Činitelji delinkventnog ponašanja - Krstic

323

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

UDK: 37.015.4:316.6(497.11) Struni rad / Professional article Primljeno / Received: 23.07.2014.

eljko Lj. Krsti, sociolog, Valjevo, Srbija*

initelji delinkventnog ponaanja1

SAETAK

U tekstu se razmatraju initelji koji utjeu na delinkventno ponaanje. Panja se poklanja porodici, kao primarnom uzroniku, kao i samom delinkventu sa svim psihosocijalnim karakteristikama. Potom prelazimo na sekundarne initelje: kolu, ali i slobodno vrijeme i izbjeglitvo, materijalni status porodice, zdravstveno stanje delinkventa i njegovih roditelja. Najzad, kao initelje koji utjeu na delinkventno ponaanje i njegovo strukturiranje navodimo ustanove: centre za socijalni rad, sudove, zatvore. elja nam je pokazati imaju li navedene ustanove kapacitete i mehanizme za rjeavanje problema delinkventnog ponaanja mladih.

Kljune rijei: delinkvencija, roditelji, odgojni stilovi, kola, slobodno vrijeme, materijalni status porodice, zdravstveni problem, izbjeglitvo, centri za socijalni rad, sudovi, zatvori, recidiv, Srbija

Uvod

Da bi se uoio pojam delinkvencije, koji je u svom pravom znaenju zajedniki izraz za sva protupravna djela (Ignjatovi, 2007, 70), mora se jasno postaviti u odnosu na pojam kriminologije, kriminaliteta i devijantnog ponaanja. Tako eljko Horvati u svojoj knjizi Elementarna kriminologija navodi pojam delinkvencije u pravnonormativnom znaenju: Kada govorimo o delinkvenciji, delinkventnom

1 Napomena: rad je nastao u praksi, tijekom moga rada kao sociologa-kriminologa s novim osuenicima u prijamnom odjelu Kazneno-popravnog zavoda za maloljetnike u Valjevu u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

* Adresa za kontakt: eljko Lj. Krsti, sociolog, Kazneno popravni zavod za maloletnike u Valjevu, Ulica Karaoreva 84/III, Valjevo, Srbija, e-mail: [email protected].

324

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

ponaanju i delinkventu, mislimo na sva ona ponaanja koja obuhvaaju kriminalitet, ali i na sva ostala kanjiva djela u odreenom pravnom sustavu (Horvati, 1994, 5). Isti autor precizira: Devijantna ponaanja, ili kako se jo nazivaju u svom totalitetu, socijalnopatoloke pojave, jesu, dakle, jo iri pojam od kriminaliteta i delinkvencije. Kriminalitet je dio delinkvencije, a delinkvencija je dio ukupnih devijantnih ponaanja u odreenoj drutvenoj zajednici. Horvati navodi: kriminologija za predmet svog izuavanja ima ne samo kriminalitet u pravnonormativnom znaenju, ve sva kanjiva djela u nekom sustavu, dakle, delinkvenciju. Horvati na kraju zakljuuje: Znai, delinkvencija kao ukupnost kanjivih djela predmet je kriminologije (Horvati, 1994, 6-7).

U literaturi se, meutim, pod maloljetnikom delinkvencijom podrazumijeva velik broj razliitih ponaanja maloljetnika od neprilagoenog do kriminalnog. Pritom se koriste razliiti nazivi za oznaavanja ove pojave, kao, primjerice, prijestupnitvo maloljetnika, odgojna zaputenost, drutvena neprilagoenost, asocijalnost, besprizornost, moralna posrnulost, asocijalnost, antisocijalnost, huliganstvo i sl. Pojam delinkvencije uglavnom se razgraniava na ire i ue shvaanje: Prema irem shvaanju, maloljetniku delinkvenciju ine svi oblici devijantnog ponaanja, do onih inkriminiranih u zakonodavstvu. Pored krenja krivinih i drugih pravnih normi, delinkvencija ili prijestupnitvo obuhvaa i ponaanja suprotna moralnim normama u jednom drutvu. Po uem shvaanju, pojam maloljetnike delinkvencije ili omladinskog kriminaliteta obuhvaa sva ona ponaanja maloljetnika koja su, kao i za punoljetne osobe, inkriminirana u krivinom zakonu kao krivina djela (Konstantinovi-Vili, Nikoli-Ristanovi, 2003, 178). Milana Ljubii u svojoj najnovijoj knjizi Porodica i delinkvencija (2011; igoja, ISI, Beograd) navodi vie autora (Jaovi, N. Tadi, M. Milutinovi i M. Bokovi) koji vide razliku u maloljetnikoj delinkvenciji u uem i irem smislu. Tako prof. Ljubii navodi Todorovia (1973) koji: maloljetniko prijestupnitvo vidi kao devijantno ponaanje mladih odreenog uzrasta kojim se kre legalne norme ustanova u zajednici, te moralne norme sredine. U tom smislu maloljetnika delinkvencija trebala bi obuhvatiti kriminalitet (dakle sva ona djela koja su inkriminirana pozitivnim pravom), potom prekraje mladih, koji u najopenitijem podrazumijevaju povredu propisa o javnom redu, te asocijalno ponaanje koje nije pravno, ali jest propisano moralom (Ljubii, 2011, 22). Profesorica Ljubii u svoj knjizi navodi initelje koji po Robertu Agnewu utjeu na nastanak delinkvencije. On izdvaja nekoliko faktora koji se u nekim elementima poklapaju s naima: crtama linosti, porodinim initeljima, kolom, vrnjacima te varijablama vezanim uz posao, od kojih je za prouavanje maloljetnike delinkvencije znaajno nisko radno/kolsko postignue (Ljubii, 2011, 61).

eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323 348

325

Metodoloke napomene

Rad je nastao prvenstveno analizom sadraja izvjetaja centara za socijalni rad na podruju Srbije. Uzorak su inili: socijalne anamneze, izvjetaji socijalnih radnika, opisa stanja korisnika, miljenja i prijedloga odgojnih mjera upuenih nadlenom sudu, nalaza strunog tima (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog), sudskih presuda, sociopsihopedagokih izvjetaja za maloljetnike iz kriminolokih nalaza Vaspitno-popravnog doma za maloletnike u Kruevcu u Kazneno-popravnom zavodu za maloletnike u Valjevu (270 izvjetaja zapisanih od svibnja 2008. do 2012. poklapa se s brojem proitanih sudskih presuda), ali i izjava osuenih. Osim analize sadraja, koriteni su i svakodnevni neformalni razgovori i kontakti s osuenima, ali i promatranje sa sudjelovanjem. Imali smo, dakle, jedinstvenu priliku koja se rijetko prua sociologu istraivau, usporediti izvjetaj s terena centara za socijalni rad i priu konkretnog osuenika koji je bio u naoj kancelariji i s kojim smo komunicirali. O dobivenim izvjetajima nismo im govorili, ali smo ih koristili da provjerimo koliko su iskreni prema nama. Na kraju je preostalo da se sve to uoblii i osmisli u cjelinu koja bi imala unutarnju strukturu. Odluili smo se za neformalni pristup, koristei pojedine reenice iz dostupnih dokumenata, slaui ih u svojevrsni mozaik.

Analiza sadraja2: U svojoj knjizi Socijalna istraivanja profesor Milosav Milosavljevi najprije definira socijalna istraivanja: U sreditu socijalnih istraivanja jest ovjek s razliitim aspektima svog oitovanja i u razliitim relacijama s drugim ljudima, drutvenim skupinama i zajednicama i globalnom drutvu (Milosavljevi, 2013, 15). Primijenjeno na nae istraivanje to bi bio delinkvent, koji je takoer ovjek (homo sapiens) i koji je u razliitim relacijama sa svojim roditeljima, prijateljima iz okruenja, a preko konkretnih ustanova: kola, centara za socijalni rad, sudova, zatvora - s globalnim drutvom. Da bismo to realnije doli do konkretnog pojedinca i initelja koji ga ine, od metodolokih tehnika koristili smo analizu sadraja. Ona je po nedavno preminulom sociologu Stjepanu Gredelju (1955. 2012.) odreena teorijsko-hipotetikim okvirom usmjerenim na istraivaki postupak kojim se stvara objektivna i sistematski iskustvena graa o sadraju drutvenog komuniciranja, koja omoguuje izvoenje relevantnih zakljuaka o drutvenom kontekstu u kojem se komuniciranje odvija (Gredelj, 1986, 19).

2 S. Brankovi smatra da su ciljevi analize sadraja da: 1. opie sadraj pojedinih vidova komunikacije; 2. da ga klasificira; 3. da ga dovoenjem u vezu sa socijalnim, biografskim, kulturnim i drugim obiljejima autora dokumenta, kao i onima kojima su namijenjeni. Autor knjige M. Milosavljevi smatra da je analiza sadraja karakteristina metoda u kojoj se kombiniraju kvalitativni (sadraj) i kvantitativni (uestalost pojedinih poruka, ideja, atributa ili nekih svojstava ispitivanih fenomena) pristup i u izuavanju razliitih vrsta ljudske komunikacije (Milosavljevi, 2013, 231).

326

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

Prikupljanje grae trajalo je vie od tri godine i to u razdoblju od proljea 2008. do ljeta 2011., kada smo na raspolaganju imali prispjele izvjetaje iz centara za socijalni rad (270). itajui izvjetaje primijetili smo da su kvalitetnije obraeni i napravljeni ako su iz manjih sredina nego izvjetaji iz velikih gradova, pogotovo ako se odnose na korisnika usluga kome su roditelji javne ili poznate linosti (recimo da je otac osuenog koji je pokuao izvriti ubojstvo lijenik). Zanimljivo je da u praksi zatvorski odgajatelji, pogotovo oni s velikim iskustvom i radnim staem, izbjegavaju itanje izvjetaja iz Centara. Za razliku od izvjetaja iz Centara za socijalni rad, sociopsihopedagoki izvjetaji iz Vaspitno-popravnog doma (VPD) iz Kruevca uravnoteeniji su i veoma kvalitetni. Oni su posebno znaajni jer imaju vezu s prethodnim eventualnim boravkom njihovog biveg tienika u Domovima otvorene zatite (Knjaavac, Ni i sl.). Osim pojedinih, dodue rijetkih izvjetaja iz centra, koji su neobjektivni, vei je problem to stiu sa zakanjenjem, nakon ve uinjene opservacije. I tu postoji korist za istraivaa, jer se preko naknadno pristiglih izvjetaja moe utvrditi stupanj iskrenosti osuenog prilikom odgovaranja u intervjuu prilikom izrade kriminolokog izvjetaja i utvrivanja dijagnostike.

