mr.sc. Zlatko KOMERI»KI, dipl.ing. Mijo MAROVI∆, dipl.ing ...godina su bile znaËajne. Te su promjene obuhvatile prijelaz iz druπtvenog u privatno vlasniπtvo te prijelaz iz centralizirane

994/2002

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.

»lan HEP Grupe

mr.sc. Zlatko KOMERI»KI, dipl.ing.Mijo MAROVI∆, dipl.ing.Dragutin BAVOLJAK, dipl.ing.

RAZVITAK TOPLINARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJod 2000. do 2025. godine (MASTER PLAN) ..................................... 100 - 107

Dragutin BAVOLJAK, dipl.ing.

GAJNICE SPOJENE NA EL-TO ......................................................................... 108 - 109

Robert VUK, dipl.ing.

INDIVIDUALNO MJERENJE U NOVIM OBJEKTIMAKOJI SE PRIKLJU»UJU NA CTS GRADA ZAGREBA ........................ 110 - 114


1004/2002 »lan HEP Grupe

CILJ

Osnovni ciljevi izrade Master plana su:• Analiza i prosudba poslovanja toplinskedjelatnosti u Republici Hrvatskoj, kaozasebnog pravnog subjekta u vlasniπtvu

RAZVITAK TOPLINARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJod 2000. do 2025. godine (MASTER PLAN)

mr.sc. Zlatko KOMERI»KI, dipl.ing.Mijo MAROVI∆, dipl.ing.Dragutin BAVOLJAK, dipl.ing.

PolitiËke i ekonomske promjene u Hrvatskoj u posljednjih desetgodina su bile znaËajne. Te su promjene obuhvatile prijelaz iz

druπtvenog u privatno vlasniπtvo te prijelaz iz centralizirane privrede utræiπnu privredu. Tim prijelazom energetska djelatnost posebiceproizvodnje elektriËne energije i topline je suoËena sa mnogimdilemama. U osnovi se to reflektiralo na odreene kontradikcije

izmeu generalnih (opÊih) i globalnih ciljeva u privatizaciji i integriranjau svjetsko i europsko energetsko træiπte, kao i teænje za postizanje(ispunjenje) razvoja.Hrvatskoj je neophodno potreban investicijski

kapital. Toplinarstvo je u Republici Hrvatskoj u sliËnom poloæaju kao iostale mreæno omeene energije (elektriËna energija i prirodni plin).Veliki dio infrastrukture za proizvodnju, transport i distribuciju vrele

vode i tehnoloπke pare je star. Velika je potreba za njihovomrevitalizacijom ili zamjenom, a potrebna je i bolja organizacija,

kontrola i proizvodnja. Zbog toga Êe u narednom razdoblju glavni ciljtoplinarstva u Republici Hrvatskoj biti efikasna opskrba toplinom nanaËin koji se moæe odræati na realistiËnim ali socijalno prihvatljivim

cijenama topline te promicanja energetske efikasnosti.

Hrvatske elektroprivrede, s naglaskom namoguÊnost uspjeπnog poslovanja i ostva-renja profita.• Utvrivanje optimalnog razvoja konzumatoplinske djelatnosti na podruËju Repu-blike Hrvatske, sa stanoviπta ekonomskeisplativosti proizvodnje, prijenosa i distri-bucije toplinske energije. Pri tome u ana-lize je potrebno ukljuËiti planove razvojagradskih srediπta glede usklaivanjarazvoja toplinske djelatnosti i plinifikacije.• Priprema investicijskog plana revitali-zacije i rekonstrukcije postojeÊih objekatai postrojenja, te plana izgradnje novihobjekata. Pri planiranju, treba πto viπeukljuËiti mjere efikasnijeg i racionalnijegkoriπtenja toplinske energije kako udomaÊinstvima tako i industriji. Glavni ciljrevitalizacije i rekonstrukcije je ispitivanjemoguÊih poboljπanja usluge centraliziraneopskrbe toplinom u Zagrebu, Osijeku.• Osvrt na razvoj toplinske djelatnosti gle-de utjecaja na okoliπ.

Opseg analiza obuhvaÊen ovom stu-dijom prikazan je na il. 1, a bazira se nanovoj organizacijskoj shemi toplinarstva.

POVIJEST TOPLINARSTVA

Centralizirani toplinski sustav i opskrbaparom u Hrvatskoj ima dugu tradiciju,posebno u gradu Zagrebu. Prvi vrelovodu Zagrebu, izgraen je i puπten u pogon1954. godine, spajajuÊi toplanu EL-TO itvornicu “Rade KonËar”. Prvi parovod,izgraen je 1958. godine takoer od to-plane EL-TO do novog plivaliπta “Mla-dost”. NajveÊi razvoj CTS-a dogodio se uperiodu od 1962. do 1970. godine, kadasu izgraeni novi kogeneracijski blokovi uobje toplane, praÊeni velikim proπirenjemvrelovodne i parne mreæe.

Centralizirani toplinski sustav u Osijeku,poËeo je s radom 1963. godine kada suse kao izvori topline koristili parni kotlovi.Danas je glavni toplinski izvor u Osijeku ko-generacijski blok 45 MW elektriËne snage.

TOPLINARSTVO DANAS

Grad Zagreb

U gradu Zagreb æivjelo je 1991 godine706 770 stanovnika u 252 903 stanova.Od tog broja oko 92 000 stanova se grijalovrelom vodom iz CTS-a odnosno iz CTSse grijalo oko 255 900 stanovnika πtoiznosi oko 36% stanovnika (stanova) gra-

Ilustracija 1Opseg analiza obuhvaÊen studijom

glavna crpna stanica glavna crpna stanica glavna crpna stanica

EL-TO Zagreb TE-TO Zagreb TE-TO Osijek

kontrolni centar

VRELOVODNA MREÆA U ZAGREBU I OSIJEKU

PARNA MREÆA U ZAGREBU I OSIJEKU

posebne toplane

toplinske stanice:

• izmjenjivaËi topline• mjerenje topline

• kotlovi za pripremu PTV

mjerenje potroπnje pare

instalacije u zgradama:

• radijatori• cijevi itd.

procesna tehnologija

O

PS

E

G

S

T

U

D

I

J

E


1014/2002»lan HEP Grupe

da Zagreba. Grijanje se provodilo iz topla-na EL-TO i TE-TO te Posebnih toplana.Ukupna toplinska snaga konzuma iznosioko 929 MW (EL-TO 300; TE-TO 475; PT154). U strukturi grijanog prostora graan-stvo sudjeluje sa 74,3% (stanovi 91,7%;socijalne ustanove 8,3%), a poslovniprostor s 25,7%.

Kako je veÊ navedeno starost posto-jeÊeg vrelovodnog sustava je velika.Neki dijelovi stari su i preko tridesetgodina (vidi il. 2. i 3.) tako da je njegovaefikasnost ispod efikasnosti takovihsustava u razvijenim dræavama zapada.ProsjeËni gubitak vrelovodnog sustavakoji se sastoji od gubitaka hlaenjem(hlaenje vrele vode zbog oπteÊeneizolacije) i gubitaka vrele vode zbogistjecanja iz cjevovoda (stare ravecijevi) je oko 11%, a sustava Posebnihtoplana oko 12,5%.

ProsjeËni gubici vode u vrelovoduprikljuËenom na TE-TO su oko 50 m3/h uzimskom periodu i 30 m3/h u ljetnomperiodu, a u vrelovodu prikljuËenom naEL-TO su 17 m3/sat u zimskom periodu i10 m3/sat u ljetnom periodu.

Pored gubitaka topline veliki troπak zatoplinski sustav su tzv. hitne intervencijena vrelovodnoj mreæi u svrhu otklanjanjaposljedica puknuÊa cjevovoda. Ti troπkovisu se u zadnjih nekoliko godina prosjeËnokretali na nivou od 1 500 000 do2 000 000 EUR.

Pored vrelovodnih iz toplana se op-skrbljuju i parni potroπaËi. VeÊinom su toindustrijski odnosno tehnoloπki potroπaËi.Samo je oko 10% potroπaËa graanstvo(stanovi i socijalne ustanove). Ukupna to-plinska snaga parnih potroπaËa u 1998.godini iznosila je oko 290 t/h (EL-TO 164;TE-TO 126).

Efikasnost postojeÊeg parnog su-stava u 1998. je relativno niska, aposljedica je pada parnog konzuma irada mreæe u nepovoljnim uvjetima.Gubici parnog sustava toplane EL-TO suoko 19%, a sustava toplane TE-TO oko24%. Osnovni tehniËki podaci dani su utablici 1.

Grad Osijek

Toplinarstvo grada Osijeka zagrijavadanas oko 11 665 od ukupno 38 190stanova ili oko 25 % ukupnog stambenogfonda grada Osijeka. Ukupna toplinskasnaga konzuma iznosi oko 146,4 MW (TE-TO 138,1; BK 8,3).

Kao i u Zagrebu starost postojeÊegvrelovodnog sustava je velika. I ovdje suneki dijelovi stari preko trideset godina(vidi il. 4). Efikasnost osjeËkog sustava jeniæa od zagrebaËkog i prosjeËni gubiciiznose oko 14,4%.

