Cijev

eline cijevi.

Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izraene iz elika: DN -nazivni promjer cijevi, Du - unutarnji promjer cijevi, Dv - vanjskipromjer cijevi, s - debljina stijenke cijevi.

Cijev je izdueno uplje i na obje strane otvorenocilindrino tijelo ija je duljina veinom puno vea odnjegovog promjera. Za razliku od crijeva cijev je pro-izvodena od relativno neeksibilnog materijala. Naje-e slui za prijenos (transport) tekuina, para, plinova, tesitnih vrstih tvari (ita, piljevine, pijeska, sitnog ugljena),a upotrebljavaju se i za izradu razliitih konstrukcija.Ima irok raspon primjene: brodogradnja, strojogradnja,graevinarstvo, industrija vozila.

Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izraene iz elika: DN -nazivni promjer cijevi, Du - unutarnji promjer cijevi, Dv - vanjskipromjer cijevi, s - debljina stijenke cijevi.

Valjanje upljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostra-no konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. ahura.

Cijevi imaju obino kruni presjek. , ali mogu biti ikvadratne, pravokutne, esterokutne, eliptine. Svi na-vedeni presjeci, osim okruglog, rijetko se primjenjuju ubrodogradnji i strojogradnji za protok medija.

1

2 2 VRSTE CIJEVI

Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil).

Plastine PVC cijevi.

1 Nazivni promjer cijeviNazivni promjer je osnova za standardizaciju cijevi. Toje u pravilu svijetli promjer cijevi odnosno cijevnih ele-menata, a oznaava se s DN.Za lijevane cijevi, GRP cijevi i cijevi iz nehrajueg eli-ka uvijek je unutarnji promjer jednak nazivnom promje-ru (Du = DN).eline beavne cijevi proizvode se zbog razliitihtlakova medija s tri, odnosno kod veih promjera s dvi-je razliite debljine stijenke. Vanjski promjer je stalan,jer je standardiziran otvorom alata kojim se cijev izrau-je u valjaonici i samim nainom proizvodnje, a unutarnjipromjer se smanjuje za dvije debljine stijenke, koje mo-

Cijevi i prirubnice od nehrajueg elika.

gu biti razliite. Zato nazivni promjer elinih cijevi nijeuvijek jednak unutranjem promjeru, ve se sama oznakaodnosi na neki prosjeni svijetli otvor.Prirubnice, armatura, i cijevni pribor takoer su stan-dardizirani prema nazivnom promjeru, ime je osiguranakompatibilnost u izradi i montai cijevnih linija. Buduida su se razni promjeri do kraja 1980. esto oznaavali iu inima (1 in = 25,4 mm), s takvim oznakama moemose susretati i nadalje. [1]

2 Vrste cijeviCijevi mogu biti: [2]

eline cijevi: eline beavne cijevi:

eline beavne(normalne) cijevi,

Precizne eline cije-vi,

eline cijevi za ci-jevni navoj,

eline cijevi bezpropisanih meha-nikih svojstava (zaprikljuke),

Dupleks cijevi, eline avne cijevi:

eline avne (nor-malne) cijevi,

eline avne pocin-ane cijevi za cijevninavoj,

Cijevi iz obojenih metala: Beavne cijevi iz obojenihmetala:

2.3 Bakrene cijevi 3

Bakrene vuene cije-vi,

Mjedene vuene ci-jevi,

Aluminijske vuenecijevi,

AlMs (yorcalbro) vu-ene cijevi,

CuNi (cunifer) vue-ne cijevi,

Vuene cijevi od ne-hrajueg elika,

avne cijevi iz obojenih meta-la: Bakrene avne cijevi, AlMs (yorcalbro)avne cijevi,

CuNi (cunifer) avnecijevi,

avne cijevi od nehr-ajueg elika,

Plastine cijevi: PVC (polivinil klorid) cijevi, GRP (engl. Glassbre Rein-

forced Polyester) cijevi.