Cilj rada je istraiti predstavlja li devijantno ponaanje samo uvod u delinkventno ponaanje, koje se, naalost, veim dijelom oblikuje i u samom svom hodu kroz institucije, koje bi po svemu trebale korigirati, a ne, kako se dogaa u praksi, pogreno kanalizirati i afirmirati. Tako u specijaliziranim dravnim ustanovama za izvrenje krivinih sankcija vidi ansu za razvoj kriminalne karijere koja poinje u VP Domu Kruevac kao osnovnoj koli, preko Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) za maloljetnike u Valjevu kao srednjoj koli kriminala, nakon ega se upisuje na kriminalne fakultete s razliitim smjerovima u KPZ-u Zabeli, Srijemskoj Mitrovici i Niu. Uz sve to treba biti realan i priznati da nai domai KP zavodi vremenom postaju svojevrsne karantene za narkomane i beskunike koji upravo sa slobode bjee u zatvore. U to smo se nedavno osobno uvjerili kada smo meu kanjenim osuenicima ugledali jednog valjevskog beskunika koji je u zatvoru nosio cipele na nogama.

Naa osnovna hipoteza u ovom radu je da se delinkvent ne raa bioloki, ve nastaje pod utjecajem sociolokih initelja, dakle, socioloki. Naime uz blagu kaznenu politiku, centre koji nemaju mehanizme da natjeraju maloljetnika na suradnju, blagonaklone sudove i zatvore, prosjean delinkvent sklon je rizinom ponaanju i recidivu (povratu). On ve ima naueno ponaanje, oblikovano kroz navedene ustanove, promiljeno ne kako bi mijenjao sebe i svoje stavove, ve kako bi ostvario neke sekundarne dobiti.


327

Rezultati istraivanja

I. Primarni initelji

U primarne initelje koji utjeu na delinkventno ponaanje ubraja se prije svih dezintegrirana porodica, potom odnosi u porodici koji su poremeeni meu svim lanovima (kako izmeu samih roditelja, tako izmeu roditelja i djece, a potom i meu djecom), nezainteresiranost roditelja (obino oeva koji rade u inozemstvu dok su majke previe emotivne i svoje sinove ne vide realno) te zdravstveni problemi, kako roditelja tako i samog delinkventa.

1.1. Dezintegrirana porodica

Dezintegriranu porodicu moemo odrediti kao porodicu u kojoj nastaju takvi poremeaji u porodinom ivotu koje karakterizira nedostatak zajednitva, to se manifestira u nedostatku suglasnosti meu lanovima u bitnim pitanjima porodinog ivota, u emocionalnoj nepovezanosti, u nedostatku uzajamne podrke i solidarnosti i nemogunosti ispunjenja bitnih porodinih ciljeva, to se manifestira u nedostatku kooperacije i u poremeenosti porodinih uloga, u pojaanim i uestalim sukobima koji se ne razrjeavaju, u poremeajima samih linosti lanova porodice (mentalni poremeaj, delinkvencija itd. (Golubovi, 1981, 219). Do dezintegracije porodice, po Zagorki Golubovi, dovode prije svega: smrt jednog suprunika ili djeteta, due odsustvo jednog suprunika iz porodice (na primjer, zbog odvojenosti mjesta rada od mjesta stanovanja), nevjerstvo, neeljena ili izvanbrana trudnoa, samoubojstvo lana porodice, razni oblici devijantnog ponaanja, duga nezaposlenost lana porodice, iznenadno osiromaenje, migracija ili izgnanstvo (Golubovi, 1981, 218). Iz izvjetaja centara za socijalni rad za koje su opisani primjeri u razdoblju od svibnja 2008. do svibnja 2011. navodimo sluaj osuenog kome su roditelji razvedeni i nalaze se u inozemstvu:Tijekom odrastanja o S. su preteno brinuli baka i djed po ocu, dok je on uglavnom rastao odvojeno od svojih roditelja. Kada je S. imao godinu dana, otac i majka otili su u inozemstvo. U meuvremenu vie, zbog meusobnih nesuglasica, ne ive zajedno, ali nisu slubeno razvedeni. Osobitost odgojnih stilova osoba koje su vodile brigu o S.-u je pretjerana liberalnost bez postavljanja bilo kakvih granica, kontrole i uvanja, s obrazloenjem da to nije potrebno jer je izuzetno dobro dijete Roditelji su svoje sudjelovanje u razvoju S.-a vie sveli na savjete koje su davali uglavnom telefonskim putem i slanje djetetu velike koliine novca, neprimjerene uzrastu; tjedno po 50 eura za deparac, a kada kupuje garderobu, naknadno su mu poslali novac po ljudima koji dolaze iz Bea. S. od svoje 13. godine vozi motor, a od 15. godine ima svoj motor koji su mu zajedniki kupili roditelji, podravajui na taj nain njegovo neprihvatljivo ponaanje, pritom znajui da nema potreban poloen

328

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

ispit o poznavanju prometnih propisa. Majka je htjela sinu ispuniti elju i kupila mu je motor u listopadu 2006. Od kupovine motora do 2007., kada je uinio krivino djelo (naletio na djevojku romske nacionalnosti i nakon toga pobjegao s mjesta nesree, a djevojka je nastradala), povremeno ga je vozio, a prilikom vonje nekoliko puta ga je zaustavljala policija, ali, po njegovim rijeima, to bi se zaustavljanje zavravalo usmenim opomenama.

Romske porodice s mnogo djece esto su optereene egzistencijalnim problemima, koji potencijalno mogu biti faktori to utjeu na devijantno i delinkventno ponaanje. To se posebno odnosi na mnogobrojne romske porodice koje ive u loim socioekonomskim i higijenskim uvjetima. Oni svoju djecu najprije ukljuuju u prosjaenje, koje kasnije prerasta u sitne krae. One vremenom prerastaju u bavljenje organiziranim kriminalom, kao to je kraa bakra koja se odvija pod platem skupljanja sekundarnih sirovina. Osim toga, jedan broj delinkvenata potjee iz migracijskih porodica koje su nakon rata izbjegle iz ratnih podruja u Hrvatskoj i Bosni ili nakon bombardiranja snaga NATO-a 1999. ili prognane s Kosova. Kod veine tih porodica dolo je do slabije integracije u novu sredinu, to je indirektno utjecalo na kriminalna djela mlaih lanova. U ostalim, neizbjeglikim porodicama kao faktori stimulativni za nastanak delinkventnog ponaanja navode se: razvod roditelja, alkoholizam oeva, neprihvaanje ouha ili maeha, smrt jednog od roditelja, uglavnom oeva, i boleljivost, odnosno prevelika emotivnost majki. U poremeenim suprunikim odnosima najveu cijenu plaaju djeca koja se odaju kriminalu ili zloupotrebi psihoaktivne supstance (PAS), odnosno, psihoaktivnih supstancija, u koje spadaju: marihuana, hai, ekstazi, spid, LSD, heroin, kokain, kao i mjeavina tableta za smirenje s alkoholom (Trodon, Ksalol, Lorozepam, Bensedin).

1.2. Odnosi u porodici

U porodicama usmjerenim na zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba vladaju disharmonini i disfunkcionalni odnosi. Po Z. Golubovi Indikatori koji signaliziraju pojavu dezintegracijskih procesa u porodici su: rascjep i stvaranje skupina u okviru porodice, emocionalna otuenost lanova jednih od drugih, zanemarivanje porodinih uloga, zaputenost djece, pojave delinkvencije i kriminala, a est pokazatelj su i mentalne bolesti lanova porodice (Golubovi, 1981, 271). Psihoanalitiari zato ukazuju na znaaj porodica za razvitak budue linosti, u smislu razvijenosti osjeaja sigurnosti, osjeaja djeteta da ga roditelji vole i da se brinu o njemu (Rot, 1989, 11415).

Nesreeni porodini odnosi roditelja N. a, grub, prgav i nasilju sklon otac, kao model za identifikaciju, uticali su na N. B.-a da tuu i nasilje prihvati kao obrazac ponaanja. U odnosima roditelja ne mogu se naslutiti konflikti koji bi eventualno utjecali ili


329

uvjetovali delinkventno ponaanje maloljetnika. Vjeruje da ga prati nesrea, to je nain razmiljanja koji je preuzet iz porodice, gdje se nekim znacima praznovjerja pridaje vanost. Otac je napustio porodicu i zasnovao novu branu zajednicu. Povjeren majci. Odnosi u porodici relativno su zadovoljavajui. Ouh je dosta strog i zahtjevan u postavljanju zadataka. Majka ima prisniji kontakt zasnovan na toleranciji i razumijevanju. Kao najei vid kanjavanja roditelji upranjavaju zabrane. Porodina tragedija negativno je utjecala na njega. Odgojna uloga roditelja u periodu rane adolescencije okrivljenog nije obavljena adekvatno, zbog estih sukoba roditelja, zlostavljanja u porodici i suicida. Porodini milje nisu karakterizirali konfliktni odnosi meu suprunicima. Njihov odnos bio je emotivno distanciran i bilo je prisutno samo formalno funkcioniranje. U odgojnom procesu majka je bila angairaniji roditelj. Otac se angairao samo po potrebi, kada se pojavi neki problem. Porodica funkcionira obezglavljeno, a majka jo uvijek preuzima ulogu organizatora porodinog ivota. Ne vidi se njena spremnost za to i ubudue. Uvjeti porodine dezorganizacije bili su jedan od generatora ranog prijestupnikog ponaanja N.-a.