ProsjeËni gubici vode u vrelovodnomsustavu Osijeka niæi su nego kod Zagrebai iznose oko 100 m3/dan.

Pored vrelovodnih iz toplnskog susta-va se opskrbljuju i parni potroπaËi. I ovdjesu to veÊinom industrijski odnosno tehno-loπki potroπaËi. Ukupna toplinska snagaparnih potroπaËa u 1998. godini iznosilaje oko 65,7 MW.

Efikasnost postojeÊeg parnog sustavau 1998. je vrlo niska. Gubici iznose 30%do 40%.

Osnovni tehniËki podaci vrelovodnogi parnog sustava Osijeka su:

Ilustracija 3Struktura odvojaka ikorisniËkih prikljuËakavrelovodne mreæeToplinskihmreæa po nazivnompromjeru [mm] istarosti [god]

12000

130/70

21

9

235

broj

1.

2.

3.

vrelovodni sustav

1.1

1.2

1.3

1.4

1.5

1.6

parni sustav

2.1

2.2

2.3

2.4

2.5

2.6

broj toplinskih stanica, ukupno

3.1

3.2

3.3

vrst cjevovoda

metoda polaganja cijevi

duljina mreæe

max. promjer cjevovoda

volumen mreæe

temperaturni reæim

vrst cjevovoda

metoda polaganja cijevi

duljina mreæe

max. promjer cjevovoda

tlak pare

temperatura pare

direktne

indirektne

kompakt

jedinica

km

mm

m3

°C

km

mm

bar

°C

-

-

-

-

stavka

2-cjevni sa TS

kanalno, predizolirane cijevi

171,7

850

1-cijevni

kanalno, nadzemno

600

1727

417

968

342

TE-TO EL-TO PT

2-cjevni sa TS

kanalno

20,8

300

1600

110/70 i 90/70

-

-

-

-

-

-

296

96

200

-

8000

130/70

22,2

17

250

Tablica 1Osnovni tehniËki podacivrelovodnog i parnogsustava vezanih natoplane EL-TO i TE-TOte Posebnih toplana

Ilustracija 2Struktura magistralnihdionica vrelovodnemreæe Toplinskih mreæapo nazivnom promjeru[mm] i starosti [god]

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

200 225 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 750 800 850

NO, mm

dulji

na d

ioni

ca, m

0-10

10-15

15-20

20-25

25-30

30-35

dulji

na d

ioni

ca, m

0-10

10-15

15-20

20-25

25-30

30-35

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

15 20 25 32 40 50 65 80 100 125 150 175NO, mm

• vrelovodna mreæa:- duljina vrelovodne mreæe: 39,7 (38,3 +1,4) km- max. promjer cjevovoda VM: 550 mm- volumen vrelovodne mreæe: 4025 (4000+ 25) m3

- broj toplinskih stanica: 526- direktne: 468; indirektne: 58• parna mreæa:- duljina parne mreæe: 11,8 km- max. promjer cjevovoda: 400 mm- parametri pare:- tlak: 12 bar- temperatura: 250 °C



ZAKLJU»AK ANALIZEPOSTOJE∆EG STANJA

Grad Zagreb

Vrelovodna mreæaGubici topline i vrele vode kao i

troπkovi odræavanja vrelovodne mreæe suprevisoki. Glavni uzrok tome je loπe stanjecjevovoda i toplinske izolacije. Stoga trebarevitalizirati vrelovod da se smanje gubicii troπkovi, a ujedno poveÊa pouzdanostopskrbe toplinom.

Parna mreæaKao i kod vrelovodne mreæe, gubici

topline i kondenzata u parnoj mreæi suprevisoki i to mnogo viπi nego u vrelovodu.Glavni razlog tome je loπe stanje paro-vodne mreæe, posebice toplinske izolacije.Osim toga, skupo je odræavati u radu ova-ko veliku parovodnu mreæu. Intencija gra-da je da svu industriju koja intenzivnokoristi industrijsku paru premjesti vangrada. Stoga treba parovodnu mreæu uZagrebu supstituirati vrelovodnom mre-æom. Grijanje prostora parom se zamje-njuje grijanjem vrelom vodom. U sluËaju

Toplinske staniceHidrauliËki problemi i gubici topline su

glavni razlozi za zamjenom i revitalizacijomtoplinskih stanica. Direktne toplinske sta-nice se zamjenjuju s novim kompaktnimtoplinskih stanicama. I ovdje je kao i uZagrebu osnovni cilj zamjene i revitalizacijepoboljπanje efikasnosti, mjerenja i regu-lacije predaje topline potroπaËima.

RAZVOJ KONZUMA

Pod toplinskim konzumom podrazu-mijeva se suma zakupljenih toplinskih sna-ga potroπaËa. Projekcija razvoja toplin-skog konzuma u principu se temelji naanalizi dosadaπnjeg razvoja i planskih do-kumenata razvoja pojedinog grada (PUPi GUP).

Grad Zagreb

Osnovne karakteristike dosadaπnjegrazvoja vrelovodnog konzuma grada od1960. do 2000. godine su:• prosjeËni ukupni porast: 9,2%• porast u periodu 1965 - 1990: 11,7%• porast u periodu iza 1990: 1,8%

Osnovna karakteristika dosadaπnjegrazvoja parnog toplinskog konzuma je po-rast konzuma do 1985., a iza toga stagna-cija i pad konzuma.

Projekcija razvoja vrelovodnog toplin-skog konzuma temeljit Êe se na kompa-raciji dvije procjene. Prema prvoj, procjenatoplinskog konzuma zasniva se na pro-stornom razvoju grada definiranih PP-omi GUP-om grada. Na osnovu ta dvaosnovna planska dokumenta grada pro-cijenjene su povrπine stanovanja, za-jedniËkih i poslovnih sadræaja koje seplaniraju izgraditi u pojedinim kazetamagrada do 2025. godine. PoznajuÊi spe-cifiËne pokazatelje potreba za grijanjemprostora procijenjen je razvoj toplinskogkonzuma. Za usporedbu i kontrolu prveprocjene koristit Êe se dvije aproksimiranefunkcije dosadaπnjeg razvoja toplinskogkonzuma. Prva je funkcija ovisnosti raz-voja toplinskog konzuma i porasta ukup-nog broja stanovnika. Druga je funkcijaovisnosti razvoja toplinskog konzuma iporasta broja stanova.

Kod industrijskih potroπaËa (parni) kaometoda rada usvojena je metoda intervjuareferentnog broja potroπaËa. Na osnovuintervjua procijenit Êe se razvoj konzumareferentne skupine potroπaËa. Prema po-naπanju referentne skupine procijenit Êese konzum i ostalih ne intervjuiranih po-troπaËa. Za referentnu skupinu potroπaËaizabrani su potroπaËi Ëija zakupljena sna-ga predstavlja oko 75 % ukupnog to-plinskog (parnog) konzuma.

U svrhu usporedbe i izbora naËinaopskrbe toplinom pojedinih kaseta grada(vrela voda ili plin) koriπtena je metodaekvivalentnih godiπnjih troπkova opskrbe.Na osnovu analize gustoÊe toplinskog

Ilustracija 6Razvoj parnog

konzuma u Zagrebu

Ilustracija 4Struktura vrelovodne

mreæe Pogona Osijek ponazivnom promjeru [mm]

i starosti [godine]

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

32-150 200 250 300 350 400 550NO, mm

Dulji

na d

ioni

ca, [

m]

starost, godine

0-3 3-7 7-13 13-17

17-23 23-27 27-33 33-37

Ilustracija 5Razvoj ukupnog

vrelovodnogkonzuma u Zagrebu

optimistiËna

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

800,0

900,0

1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025godine

vrel

ovod

ni k

onzu

m, M

W

TE-TO

EL-TO

optimistiËna

oËekivana

oËekivana

optimistiËna

godine

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

180,0

200,0

220,0

1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025

parn

i kon

zum

, MW

TE-TO

EL-TO

optimistiËna

oËekivana

oËekivana

potrebe mogu se izgraditi mali parnikotlovi za proizvodnju industrijske pare.

Toplinske staniceGubici topline i vode te hidrauliËki

gubici u toplinskih stanicama su razlozi zanjihovu zamjenu i revitalizaciju. Direktnetoplinske stanice imaju prioritet pri za-mjeni. Osnovni cilj zamjene i revitalizacijeje poboljπanje efikasnosti, mjerenja i re-gulacije predaje topline potroπaËima.

Grad Osijek

Vrelovodna mreæaKao i u Zagrebu, gubici topline i vode

u vrelovodnoj mreæi su previsoki. Glavniuzrok je opet loπe stanje cjevovoda i to-plinske izolacije. Iz tog razloga je potrebnarevitalizacija vrelovodne mreæe.

