanih cesta, osnovne i sekundarne ulične mreže, građevina za njegu i opskrbu vozila i pružanje usluga sudionicima u prometu te građevina za potrebe sustava javnog prijevoza putnika, parkirališta i garaža, trgova, kolno–pješačkih površina i mreže biciklističke i pješačke infrastrukture.

(2) Promjena oznake javnih cesta, oznake željezničkih pruga, referentnog koda zračnih luka te oznake plovnih putova odlukom nadležnog tijela ne zahtjeva izmjenu PPUGO-a.

Članak 27.

(1) Najmanja širina kolnika prometnice iznosi 5,5m, a iznimno 4,5m u postojećim ulicama kada su prostorni elementi ograničavajući faktor.

(2) U novim ulicama jedna prometna traka za dvosmjerni promet može se graditi samo iznimno i to:

- u ulicama koje ne mogu biti duže od 500m pod uvjetom da se na svakih 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju

- u slijepim ulicama pod uvjetom da se na svakih 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju.

Članak 30.

(1) Na cestama i ulicama mogu se graditi ili rekonstruirati križanja i odvojci u jednoj ili dvije razine, ovisno o tehničkoj razini ceste i prometnim potrebama.

(2) Križanja i odvojci mogu se graditi ili rekonstruirati kao prijelazna rješenja u skladu s prometnim potrebama.

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Osijeka

U Prostornom planu Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka 20A/18) predmetni Zahvat (izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku) nije izričito je naveden. Međutim, prikazan je na kartografskim prikazima 2.1.1. Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet kao planirani most (nadvožnjak-podvožnjak). Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Grada Osijeka.




Slika 3.2 Izvod i PPUG Osijeka 2. Infrastrukturni sustav, 2.1. Promet, 2.1.1 Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet

3.3 Stanje okoliša na lokaciji zahvata

3.3.1 Meteorologija i klima

Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Klimatske prilike na području zahvata okarakterizirane su na osnovu provedenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj postaji Osijek.

Temperatura zraka

Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima za razdoblje od 1993.-1999. na meteorološkoj postaji Osijek iznosi 11,0°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnom mjesečnom temperaturom od 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,7°C. Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. Srednja godišnja amplituda




temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959.-1978. godine u Osijeku iznosio je - 25,4°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%.

Oborine

Prosječna godišnja količina oborine na području Osijeka zabilježena u razdoblju od 1993.-1999. godine iznosila je 748,5 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.

Primarni maksimum oborine, uglavnom se javlja u VI mjesecu, a sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II i III mjesecu). Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine, zabilježena u Osijeku u razdoblju od 1959.-1978. iznosila je 101,2 mm. Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojave mraza javljaju se u prosjeku od 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.

Insolacija i naoblaka

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetogodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.

Strujanje zraka

Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

3.3.1.1 Promjena klime

Na razini Republike Hrvatske tijekom 20. stoljeća izmjeren je kontinuiran porast prosječne temperature od 0,02 do 0,07°C po desetljeću. Primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Također, povećala se učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina.




Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur. 2013)1, u bližoj budućnosti (2011.-2040.; P1) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C te isto toliko u jesen, dok očekivana promjena temperature zraka zimi i u proljeće iznosi 0,2°C-0,4°C. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne temperature zraka porast će oko 0,8°C. U drugom razdoblju (2041.-2070.; P2) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime i ljeti (Slika 3.3. a) i c)), dok u ostale dvije sezone porast iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.; P3) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Zimi je projicirani porast temperature od 3,5°C do 4°C (Slika 3.3. b)), dok ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature iznosi između 4°C i 4,5°C (Slika 3.3. d)). Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.

Slika 3.3 Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su

°C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela (izvor: Branković i sur., 2013.)

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur. 2013)2, najveće promjene u sezonskoj količini oborine u prvom razdoblju (2011.-2040.; P1) projicirane su za jesen kada se može očekivati povećanje oborine između 2% i 12%, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine 2%-8%. Na području zahvata očekuje se statistički značajno povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6%. Za drugo razdoblje (2041.-2070.; P2) na području zahvata očekuje se zimski porast količine oborine između 5% i 15% (Slika 3.4. a)), tijekom ljeta očekuje osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25% (Slika 3.4. c)), dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% - 15%. U trećem razdoblju (2071.-2099.; P3), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% (Slika 3.4. b)). te smanjenje oborine tijekom ljeta od -15% do -25% (Slika 3.4. d)).