Saetak: U izvjetajima dobivenim iz centara za socijalni rad uglavnom se navodi da je otac odsutan ili zbog radnih obaveza u inozemstvu ili zbog alkohola koji je glavni dezintegracijski faktor porodice, ali i utjee na nasilnitvo u porodici (tue majku pred djecom, troi nerazumno novac, stavlja joj pitolj u usta i sl.). Otac je esto u konfliktu sa sinom, pri emu dolazi do zamjene uloga, kada sin postaje roditelj ocu. Dogaa se i prihvaanje oeve figure za identifikaciju, kada se nasilje i tunjava prihvaaju kao obrazac ponaanja. Majka je preemotivna i uglavnom ima opravdanje za postupke svog sina, traei krivce u drugima (ocu, loem drutvu i sl.). Milana Ljubii navodi da je u razumijevanju etiologije maloljetnike delinkvencije od posebnog (je) znaaja strukturalni model porodinog pristupa, koji poiva na postavkama ope teorije sistema, te teoriji komunikacija. Ova mlada profesorica s Katedre za sociologiju beogradskog Filozofskog fakulteta na predmetu Socijalna patologija s Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta (BU), smatra, pozivajui se na Minushina (1974.) da porodice funkcioniraju zahvaljujui tzv. transakcijskim obrascima, koji kada se dovoljno dugo ponavljaju postaju pravila koja upuuju kada, s kim i kako stupiti u interakciju. Budui da je porodica sustav koji tei ka homeostazi, svaka promjena, bila ona razvojna ili neoekivana (recimo, odlazak djeteta na izdravanje zatvorske kazne, pr. autora . K.) predstavlja prijetnju porodinoj ravnotei.

1.3. Nezainteresiranost roditelja

Ovaj faktor jasnije emo sagledati ako poemo od pretpostavke da je porodica prva etapa, prva drutvena sredina koju dijete spoznaje, njegovo prvo drutveno iskustvo, ali takoer i prozor u svijet koji doivljava upravo kroz neposredna iskustva

330

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

porodinog ivota. (...) Kao vjebalite autoriteta ona omoguuje osobama da u njenim okvirima prakticiraju principe, ponaanja i norme koji slijede iz postojeeg ureenja porodice i svijeta (Mili, 1978, 101-102). U ovako tipskom shvaanju porodice vidimo da su roditelji, odnosno njihova nezainteresiranost za odgajanje svojih potomaka, jedan od glavnih faktora delinkvencije. U porodicama iz kojih potjeu nai osueni delinkventi imamo manifestaciju neureenih porodinih odnosa u kojima je dolo do pucanja tzv. porodinog oklopa.

Otac istie da je esto bio odsutan, jer je putovao po Europi kao voza, a o njemu se, poslije smrti majke, starala baka koja nije bila u mogunosti kontrolirati njegovo ponaanje. Otac je upoznat s problemom koji je imao, a to je da nije konzumirao opojne droge, ali da je sudjelovao u njihovoj prodaji. Sklon je antisocijalnim oblicima ponaanja, nema roditeljsku kontrolu, a ni superviziju. Nedostatak bilo koje kazne za izvrioca uvrstio ga je u uvjerenju da su tunjave doputen oblik ponaanja. Kao najmlae dijete u porodici bio je prezatien. Roditelji su u odgajanju djece bili blagi, popustljivi i tolerantni. N. se otvoreno opire roditeljima, vrlo zahtjevan kada je u pitanju novac i na pokuaje roditelja da uspostave kontrolu reagira burno, verbalno agresivno, do granice nasrtanja na njih.

1.4. Zdravstveni problemi

Roditelji delinkventa:

Zdravstveni problemi roditelja, koji obino kulminiraju smru jednog ili obaju roditelja, takoer su faktor odgojne zaputenosti koja utjee na delinkventno ponaanje. U nekim porodicama imamo hendikepiranu majku (slabovidost ili gluhonijemost) ili izgledom hendikepiranog oca (grbavost). U veini porodica oeva bolest povezana je s alkoholizmom, koji se u primitivnim sredinama ne tretira kao bolest ovisnosti koju treba lijeiti. Jedan broj oeva nalazi se na lijeenju u duevnim bolnicama, najee u Toponici kod Nia.

Otac je tijekom 2001. doivio modani udar, zbog ega je imao paraplegiju (nepokretnost) i preminuo je 2004. Majka je loeg zdravstvenog stanja, operirala je u 1995., lijei se od hipertenzije, a od prije etiri godine i od dijabetesa.

Majka je tee mentalno retardirana osoba koja je zbog intelektualnog deficita u potpunosti liena poslovne sposobnosti. Otac maloljetnika, osuivan za protuprirodni blud nad djetetom od 12 god., bio je takoer mentalno retardiran, gluhonijem i dugogodinji alkoholiar.

Bolest delinkventa: bolest samog osuenog, poput astmatinih ili epileptikih napada.


331

Sam osueni se od malena razvijao usporeno, psihofiziki razvoj je tekao usporeno, do sedme godine bila je prisutna enureza (mokrenje). Prohodao je i progovorio tek u treoj godini ivota. Kad je S. bio dijete od 10 godina pojavili su se problemi popraeni epi-napadima. Roditelji su ga lijeili u privatnim neuropsihijatrijskim ambulantama. Dvije godine bio je pod terapijom i tada nije imao epi-napada, posle toga je prekinuo terapiju i nije se vie lijeio.

Kod drugog delinkventa imamo problem s kraljenicom koju je operirao. Zbog operacije kraljenice M. je osloboen svih fizikih aktivnosti u kui i izvan nje. Usporedno s tim je zanemario kolovanje. Izvanredno se koluje u privatnoj koli. Roditelji su prema M. bili popustljivi i, kako je odrastao, sve je manje potovao njihov autoritet. U meuvremenu je M. poeo puiti, konzumirati alkohol i izlaziti iz kue kada hoe i kamo hoe. U Opinskim sudom evidentiran je 2003. zbog krivinog djela teke krae i oteenja tuih stvari. Zbog nedostatka dokaza i negiranja koje je iskazao M., postupak je obustavljen. U okruenju je M. nerijetko vien u alkoholiziranom stanju i sklon nedolinom ponaanju.

1.5. Psihiki status

Prosjean osuenik u valjevskom zavodu za maloljetnike ima dvadeset godina. Intelektualna, emotivna i socijalna zrelost su na neto nioj razini razvoja. Tei ulozi voe, dominantan, ili je submisivan u odnosu na druge osuene. Sugestivan i povodljiv. eljan dokazivanja. Ima potrebu da sebe i svoju porodicu prikae u to boljem svjetlu. Od emocija kod ovisnika dominiraju: agresija, depresivnost, nekontroliranost, stalna potreba za novim, niska plaljivost i nepovjerenje. Ovisan o PAS-u i o majci, prema kojoj gaji ambivalentan odnos. Sklon hedonistikom obrascu ponaanja. Voli novac. Nema potrebu raditi. esto mijenja poslove, jer je nezadovoljan plaom. Nije ustrajan3. Ovo potvruje i profesor Rot (1989, 17): Istraivai ukazuju i na odreene oblike odgoja koji oteavaju proces socijalizacije i formiranja pozitivne linosti. Proces socijalizacije otean je ako se djetetu doputa da ini sve to hoe, a nita mu se ne zabranjuje, tj. ako se samo manifestira ljubav prema djetetu. Takvo dijete lako postaje sebino i samoivo. Negativno djeluje i nedosljedno postupanje roditelja. Tezu o batinama iz ljubavi zastupa i psiholog Zoran Milivojevi, koji smatra da je potrebna odreena koliina fizikog kanjavanja koje primjenjuju roditelji. Tako e, naime, dijete znati i nauiti to je dobro za njegov ivot ili zdravlje. Tako je, ako dijete stavi ruicu i svoje prstie u tekuntat (utinicu za neki kuni aparat), jedina adekvatna sankcija ona po guzi, kako to ne bi

3 Ova tvrdnja temelji se na psiholokim nalazima koji se takoer biljee u radu s osuenima u Odjelu za prijam.

332

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

ponovo uinilo. Ovom svojom teorijom Z. Milovojevi izazvao je neodobravanje dijela strune javnosti u Srbiji, koja smatra da s djecom o svemu treba razgovarati4.

Tijekom ponovljenog dijagnostikog postupka djeluje nezainteresirano, nervozno (pouruje nas, jer gubi vrijeme), arogantan je i na mahove cinian. U kontaktu ostavlja utisak ekstrovertirane osobe, s kojom se lako uspostavlja komunikacija i isto tako odrava. Povodljiv. Intelektualne sposobnosti u granicama normale. Radne navike su nerazvijene i nema pravilnu orijentaciju prema radu, uenju i obrazovanju... Prividno stvara utisak da je sposoban uvaavati autoritete... Intelektualna, emotivna i socijalna zrelost su na neto nioj razini razvoja. Bioloka zrelost je u okviru uzrasta kome pripada. Tei ulozi voe... Intelektualni, moralni i estetski odgoj zapostavljeni su... Opi izgled i ponaanje su psiholoki neupadljivi. Razina intelektualnog funkcioniranja u kategoriji je ispodprosjenog. Sklon je alkoholu, ali nema znakova ovisnosti. Proao je apstinencijsku krizu, suoio se sa sobom i vlastitim ivotom i donio pozitivne odluke. Donio je odluku da ne uzima opijate i za sada apstinira. Miljenje mu je konkretno, bez elemenata apstraktnog, a panja mu je selektivna. Istie da je nervozan, da eli imati mnogo novaca, to govori o pogreno usvojenom sustavu vrijednosti; savjetovano mu je da se zajedno s roditeljima obrati neuropsihijatru pri Zavodu za mentalno zdravlje, kao i Centru za porodinu terapiju. Introvertirana je linost, niske tolerancije na frustraciju.