Parna mreæaGubici topline i kondenzata u parnoj

mreæi su i ovdje mnogo veÊi nego u vre-lovodu. Glavni uzrok je loπe stanje parnemreæe. U buduÊnosti se planira zamjenado 30% parne mreæe sa vrelovodnommreæom za grijanje.



konzuma i ekvivalentnih godiπnjih troπko-va, a s obzirom na prosjeËan broj zgradana uvjetnoj kaseti, kao graniËna vrijednostrazgraniËenja izmeu opskrbe plinom icentralizirane opskrbe usvojena je gu-stoÊa od 40 MW/km2, pa su prema tome:• kazete sa gustoÊom konzuma veÊomod 40 MW/km2 povoljnije za opskrbu izCTS-a• kazete sa gustoÊom konzuma manjom od40 MW/km2 povoljnije za opskrbu plinom.

Pri projekciji razvoja vrelovodnog kon-zuma, prema iskustvima zapadnoeurop-skih zemalja, u obzir se uzela oËekivanasupstitucija parnog ogrjevnog konzumavrelovodnim. Supstitucija parnog kon-zuma oËekuje se za oko 15 do 20 godina.U projekciju razvoja ukljuËen je, takoer idio kozuma Posebnih toplana koji se pri-kljuËuje na CTS (naselje Gajnice oko 30 MWi FerenËica oko 18,2 MW), kao i oËekivanosmanjenje toplinske snage zbog boljeizolacije postojeÊih grijanih objekata (0,5%u 2015.g., 1,5% u 2020.g. i 2,5% u 2025.g.)

Opisanim metodama procijenjen jerazvoj vrelovodnog i parnog konzumaCTS grada u dvije varijante oËekivanoj ioptimistiËkoj. Rezultat procjene vidljiv jena il. 5 i 6.

Grad Osijek

ProsjeËni porast vrelovodnog konzu-ma u razdoblju od 1965. do 2000. godineiznosio je 6,5%. U periodu 1978 - 1998.prirast je iznosio 4,7%, u periodu 1988 -1998. 1,6% dok je u periodu 1993 - 1998.iznosio samo 1,5%. Iz navedenih poda-taka vidljiv je pad prosjeËnog prirastatoplinskog konzuma. Porast parnog (in-dustrijskog) konzuma ima sliËni trendrasta kao i vrelovodni konzum. Tako uukupnom promatranom razdoblju oniznosi 3,6%, dok u periodu 1978 - 1998.iznosi 2,8%. U periodu 1988 - 1998.dolazi do pada konzuma za oko 2,1%, au periodu 1993 - 1998. konzum je pri-bliæno konstantan.

Kako se postojeÊi planovi (Generalni iProstorni) grada trebaju revidirati i pri-lagoditi stanju nakon Domovinskog rata,procjena buduÊeg razvoja toplinskog kon-zuma Osijeka temeljit Êe se na osnovustopa prijaπnjeg rasta uvaæavajuÊi novonastalo stanje.

Razvoj vrelovodnog toplinskog konzu-ma toplane TE-TO za stanovanje, za-jedniËke i poslovne sadræaje pretpostav-ljen ja na osnovu dosadaπnjeg razvoja(zadnjih 10 godina) u tri scenarija sa sto-pama rasta: 1%, 1,25% i 1,75%. Porastkonzuma prema navedenim scenarijimarazvoja dan je na il. 7.

Kao i kod vrelovodnog konzuma, a uskladu s oËekivanim oporavkom privredeOsijeka na predratne veliËine do 2010.odnosno 2015. godine pretpostavljene sustope rasta od 1,5% i 2,0%. Nakon 2010.

odnosno 2015. godine oËekuje se dje-lomiËna supstitucija parnog konzuma vre-lovodnim. Supstitucija bi obuhvatilaukupno oko 25 MW parnog konzuma, aprovela bi se u periodu od 15 godina.Razvoj parnog konzuma prema navede-nim stopama rasta i supstitucije parnogkonzuma prikazan je na il 8.

REVITALIZACIJA, ZAMJENA,PLAN INVESTICIJA

Temeljem zakljuËaka analize posto-jeÊeg stanja mreæa i opreme toplinskihstanica priπlo se definiranju opsega idinamike revitalizacije ili zamjene odnosnoplana investicija za cijelo razdoblje od 25godina. Pri tome prvih πest godina jedetaljno razraeno na osnovu projektne itenderske dokumentacije.

Glavni kriteriji za revitalizaciju vrelo-vodne mreæe su:a) Ocjena stanja mreæe (cijevi, toplinskaizolacija i zaporna armatura) koja je pro-vedena od strane struËnjaka iz toplinskihsustava.b) Preostali tehniËki radni vijek dionica(starost dionica) koji se za kanalno po-loæene cijevi procjenjuje na 35 do 40godina.

S obzirom na praksu u zapadnoeurop-skim zemljama, revitalizacija vrelovodnemreæe provest Êe se zamjenom kanalnopoloæenih cjevovoda s novim predizolira-nim cjevovodima.

U prvih 6 godina, investicije su odre-ene na temelju prvog kriterija revitali-zacije. Ostale dionice zamjenjuju se premadrugom kriteriju (starosti dionica).Kriteriji za revitalizaciju toplinskih stanica su:

Ilustracija 8Parni konzumu Osijeku

Ilustracija 7Vrelovodni konzumu Osijeku

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025

vrel

ovod

ni k

onzu

m, M

W

porast 1,75 %porast 1,25%

porast 1%

godine

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0pa

rni k

onzu

m, M

J/s

optimistiËki

realistiËki

1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025godine

a) PostojeÊe toplinske stanice direktnogtipa, koje uzrokuju hidrauliËke probleme,potrebno je rekonstruirati u novi indirektniKompakt tip.b) U toplinskim stanicama indirektnog idirektnog tipa, a koje nisu rekonstruiraneu indirektne stara regulacijska i mjernaoprema zamijenjuje se prije ostale opremec) Preostala oprema zamjenjuje se premastarosti

Revitalizacija kotlovnica planirana je uskladu sa slijedeÊa dva kriterija:a) Stari i istroπeni kotlovi i plamenici, tre-baju se zamijeniti prije ostale opreme.b) Ostala oprema treba se zamijeniti pre-ma starosti.

U prvih 6 godina zamjenjuju se svi starii istroπeni kotlovi i plamenici, dok se uslijedeÊem periodu od 19 godina revita-lizacija provodi prema starosti kotlovnica.

Investicije u novu izgradnju odreenesu na planiranom porastu vrelovodnogkonzuma i cijene nove K500PTV stanice,te potreba modernizacije toplinskih susta-va kao πto su dispeËerski centar, pre-pumpne stanice i sliËno, te izgradnje zaprikljuËenje potroπaËa posebnih toplana iliblok kotlovnica na CTS.

Plan investicija za revitalizaciju, za-mjenu i novu izgradnju (razina cijena1.6.2000.) za grad Zagreb prikazan je utablici 2., a Osijek u tablici 3.

EKONOMSKA VALORIZACIJAINVESTICIJSKIH ULAGANJA

Osnovni ekonomskii financijski parametri

Pri ekonomskoj valorizaciji investi-cijskih ulaganja koriπtena je Cost benefit



vljenog trenda porasta svih gubitaka zasluËaj da se ne ide u revitalizaciju i oËe-kivanih poboljπanja odnosno smanjenjagubitaka nakon revitalizacije.

Svi dobici projekta izraËunati su poseb-no za πestogodiπnji program (prva tranπakredita), a posebno za vrijeme cjelokupnoginvesticijskog projekta (25 godina).

COST BENEFIT analiza

Cost benefit analiza raena je za pe-riod promatranja od 25 godina, uzdiskontnu stopu od 8%. Rezultati analizeprikazani su tabliËno. Za grad Zagreb utablici 5 i 6, a za Osijek u tablici 7.

ZakljuËak COST BENEFIT analize

Osnovni kriterij ekonomske evaluacijepo metodi cost benefit kojim se pro-cjenjuje profitabilnost ulaganja je visinainterne stope rentabilnosti (IRR). Premakriterijima Svjetske banke IRR treba bitiveÊi od kamatne stope. Za tranzicijskedræave kao πto je Hrvatska preporukaSvjetske banke je da visina IRR, zaenergetske projekte treba biti oko 12%.

Kao πto je spomenuto ranije, cost ben-efit analiza raena je sa dva aspektapromatranja: prvi uzima u obzir samodobitke za toplinsku djelatnost (CTS), adrugi uz njih i dobitke za cijelu druπtvenuzajednicu.

Grad ZagrebIRR za ulaganja u revitalizaciju mreæe i

TS, izgradnju prepumpne stanice idispeËerskog centra kreÊu se od 13%do24% πto znaËi da su sva ulaganja urevitalizaciju i modernizaciju toplinskogsustava Zagreba opravdana i isplativa.

Kod Posebnih toplana IRR za ulaganjau revitalizaciju kotlovnica, mreæe i TSpostiæe visoku vrijednost od 21% πto iovdje Ëini sve investicije opravdanim.