1 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf 2 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf




Slika 3.4 Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto

(JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5% (izvor: Branković i sur.,

2013.)

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave (Šimac/Vitale 2012: 19). Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suše i vjetar.

Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.)3.

3.3.2 Geološka i seizmotektonska obilježja lokacije

3.3.2.1 Geološka obilježja

Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa, karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko brdo, Jabučku kosu i Erdutsko brdo. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja.

3 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf




Prema geološkoj karti koja predstavlja izvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 000, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1987) šire područje lokacije zahvata izgrađeno je od pleistocenskih i holocenskih naslaga kvartarne starosti (Slika 3.5).

Slika 3.5 Izvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 000, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb,

1987

Pleistocen je predstavljen kopnenim i barskim lesom, različitim drugim varietetima lesoidnih taložina te riječnim paleoterasama. Riječna paleoterasa (t2-w-Q1) ima značajno rasprostranjenje na potezu južno od recentnog toka Drave. Ukupna debljina taložina na paleoterasi iznosi najviše do desetak metara. Ova je paleoterasa izgrađena od naslaga barskog lesa. Najčešće su gline i siltovi s manganskim konkrecijama i organskim sastojcima. Osim toga javljaju se i leće glinovitih pijesaka visokog stupnja sortiranosti.




Barski les (lb-w-Q1) je široko rasprostranjen na istraživanom području te prekriva znatan dio terena južno i jugoistočno od Osijeka. Ove su naslage vremenski i genetski istovrsne s naslagama kopnenog lesa, barsko-kopnenog i jezersko-barskog lesa samo su odlagane u prostranim plitkim močvarama. Zbog specifičnih uvjeta sedimentacije uvjetovane čestim temperaturnim kolebanjima, ovaj sediment ima poseban izgled. To je šarena taložina s čestom horizontalnom laminacijom. Od litotipova najčešći su glinoviti silt, silt i siltni pijesak. Prevladavaju sive, smeđe i žućkaste nijanse. Vapnene i rjeđe limonitne konkrecije redovito su prisutne. Bogata je zajednica mekušaca koja ukazuje na paleoklimatske i sedimentacijske promjene. Prevladavaju močvarne forme nad kopnenim. Osnovni mineralni sastojak je kvarc, a zatim feldspati, čestice stijena, karbonati i muskovit. Debljina barskog lesa je promjenjljiva, a može iznositi i do 30 m.

Jezersko-barski les (ljb-w-Q1) nalazi se uz naprijed opisanu genetsku jedinicu, ali znatno manjeg površinskog rasprostranjenja. To su akvatični talozi nešto dubljih jezersko-barskih voda s čestim uticajem vodenih tokova, odnosno struja. Zbog toga su ove naslage predstavljene izmjenom pjeskovitih siltova (pijesaka) sa glinovito-limonitičnim siltom. Litološki sastav je jednoličan na širokom prostoru, a debljina ove jedinice vidljive na površini iznosi 4-5 metara.

Barsko-kopneni les (lbk-w-Q1) zauzima manje površine u području naselja Sarvaš. Najčešći litotipovi su silt i glinovito-pjeskoviti silt. Ovaj izdvojeni genetski tip čini prijelaz koji se nalazi između kopnenog i akvatičnog lesa. Temeljna je karakteristika veoma česta i brza vertikalna i horizontalna izmjena barskog i kopnenog lesa. Debljina mu varira i dostiže najviše do 12 m. Na temelju svih prikupljenih karakteristika ovih naslaga one su izdvojene kao facijes virmskog paleofluvijala.

Kopneni les (l-w-Q1) nema veliko površinsko rasprostranjenje, nalazi se ga se u području južno od naselja Sarvaš, kao dvije izolirane pojave.

Holocenske taložine su zastupljene naslagama poplavnog područja (sedimentima povodnja), aluvijalnim sedimentima terase, sedimentima mrtvaja i barskim sedimentima.