II. Sekundarni faktori

Materijalni status porodice, odnosno nezaposlenost roditelja, izbjegliki status porodice i nepohaanje kole, koje stvara viak slobodnog vremena, mogui su potencijalni faktori delinkvencije koji najee promoviraju antisocijalne, kriminalne oblike ponaanja kod maloljetnika. Okolnosti koje su pridonijele oblikovanju delinkventnog ponaanja i kriminalne inficiranosti kod osuenih nastale su pod utjecajem brojnih faktora, recimo, mikrosocijalne - sredina romskog naselja, koji su vremenom zbog nedostatka adekvatne drutvene kontrole postali rizini. Sve ove navedene tvrdnje dobivene su analizom sadraja centara za socijalni rad.

2.1. Materijalni status porodice

Materijalni status porodice pojavljuje se kao faktor rizika u dvije ekstremne situacije. Na jednoj strani imamo prvenstveno romsku populaciju, koja ivi u krajnje nefunkcionalnim socioekonomskim uvjetima. Na drugoj imamo osuene kojima su roditelji ispunjavali sve elje, slanjem novca i davanjem velikog deparca, kao i kupovinom automobila i motora. Rije je o roditeljima koji se nalaze na

4 http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Da-li-je-batina-iz-raja-izashla.lt.html


333

privremenom radu u inozemstvu. Nekada je to bila Njemaka, a u posljednjih deset godina sve vie naih ljudi ide na privremeni rad u Rusiju. I u jednom i u drugom sluaju zanemaren je odgoj i uoljiv je nedostatak kontrole roditelja, koji su uglavnom razdvojeni, nad djetetom. Osim navedenoga, faktor delinkventnog ponaanja, pored skitnje, moe biti i gubitak posla zbog statusa tehnolokog vika, koji dovodi do kockanja i krivinih djela pod utjecajem alkohola.

Materijalna situacija porodice nije zadovoljavajua. Porodica egzistenciju zasniva na prihodima koje ostvaruje iz MOP-a, preko Centra. D. je bio u stalnom radnom odnosu, radio na poslovima varioca, ali je kao tehnoloki viak ostao bez posla i prije izdravanja kazne. etverolana porodica ivi u jednoj prostoriji bespravno sagraenog objekta, a prije toga dugo je ivjela u naputenom autobusu

K. je odrastao u porodici koja je usvojila ergarski model ivljenja, bavei se prosjaenjem i skitnjom. To su razlozi to su A. i njegov mlai brat dovedeni u status bez adekvatnog roditeljskog staranja. Stariji brat smjeten je u odgojno-popravni dom, a najstariji brat je na izdravanju kazne zatvora. Porodica se izdrava sakupljanjem sekundarnih sirovina, ukupan socioekonomski status im je veoma lo, jer su prinueni svi zajedno ivjeti u jednoj sobi za koju plaaju stanarinu. Soba nema uvjeta za ivot.

2.2. Nezaposlenost roditelja u doba tranzicije

Na osnovi prispjelih izvjetaja Centara za socijali rad s podruja cijele Srbije moemo doi do podataka o materijalnostambenom statusu roditelja koji takoer moe utjecati na delinkvenciju najmlaih lanova, odnosno djece roditelja koji su ostali bez posla. Nerijetko se dogaa da su oba roditelja nezaposlena, da su korisnici novane pomoi Centra za socijalni rad i da su utoite nali kod jednog od ivih roditelja koji imaju redovitu mirovinu. R. M. je zbog krae bakra osuen na tri /3/ godine zatvora na osnovi l. 204 Krivinog zakonika Srbije (KZS). C. Z. je u pritvoru proveo 15 mjeseci. Na osnovi izvjetaja odjeljenja Centra za socijalni rad Palilula koji je prispio u Kazneno-popravni zavod za maloletnike u Valjevu saznajemo da je:

...potjee iz izvanbrane zajednice. Porodica je loeg materijalnog statusa. ive ispod egzistencijalnog minimuma u dvije prostorije koje su sastavljene od dasaka i blata. Spavaju na spuvama. Jedini izvor prihoda je socijalna pomo koja ne moe zadovoljiti ni osnovne potrebe porodice za ishranom. Roditelji su profesionalno neorijentirani, nezaposleni. Otac je alkoholiar i agresivan je prema ostalim lanovima porodice. Zbog svog delinkventnog ponaanja otac je esto bio u zatvoru, to dodatno oteava egzistenciju porodice. Lo je primjer djeci. Brat ima preko sto

334

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

krivinih prijava. Dok je bila u zajednici, majka je bila potpuno pasivna, bez energije i potencijala da se suprotstavi muu.

D.-u roditelji nisu zaposleni, majka je po zanimanju konfekcionar kroja, ima deset godina radnog staa, nezaposlena, otac je strojobravar, 35 godina radnog staa, nezaposlen. Izdravaju se povremenim poslovima i bakinom mirovinom. Do prije nekoliko mjeseci porodica je bila u evidenciji Centra za socijalni rad kao korisnik novane socijalne pomoi. Nisu obnovili zahtjev za dalje primanje.

Otac Z. Trenutno nezaposlen, majka Z. takoer nezaposlena, kao i brat. Baka po ocu je umirovljenica i njena redovita primanja iznose 24.000,00 din. Po navodima oca materijalni status porodice jako je lo. Otac je prije imao lokal. Lokal je prije dva mjeseca zatvoren. Porodica je optereena kreditom, a kua u kojoj ive pod hipotekom.

D.-ov otac po zanimanju je metalostrugar. Trenutno je nezaposlen, nalazi se na popisu Nacionalne slube za zapoljavanje i korisnik je novane socijalne pomoi. Ranije je radio u kombinatu koji je steajem prestao s radom i ima 17 godina staa.

Porodica . obuhvaa vie generacija i prosjene je socioekonomske razine. Porodica ivi u vlastitoj kui. Svi su nezaposleni i bez stalnog prihoda. Prihode za egzistenciju porodica ostvaruje angairanjem na porodinom imanju i od stoarstva.

Otac M. bio je zaposlen, ali je zbog psihikih oboljenja prije deset godina otiao u invalidsku mirovinu koja mjeseno iznosi 36.000,00 din. Majka je zaposlena u koli kao istaica i ima plau od 17.000,00 din. ivi s roditeljima u stanu od 20 m2, koji je u njihovu vlasnitvu. Ki se udala i ivi u Makedoniji. (teke tjelesne povrede sa smrtnim posljedicama, 3 god.)

Otac po zanimanju elektrotehniar, zaposlen na odravanju, gdje je i N. radio s njim dok je bio na slobodi. lan je upravnog Odbora jednog sportskog saveza i veoma je posveen tome. Za razliku od majke ostavlja utisak veoma temperamentne osobe, veoma je otvoren i komunikativan, psihiki ouvan i veoma posveen roditelj. G. ove godine jo uvijek nije primio ni jednu plau i nada se da e firma uskoro poeti s naplaivanjem zaostalih zarada. Po njegovim rijeima ovakva situacija dogaala se i ranije, ali nisu ovako puno kasnili s isplatama (ubojstvo u pokuaju, kazna zatvora dvije godine).

2.3. Izbjegliki status porodice

Izbjegliki status porodice potencijalno moe biti uzrok delinkventnog ponaanja najmlaih lanova porodice. Nastaje pod utjecajem tee integracije u novu sredinu, a manifestira se neprihvaanjem od strane novih kolskih prijatelja i


335

nerazumijevanjem nastavnika. U ovim porodicama postoji esto i unutranja patologija, kao to je alkoholizam oeva, to dovodi do razvoda suprunika. Kao trei faktor delinkventnog ponaanja u izbjeglikim porodicama javlja se nizak materijalni status i usamljenost djece. Jo, sada davne 1992. godine, Nenad Rudi i Vida Raki sa svojim su kolegama iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, u okviru edicije Stresovi rata, objavili istraivaki tekst Dete i porodica u izbeglitvu. On je objavljen u II. knjizi pod naslovom Deca i mladi u ratu i izbeglitvu. U jednoj od njih oni navode: Kao est opis neposrednog reagiranja djece pri dolasku u novu sredinu pojavljuju se opisi uznemirenosti, plaa, smetnje u spavanju To je period u kome je potrebno organizirati svoje postojanje u novoj sredini i u kome se jo vie i oiglednije prelamaju osnovne djeje potrebe upuene svetu koji ih okruuje Zato (naglo) prekidanje socijalnih veza ne predstavlja samo fiziki prelazak iz jedne sredine u drugu ve i prelazak iz jednog naina ivota u drugi. U istoj knjizi Dragana Lazi, Nikola Atanackovi i Svetomir Bojanin napisali su rad pod naslovom Oblici poremeaja ponaanja dece i omladine u izbeglitvu. I tu nalazimo delinkventa koji ima slinu sudbinu naem delinkventu iz izvjetaja centra za socijalni rad. Ova podudarnost govori o ozbiljnom fenomenu poremeaja ponaanja adolescenta koji se naao u novoj sredini: Dominantna potreba svih faza adolescencije jest druenje. To je potreba za drugim, s kojima bi se spajale tenje, akcije i kriali, sjedinjavali misaoni koncepti i sadraji. Govor u ovom dobu ima znaajnu ulogu. Njime se ovladava istim pojmovima. Razotkrivaju jedni drugima osnovne tenje i ostvaruju uzajamni procesi osjeaja, misli, stremljenja i volje, koja se individualizira i otima kolektivizmu i grupi. Otima se grupi koju ini porodica, drugovi u ulici i koli, gdje su linosti nivelirane opom atmosferom porodine i izvanporodine grupe Na primjer: djeak, star trinaest godina, ranije odlian uenik u svom malome mjestu u unutranjosti. Otac je bio cijenjen u mjestu. Djeak je prebjegao s majkom rodbini u drugi kraj. Ukljuen u kolu u mjestu koje ga je prihvatilo. Nije se odmah snaao. Uenici u razredu nisu mu bili simpatini, a vjerojatno ni on njima. Tata je ostao negdje u zarobljenitvu. Osjeaj nelagodnosti u koli tjerao je djeaka da povremeno pobjegne s nastave, to su radili i drugi. Njemu se kao izbjeglici neto vie pratalo, jer su se trudili da ga razumiju. Jednog dana, kada nije dao pozitivan odgovor, a uz to se neto vrpoljio i razgovarao na satu, nastavnica je kazala: Dok se ti eka po gradu i ne ui, tamo, u tvom kraju, moj sin je na ratitu i gine za tebe. Od tada djeak naputa kolu, otkriva skupinu delinkventnih adolescenata s kojima provaljuje u kioske, preprodaje ukradene cigarete, provaljuje u slastiarnice. Tako je doao do Centra za socijalni rad i susreta s nama. (Skupina autora, 1992, 51).