Provedene dodatne analize osjetljivostipokazale su da je dobit od ulaganja u novekompakt toplinske stanice preniska zatako visoku investiciju. Stoga je zakljuËakda revitalizacija mora prioritetno rezultiratipoboljπanjem regulacije topline predanekorisnicima i poveÊanjem efikasnosti to-plinskih stanica, osobito πto se tiËe izmje-njivaËa topline. Zamjena starih stanicadirektnog tipa novim kompakt stanicama,provodi se prvenstveno kad to zahtjevahidraulike mreæe.

IRR kao rezultat cost benefit analize ianalize osjetljivosti prikljuËenja Mini to-plane Gajnice i naselja FerenπËica na CTSsu vrlo dobra investicija.

Grad OsijekIRR za ulaganja u revitalizaciju i mo-

denizaciju CTS Osijek iznose od 14% do24% za ukupan period projekta (25 go-dina). Ako se promatraju samo ti podaci,ulaganja su opravdana. Meutim, za prvutranπu kredita (prvih πest godina projekta)IRR je ispod diskontne stope. Razlog za

Tablica 2Plan investicija za grad Zagreb

investicijski period

investicije u revitalizaciju vrelovodne mreæe

investicije u revitalizaciju toplinskih stanica

investicije u porast konzuma

spoj naselja FerenπËica i Gajnice na CTS

supstitucija parne mreæe

sustav daljinskog mjerenja i upravljanja te centar veza

prepumpna stanica

ukupno

revitalizacija vrelovodne mreæe

revitalizacija TS

revitalizacija kotlovnica

regulacija frekvencije pumpi

porast konzuma

ukupno

pogon posebne toplane

godina

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

1 - 6

44 162 450

31 162 436

6 208 245

5 442 150

1 111 575

342 313

2 000 000

90 429 169

2 470 030

3 440 000

5 221 000

0

5 955 834

17 086 864

7 - 10

10 381 623

8 511 659

4 847 480

2 064 195

316 160

26 121 117

172 902

2 420 000

3 442 950

200 000

3 970 556

10 206 408

11 - 15

8 844 665

4 148 375

6 530 692

988 000

20 511 732

118 513

1 380 000

2 589 600

250 000

4 963 195

9 301 308

16 - 20

31 642 460

5 794 472

6 828 101

7 245 005

51 510 038

485 266

900 000

3 511 950

4 963 195

9 860 411

21 - 25

17 437 483

2 362 061

7 139 642

9 221 005

36 160 191

1 776 703

680 000

1 290 120

4 963 195

8 710 018

ukupno

112 468 681

51 979 003

31 554 160

7 506 345

18 881 745

342 313

2 000 000

224 732 247

5 023 414

8 820 000

16 055 620

450 000

24 815 975

55 165 009

pogon toplinske mreæe

investicijski period


revitalizacija TS

prikljuËenje BK Vladimir Nazor na CTS

zahvati u TE-TO i Toplani

sustav mjerenja, upravljanja, centar veza

supstitucija parne mreæe

porast konzuma

ukupno


revitalizacija TS

revitalizacija kotlovnice

porast konzuma

ukupno

godina

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

DEM

1 - 6

1 637 258

6 536 700

2 394 000

450 000

0

2 070 820

1 293 526

14 382 304

7 - 10

3 127 536

212 823

285 316

906 423

4 532 098

237 500

415 270

652 770

11 - 15

3 186 750

356 645

1 289 944

4 833 339

194 000

415 270

609 270

16 - 20

7 784 037

560 360

356 645

1 452 306

10 153 348

288 483

288 483

21 - 25

7 482 463

560 360

356 645

1 521 996

9 921 464

Ukupno

23 218 046

7 657 420

2 394 000

450 000

212 823

3 426 071

6 464 195

43 822 555

288 483

194 000

237 500

830 540

1 550 523

CTS Osijek

blok kotlovnica Jug 3

analiza. Polazni podaci za cost-benefitdani su u tablici 4, a odnose se na razinucijena od 1.12.1999. godine.

Dobit

Dobit od investicijskih ulaganja kojuostvaruje toplinska djelatnost sastoji se od:• smanjenje gubitaka topline• smanjenje troπkova za odræavanje (hitneintervencije)• uπtede vode• smanjenje neisporuËene topline

Tablica 3Plan investicija za grad Osijek

troπkovi

goriva

cijena

topline

godiπnji

troπkovi

mazut

plin

kupovna

prodajna

rada*

odræavanja**

ostali

cijena tehnoloπke

pripreme vode

jedinica

DEM/ t

DEM/1000m3

DEM/MWh

DEM/MWh

DEM/MWh

%

%

DEM/m3

TM

3,77

3,00

5,7

PT

264,19

348,96

3,77

3,00

5,7

Osijek

TE-TO

31,59

48,25

4,10

2,5

5,7

BK Jug III

264,19

348,96

4,10

2,5

5,7

ZAGREB OSIJEK

EL-TO

31,16

TE-TO

27,09

50,63

toplinski izvor

stavka

6

• sniæavanje temperaturnog reæima i utje-caj na proizvodnju elektriËne energije• redukcije potroπnje elektriËne energije(energije i snage) potrebne za pumpanje• dobici od izgradnje prepumpne crpnestanice, centra veza te sustava za da-ljinsko mjerenje i upravljanje• poveÊanje efikasnosti kuÊnih kotlovnica• dobici od frekventne ragulacije pumpikod PT

Dobici korisnika

Revitalizacija toplinskih stanica i za-mjena direktnih TS u indirektne, te re-vitalizacija vrelovodne mreæe imati Êe

utjecaj na korisnike topline.Kvalitetnija regulacija i mje-renje topline smanjiti Êe pre-grijavanje stanova pa korisnicineÊe trebati temperaturu ustanu regulirati otvaranjemprozora. Na taj naËin smanjujese predana toplina kojukorisnik plaÊa CTS, a uz istikomfor grijanja. OËekuje sesmanjenje vremena trajanjamaksimalne snage sa posto-jeÊih 1700 h/god na 1550 h/god. (sa potroπnom toplomvodom) do 2025. godine.OËekuje se linearan pad.

Kalkulacija svih dobitaka jeraena na osnovi pretposta-

Tablica 4Polazni podaci za Cost benefit analizu

Napomena:* postotak od vrijednosti nove opreme

** postotak od troπkova goriva



to su visoke investicije za zamjenu starihstanica direktnog tipa novim kompaktnimstanicama, a preniska dobit od njih. Glavnidobici dolaze od revitalizacije mreæe. U prvihπest godina investicije u nove kompaktnetoplinske stanice iznose 6 049 140 DEM,dok su investicije u mreæu samo1 637 260 DEM. ZakljuËak je isti kao zaCTS Zagreb.

IRR za ulaganja u revitalizaciju mreæe itoplinskih stanica u naselju Jug III iznosi7,4%, πto znaËi da one nisu opravdane.Razlog za to su takoer visoke investicijeu toplinske stanice.

Ulaganje u prikljuËenje naselja V. Nazori S. Vraz na vrelovodnu mreæu je oprav-dano.

MODEL POSLOVNE ANALIZE

Predloæeni model poslovne analize na-glaπava one aspekte poslovanja toplinskedjelatnosti koji su kljuËni za sigurnost iefikasnost poslovanja kao πto su:• postojeÊe stanje imovine Sektora za to-plinarstvo,• postojeÊa struktura kapitala,• stupanj zaduæenosti,• stupanj i dinamika razvitka Sektora zatoplinarstvo,• naËin i uvjeti financiranja razvitka to-plinske djelatnosti,• politika cijena toplinske energije,• struktura proizvodnje toplinske energije,• naËin i uvjeti nabave goriva,• cijene primarnih oblika energije• naËin i uvjeti nabave toplinske energije.

Teæiπte ovog modela poslovne analizeje na ispitivanju financijske stabilnosti, tj.uspostavi i odræavanju ekonomsko-finan-cijske ravnoteæe u financiranju poslovanjai razvitka toplinske djelatnosti vlastitim ituim sredstvima. Dakle, poslovna analizaje neizostavan naËin ocjene financijskestabilnosti, kreditne sposobnosti te ocjeneboniteta.

Investicijski program

Temeljna struktura ekonomsko finan-cijske analize investicijskih projekata, uprogramu dugoroËnog razvoja toplinskedjelatnosti u Republici Hrvatskoj, podra-zumijeva izradu informacijske osnove kojumeu ostalim Ëine investicije u reha-bilitaciju i razvoj vrelovodne mreæe (tablica2 i 3). Investicije u imovinu odreuju ve-liËinu toplinarskog druπtva, njegov poslov-ni rizik, njegovu likvidnost i njegove profiteod poslovanja. Odluka o investiranju jenajvaænija odluka prilikom stvaranja vri-jednosti. Ona odreuje ukupni iznos efekti-ve imovine toplinarskog druπtva, strukturute imovine i narav poslovnog rizika.

Izvori financiranja

Drugi korak u financijskoj analizi je oda-bir izvora financiranja investicijskih proje-kata. Sam postupak je vaæan ne samo

zbog nuænosti zatvaranja financijske kon-strukcije, veÊ i zbog obraËuna financijskihobveza koje iz njih proistiËu.

