Čitanje Ton ča Petrasova Marovi ć - ?· Budu ćnost je Europa u Marovi ću, Shakespeare, Kafka, Satre,…

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • 1

    SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET

    ODSJEK ZA KROATISTIKU

    Marija Bubi

    itanje Tona Petrasova Marovia

    DIPLOMSKI RAD

    MENTOR: dr.sc. Julijana Matanovi

    Zagreb, lipanj 2013.

  • 2

    SADRAJ:

    UVOD.................................................................................................................................3

    1. Pjesnik u zagrljaju Mediterana (biografija).....................................................................5

    2. Petrasov suprotiva zaboravu............................................................................................7

    3. Dramski opus...................................................................................................................9

    3.1. isti zimski prostor.....................................................................................................12

    3.2. Biti il vladati...pitanje je sad.......................................................................................14

    3.3. Maroviev dramski stih...............................................................................................20

    4. Roman za koji nema ni straha ni srama..........................................................................22

    Zakljuak............................................................................................................................27

    Literatura............28

  • 3

    UVOD

    Marovi ostaje teak pjesnik.1

    Zapoeti istraivanje reenicom Marovi ostaje teak pjesnik, ne izgleda, priznajem,

    obeavajue. Odmah na poetku sam se sloila s profesorom Mladenom Machiedom,

    priznatim profesorom talijanske knjievnosti, teoretiarem, kojem je Toni Petrasov Marovi

    ponekad neitak, ba kao i meni. Voljela sam to je profesorica Matanovi upravo o

    Maroviu razgovarala sa svojim nekadanjim studentskim kolegom Delimirom Reickim.

    Pomislila sam, ako me njegova poezija podsjea na apstraktne pjesme Reickog koje smo

    itali na predavanjima profesora Vladimira Bitija, pa kako u o tom autoru napisati cijeli

    diplomski rad.

    Unato svim prvotnim nerazumijevanjima i sumnjama, oduevila sam se..

    Mislim da je Marovi pisao slobodno, da ga je na prvu tee razumjeti. Takoer elim istaknuti

    da unato tome svatko moe pronai neto za sebe itajui njegov arolik opus. Ni kritika nije

    odustala od itanja ovoga knjievnika, pa zahvaljujui njihovoj strunosti i manje razumljivi

    tekstovi bivaju osvijeljeni i itki.

    Za Tona Petrasova Marovia je vaan zaviaj, knjievna djela je iznjedrio na osnovu mjesta

    i vremena kojem pripada. U svoje djelo je inkorporirao ivotno i osobno iskustvo, tradiciju i

    budunost. Ostajanje u rodnom mjestu smatram vanim detaljem jer ga ne bi sudbina

    Sustipana pogodila jednakim intezitetom da je s vrnjacima otiao u metropolu. Bolest kao

    dio njegove osobe protee se cijelim opusom, borba za ivot, smrt. Pod tradicijom mislim na

    grko rimsku kulturu na kojoj se grad Split rodio 304. godine i nastavio rasti, Bibliju,

    Marulia. Budunost je Europa u Maroviu, Shakespeare, Kafka, Satre, teatar apsurda,

    Ujevi.

    Interpretacija e se realizirati kroz sedam poglavlja. U prvom naslovljenom Pjesnik u

    zagrljaju Mediterana (biografija) dat u iru biografsku i bibliografsku biljeku. Jasno mi je

    da je ona u jednom dijelu optereenje same interpretacije, ali inim to zbog toga to je

    predmet moga rada pisac izvan popisa literature i lektire.

    1 Machiedo, Mladen, Okomica onkraj Mista (Spomen na Tona Petrasova Marovia), Knjievno djelo Tona Petrasova Marovia, Zbornik radova, Knjievni krug Split, 1997.

  • 4

    Na njegov pjesniki rad osvrnut u se samo ukratko potujui upute svoje mentorice, a opet

    ne zanemarujui ono to Marovia upravo najbolje predstavlja u simbolino naslovljenom

    poglavlju Petrasov suprotiva zaboravu. Nadalje u analizirati njegovih pet dramskih djela

    (Golubovi i djeaci, Obrazina, Zimski prostor, Antigona, kraljica u Tebi i Temistoklo).

    Posebna poglavlja isti zimski prostor i Biti il vladati...pitanje je sad, o dramama Zimski

    prostor, te Antigona, kraljica u Tebi izdvojena su jer ova dva djela ostavljaju mogunost

    kazaline izvedbe. Vidjet emo u nastavku da mladenaka djela zbog strukture nije mogue

    uprizoriti na sceni.

    Nadovezujui se na poeziju i dramski opus primjereno je dotaknuti se i Marovievog stiha.

    Dio diplomskoga rada Roman za koji nema ni straha ni srama posveen je autorovom

    posljednjem romanu Sram i strah ije objavljivanje nije doivio.

    Toni je esto isticao da je najvie svjetla dobivao od Marulieve i Vidovieve svijee.

    Batinski sloj je najdublje poznavao. Naalost, da danas pitate srednjokolce, pa i njihove

    profesore tko je bio Petrasov, ne bi znali. To je teka napravda prema zaslunima, a uskoro

    nee znati ni za Vesnu Parun i Juru Katelana. Naalost, mlai ga narataji manje poznaju,

    ali to je danas sudbina mnogih naih umjetnika., zakljuio je Jaka Fiamengo.2

    Je li istinita Fiamengova tvrdnja, tek treba doznati. Svakako je zanimljivo da pisca ije djelo

    kritika uistinu hvali nisam do pisanja diplomskog rada nikada itala, da na fakulteta nema

    predavanja o njegovoj Antigoni. Kritiki dijalog o Maroviu postoji, ja namjeravam nastaviti

    razgovarati. Iako je Toni Petrasov Marovi ostao u Provinciji zbog fatalnosti vremena, ne

    znai da njegova knjievnost nije pola korak dalje.