336

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

Peterolana porodica izbjegla je u malo mjesto nadomak Beograda. N. je najmlai lan. Umiljat, uvijek nasmijan, dobar uenik. Otac alkoholiar. Jednoga dana majka mu je priopila da je pokrenula postupak za razvod braka. Djeak to teko prihvaa. Plae. Sutradan se nije vratio iz kole. Luta gradom. Zatim se ukljuuje u delinkventnu skupinu adolescenata. Sudjeluje najprije u sitnim kraama, da bi potom bio ukljuen u provale u samoposluge iz kojih su iznosili alkohol i cigarete. Putuju vlakom i ukradene stvari prodaju putnicima. Jednog dana ga je uhvatio milicionar kako kupuje runu bombu. N. je zajedno s porodicom u tretmanu Centra za socijalni rad.

Preseljeni najprije u Kraljevo, a potom u Beogradu ive u prostoru od 40 m2; koriste zajedniku kupaonicu s ostalim lanovima Kolektivnog centra. U porodici je roeno sedmero djece. Otac je po zanimanju bravar, srani bolesnik, boluje od astme, glaukoma. Majka boluje od dijabetesa i srani je bolesnik. Jedna od sestara studira, dok najmlaa sestra, s obzirom na to da joj je tijekom bombardiranja oteen sluh, ide u srednju kolu za gluhe i nagluhe. Osueni je napustio redovito kolovanje u srednjoj elektrotehnikoj koli (zbog posjedovanja i prodaje marihuane l. 246 osuen na kaznu zatvora od 3 god.).

Saetak: Izbjeglitvo predstavlja ozbiljan rizik za razvoj socijalizacije djece i adolescenata. On se sastoji u promjeni egzistencijalnog polja, pri emu se rjeavanje problema u novonastaloj situaciji ne moe oslanjati ni na kakva ranija ivotna iskustva. Ovo se naroito odnosi na adolescente. Izloeni su doivljaju usamljenosti i odbaenosti. Usamljenost ih vodi k depresivnim oblicima ponaanja ili ukljuivanju u skupine povrnih kontakata koje nisu prilagoene ni u sredinama domaina u kojima se formiraju. Tako se dogaa da adolescenti mogu doivjeti pad svoje socijalizacije u vidu narkofilije, predelinkventnih oblika ponaanja i prvih oblika asocijalnih ponaanja. Drugi problem predstavljaju institucije socijalnog rada i kole koje nemaju organizacijske oblike rada s usamljenicima, dakle s onim adolescentima koji su primarno introvertni ili su zapali u sudepresivna raspoloenja dolaskom u izbjeglitvu (Skupina autora, 1992, 55).

2.4. Neorganizirano slobodno vrijeme

Kroz pripadnost skupini vrnjaka, prije svega u periodu adolescencije, mladi ljudi trae svoj identitet, nastoje postii osobnu autonomiju i nai uspjean put u svijet odraslih (Rot, 1989, 122). Slobodno vrijeme i nain koritenja slobodnog vremena direktna su veza s delinkventnim ponaanjem, odnosno vrenjem krivinih djela. Ono nastaje, kao to smo ve naveli, kao posljedica izbjegavanja kolskih obaveza, to stvara prostor za dokolicu i dezorganizirano i besciljno lutanje koje dovodi do druenja s problematinim vrnjacima, s kojima se poinje vriti krivino djelo.


337

Veina osuenih u djetinjstvu se poinje baviti kolektivnim sportovima (nogomet, koarka), da bi u meuvremenu prela na borilake vjetine, brzu vonju motorima i pripadnost ratobornim navijaima, a zavrila kao heroinski ovisnici. Postoje osueni koji se nisu ostvarili u sportu, ali su ostali eljni dokazivanja. Oni svoje adrenalinske tendencije zadovoljavaju kroz pripadnost militantnim navijakim skupinama. Ovu nau konstataciju donekle potvruje empirijsko istraivanje koje se bavilo nasiljem navijakih skupina u Srbiji. Autori upozoravaju da posebnu opasnost predstavlja sve vei broj maloljetnika u huliganskim skupinama, uivanje lakih droga i alkohola, upotreba hladnog oruja, najee noeva, ak i vatrenog oruja, to je rezultiralo poveanjem broja nanijetih tekih tjelesnih povreda i pojave huliganskih napada sa smrtnim posljedicama (Miloevi i Milainovi, 2011, 501).

U izvjetajima Centra, bar kada je rije o slobodnom vremenu, navodi se da:

Slobodno vrijeme provodi u drutvu vrnjaka iz naselja koji su skloni antisocijalnim oblicima ponaanja. S. je u porodici bio posluan, ali je imao previe slobodnoga vremena i roditelji nisu imali kapaciteta niti mogunosti da ga kontroliraju izvan kue. Druio se s vrnjacima koji su dolazili u sukob sa zakonom...

Najuspjeniji je bio u boksu, gdje je vie puta postizao odline rezultate, ali je, naalost, pod utjecajem asocijalnih vrnjaka napustio ovaj sport i upisao se u aktivno uivanje psihoaktivnih supstancija. Uglavnom je koristio heroin umrkavanjem, a mnogo rjee intravenozno ili na drugi nain. B. ovu drogu koristi posljednje dvije godine i ivot kao da mu se zaustavio.

III. Tercijarni - institucijski faktori

Tercijarni faktori rizika nastaju u institucijama kroz koje prolaze osueni, nakon pucanja porodinog oklopa, odnosno nedostatka odgojnih utjecaja same porodice, ponajprije zbog nezainteresiranosti samih roditelja, odnosno smanjenim odgojnim kapacitetima roditelja. U takvim porodicama roditelji se prema svojoj deci pogreno postavljaju kao prijatelji, to automatski dokida i ukida ulogu roditelja. Kao problem se esto spominje razliitost stilova u odgoju u istoj porodici. Tako majka moe biti popustljiva prema sinu, dok je otac strog i krut. Postoje sluajevi gdje su oba roditelja popustljiva ili stroga. Sve to govori da porodica nema unutarnje kapacitete da se suoi s vrlo tekim zadatkom kao to je odgovarajui odgoj djece. On, uz znanje, podrazumijeva ogromno strpljenje, ljubav, ali i izgradnju uzajamnog povjerenja svih lanova.

338

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

3.1. Prekid redovitog kolovanja

Prva institucija, poslije porodice, koja reagira na delinkventno ponaanje je kola. kola je u svojim zahtjevima orijentirana, po pravilu, prema uenicima srednjih sposobnosti. Zato ona vri u izvjesnoj mjeri negativan utjecaj i na one s niim, kao i one s najvie razvijenim sposobnostima. kola je naroito teka za uenike s posebnim osobnim problemima (...) I izrazito bistri uenici ne dobivaju dovoljno poticaja u tradicionalnoj koli (...) za uspjeh djeteta u koli veoma je vaan odnos roditelja prema koli (Rot, 1989, 120).

Veina osuenika naputa svoje redovito kolovanje, to svakako stvara velik prostor za dokolicu, skitnju i druenje s problematinim vrnjacima, to opet dovodi do vrenja krivinih djela. U prekidu redovitog kolovanja uoena su dva krizna perioda. U osnovnoj koli to je obino esti razred, koji se najee ponavlja ili tijekom kojeg uenici bivaju izbaeni iz kole zbog neopravdanih izostanaka, sukoba s drugim acima i nastavnicima. Drugi krizni period javlja se polaskom u prvi razred srednje kole, gdje najvei broj osuenika prekida dalje kolovanje, uz pokuaje upisa u drugu kolu ili pokuaje izvanrednog kolovanja. Osim problema sa kolom, oni imaju problem i s drugim uenicima, ali i s nastavnicima s kojima ulaze i u fizike sukobe. Jedino oni koji imaju podrku u porodici uspijevaju izgurati srednju kolu, i to uglavnom do treeg razreda, rjee do etvrtog. Vrlo mali broj osuenih nastavlja dalje kolovanje na fakultetu ili vioj koli. Oni to pokuavaju tijekom izdravanja kazne, vie da bi se dokopali izvanzavodskih pogodnosti (izlasci u grad ili odlasci kui) nego to stvarno imaju potrebu stei diplomu. Praksa je pokazala i da upis u srednju kolu ide teko, te da veina osuenika sporijim tempom zavrava izvanredno kolovanje. U zatvoru formalno stjeu tzv. majstorsko pismo, a neformalno, vizu za ulazak u kriminalne krugove kao ispravni momci.

Primjeri:

a. Sukob s nastavnicom u estom razredu osnovne kole koja je navodno pala niz stepenice, zbog ega je izbaen iz kole, kao i izbjegavanje suradnje s Centrom prilikom provoenja odgojne mjere pojaanog nadzora; govori nam da se u poetku rane adolescencije eksponirao kao devijant, a kasnije, nakon izvrenja veeg broja krivinih djela, kao i prekraja iz podruja Zakona o javnom redu i miru, kao delinkvent prema kome je bilo potrebno poduzeti i primijeniti odgojnu mjeru trajnijeg karaktera...

b. Zavrio je osnovnu kolu, dalje kolovanje nije nastavio jer nije volio uiti, a tome su dosta pridonijele nestimulativne porodine prilike. Na vrijeme je ukljuen u osnovni odgojno-obrazovni proces, gdje je u niim razredima postizao vrlo dobar


339

uspjeh, potom dobar. U osmom razredu upuen je na polaganje razrednog ispita zbog velikog broja neopravdanih izostanaka. Nakon polaganja razrednog ispita okonao je osnovno obrazovanje, ali nije bio motiviran da nastavi dalje kolovanje i profesionalno osposobljavanje. Vrijeme je provodio neorganizirano, bez obaveza i zaduenja, druio se s djeacima problematinog ponaanja.