U tom se smislu pri planiranju in-vesticijskog projekta mora voditi raËuna o:• strukturi i dinamici koriπtenja izvora fi-nanciranja• uvjetima koriπtenja izvora financiranja

Financiranje investicijskih projekata izprograma dugoroËnog razvoja djelatnostitoplinarstva u Republici Hrvatskoj pred-vieno je 70% zaduæenjem (iz tuih izvorasredstava) i 30% internim financiranjem (izvlastitih izvora sredstava). ProraËun finan-cijskih obveza (otplata glavnice i kamata)napravljen je uz pretpostavku da se 70%potrebnog kapitala koristi uz kamatnustopu od 6,75% s otplatom zaduæenja u12 jednakih godiπnjih obroka i graceperiodom od 4 godine.

Prihod od prodajetoplinske energije

Prodajom toplinske energije nastajeposlovni dogaaj koji poveÊava eko-nomski potencijal djelatnosti toplinarstva.Projekcije prodaje temelje se na pro-sjeËnim prodajnim cijenama topline od• 51 DEM/MWh za potroπaËe ogrjevnetopline u Zagrebu• 44 DEM/MWh za potroπaËe tehnoloπkepare u Zagrebu• 48 DEM/MWh za potroπaËe ogrjevnetopline u Osijeku• 44 DEM/MWh za potroπaËe tehnoloπkepare u Osijeku

Rashodi

Troπkovi nabave toplinske energijeNabava ogrjevne topline i tehnoloπke

pare postala je sastavni i nadasve vrloznaËajni dio energetske bilance toplinskedjelatnosti. To se prije svega odnosi nanabavu ovih oblika energije iz kogene-racijskih postrojenja EL-TO Zagreb, TE-TO Zagreb i TE-TO Osijek.

ProsjeËne cijene nabave ogrjevne to-pline i tehnoloπke pare iz kogeneracijskih

Tablica 5Cost benefit analizaza grad Zagreb

stavka

TOPLINSKE MREÆE - revitalizacija vrelovodne mreæe i toplinskih stanica

investicije - ukupno

dobici za CTS

dobici za cijelu zajednicu ukupno

IRRCTS

IRRUK

NSVCTS

NSVUK

spojna crpna stanica, centar veza i sustav daljinskog mjerenja i upravljanja


dobici za CTS - ukupno

IRRCTS

NSVCTS

POSEBNE TOPLANE - revitalizacija kotlovnica, vrelovodne mreæe i toplinskih stanica


dobici - ukupno

IRRUK

NSVUK

DEM

DEM

DEM

%

%

DEM

DEM

DEM

DEM

%

DEM

DEM

DEM

%

DEM

prva tranπa kredita

75 324 883

163 593 041

202 549 056

11,71

13,07

10 755 830

48 785 123

21,47

ukupan period projekta

164 447 681

362 915 679

463 702 973

12,82

16,53

35 638 825

65 165 135

2 342 313

12 200 992

24,15

3 003 232

29 543 834

90 030 681

21,10

15 328 705

postrojenja planirane su na slijedeÊoj razini:• EL-TO Zagreb:- 31 DEM/MWh za ogrjevnu toplinu- 31 DEM/MWh za tehnoloπku paru• TE-TO Zagreb:- 27 DEM/MWh za ogrjevnu toplinu- 27 DEM/MWh za tehnoloπku paru• TE-TO Osijek:- 32 DEM/MWh za ogrjevnu toplinu- 32 DEM/MWh za tehnoloπku paru

Troπkovi energetskog gorivaProsjeËne cijene nabave primarnih

oblika energije planirane su za:• prirodni plin: 349 DEM/1000m3

• loæivo ulje: 264 DEM/tona.Struktura potroπnje goriva je 50 : 50 %

Ostali materijalni troπkoviProjekcija ostalih materijalnih troπkova

temeljena je na udjelu ovih troπkova utroπkovima energetskog goriva bazne1999. godine i na funkcionalnoj ovisnostio standardiziranim troπkovima energet-skog goriva tekuÊe godine.

Troπkovi odræavanjaIz osnovne funkcije tekuÊeg i investi-

cijskog odræavanja, da djelomiËnom iz-mjenom odnosno zamjenom vaænijih dije-lova saËuva radne karakteristike sredsta-va u predvienom vijeku trajanja, proizlazei troπkovi odræavanja izravno vezani zapogonski potencijal toplinske djelatnosti.Stoga su, u financijskom modeliranju,troπkovi odræavanja standardizirani na ra-zini odnosa ovih troπkova i bruto vri-jednosti materijalne imovine bazne 1999.godine. Razmjer (odnos izmeu troπkovaodræavanja i vrijednosti materijalne imo-vine) je konstantan i stabilan do 2010.godine. Za razdoblje nakon toga pred-vieno je relativno smanjivanje troπkovaodræavanja jer revitalizacija veÊeg dijelapostojeÊe mreæe i izgradnja nove po pri-rodi stvari podrazumijeva i manje izdatkes naslova odræavanja.

stavka

godine povrata ulaganja

IRRUK

godina

%

Gajnice

5,1

20,5

FerenπËica

10,8

11,1

Tablica 6Cost benefit analiza za

prikljuËenje naseljaGajnice i FerenπËica na

vrelovodnu mreæu



Ostali vanjski troπkoviU financijskom modeliranju, izdaci za

ostale vanjske troπkove, standardizirani suna razini odnosa ovih troπkova i prihodaod prodaje toplinske energije bazne 1999.godine, a u funkcionalnoj ovisnosti o stan-dardiziranom prihodu od prodaje to-plinske energije tekuÊe godine.

Troπkovi osobljaTroπkovi osoblja u toplinskoj djelat-

nosti, kao element cijene toplinske ener-gije, izravni su troπkovi s kojima topli-narstvo mora raËunati. Ovi troπkovi obu-hvaÊaju: neto plaÊe i naknade; troπkoveporeza i prireza iz plaÊa; troπkove mi-rovinskog osiguranja zaposlenih; troπkovesocijalnog osiguranja zaposlenih i ostaletroπkove zaposlenih prema Kolektivnomugovoru o radu.

U funkciji realne alokacije troπkovatoplinske djelatnosti, a u cilju poveÊanjaproizvodnosti, poboljπanja ekonomiËnostii rentabilnosti poslovanja, planirano jesmanjenje broja zaposlenih do 2005.godine za cca 50 djelatnika u Zagrebu, aOsijeku za 12 djelatnika.

Za financijsko modeliranje, standar-dizacija troπkova rada temelji se nastandardiziranom broju djelatnika iza2005. godine od 302 zaposlenika i iznosubruto plaÊe po djelatniku godiπnje od23.267 DEM/djelatnik.

Ostali troπkovi poslovanja -nematerijalni

U financijskom modeliranju, izdaci zabankarske usluge i troπkove platnogprometa, izdaci za doprinose i poreze, kojine ovise o poslovnom rezultatu, te izdaciza ostale nematerijalne troπkove poslo-vanja, standardizirani su na razini odnosaovih troπkova i prihoda od prodaje energijebazne 1999. godine, a u funkcionalnoj

DEM u 2009. godini. Stabilan i znaËajanporast dobiti ostvaruje se od 2015. godine(10,44 milijuna DEM) s tendencijom po-rasta.

Kada je rijeË o toplinarstvu Osijek, gu-bitak poslovanja se javlja u svim godinamaplanskog razdoblja sve do 2025. godine.U prosjeku se godiπnje kreÊe oko 1,9milijuna DEM nominalno.

IzvjeπÊe o novËanim tijekovimaInformacija o novËanim tijekovima po-

kazuje kakva je financijska situacija Sek-tora za toplinarstvo kad se poslovanje ipromjene na imovini promatraju s aspektaprimitaka i isplata novca.IzvjeπÊe o novËanom tijeku pokazuje:• sposobnost toplinarstva Zagreb da nazadovoljavajuÊoj razini generira buduÊepozitivne tijekove novca i na taj naËinispuni sve svoje financijske obveze ucijelom razdoblju promatranja• nesposobnost toplinarstva Osijek dagenerira buduÊe pozitivne tijekove novcai na taj naËin ispuni sve svoje financijskeobveze.

Temeljni pokazatelji analizefinancijskih izvjeπÊa

Obzirom na negativni poslovni rezultattoplinarstva Osijek, prikaz financijskihpokazatelja nema smisla te se on dajesamo za toplinarstvo Zagreb. Sposobnosttoplinarstva Zagreb da podmiruje svojeobveze je iznad graniËne likvidnosti veÊ od2001. Godine. Najpovoljniji odnos pokriÊatekuÊih obveza imovinom za koju seoËekuje da se moæe unovËiti u razdobljuu kojem dospijevaju obveze je u 2025godini (koeficijent 8). PokriÊe kratkoroËnihobveza novËanom imovinom znatno jeiznad kriterija prihvatljivosti i odraæavaprekomjerno stanje gotovine obzirom napostojeÊe obveze πto predstavlja priËuvuza poveÊanje rentabilnosti.