2.1 eline beavne cijevieline beavne cijevi proizvode se u valjaonicama, atehnoloki postupak sastoji se od tri koraka: izrade up-ljeg tijela (ahure), izrade cijevi iz ahure i zavrne ope-racije. Najpoznatiji postupak dobivanja upljeg tijela jetzv. Mannesmannov postupak pomou para dvostrukihkonusnih valjaka koji rotiraju u istom smjeru. Izmeu tihvaljaka proputa se uareni elini ingot koji, osim ro-tacijskog, dobiva i translatorno (pravocrtno) gibanje iza-zvano meusobno kosim poloajem valjaka. Zbog ta dvakretanja u sredini ingota dolazi do razdvajanja metala. Unastali otvor ulazi trn, tako da izmeu trna i valjaka do-lazi do valjanja stijenke ahure. Ovako obraene ahurese nakon ponovnog zagrijavanja valjaju u beavne cijevi,pri emu se stijenke stanjuju, a cijevi istodobno izduu-ju. Postupak se izvodi pomou kalibriranih valjaka i trna.Razmak izmeu valjaka odreuje vanjski promjer cijevi,a promjer trna unutarnji. Zavrne se operacije izvode nahladnim cijevima, a sastoje se od smanjivanja (reduci-ranja) cijevi valjanjem, kalibriranja, ravnanja, rezanja ipakiranja.

2.2 eline avne cijevieline avne cijevi izrauju se od valjanih elinih tra-ka ija debljina odgovara debljini stijenke budue cije-vi, a irina njezinu opsegu. Traka se po duini provlai

kroz posebnu matricu koja joj daje oblik cijevi. Zatimslijedi uzduno zavarivanje cijevi, kalibriranje, rezanjena potrebnu duinu, normalizacija, sortiranje i pakiranje.Cijeli se postupak odvija automatski na automatiziranimproizvodnim trakama.Cijevi se spajaju uzdunim sueljenim zavarivanjem. Ci-jevi velikog promjera, do 2020 mm, i male debljine sti-jenke, ovako spojene, primjenjuju se u brodogradnji zaizradu ispunog cjevovoda motora s unutranjim izgara-njem. vrstoa avnih cijevi manja je od vrstoe be-avnih cijevi zbog spojnog mjesta, pa se upotrebljavajuuglavnom za izradu sporednih cjevovoda. Nisu priklad-ne za obradu savijanjem, jer postoji opasnost da pri tomepopusti av. Jeftinije su od beavnih cijevi.

2.3 Bakrene cijeviBakar jematerijal male tvrdoe, vrlo dobre toplinske vod-ljivosti i vrlo otporan na utjecaj korozije. Ne podnosivisoke temperature, jer mu se tada vrstoa naglo sma-njuje. Bakrene cijevi proizvode se kao avne ili beavne.avne bakrene cijevi izrauju se savijanjem bakrenog li-ma i tvrdim lemljenjem, a beavne izvlaenjem. Deblji-na stijenke iznosi 1 do 10 mm. Izvlaenje bakrenih (i nesamo bakrenih) cijevi malog promjera i velikih duljinaizvodi se pomou tzv. leteeg trna koji nema draa, veslobodno stoji u otvoru matrice pridravan silama trenja.Takve se cijevi isporuuju u kolutima. Bakrene cijevisu skuplje od elinih, ali je njihova ugradnja jednostav-nija zbog njihove velike savitljivosti i time jednostavneprilagodbe oblika cijevi prostoru ugradnje.

2.4 Mjedene cijeviMjed ili mesing je slitina bakra i cinka, vrlo otporna pre-ma koroziji i boljih mehanikih svojstava od bakra. Kaoi kod bakra, pri viim temperaturama mehanika svojstvamjedenih cijevi znatno opadaju. Danas je primjena mje-denih cijevi ograniena zbog uporabe novih materijalaboljih osobina - CuNi (cunifer) cijevi.

2.5 AlMs ili yorcalbro cijeviAlMs slitina, je slitina od 76% Cu, 21,96% Zn, 2% Ali 0,04% As, poznata pod trgovakim nazivom yorcalbro.Yorcalbro cijevi su vrlo otporne prema koroziji, jer seubrzo nakon putanja u rad, puput bakra, presvuku l-mom oksida koji ih titi od daljnje korozije. Otporne suprema djelovanju morske vode, kao i prema djelovanjukiselina i svih naftnih derivata.

2.6 CuNi ili cunifer cijeviCuNi slitina poznata je pod trgovakim nazivom cuni-fer. Najee se upotrebljava slitina sastavljena od 87,3%

4 3 IZVORI

Cu, 10% Ni, 1,7% Fe i 1% Mn, a naziva se i cunifer 10.Osobine i mehanika svojstva tih cijevi sline su AlMs iliyorcalbro cijevima, ali im je cijena nia, pa se sve vieupotrebljavaju za cjevovode koji su izloeni pojaanomdjelovanju korozije (morska rashladna voda, grijanje tan-kova balasta, tekueg tereta kod tankera, tankova talogau strojarnici, cjevovod kondenzata, izmjenjivai topline).Udjeli eljeza i mangana poveavaju otpornost cunifer ci-jevi prema eroziji i koroziji, a zahvaljujui visokom pos-totku bakra, cijevi koje su izloene djelovanju morske vo-de nisu jako obratene.