3.2. Centri za socijalni rad (CSR)

CSR pojavljuje se kao ustanova s iskljuivom nadlenou u odnosu na djecu (do 14 godina) i kao jedna znaajna karika u lancu drutvenih institucija koje se bave krivino odgovornim maloljetnicima izvriteljima krivinih djela (14 do 18 godina, a uzimaju sudjelovanje i u postupku prema mlaim punoljetnim osobama (do 23 godine, pr. autor . K.) u postupnoj zatiti punoljetnih). Bilo o kojoj vrsti programa da je rije (programima spreavanja nastajanja prijestupnikog ponaanja ili programa za spreavanje recidiva) djelatnost ovih ustanova, grubo uzevi, moe se podijeliti u nekoliko faza: 1. otkrivanje; 2. dijagnostika (s izborom i programiranjem tretmana); 3. tretman u uem smislu i 4. postretmanski postupak (Staki, 1977, 375). Nakon kole nastupaju Centri za socijalni rad koji evidentiraju, pomau i predlau sudovima odgojne mjere, poevi od pojaanih nadzora (roditelja, staratelja) do zavodskih mjera (upuivanja u domove otvorenog i zatvorenog tipa). Postajui punoljetnima delinkventi se briu iz evidencije Centra, to podrazumijeva institucijsko i sistemsko podravanje problematinog ponaanja, jer samo brisanje iz evidencije ne podrazumijeva i da e osueni prestati s krivinim djelima. U mnogim situacijama kada su se prema delinkventu provodile mjere pojaanog nadzora organa starateljstva (PNOS), pojaanog nadzora roditelja (PNOR) na prijedlog Centra, izreene odgojne mjere, pa i upuenja u VPD Kruevac, nisu imale uinak, ve su, tovie, utjecale da se delinkventno ponaanje vre uoblii. To je uoeno posebno kod osuenih delinkvenata koji su proli domove Zavod za vaspitanje mladei u Knjaevcu, Zavod za vaspitanje omladine u Niu, tzv. Bodarevac, ili Vasu Staji u Beogradu.

Kako se u praksi provode odgojne mjere i koliko one utjeu na delinkventa? Navodimo sluaj osuenog koji je odbio suradnju sa strunom slubom Centra, koji govori zapravo o tome da oni sami po sebi nemaju teinu, da ih korisnici usluga ne doivljavaju ozbiljno. Zbog delinkventnog ponaanja sud je prema F.-u izrekao odgojnu mjeru pojaanog nadzora, za ije izvrenje je bio nadlean Centar. Mi smo poduzeli sve mjere zatite tada maloljetnog F.-a. Imali smo korektnu i zadovoljavajuu suradnju s njegovim roditeljima, ali ne i iskrenu suradnju s F.-om koji nas je pokuavao obmanjivati. U poetku, za vrijeme trajanja pojaanog nadzora, uspio je napraviti pozitivne pomake u svom ponaanju i zapoeti socijalizaciju izvan miljea neformalne skupine kojoj je pripadao i koja mu je

340

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

omoguavala pogrenu identifikaciju. Ubrzo je odustao od obrasca i naina drutveno prihvatljivog ponaanja i u nekoliko navrata recidivirao bez elje za nastavkom suradnje s ovim Centrom.

Provoenje odgojne mjere bilo je oteano jer se N. nije odazivao pozivima. Opet mu se izrie ukor, da bi nastavio s vrenjem krivinih djela, ali budui da je postao punoljetan, vie se ne nalazi u evidenciji CSR-a. Okruni sud u N.-u je zbog krivinog djela krae izrekao odgojnu mjeru pojaanog nadzora od strane organa starateljstva....

Budui da se povukao u miran ivot (supruga mu je kupila kuu) i stekao punoljetnost, Centar je predloio obustavu, a Okruni sud je donio rjeenje o obustavi. Nakon toga izvanbrana supruga alila se da ju je pod pritiskom i prijetnjom natjerao da proda kuu i da je dolo do raskida izvanbrane zajednice. Poslije toga je promijenio adresu i zasnovao novu izvanbranu zajednicu. Od supruge i suca saznajemo da je imao prijavu da se drogira.

Centar s 18 godina prestaje biti nadlean za mnoge koji su do tada vrili krivina djela, poevi od granice krivine odgovornosti, koja u Srbiji poinje s etrnaest godina. U mnogim situacijama kada su se prema osuenom provodile mjere PNOSA, PNORA na prijedlog Centra, izreene odgojne mjere, pa i upuenje u VPD, nisu imale uinka.

3.3. Sudovi - primjeri iz prakse

N. se u evidenciji Centra pojavljivao vie puta. Kao maloljetniku, Centar je Opinskom sudu u kao i opinskom organu za prekraje predlagao odgojne mjere ukora i pojaanog nadzora roditelja (vonja bez dozvole i kraa dijelova s traktora). U kasnijim prekrajima maloljetnik je sudjelovao s braom i ocem. Zbog serije krivinih djela kraa, u pet sluajeva Centar je predloio pojaan nadzor organa starateljstva (kraa i preprodaja ugljena). Takoer, Opinskom sudu ovaj Centar je zbog ponovne krae predloio pojaan nadzor organa starateljstva. Nakon toga ni od jednog suda nismo dobili presudu, osim suca za prekraje koji je dostavio rjeenje ukor.

Gotovo u kontinuitetu nastavlja s vrenjem krivinih djela, pa mu je sud izrekao odgojnu mjeru pojaanog nadzora organa starateljstva, koju nije bilo mogue realizirati, jer maloljetnik nije prihvatio suradnju s Centrom, nije se odazivao na pozive, o emu je u vie navrata obavjetavan sud. Na zakazane sjednice suda, radi kontrole odgojne mjere, nije dolazio.


341

Opinski sud izrekao je odgojnu mjeru pojaanog nadzora od strane roditelja, koja nije izvrena na adekvatan nain jer F. nije suraivao s ovim Centrom. Struni tim za rad s djecom i omladinom s poremeajima u ponaanju miljenja je da Opinski sud izmijeni odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu, s obzirom na nesveobuhvatnost primjene mjera resocijalizacije u uvjetima otvorenog tipa. Predlaemo da se prema maloljetnom A. izrekne odgojna mjera upuivanja u VPD u Kruevcu, gdje bi se u kontroliranim uvjetima, uz osiguranje konstantnog nadzora nad maloljetnikom, moglo utjecati na korigiranje njegovih navika, oblika ponaanja i ukupnu resocijalizaciju. Smatramo da ga treba izdvojiti iz negativnog socijalnog okruenja i izrei mu odgojnu mjeru upuivanja u VPD.

Predlaemo sudu izricanje mjere pojaanog nadzora organa starateljstva. Kada je struni tim Centra shodno interesima maloljetnika predloio primjenu odgojne mjere pojaanog nadzora od strane roditelja, organ starateljstva nije dobio povratnu informaciju da je ovu mjeru izrekao Opinski sud, te realizacija mjere od strane Centra nije provedena. Odgojna mjera nije prevenirala recidive u smislu vrenja prijestupnikih djela. Najuinkovitija zatita postigla bi se njegovim izdvajanjem iz prirodne sredine upuivanjem u VPD.

Radei kao zatvorski odgajatelj i imajui priliku da kao sociolog itam sudske presude, mogao sam doi do nekoliko zakljuaka. Najprije smo uoili da za isto krivino djelo sudovi iz razliitih gradova izriu razliite visine zatvorskih kazni. Pogotovu kada su u pitanju krvni delikti sa smrtnim posljedicama, kao i krivina djela razbojnitva u kojima su osueni koristili oruje. Na sudu se navodi da su se umjesto pravih pitolja koristile replike, to je teko dokazati. Dogaalo se da se uz posredovanje dobrog odvjetnika krivino djelo sa smrtnim posljedicama preformulira u teke tjelesne povrede sa smrtnim posljedicama, koje povlai manju kaznu. Takoer je primijeeno da se razliite kazne izriu za krivina djela iz prometa u kojima je bilo smrtnih posljedica. Zabiljeen je sluaj da je osuenom izreena minimalna kazna iako je izvrio krivino djelo u kojem je pregazio rtvu. On je bio u alkoholiziranom stanju i pobjegao je s mjesta nesree. Njegovi roditelji rade u inozemstvu, a rtva je bila Romkinja, bez roditelja. Takoer se dogaalo da zbog posjedovanja jedne bombe osueni dobije godinu dana zatvora. Istovremeno se dogaalo da poznata linost u ijem je stanu pronaen arsenal oruja dobije uvjetnu kaznu. I ma koliko se mislilo da e nanogice rijeiti problem nepravednih izricanja kazni zatvora, stjee se utisak da one koriste poznatim linostima. Osnovni problem alternativnih mjera je u tome to nisu transparentne. Nanogice su pokazale i svoju manjkavost, jer se moe dogoditi da onaj koji se nalazi pod elektronikim nadzorom moe vriti teko krivino djelo, kao to je, recimo, preprodaja narkotika. Tome pridonosi centralizirana kontrola iz Beograda, jer ona samo podrazumijeva kontrolu

342

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

kretanja osuenog, a ne i njegovih svakodnevnih aktivnosti. Sudovi su takoer nedosljedni u odreivanju onoga kome e se dopustiti uvjetni otpust, odnosno promijeniti uvjeti koji se odnose na ostatak kazne. Tako se esto dogaa da sud ne uzme u obzir to to osueni koristi izvanzavodske pogodnosti, a preformulira ostatak kazne onome koji je u zatvorenom dijelu, i ne izlazi iz ustanove. U Srbiji osueni imaju pravo pisati molbu sudu za uvjetni otpust nakon dvije treine izdrane kazne. Miljenje o ponaanju osuenog pie struni tim, to u praksi podrazumijeva odgajatelja. Sud ini pogreku to u rjeenju koje ita osueni navodi struno miljenje odgajatelja, koje esto ima elemenata koji nisu za itanje osuenom.