Omjer duga i imovine pokazuje da jeudio tueg kapitala u financiranju ukupneimovine toplinarstva Zagreb najniæi u2001. godini (23 posto), a najviπi u raz-doblju od 2008. do 2010. godini (39posto). Ukupna zaduæenost u cijelomplanskom razdoblju ne prelazi vrijednostvlastitog kapitala, najviπu razinu dostiæe u2010. godini 64%. Iako omjer dugoroË-nog duga i vlasniËkog kapitala pokazujenepovoljnu tendenciju on ne prelazi 46%.Odraz ovakve strukture pasive je i ten-dencija smanjivanja udjela vlastitog ka-pitala u financiranju ukupne imovine, ali neispod 61%. OpÊenito se moæe reÊi daodnos duga prema trajnom kapitalu varirau skladu s prirodom poslovanja i nesta-bilnoπÊu novËanih tijekova. Toplinska dje-latnost s stabilnim tijekovima novcaobiËno ima viπu stopu zaduæenosti negogospodarski subjekti Ëiji su tijekovi novcamanje stabilni.

Tablica 7Cost benefit analiza

za grad Osijek

stavka

CTS Osijek - revitalizacija vrelovodne mreæe i toplinskih stanica


dobici za CTS

dobici za cijelu zajednicu ukupno

IRRCTS

IRRUK

glavna crpna stanica, centar veza i sustav daljinskog mjerenja i upravljanja



IRRCTS

NSVCTS

BLOK KOTLOVNICE - Revitalizacija kotlovnice, vrelovodne mreæe i toplinskih stanica BK Jug III


dobici - ukupno

IRRCTS

NSVCTS

prikljuËenja blok kotlovnica V. Nazor i S. Vraz na CTS Osijeka

Investicije - ukupno


IRRCTS

NSVCTS

DEM

DEM

DEM

%

%

DEM

DEM

%

DEM

DEM

DEM

%

DEM

DEM

DEM

%

DEM

prva tranπa kredita

7 686 400

4 399 358

15 412 584

0

7,87

ukupan period projekta

29 986 247

43 775 589

64 718 418

8,70

14,49

212 823

834 046

24,99

148 357

692 233

782 541

7,60

- 6 832

2 881 560

5 198 100

12,16

502 374

ovisnosti o standardiziranom prihodu odprodaje toplinske energije tekuÊe godine.

AmortizacijaSredstva koja podlijeæu amortizaciji Ëi-

ne znatan dio imovine toplinske djelatnos-ti. Stoga amortizacija kao glavni pokazateljstalnih troπkova ima veliki utjecaj u utvri-vanju i prezentiranju financijskog poloæajai rezultata poslovanja toplinske djelatnosti.

U financijskom modeliranju, amorti-zacijski iznos koji se kao amortizacija pri-znaje u porezni rashod utvren je line-arnom metodom otpisa postojeÊe mate-rijalne imovine na bazi procijenjenog vijekatrajanja, odnosno vijeka korisne upotrebepostojeÊe skupine imovine toplinarstva od15 godina.

Amortizacijski iznos buduÊih investicijautvren je linearnom metodom otpisamaterijalne imovine na bazi procijenjenogprosjeËnog vijeka trajanja, odnosno vijekakorisne upotrebe imovine od 28 godina.

KamateU financijskom modeliranju, kamate,

kao cijena koriπtenja dugoroËnih zajmova,su proraËunate uz pretpostavku da s 70%potrebnog kapitala koristi uz kamatnustopu od 6,75% s otplatom zaduæenja u12 jednakih godiπnjih obroka i graceperiodom od 4 godine.

Dobitak / gubitakRezultat postavljenih kriterija u finan-

cijskom modeliranju toplinskog sustava jedobitak odnosno gubitak iz redovnog po-slovanja kao mjerilo uspjeπnosti poslovanja.

Dobitak iz redovnog poslovanja to-plinarstva Zagreb ostvaruje se u cijelomplanskom razdoblju do 2025. godine, stime da je u razdoblju do 2010. godinerelativno nizak, kreÊe se od 5,95 milijunaDEM u 2001. godini, s tendencijom pada,tako da dostiæe vrijednost od 0,53 milijuna



Jedan od pokazatelja aktivnosti kojipokazuje uËinke imovine, odnosno brzinuupotrebe imovine da bi se ostvario odre-eni prihod jeste brzina obrtaja potra-æivanja. Kratkotrajna potraæivanja iskazujusvoj vrlo veliki znaËaj kao oblik imovine kojimoæe biti nositelj bitnih promjena u po-slovnoj aktivnosti Sektora za toplinarstvo.ProsjeËni koeficijent naplate u toplinskojdjelatnosti od 2010. godine, pokazujeznatno manji broj dana (70 dana) otvo-renih potraæivanja nego πto je to danas(160 dana). Znatno poveÊanje efikasnostiupravljanja potraæivanjima doprinosi jaËa-nju financijske snage Sektora za topli-narstvo.

Prema iskazanim podacima iz fi-nancijskih izvjeπÊa, rentabilnost ukupneimovine odnosno vlastitog kapitala to-plinarstva Zagreb, ostvaruje se kroz cijelorazdoblje projekcije. Stopa povrata naimovinu ne prelazi 4%, a stopa povrata navlastiti kapital 6%.

ZAKLJU»AK

Financijska uspjeπnost toplinarstvaZagreb odnosno neuspjeπnost Osijeka jeodraæena u raËunu dobiti i gubitka, bilancistanja, izvjeπÊu o novËanom tijeku i finan-cijskim pokazateljima.

Komercijalne okolnosti nude realnuosnovu za uspjeπno poslovanje toplinar-stva Zagreb. BuduÊa situacija nudi slje-deÊu prognozu:• financijska uspjeπnost ostvaruje se ucijelom razdoblju projekcije• teπkoÊe s pretvaranjem prodaje u nov-Ëani tijek od 2010. godine svedene su naprihvatljiv odnos• likvidnost je zadovoljavajuÊa• ukupna zaduæenost ne prelazi vrijednostvlastitog kapitala• buduÊi pozitivni neto tijekovi novcaostvaruju se na prihvatljivoj razini• rentabilnost ukupne imovine odnosnovlastitog kapitala je relativno niska, ostva-ruje se kroz cijelo razdoblje projekcije

Komercijalne okolnosti ne nude realnuosnovu za uspjeπno poslovanje toplinar-stva Osijek. BuduÊa situacija nudi slije-deÊu prognozu:• financijska neuspjeπnost ostvaruje se ucijelom razdoblju projekcije• nesposobnost da u razdoblju projekcijegenerira buduÊe pozitivne tijekove novca

OËito je da Institucije u Osijeku morajupoduzeti odreene mjere (vodeÊi raËunao poslovnim kretanjima, procjenjujuÊi mo-guÊnosti i rizike) da toplinska djelatnost uOsijeku s negativnim novËanim tijekompostane djelatnost koja Êe u buduÊe bitisposobna osigurati pozitivan tijek novca.Na primjer, poveÊanjem prodajne cijenetopline za minimalno 20%, toplinarstvo uOsijeku ima realnu osnovu za uspjeπnoposlovanje.

Dakle, glavna ugovorna pitanja, kljuËnaza uspjeπnost i efikasnost poslovanjatoplinarstva odnose se na komercijalneodnose s Gradom Zagrebom i Osijekom,vezano uz uvjete pod kojima se toplinaisporuËuje potroπaËima s jedne strane, tena komercijalne uvjete trgovanja izmeutoplinske djelatnosti i proizvoaËa ogrjev-ne topline i tehnoloπke pare s druge strane.

Cijena topline mora biti socijalno pri-hvatljiva, ali isto tako treba osiguratikonkurentnost toplinskog sustava premaostalim sustavima opskrbe toplinom. Izcijene topline mora se osigurati normalanrazvoj djelatnosti, pokriti troπkovi odræa-vanja (revitalizacije ili zamjene dotrajaleopreme) kako bi se sigurnost sustava iopskrbe zadræala na visokom nivou, po-kriti troπkovi rada i ostali troπkovi poslo-vanja, pokriti troπkovi nabave ogrjevnetopline i goriva, te osigurti minimalnudogovorenu dobit vlasniku.

OSVRT NA ZA©TITU OKOLI©A

Utjecaj razvoja i programa revitalizacijeDH sustava promatrat Êe se na bazi oËe-kivanog razvoja za godinu 2015. kada se uZagrebu oËekuje oko 950 000 stanovnika.

Promatrat Êe se utjecaj na okoliπ:• programa revitalizacije: zamjena kanalnopoloæenih dionica sa predizoliranim cije-vima, prikljuËenje nekih potroπaËa sa su-stava Posebnih toplana na CTS, regulacijarada vrelovodne mreæe i modernizacijatoplinskih stanica, πto Êe rezultirati uπte-dom energije, odnosno smanjenjem po-troπnje energije• razvoja toplinskog konzuma, prikljuËe-njem novih stambenih potroπaËa na CTS.

Program revitalizacije

Smanjenjem gubitaka i racionalnijimvoenjem pogona od revitalizacije DHsustava oËekuje se da u 2015. godinismanji potroπnju energije na pragu to-plane za 93 725 MWh. To Êe imati za po-sljedicu smanjenje oneËiπÊenja (tablica 8).