2.7 Cijevi od nehrajueg elika ili AISIcijevi

Pod nehrajuim elikom podrazumijeva se elik ijetroenje zbog korozije nije vee od 0,1 mm u godini da-na, to omoguuje tanki lm oksida kroma na povrinielika. Kod nehrajuih elika javlja se nekoliko tipovakorozije, od kojih su neki vrlo brzi u svom djelovanju,tako da za vrlo kratko vrijeme moe doi do jakog raza-ranja materijala i velikih teta. Koriste se za izradu cje-vovoda sistema tekueg tereta na tankerima za prijevozkemikalija.

2.8 Dupleks cijeviDupleks elici su elici dvofazne strukture, tj. oni imajupodjednak udio austenita i ferita. Taj materijal otporanje na koroziju. U brodogradnji se koristi za izgadu cje-vovoda radne hidraulike za pogon uronjenih crpki tereta.

2.9 Plastine cijeviVrlo vano svojstvo plastinih cijevi jest njihova malagustoa, pa je cjevovod od PVC cijevi i do deset pu-ta laki od npr. elinog cjevovoda. Mala masa cijeviznatno utjece i na ekonominost proizvodnje, jer su tro-kovi prijevoza i uskladitenja mnogo nii, a ugradnja tihcijevi mnogo je laka. Plastine cijevi otporne su pre-ma morskoj i slatkoj vodi, kiselinama, luinama, uljima,detergentima itd., a neotporne prema benzolu, acetonu inekim ugljikovodicima. Velika otpornost prema korozi-ji omoguuje njihovu oporabu gotovo u svim agresivnimsredinama, a da ih pri tome ne treba zatiivati nikakvimzatitnim premazima. Vijek trajanja cjevovoda od plas-tinih cijevi vrlo je dug.

3 Izvori[1] Cjevarski radovi u brodogradnji, Tehniki fakultet u

Rijeci, www.riteh.uniri.hr, 2012.[2] Strojarski prirunik, Bojan Kraut, Tehnika knjiga Za-

greb 2009.

54 Text and image sources, contributors, and licenses4.1 Text

Cijev Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Cijev?oldid=4192635 Suradnici: Fraxinus, MaGa, Croq, Sokac121, Mmarre, MerlIwBot, Add-bot i Anonimno: 2

4.2 Images Datoteka:Cijev_DN_celik.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/a/a6/Cijev_DN_celik.jpg Licencija: Javno vlasnitvo

Prinositelji:Vlastiti crteOriginalni umjetnik:Mmarre

Datoteka:Cijev_DN_necelik.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/f/f7/Cijev_DN_necelik.jpg Licencija: Javno vlasni-tvo Prinositelji:Vlastiti crteOriginalni umjetnik:Mmarre

Datoteka:Cijev_besavna.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/b/bb/Cijev_besavna.jpg Licencija: Javno vlasnitvo Pri-nositelji:Vlastiti crteOriginalni umjetnik:Mmarre

Datoteka:Commons-logo.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licencija: Public do-main Prinositelji: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to beslightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version,created by Reidab.

Datoteka:Encanamento.JPG Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/69/Encanamento.JPG Licencija: CC BY 3.0Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Andrevruas

Datoteka:Largediapvc.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/99/Largediapvc.jpg Licencija: Public domain Pri-nositelji: Transferred from en.wikipedia to Commons by User: using CommonsHelper. Originalni umjetnik: Srahman aten.wikipedia

Datoteka:Metal_tubes_stored_in_a_yard.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/89/Metal_tubes_stored_in_a_yard.jpg Licencija: CC BY-SA 2.0 Prinositelji: http://www.flickr.com/photos/pgoyette/199492120/ Originalni umjetnik: Paul Goyet-te

Datoteka:Piping01.JPG Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Piping01.JPG Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prino-sitelji: ? Originalni umjetnik: ?

4.3 Content license Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0

Nazivni promjer cijeviVrste cijevieline beavne cijevieline avne cijeviBakrene cijeviMjedene cijeviAlMs ili yorcalbro cijeviCuNi ili cunifer cijeviCijevi od nehrajueg elika ili AISI cijeviDupleks cijeviPlastine cijevi

Izvori Text and image sources, contributors, and licensesTextImagesContent license