3.4. Pritvor

Svi navedeni primjeri govore u prilog injenici da na kraju, kada se iscrpe sve institucijski mehanizmi koji sankcioniraju delinkventa putem neke odgojne mjere, ostaju sami roditelji s problematinim djetetom koje u nekim situacijama moe biti agresivno i prema roditeljima. Kao odgajatelj uoio sam primjer maloljetnika koji je razbijao stvari i svoje boksake trofeje po kui jer mu roditelji nisu ispunili elju kupovinom tenisica. Divljanje je zavreno pritvaranjem, to je prva stepenica k zatvoru.

Pritvor je bio dramatini pokuaj da se s ovim ponaanjem prekine. Od majke saznajemo da je posljednjih godinu dana proveo u KPZ-, zbog neplaenih novanih kazni u povodu raznih krivinih djela. Nakon raspisane potjernice, na dan izdrane kazne u KPZ-u, proveden je u KPZ za maloletnike u Valjevo. inio krivina djela da nabavi sredstva za kupovinu narkotika: Bio je uhapen i nalazio se 16 dana u istranom zatvoru gdje se fiziki oistio od droge i od tada je vie ne uzima.

Pritvor takoer moe dovesti do kriminalne infekcije kod delinkventa, pogotovo ako se zna da su deprivacije mnogo vie izraenije kod pritvorenih, koji su smjeteni u kolektivne prostorije koje se zakljuavaju, nego osuenih osoba. Tako, za razliku od osuenih, pritvorene osobe imaju ogranienu slobodu kretanja, telefoniranja, a izvanzavodske pogodnosti im ne pripadaju. Oni se takoer vrlo rijetko radno angairaju. U slinoj situaciji se nalaze i osueni na prekrajne kazne, koje slino izdravaju kaznu kao pritvorene osobe. Zanimljivo je da meu pritvorenim osobama postoje osueni i na preko pet stotina dana. Prekrajno osuena osoba nalazi se takoer u teoj poziciji od osuenog jer ne postoji mogunost pisanja mobe za uvjetni otpust. Prekrajne kazne mogu se jedino platiti. I pritvorene osobe i osobe u prekraju zbog dugog boravka u istranim zatvorima podlijeu kriminalnoj infekciji i nelegitimnim djelima, kao to je koritenje mobilnih telefona ili koritenje psihoaktivnih supstancija, odnosno droga, prije svega heroina. Boravak u pritvoru i


343

prekrajne kazne najtee padaju ljudima sa sela koji su nauili raditi. Takoer, meu prekrajno kanjenima primijeena je jo jedna neloginost s obzirom na sud. Naime, na osnovi ZOBS-a (Zakon o bezbednosti saobraaja), voza u alkoholiziranom stanju bez vozake dozvole moe dobiti 60 dana zatvora, dok osueni kanjen za prekraj na osnovi Zakona o javnom redu i miru za jedan udarac akom ili pljusku koju je nanio susjedu u svai moe dobiti maksimalno desetak dana.

3.5. Zatvori

Po dolasku ili privoenju osuenog na izdravanje kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora nadlenim centrima alju se dopisi za dobivanje socijalne ekspertize ili anamneze. U veini sluajeva centri alju izvjetaje. Oteavajue okolnosti su situacije kada osueni nije pronaen na odreenoj adresi:

Nismo u mogunosti da vam dostavimo traenu ekspertizu za imenovanog jer se porodica J. ne nalazi na navedenoj adresi. Ako ste u mogunosti da od osuenog saznate tonu adresu na kojoj ivi njegova porodica ili srodnici, molimo Vas da nas izvijestite, kako bismo s njima uspostavili kontakt.

Takoer, postoje situacije kada roditelji na terenu ne ele obaviti razgovor s radnicima iz Centra ili se i nakon izlaska na teren ne dobije podatak gdje je porodica otila.

Nakon isticanja odgojne mjere ouh je obavijestio Centar da je punoljetni S. ponovo u krivinom postupku, jer je recidivirao. O novom djelu od slubenih organa nismo dobili nikakvu informaciju, niti traenje da se obrauje. Terenskom posjetom navedene adrese utvrdili smo da se porodica osuenog odselila izvan B. Susjedima je adresa nepoznata.

Ali postoje situacije kada sami centri ne ele poslati izvjetaj, posebno kada su u pitanju, primjerice, skinhedsi, vehabije ili pripadnici ratobornih navijakih skupina, traei opravdanje u nejasnim zahtjevima, odnosno proceduri.

Primjer: U vezi s Vaim predmetom pod brojem ....., s prebivalitem u ... na adresi ..., koji se nalazi na izdravanju zatvora u Vaem zavodu, moemo Vas obavijestiti da istog nismo po zahtjevu Suda obraivali u Centru za socijalni rad S. Ne moemo Vam dostaviti primjerak nalaza. U postupku obrade morate biti jasni to smatrate pod socijalnom ekspertizom: anamnezu ili vjetaenje, s kojim ciljem trebamo dati podatke i na koji period ivota se odnosi Va zahtjev.

Saetak: Neadekvatna komunikacija s centrima za socijalni rad dovodi do toga da se sluaj osuenog ne sagledava realno, tako da se, dolazei do slike o konkretnom osuenom na posredan nain preko izvjetaja centara za socijalni rad, sudskih

344

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

presuda ili izvjetaja iz popravnih domova u kojima je prethodno boravio, ne dobiva realna slika. esto se dogaa da osuena osoba ostavlja utisak estokog momka koji pui skupe cigarete i nosi skupe tenisice u zatvoru, a da potjee iz porodice koja ivi na rubu egzistencije. Do realne slike moe se jedino doi ako se odgajatelj kojim sluajem nae na terenu, bez ikakvih posrednika. To se u praksi dogaa vrlo rijetko. Tako se nama dogodilo da do takvog saznanja doemo tek kad smo osuenog odveli na sahranu ocu, koji je bio razveden. Tek poslije sahrane, kada smo otili u stan osuenog, shvatili smo da njegova majka i sestra ive kao podstanari u stanu koji nema kupaonicu, ve koriste vanjski zahod. Majka je radila teke sezonske poljoprivredne poslove i slala sinu pakete. U zatvoru je osueni ostavljao utisak da potie iz materijalno imune porodice, to u realnom ivotu nije sluaj.

IV. Ustanove kao initelji delinkvencije

Tercijarni faktori rizika nastaju u institucijama kroz koje prolaze osueni, nakon nedostatnih odgojnih utjecaja same porodice, prvenstveno nezainteresiranosti samih roditelja. Prva institucija koja poslije porodice reagira na delinkventno ponaanje je kola. Nakon kole nastupaju Centri, koji evidentiraju, pomau i predlau sudovima odgojne mjere, poevi od pojaanih nadzora (roditelja, staratelja) do zavodskih mjera (upuivanja u domove otvorenog i zatvorenog tipa). Poznato je da vei broj tienika u VPD-u u Kruevcu kalkulira s mjerom upuenja, koja traje od est mjeseci do pet godina, i koju oni zovu gumi kazna. Veina njih tijekom boravka u VPD-u Kruevac napravi svjesno krivino djelo, obino krau, za koju dobije kaznu zatvora do jedne godine, ime praktino ubijaju dvije muhe jednim udarcem. Najprije rjeavaju sam problem vremenski nedefinirane mjere koja moe trajati i do pet godina. S druge strane, prijevremeno dolaze u KPZ Valjevo, kao srednju kolu kriminala, koja im je prolazna stanica do kriminalnih fakulteta u Zabeli, Niu ili Srijemskoj Mitrovici.Ovu nau konstataciju potkrepljuje i dr. Milan kuli, profesor s Pravnog fakulteta u Srbiji, koji radi na nacrtu novog Zakona o maloljetnicima: U kriminalistikotaktikom smislu treba istaknuti da drutvena reakcija koja slijedi u odnosu na prvobitno delinkventno ponaanje, u sluaju kada se ogleda u institucionaliziranju maloljetnog delinkventa, moe dovesti, to se u praksi ee zapaa, ne do njegovog popravljanja, ak i do uobliavanja njihovog delinkventnog statusa, kroz utjecaj koji vre iskusni delinkventi u ustanovama, kada dolazi ne samo do izraajnih kriminalnih infekcija, ve se takve interakcije izraavaju i kroz usavravanje delinkventa poetnika, koji razvija nove kriminalne tehnike, upoznaje se s novim nainom djelovanja, zbog ega se ponekad ustanove u kojima se izvravaju krivine sankcije pejorativno ciniki uz naglaen defetizam u odnosu na mogunost ostvarivanja zakonom proklamirane svrhe izricanja i izvrenja


345

krivinih sankcija, nazivaju kolama kriminala ili mjestima gdje se odravaju seminari kriminala (kuli, 2003, 39).

V. Zakljuak

itajui 270 izvjetaja centara za socijalni rad iz veine gradova Srbije, od Subotice, preko Novog Sada, Beograda, Nia do Vranja, doli smo do zakljuaka koji obuhvaaju delinkvente s vie aspekata, tako to najvie panje poklanjaju njihovim porodicama, interpersonalnim odnosima izmeu lanova porodice, slobodnom vremenu delinkvenata, tijeku kolovanja, ali i izvrenim krivinim djelima (uglavnom imovinskog karaktera, kao to su krae i teke krae) za koje su izricane odgojne mjere, koje u velikom broju sluaja nisu imale uinka. Zanimljivo je izdvojiti bive tienike koji su boravili u VPD-u Kruevac, od osuenih koji su bili samo na evidenciji Centara. Postoji i jedna kategorija osuenih koja je poinila teka krivina djela, ali koja se ne nalazi u evidenciji Centra za socijalni rad niti je boravila u VPD-u Kruevac.Zato je osnovni cilj ovog rada istaknuti prije svega faktore koji imaju presudni znaaj za nastajanje delinkvencije. Mi ih nismo unaprijed odredili, ve su se oni sami po sebi nametnuli i iskristalizirali kroz svakodnevno iitavanje navedene dokumentacije.