Razvoj CTS-a

Analiza se temelji na slijedeÊim pret-postavkama. Usporeuje se emisija one-ËiπÊujuÊih tvari toplinskog sustava kakavje planiran do 2015 godine s emisijomoneËiπÊujuÊih tvari toplinskog sustava akone bi bilo razvoja i sustav se zadræao nanivou iz 1998. godine, a sav novi konzumbio prikljuËen na etaæno grijanje i lokalnekuÊne kotlovnice uz strukturu goriva kakvaje u toplanama (70% plin i 30% loæivo ulje).

Tablica 8Smanjenje oneËiπÊenja nakon provedbe programa revitalizacije

toplana

EL-TO

TE-TO

SOx

t/god.

789,8

1284,4

NOx

t/god.

913,4

892,0

CO

t/god.

68,1

177,8

CO2

t/god.

366 424

595 853

Ëestice

t/god.

95,8

82,1

SOx

t/god.

22,0

34,4

NOx

t/god.

25,4

23,8

CO

t/god.

2,0

4,7

COx

t/god.

10 185

15 917

Ëestice

t/god.

5,4

2,2

ukupno

smanjenje

emisije, %

2,8

2,7

oneËiπÊujuËe tvari bez revitalizacije smanjenje oneËiπÊujuËih tvari sa revitalizacijom

Razvoj toplinskog konzuma, t.j. priklju-Ëenje novih potroπaËa na CTS ima slje-deÊe utjecaje na emisiju:• CO2 emisija Êe biti smanjena za 5103 t/god ili 0,6%• CO emisija Êe biti smanjena za 25,5 t/god ili 9,6%• NOx emisija Êe biti poveÊana za 86,7 t/god ili 5.2%• SOx emisija Êe biti poveÊana za 157,6t/god ili 8,5%• Emisija Ëestica Êe biti poveÊana za 12,4t/god ili 7,8%.

Komentar

Smanjenje emisije CO2 je rezultat sma-njene potroπnje goriva, tj. boljeg isko-riπtavanja kotlova u toplanama, nego usluËaju etaænog grijanja, ili grijanja iz kuÊ-nih i blok kotlovnica. OpÊenito gledano, toje pozitivni uËinak CTS-a. Isto vrijedi i zaCO.

PoveÊanje emisije SOx je rezultat ko-riπtenja goriva razliËite kvalitete (koncen-tracije sumpora) za toplane i kotlovniceprema Pravilniku o kvaliteti tekuÊih goriva(N.N. 76/97). Koriπtenje jednako kvali-tetnih goriva u toplanama i kotlovnicama,emisija SOx bila bi smanjena kao i emisijaCO2.

PoveÊanje emisije NOx je jedina pravaposljedica proizvodnje topline u topla-nama, gdje se procesi izgaranja provodepri puno veÊim temperaturama nego ukotlovima kuÊnih i blok kotlovnica. OpÊe-nito to odraæava negativan utjecaj naokoliπ. Meutim, promatrajuÊi lokalno iliregionalno, utjecaj emisije na prizemnekoncentracije oneËiπÊujuÊih tvari je punomanji zbog velike visine dimnjaka u topla-nama. Rezultati modeliranja na primjerugrada Zagreba pokazuju da je kod udjelazagrebaËkih toplana u emisiji oneËiπÊu-juÊih tvari u 1990. godini, koji je iznosio23%, njihov udio u prizemnim koncentra-cijama iznosio 14% a udio rizika je samo1%. Razlog leæi u visini ispusta (dimnjaka),jer na taj naËin najveÊi dio dimnih plinovaprelazi granice naseljenog podruËja Za-greba. Preslikavanjem spomenutih re-zultata iz proraËuna na analizirani primjer(utjecaj razvoja konzuma na okoliπ), moæese zakljuËiti da unatoË opÊem poveÊanjuemisije NOx u iznosu od 5%, utjecaj emi-sije (prizemne koncentracije) na stanovniπ-tvo je puno manji od utjecaja emisije izetaænog grijanja, kuÊnih i blok kotlovnica.Prema tome, razvoj CTS-a pridonosismanjenju rizika od oneËiπÊenja.

1084/2002


»lan HEP Grupe

Dragutin BAVOLJAK, dipl.ing.

Poznato je da se u Zagrebu veÊi dionaselja kolektivnog stanovanja opskrb-

ljuje toplinskom energijom iz centralizira-nog toplinskog sustava (CTS) koji toplin-sku energiju proizvodi u toplanama EL-TOi TE-TO, a manji se dio naselja opskrbljujeiz sustava posebnih toplana koji toplinskuenergiju proizvodi u samostojeÊim, blo-kovskim i kuÊnim kotlovnicama.

Kada su kotlovnice ulazile u sustavHEP-a i kada se stvarao sustav posebnihtoplana, jedna od glavnih odrednica bilaje objediniti i spojiti takva naselja na CTSkada se za to stvore uvjeti. Upravo zbogtih razloga pristupilo se izgradnji magi-stralnog vrelovoda Maleπnica - Gajnicekojim Êe se naselje Gajnice povezati saCTS-om i ukinuti kotlovnice u naselju.BuduÊi da Êe to biti prva realizacija stareideje, ona ujedno ima i povijesno znaËenjeza toplinarstvo grada Zagreba.

Interes HEP-a da spoji naselje Gajnicena CTS i ukine kotlovnice je dvojak:• proizvodnja toplinske energije iz kotlov-nica je skuplja od proizvodnje u toplanama(proizvode elektriËnu energiju i toplinu)• proπiruje se CTS na nova podruËja, po-veÊava mu se konzum i gase se neren-tabilne i amortizirane kotlovnice.

Pregled postojeÊeg toplinskogsustava u naselju Gajnice

U naselju Gajnice sustav posebnihtoplana HEP-a opskrbljuje potroπaËetoplinskom energijom iz pet kotlovnica Ëijaje zakupljena snaga 30,6 MW.

Kotlovnice toplinu predaju potro-πaËima preko razvodne toplinske mreæe itoplinskih stanica. Za prijenos topline odmini-toplane i blokovskih kotlovnica dopotroπaËa izgraene su tri pojedinaËnevrelovodne mreæe.

Pored objekta koji se opskrbljuju to-plinskom energijom iz sustava posebnih

GAJNICE SPOJENE NA EL-TOtoplana, dio objekta u naselju Gajnice(objekti kolektivnog stanovanja i javniobjekti) opskrbljuju se toplinskom ener-gijom iz vlastitih kuÊnih kotlovnica nakruto, tekuÊe i plinovito gorivo. Za njih sepretpostavlja da Êe u dogledno vrijemeimati interes prikljuËiti se na izgraenuvrelovodnu mreæu.

Nova gradnjai dinamika gradnje

Nova gradnja, kako je veÊ opisano uuvodnom dijelu, obuhvatit Êe izgradnju:• magistralnog vrelovoda Maleπnica-Gaj-nice• spojnog vrelovoda u naselju kojim Êe sepovezati pojedinaËne vrelovodne mreæeblokovskih kotlovnica i mreæa mini--toplane na magistralni vrelovod• vrelovoda kojim Êe se kuÊna kotlovnicau BolniËkoj 94 takoer povezati namagistralni vrelovod.

Planirane su dvije etape gradnje.Prva etapa obuhvaÊa izgradnju magi-stralnog vrelovoda i njegovo spajanje navrelovodnu mreæu mini-toplane. Gradnjaje u tijeku i oËekuje se puπtanje u pogondo kraja listopada 2002. godine. Mini--toplana Êe se kao kotlovnica ugasiti, a 19MW zakupljene snage prikljuËit Êe se naCTS.Druga etapa obuhvaÊa izgradnju spojnogvrelovoda u naselju te vrelovoda do ko-tlovnice u BolniËkoj 94 i spajanje na magi-stralni vrelovod u mini-toplani.Realizacija druge etape predvia se u2003. i 2004. godini. Izgradnja vrelovodado kuÊne kotlovnice u Crnojezerskoj 18sada nije u planu zbog dislociranostikotlovnice. Njezino povezivanje na sustavpredvia se u buduÊnosti, kada Êe se gra-diti mreæa za povezivanje novih potroπaËakoji sada joπ nisu u sustavu HEP-a.

Isplativost investicije

Do danas je napravljeno nekoliko stu-dija koje su se bavile analizom i oprav-danosti prikljuËenja naselja Gajnice naCTS i ukidanja kotlovnica (Ekonerg, 1997.godine, Elektroprojekt, 1999. godine).

Sve te studije raene su na sljedeÊinaËin:• utvren je postojeÊi toplinski konzumposebnih toplana u naselju• napravljena je procjena joπ raspoloæivogkonzuma (moguÊeg konzuma) u budu-Ênosti• napravljena je procjena buduÊeg proπi-renja naselja prema urbanistiËkim pla-novima.