Sedimenti povodnja (ap-Q2) nalaze se sjeverno uzduž cijelog toka rijeke Drave gdje prekrivaju velike površine. Od taložina aluvijalne terase odvojene su terasastim odsjekom visine do 2 m. Za vrijeme visokih voda na tim područjima se odlažu znatne količine sitnozrnastih i prašinastih pijesaka. Njihov mineralni sastav odgovara sastavu pijesaka aluvijalne terase.

Aluvijalni sedimenti terase (t1-Q2) široko su rasprostranjeni uzduž toka rijeke Drave. To je erozijsko-akumulacijska terasa koja je u ovom području pretežno akumulacijskih karakteristika.

Sedimenti mrtvaja (am-Q2) nalaze se u poplavnim područjima Drave i Dunava i predstavljaju zaostale dijelove napuštenog korita. Nastale su na akumulacijsko-erozijskim terasama. Uglavnom su ispunjene vodom i obrasle barskim biljem. Od taložina susrećemo prašinaste pijeske i muljeve bogate organskim ostacima. Sedimentacija se odvija i danas.

Barski sedimenti (b-Q2) razvijeni su u širem području toka rijeke Drave između Nemetina i Sarvaša. Nastajali su i nastaju u hipsometrijski najnižim dijelovima terena koji su pretvoreni u močvarišta. Ograničenog su rasprostranjenja. U takvim područjima istaložene su gline i glinoviti siltovi s znatnim udjelom organske tvari.

3.3.2.2 Seizmotektonska obilježja

Područje Osječko-baranjske županije smješteno je u pojasu Panonskog bazena koji pripada istočnom dijelu unutrašnjih Dinarida. Unutar ovog pojasa izdvojene su tri veće strukturno-tektonske cjeline: Dravska depresija, Baranja i Kopačevsko-apatinska struktura. Dravska depresija predstavlja složeno strukturirani sinklinorij s nizovima istok-zapad orijentiranih manjih struktura. Najmarkantnije strukture unutar Dravske depresije predstavljaju pragovi-horstovi, jugoistok-sjeverozapad i istok-zapad pružanja. To su Daljski lesni ravnjak istočno i Đakovačko – Vinkovački lesni ravnjak položen južno od područja zahvata.




U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području Županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice.

Slika 3.6 i Slika 3.7 prikazuju isječke iz seizmoloških karata sa označenom lokacijom zahvata na kojima su prikazani stupnjevi maksimalnih intenziteta očekivanih potresa prema MCS skali. Prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske, M 1:100.000 područje istraživanja za povratni period od 500 i 100 godina nalazi se u prostoru s magnitudom 8º odnosno 7º MCS ljestvice intenziteta (MCS, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica).

Slika 3.6 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 500 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

Slika 3.7 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 100 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

3.3.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke

3.3.3.1 Hidrogeološke značajke

U hidrogeološkom smislu, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA (Slika 3.8). Grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava pruža se na krajnjem istoku Republike Hrvatske karakteriziranom prostranim ravnicama u kojima su se tijekom




kvartara istaložile debele klastične naslage. Današnji morfološki izgled terena u najvećoj mjeri je rezultat postpliocenskih gibanja koja su u ovom području snažno izražena. U mikroreljefu najjasnije se ocrtava oko 10 km široko inundacijsko područje Drave koje pretežno zauzima rubne dijelove Baranje. Ova riječna nizina ulazi u još šire inundacijsko područje Dunava i to u predjelu Kopačkoga rita, zaostale velike prirodne akumulacije kao najniže depresije ovih predjela. Na području Baranje u reljefu dominira Bansko brdo te se pojavljuju dva izražena praporna ravnjaka. U jugozapadnom dijelu vodno tijelo pruža se duž sjevernih obronaka Papučkog gorja.

Slika 3.8 Pregledna karta grupiranih tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav, s naznačenom lokacijom

zahvata (Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)

Vodnim tijelom dominiraju aluvijalne naslage međuzrnske poroznosti (slika 3.3.3-2.). Litološki su zastupljeni uglavnom glina, prah i pijesak koji se miješaju u svim omjerima kako lateralno, tako i vertikalno. Krovinu kvartarnog vodonosnika čine slabopropusne glinovito - prahovite naslage debljine uglavnom oko 10 do 25 m. Vodonosnik predstavljaju propusne naslage koje se izmjenjuju s glinovito – prahovitim slojevima, što je vidljivo na uzdužnom (slika 3.3.3-3.) i poprečnom hidrogeološkom profilu (slika 3.3.3-4.).