    2 http://www.dugirat.com/kultura/136-poezija/14380-petrasov-suprotiva-zaboravu-v15-14380

  • 5

    1. Pjesnik u zagrljaju Mediterana (biografija)

    Toni Petrasov Marovi roen je 29. listopada 1934. u Mravincima, podno Mosora,

    odakle se vidi svekolika splitska okolica, od Poljica do Trogira, te srednjodalmatinski otoci

    Bra, Hvar, olta i iovo. kolovao se u rodnom mjestu i Splitu gdje stalno ivi. Osnovnu

    kolu zavrava u rodnom mjestu, a Klasinu gimnaziju i Pedagoku akademiju u Splitu. Za

    vrijeme Drugog svjetskog rata, u samoigri, ozlijedio se runom granatom, kasnije je vie puta

    ozbiljno pobolijevao to je ostavilo veliki utjecaj na njegov knjievni potpis.3 Petras je

    nadimak knjievnikovog djeda Petra, iju je izvedenicu Petrasov, knjievnik dodao uz svoje

    ime i prezime.

    Pisao je poeziju, kratke prie, drame, kritike, objavljivao u asopisima Mogunosti i Krugovi.

    Prve je pjesme poeo objavljivati u omladinskim asopisima i to u splitskom Vidiku i

    zagrebakom Poletu. Najvei dio svoga radnoga vijeka proveo je kao urednik za kulturu na

    RTV Zagreb RTV centar Split, takoer je bio urednikom u splitskom Logosu i u

    Mogunostima.

    Marovi je prvi hrvatski pjesnik koji je objavio haiku pjesme. Godine 1961. u knjievnom

    asopisu Mogunosti br. 6, tiskano mu je 13 haiku pjesama iz neobjavljene zbirke 101 haiku.

    Djelovao je u razdoblju krugovaa i razlogovaca, ali nije pripadao nijednoj knjievnoj

    grupaciji.

    Preminuo je u Dioklecijanovom gradu 22. travnja 1991. poslije dugogodinje borbe s opakom

    boleu na dan (sluajnost ili...) kad je Maruli 1501. godine zavrio svoju Juditu. Pokopan je

    na mjesnom groblju u Mravincima. Za njim je ostao pozamaan knjievni opus, od kojeg je

    jedan dio razasut po asopisima, opus koji kako vrijeme odmie svrstava Tona Petrasova

    Marovia u sam vrh suvremene hrvatske knjievnosti kao jednoga od njezinih nezaobilaznih

    imena.

    Tijekom ivota objelodanio je knjige: Knjiga vode (pjesme i poeme) 1956.,

    Asfaltirano nebo (tri poeme) 1958., Rije u zemlji (poema koju je pjesnik tiskao u vlastitoj

    nakladi) 1963., Putanje (poema) 1967., Ciklus o cilju (pjesme) 1968., Ljudski kusur (roman)

    1969., Premjetanja (pjesme i poeme) 1972., a triba govorit (pjesme za djecu) 1975.,

    Hembra (poema) 1976., Eros i Anter (pjesniko-grafika mapa sa slikarom Matkom

    Trebotiem) 1976., Demokritov kruh (kratke prie i drama Zimski prostor koja je izvedena

    1975.) 1978., Suprotiva (izabrane pjesme i poeme) 1981., Antigona, kraljica u Tebi (drama,

    izvedena 1981.) 1981., Lastavica od 1000 ljeta (roman) 1982., Temistoklo (drama) 1984., 3 Ovu turu crticu o piscu nalazimo u njegovoj drugoj pjesnikoj zbirci Knjiga vode.

  • 6

    Osamnica (pjesme) 1984., Isolamento (izbor iz poezije na talijanskom jeziku) 1986., Moi ne

    govoriti (pjesme) 1988., Smokva koju je Isus prokleo (pjesme) 1989., Oe na (pjesme s

    grafikama Ivana Lackovia Croate) 1990., te posthumno Job u bolnici (pjesme) 1992.,

    Odabrana djela I i II (pjesme i proza) 1992. i Sram i strah (roman) 2011.

    Njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. s hrvatskog jezika na poljski prevela

    poljska knjievnica i prevoditeljica ucja Danielewska.

    Knjievni krug Split je na prijedlog Mirka Tomasovia odao poast preminulom pjesniku

    znanstvenim skupom Knjievno djelo Tona Petrasova Marovia odranim 2. listopada 1996.

    godine. Tom znanstvenom monografskom obradbom okupljeni strunjaci nastojali su

    obuhvatiti sve grane Toneva opusa. Budui da je veim dijelom kritiki istraivana njegova

    poezija, ovo je bila prilika da se ukae na vieslojne vrijednosti knjievnog djela Marovia.

    itajui zbornik osjetila sam oduevljenje reenicama ili moda bolje rei mislima koje su

    autori izdvojili i na taj me nain upoznali sa svijetom skrivenim iza rijei Tona Petrasova

    Marovia. Nekad treba