Odsustvo adekvatne roditeljske kontrole (naputanje jednog od roditelja, smrt jednog ili obaju roditelja), odnosno porodice i prekid redovitog kolovanja (najee poetak prve godine srednje kole), koji su doveli do ogromne koliine slobodnog vremena glavni su uzronici delinkvencije. Smatra se da se socijalizacija prosjenog delinkventa odvijala uz realne probleme, kao to je pogrean izbor drutva, lo uzor za identifikaciju i potreba za dokazivanjem u skupini, obino na pogrean nain (kao to je, recimo, pripadnost skupini militantnih navijaa). Sve to dovodi do izvrenja krivinog djela, najee imovinskog karaktera. Zbog krae sud na prijedlog centra izrie najee odgojnu mjeru ukora, pa PNOS, PNOR. Obino se dogaa da odgojne mjere nemaju uinka, odnosno da su iscrpljene realne mogunosti za izricanje odgojnih mjera u otvorenoj sredini. Nakon toga devijanti nastavljaju s teim krivinim djelima, posjedovanjem droge, nasilnikim ponaanjem, razbojnikim kraama, to sve moe kulminirati ubojstvom. Pokazalo se da su u nekim situacijama prilikom izricanja odgojne mjere (najee mjere, upuenje u VPD, sudovi u odnosu na Centre superiorniji, koji donose odgojne mjere koje se ne provode i nemaju pravog uinka, kao to je ukor, PNOR ili PNOS, to samo dodatno potie maloljetnike u vrenju krivinih djela. Primjetno je da postoji oteana komunikacija izmeu Centara i Sudova, koji sporo ili uope ne reagiraju na prijedloge Centara za izricanje odgojnih mjera, koje ionako imaju slab uinak. U situacijama primjene zavodskih mjera, struni tim Centra kao najteu

346

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

sankciju moe predloiti upuivanje u VPD u Kruevcu. Za tea krivina djela, kao to su ubojstva, strune slube predlau KPZ Valjevo za maloljetnike, nakon ve izvrenog krivinog djela, to je samo formalnost.

Po procjeni osuenog viestrukog povratnika koji je imao hod kroz ustanove, poevi od VPD-a u Kruevcu, pa do KPZ-a za maloljetnike u Valjevu, a vie puta se vraao u Zabelu od deset osuenih maloljetnika, prema izdranoj kazni: pet njih (ili 50 %) ostaje u kriminalu, trojica se kolebaju (30 %), dok se samo dvojica vraaju normalnom ivotu (20 %), zasnivaju porodice i nalaze legalan posao. Da bi se rijeio problem recidivizma potrebno je izvriti korjenitu reformu svih domaih institucija, poevi od obrazovnog sustava - kola, preko centara za socijalni rad - socijalne zatite, te potom sudova i zatvora pravosua. U takvom, novom ambijentu, porodica bi bila rastereena velikog tereta, rjeavanja problema delinkvencije za koji nema niti kapaciteta, pa ni kompetencije.

U Srbiji se ponovo povelo pitanje ovog Zakona o maloljetnicima i granice krivine odgovornosti koja iznosi etrnaest godina. Novinarka asopisa Politika Katarina orevi u tekstu Zloini krivino neodgovorne dece bavi se problematikom maloljetnike delinkvencije. Njen sugovornik, direktor Zavoda za vaspitanje dece i omladine u Beogradu, Dragan Rolovi, kae da zabrinjava injenica da su djeca ispod 14 godina nekada pljakala kioske i deparila putnike u autobusu, a danas kategoriju krivino neodgovorne djece popunjavaju oni koji ine teka razbojnitva s upotrebom sile, a nekad i pod prijetnjom orujem. Na pitanje kakav je porodini profil ove djece na sugovornik odgovara da su to uglavnom djeaci iz socijalno ugroenih porodica u kojima caruje porodina patologija i materijalna oskudica. Ipak, Rolovi smatra da ne treba sputati granicu krivine odgovornosti, ve se treba vie baviti prevencijom i razvojem programa koji ne podrazumijevaju izdvajanje ove djece iz porodice. Sputanjem granice njihove odgovornosti pred zakonom samo se poveava broj maloljetnika u ustanovama, smatra on. Zbog toga se ponekad ini da je sustav socijalne zatite nemoan rijeiti problem maliana koji su krivino neodgovorni. Mi smo tada osmislili program intenzivnog tretmana (PIT) krivino neodgovorne djece, koji je 2004. i 2005. godine financirao Fond za socijalne inovacije i postigao izvanredan uspjeh. O tome ilustrativno svjedoi podatak da od 39 djece koja su prola kroz taj program u dvije godine nijedno vie nije poinilo nijedno krivino djelo i sva su ukljuena u obrazovni sustav. ak 65 % ove djece vraeno je u svoje bioloke porodice, a ostali su smjeteni u hraniteljske porodice. Nijedno dijete nije smjeteno u ustanovu socijalne zatite. Treba imati na umu da ta djeca nisu imala ni higijenske ni radne navike, gotovo nikakve veze s porodicom i kolom i nikakva moralna naela. Za vrijeme trajanja PIT-a svako dijete je imalo svog terapeuta i nad njima je bio provoen dvadesetetverosatni struni rad pria


347

Rolovi. S obzirom na to da je ovaj program u meuvremenu ostao bez sredstava, strunjaci zavoda za odgoj djece i omladine morali su smanjiti broj djece i terapeuta zbog toga je uspostavljena suradnja s Institutom za mentalno zdravlje u Beogradu i povean broj volontera. Konaan rezultat ovog programa glasi da je od 2004. godine do danas, od 207 djece, njih 187 trajno sklonjeno s ulice i nisu vie uli u sustav socijalne zatite, a sedam se jo nalazi na tretmanu. Dragan Rolovi sa zadovoljstvom dodaje da je u srpnju odran sastanak s predstavnicima policije i Ministarstva za rad, zapoljavanje, boraka i socijalna pitanja koji su prepoznali potrebu da se PIT ponovo aktivira u punom intenzitetu5.

LITERATURA

1. orevi, Katarina. Zloini krivino neodgovorne djece, http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zlocini-krivicno-neodgovorne-dece.lt.html

2. Flandern, anLuj. 1988. Raanje moderne porodice, Anelka Mili (ur.), Beograd, Zavod za udbenike 3. Golubovi, Zagorka. 1981. Porodica kao ljudska zajednica. Zagreb, Naprijed4. Gredelj, Stjepan. 1986. Istraivakoizdavaki centar SSO Srbije, Beograd 5. Horvati, eljko. 1994. Elementarna kriminologija. Zagreb, kolska knjiga.6. Ignjatovi, ore. 2007. Delinkvencija. U: Socioloki leksikon, priredili

Aljoa Mimica i Marija Bogdanovi, 701. Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva.7. Kosti, Milan. 2008. Nepoznati. Beograd, Slubeni glasnik.8. Konstantinovi-Vili, Slobodanka i Nikoli-Ristanovi, Vesna. 2003. Kriminologija. Ni, Centar za

publikaciju Pravnog fakulteta u Niu.9. Koen, Albert. 2006. Potkultura delikvenata. U: Kriminalistiko naslee, ore Ignjatovi, Beograd,

Slubeni glasnik.10. Krivini zakonik, Slubeni glasnik RS, 88/2005 i 107/2005.11. Ljubii, Milana. 2011. Porodica i delinkvencija. igoja i Institut za socioloko istraivanje FF u Beogradu12. Mili, Anelka. 1978. Klase i porodica. Beograd, Radnika tampa13. Milivojevi, Zoran. Da li je batina iz raja izala, http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Da-li-je-batina-

iz-raja-izashla.lt.html14. Milosavljevi, Milan. 2013. Socijalna istraivanja. Slubeni glasnik I Fondacija Solidarnost Srbije,

Beograd15. Miloevi, Goran i Milainovi, Sran. 2011. Nasilje navijakih grupa u Srbiji i kriminalitet maloletnika.

U: Teme, str. 501, Ni.16. Rot, Nikola. 1989. Osnovi socijalne psihologije. Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva.17. Skupina autora (S. Bojanin, V. Ipanovi, V. Raki, N. Rudi, D. Lazi, N. Atanackovi, G. ivkovi, D.

Mitrovi, I. Popov, V. Vlajkovi i V. Krsti). 1992. Institut za mentalno zdravlje, Beograd

5 http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zlocini-krivicno-neodgovorne-dece.lt.html

348

JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014

18. Staki, ura. 1977. Uloga centra za socijalni rad u prevenciji prestupnitva mladih. U: Zbornik Defektolokog fakulteta Univerziteta u Beogradu, str. 375, Beograd, Defektoloki fakultet.

19. kuli, Milan. 2003. Maloletnici kao uinioci i kao rtve krivinih dela. Beograd, Dosije.20. Zakon o izvrenju krivinih sankcija. Slubeni glasnik RS, 85/2005 i 72/2009.

Pravilnik o tretmanu, programu postupanja, razvrstavanju i naknadnom razvrstavanju osuenih lica (Na osnovi lana 63. st. 7 Zakona o izvrenju krivinih sankcija). Slubeni glasnik RS, 85/05 i 72/09. 2005.

Zeljko Krstic

Contributing factors to the juvenile delinquent behaviorABSTRACT

This paper considers the factors that influence delinquent behavior. Attention is paid to the family, as the primary cause, as well as to the juvenile delinquents with their own psychological and social characteristics. There are also secondary factors: school and leisure time, exile, financial status of the family, the health condition of the juvenile delinquent and his or her parents. Finally, the factors that also influence delinquent behavior and its structuring are a number of public institutions: social work centers, juvenile courts, prisons. Our desire is to prove whether the above mentioned institutions have the capacity and mechanisms to mitigate the problem of delinquent behavior and to prevent their recurrence.

Keywords: juvenile delinquency, parents, educational styles, schools, leisure, financial status of the family, health problems, exile, social work centers, juvenile courts, prisons, recidivism, Serbia

Documents

Činitelji delinkventnog ponašanja - Krstic