Propusne naslage izgrađene su uglavnom od jednoličnog sitno do srednjezrnastog pijeska, dok se ponegdje pojavljuju tanji slojevi i leće šljunka. Vodonosnik je poluzatvorenog do zatvorenog tipa, a podzemna voda je pod arteškim i subarteškim tlakom. Debljina vodonosnika iznosi od 30 do 50 m na području Baranje do oko 100 m u istočnom dijelu područja. Prema rubnim dijelovima smanjuje se debljina vodonosnika. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti se kreću prosječno u rasponu od 10 do 30 m/dan. Podina vodonosnika izgrađena je uglavnom od glinovitih i prašinastih slojeva, te lapora. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju infiltracijom oborina kroz slabopropusnu krovinu. Za hidrografsku mrežu karakteristično je da drenira podzemne vode. Smjerovi toka podzemne vode su različiti, no generalni smjer toka podzemne vode je od zapada/jugozapada prema istoku/sjeveroistoku. U skupinu važnijih vodonosnika pripadaju i karbonatni vodonosnici na južnoj granici vodnog tijela koja obuhvaća sjeverne obronke Papuka. Stratigrafski su zastupljene naslage trijaske i miocenske starosti. Izdašnost izvora u sušnom razdoblju redovito opada na ispod desetak l/s (Nakić i dr., 2016). Najznačajnija crpilišta unutar vodnog tijela koja se koriste za vodoopskrbu su: Donji Miholjac (Q=20 l/s), Vinogradi (Q=450 l/s), Đurđenovac (Q=10 l/s), Velimirovac (Q=40 l/s), Fatovi (Q=50 l/s), Cerić-Trpinja (Q=200 l/s), Dalj (Q=10 l/s), Turska skela (Q=20 l/s), Beli Manastir (Q=50 l/s) i Mece (Q=20 l/s).




Slika 3.9 Shematska hidrogeološka karta grupiranog vodnog tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava, s naznačenom

lokacijom zahvata (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Slika 3.10 Uzdužni shematski hidrogeološki profil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava

(preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)




Slika 3.11 Poprečni shematski hidrogeološki profil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Temperature podzemnih voda su u intervalu 10 do 13°C, a pH vrijednosti ukazuju da su vode slabo kisele, neutralno do slabo alkalne (Marković i dr., 2015). Podzemne vode uglavnom pokazuju značajke vodonosnih slojeva nastalih u reduktivnim uvjetima. Debelim krovinskim slabopropusnim naslagama su relativno dobro zaštićene od onečišćenja s površine. Na području vodnog tijela povremeno su povišene koncentracije željeza, mangana, arsena, olova, cinka, amonija, fosfata i sume tetrakloretilena i trikloretilena. Uglavnom se radi o prirodno povišenim koncentracijama navedenih parametara. Treba napomenuti da se radi o povremenim i točkastim podacima koji se ne mogu s pouzdanošću primijeniti na cijelo vodno tijelo zbog nedostatka podataka i monitoringa. Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/742, Urudžbeni broj: 375-17-1, studeni 2017.), ukupno stanje vodnog tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava procijenjeno je kao „dobro“.

Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se unutar granica zona sanitarne zaštite izvorišta (Slika 3.12). Također, sva aktivna crpilišta javne vodoopskrbe nalaze se na razmjerno velikim udaljenostima od lokacije (Slika 3.9).

Slika 3.12 Pregledna karta zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji, s označenom lokacijom

zahvata (karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)




3.3.3.2 Hidrološke značajke područja

Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji društveno-gospodarski zahvati. Vodotoci na području Županije značajni za Republiku (državne vode) su međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka do ceste Đakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode.

Osim rijeke Drave, posredan utjecaj ima i rijeka Dunav, u koji Drava utječe i o kojoj ovisi stvaranje uspora na Dravi. Sliv koji se formira unutar granica šireg područja promatranja ima neznatan utjecaj na karakteristike Drave i Dunava. Obje rijeke su recipijenti koji na graničnim profilima imaju velika slijevna područja, dovoljna da im daju čvrste režimske karakteristike. Izvorište Drave je u Dobiaškom polju (Italija), a ušće kod sela Aljmaš. Geološki sastav terena donjeg toka Drave uključuje sedimentne slojeve šljunka, pijeska, gline i ilovače, što omogućava stvaranje meandara, rukavaca, napuštenih korita i zavoja. Promatrajući hod mjesečnih protoka uočava se jak glacijalni režim (prihranjuje se sniježnicom i ledenjacima). Glavni maksimum protoka javlja se u lipnju, a sekundarni u studenom, dok je glavni minimum u siječnju, a sporedni u listopadu.

3.3.3.3 Stanje vodnih tijela

Za upravljanje vodama izdvojene su najmanje jedinice - vodna tijela. Vodna tijela na području zahvata pripadaju vodnom području rijeke Dunav, odnosno području podsliva rijeke Save koje obuhvaća dio kopnenog teritorija Republike Hrvatske s kojega vode površinskim ili podzemnim putem otječu prema rijeci Dunavu (Slika 3.13).

Površina vodnog područja rijeke Dunav iznosi 35.117 km2, što predstavlja 62% hrvatskog kopnenog teritorija. Okosnice otjecanja s vodnog područja su rijeke Sava i Drava, čija vododijelnica je reljefno određena i prolazi gorskim nizom Ivanščica - Kalnik - Bilogora - Papuk. Područje podsliva rijeke Save, na kojem se nalazi lokacija zahvata zauzima 25.764 km2 ili 73% površine vodnoga područja rijeke Dunav. Vodno područje rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je dio šireg međunarodnog vodnog područja Dunava. Veliki broj voda vodnoga područja su granične ili prekogranične vode i imaju međudržavni značaj.




Slika 3.13 Vodno područje rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj, s označenom lokacijom zahvata4

Vodno područje rijeke Dunav ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica, osobito u svom panonskom dijelu. Gustoća hidrografske mreže iznosi 0,3 km/km2 ako se računaju vodotoci sa slivnom površinom većom od 10 km2, odnosno 1,6 km/km2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci.

Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Drava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine (više od 10.000 km2). Velike rijeke na području podsliva rijeke Save, sa slivnom površinom od 1.000 do 10.000 km2 su Krapina, Lonja-Trebež, Česma, Ilova-Pakra, Orljava, Biđ-Bosut. Osim toga, na području podsliva rijeke Save ima 50-ak rijeka koje imaju srednje veliku slivnu površinu (od 100 do 1.000 km2).

Stanje tijela podzemnih voda

Na vodnom području rijeke Dunav izdvojeno je 20 grupiranih vodnih tijela podzemne vode. U panonskom dijelu vodnog područja utvrđeno je 15 tijela podzemnih voda prosječne veličine 1.942 km2 te većina ima prekogranični karakter. Od 15 tijela podzemnih voda (TPV), 8 TPV sadrži vodonosnike međuzrnske poroznosti, unutar 6 TPV dominantno su zastupljeni vodonosnici međuzrnske poroznosti i znatno manjim dijelom pukotinske poroznosti, a jedno TPV sadrži vodonosnik isključivo pukotinske do pukotinsko-kavernozne poroznosti. U krškom dijelu vodnog područja izdvojeno je 5 TPV prosječne veličine 1.194 km2, od čega se tri prostiru i u susjedne države, tj. imaju prekogranični karakter.

Kako je već prethodno opisano u poglavlju hidrogeoloških značajki istraživanog područja, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA. Radi se o vodonosniku međuzrnske poroznosti, površine 5.009 km2, s obnovljivim zalihama podzemne vode od 421x106 m3/god te 84% područja umjerene do povišene ranjivosti.

Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/742, Urudžbeni broj: 375-17-1, studeni

4 Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. („Narodne novine“, br. 66/16)




2017.) ukupno stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA procijenjeno je kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3.3-1.).

Tablica 3.3.1 Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Stanje površinskih vodnih tijela

Mala vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2, stajaćicama površine veće od 0,5 km2, prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Za potrebe izrade predmetnog Elaborata, H

Documents

CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNICAMA U OSIJEKU MANDIĆA … · Osijek -Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama . Planirana zahvat je definiran a Idejnim rješenjem