Studije su uzimale u obzir:• cijenu toplinske energije proizvedene izvezanog procesa (struja i toplina) i cijenutoplinske energije iz kotlovnica

Tablica 1Toplinski konzumsustava posebnihtoplana u naselju

Gajnice

redni

broj

kotlovnice

1.

2.

3.

4.

5.

naziv ili adresa

mini-toplana Gajnice

»ileanska 10

Peruanska 8

BolniËka 94

Crnojezerska 18

zakupljena

toplinska

snaga, MW

18,99

3,99

5,11

1,46

29,6

1,04

30,6

nazivni

temperaturni

reæim, °C

110/70

110/70

110/70

90/70

90/70

tip

mini-toplana

blokovska

blokovska

kuÊna

kuÊna

ukupno 1.- 4. oko

ukupno naselje Gajnice oko

1094/2002


»lan HEP Grupe

• starost kotlovnica i potrebu za sana-cijom• vrijeme trajanja novoizgraenog vrelo-voda tehnologijom predizoliranih cijevi uodnosu na novoizgraene kotlovnice• moguÊnost prikljuËenja novih potroπaËauzduæ Ëitavog vrelovoda.

Isplativost investicije za prvu i druguetapu gradnje procijenjena je na 5 godina.Dobiveni rezultat treba promatrati i krozsljedeÊe pogodnosti:• omoguÊit Êe se daljnje objedinjavanje ipoveÊanje konzuma toplinskih potroπaËakoji bi se onda mogli spojiti na CTS iproπiriti djelatnost u naselju• vrijeme amoritizacije predizoliranih vre-lovoda dvostruko je dulje od vremenaamortizacije kotlovnica pa je, dugoroËnogledano, opravdanje investicije veÊe odprikazanog• kotlovnice koje Êe se ugasiti veÊ suamortizirane, tj. proπao im je vijek trajanja,• izgradnjom magistralnog vrelovodaomoguÊilo bi se i spajanje novih potroπaËaduæ trase jer ona svojim srednjim dijelomprolazi koridorom buduÊih znaËajnih pro-metnica (zavrπetak ulice I. B. MaæuraniÊ ijuæni dio Gospodske ulice) na koje senastavljaju neizgraeni dijelovi naselja©pansko i Jankomir.

TehniËke karakteristikemagistralnog vrelovoda

TrasaKoriπteni su koridori glavnih prome-

tnica:• ulica I. B. MaæuraniÊ od Tartaglijine (gdjeje spojno mjesto na CTS) do kraja izgra-enog dijela na zapadnoj strani• neizgraeni dio buduÊeg produæetkaulice I. B. MaæuraniÊ do spoja s buduÊimproduæetkom Gospodske ulice• neizgraeni i izgraeni dio Gospodskeulice do spoja sa Samoborskom cestom• nerekonstruirani dio Samoborske cestekoji je proπle godine ureen, a istodobnos radovima na cesti izveden je i predvienidio magistralnog vrelovoda• koridor uz æeljezniËku prugu Dobova -Zagreb i koridor bivπeg SamoborËeka• koridor ispod pruge i Aleje Bologne• ulica Medpotoki u Gajnicama do mini--toplane.

ProjektiranjeZbog nepotpunosti katastarskih karata

(tehniËke karte), kao podloga za projek-tiranje vrelovoda sluæila je godetska po-dloga dobivena na temelju geodetske iz-mjere. Izmjera je raena totalnim stani-cama s memorijom i izravnim prijenosompodataka iz memorije na PC. Daljnjaobrada se provela iskljuËivo na raËunalimau specijaliziranom softveru. Zatim su kom-binirane tehniËke karte iz katastra pod-

zemnih vodova koje su prebacivane izanalognog u digitalni oblik i podaci dobi-veni geodetskom izmjerom kako bi sedobila jedna podloga sa πto potpunijomslikom stvarnog stanja. KonaËni proizvodbio je CAD-crteæ u dwg formatu te njegovispis u analognom formatu. Nakon togauslijedilo je projektiranje trase opisanimkoridorima. Trasa je sa strane proizvo-aËa predizoliranih cijevi provjerena takoπto je na raËunalu proveden kompletanproraËun ËvrstoÊe cjevovoda.

Tehnologija gradnjeVrelovod se gradi tehnologijom bez

kanalnog polaganja predizoliranih ËeliËnihcijevi (ËeliËne cijevi u polietilenskom plaπtuvisoke tvrdoÊe - PEHD, toplinski izoliranepoliuretanskom pjenom - PUR). Opre-mljen je nadzornim sustavom (Nordijskisustav za detekciju propuπtanja vlage)kojim se kontinuirano, dokle god je cjevo-vod u uporabi, prati njegovo stanje. Akobi tijekom eksploatacije doπlo do prodoravlage u izolaciju zbog oπteÊenja vanjskogplaπta cijevi od strane nekog izvoaËa nadrugim komunalnim instalacijama ili zbogpropuπtanja same ËeliËne cijevi tada jemjesto propuπtanja moguÊe preciznoodrediti s toËnoπÊu ± 1 m i odgovarajuÊepopraviti.

Cijevi se polaæu u prirodni pijesak pro-pisanog granulometrijskog sastava.

Radi kompenzacije toplinskih isteza-nja, cijevi su na mjestima skretanja izpravca (lomovi pod kutem) opremljenekompenzacijskim jastucima potrebnedebljine.

TehniËke karakteristikeProjektirana snaga je 36 MW s mogu-ÊnoπÊu poveÊanja do 54 MW uz uvjetproπirenja toplinske stanice u EL-TO.Ogrjevni medij je vrela voda 120/70°C.Dimenzije predizoliranih cijevi iznose» ø 457 × 6,3 / PEHD ø 630 × 9,8 mm.

Spoj magistralnogvrelovoda

Maleπnica-Gajnicena CTS u naselju

Maleπnica

Spoj magistralnogvrelovodaMaleπnica-Gajnicena sustav mini-toplane u naseljuGajnice

ZnaËaj spajanjaindividualnih kotlovnica

na CTS

Spajanje naselja Gajnice naCTS je prvi realizirani projekt

takve vrste. U planu je joπspajanje naselja PreËko i

FerenπÊica.Svi ovi projekti, u skladu sa

Zakonom o energiji,maksimalno potiÊu

proizvodnju energije izkogeneracije, tj. proizvodnju

energije na tehnoloπki iekonomski najkvalitetniji

naËin. IstiËemo i ekoloπkeprednosti smanjenjem emisije

dimnih plinova i veÊomkontrolom istih, πto je u

interesu svih graana gradaZagreba.

1104/2002

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.Robert VUK, dipl. ing.

»lan HEP-grupe

Danas je u Hrvatskoj zbog jakog pritiskacijena energenta i energije opÊenito, a

i drugih svjetskih trendova, jako poraslozanimanje za mjerenjem energije u daljin-skom grijanju grada Zagreba, tj. Central-nom toplinskom sustavu. Pojavljuje sevelik pritisak potroπaËa, raznih udruga zazaπtitu njihovog prava i samih gradskihvlasti za uvoenjem individualnog mjere-nja po svakoj stambenoj jedinici. Daljinskogrijanje se joπ i danas karakterizira kaonajekonomiËnije i ekoloπki najËiπÊe grijanjeobjekata opÊenito, pa i u gradu Zagrebu.No sve to ne znaËi niπta ako potroπaË tone moæe izravno osjetiti na svom kuÊnomproraËunu, odnosno kada on svojim ra-cionalnim koriπtenjem tog jeftinog naËinagrijanja uπtedi odreenu koliËinu energijei to mu se odraæava u smanjenu raËunaza grijanje.

INDIVIDUALNO MJERENJEU NOVIM OBJEKTIMAKOJI SE PRIKLJU»UJU

NA CTS GRADA ZAGREBA

Pri analizi i raπËlambi koraka u uvoe-nju individualnog mjerenja u daljinskomgrijanju pojavljuju se dvije vrste potroπaËa- objekata kod kojih se ono mora primije-niti:• postojeÊi objekti s izgraenim instala-cijama centralnog grijanja• novi objekti koji se tek trebaju prikljuËitina CTS.

Kod prve skupine uvoenje individu-alnog mjerenja ne moæe biti izvedeno smjerilima toplinske energije zbog naËinaizvedbe kuÊne instalacije. Ona se sastojiod temeljnog razvoda i vertikalnih vodovaod kojih viπe prolazi po pojedinom stanupa je ugradnja mjerila toplinske energijeteoretski i praktiËno nemoguÊa. Kodtakvih se potroπaËa individualno mjerenjeizvodi pomoÊu sustava elektronskih raz-djelnika topline koji se ugrauju napostojeÊa ogrjevna tijela. Ugradnja mjerilatoplinske energije je moguÊa jedino usluËaju velikih preinaka u izvedbi kuÊneinstalacije, πto je u sluËaju zavrπenih, use-ljenih i interijerno ureenih stanova vrloteπko izvedivo.

Kod novih objekata u projektiranju iizgradnji takva prepreka ne postoji, jer sepravilnim projektiranjem kuÊna instalacijamoæe izvesti tako da je mjerenje pomoÊumjerila toplinske energije posve izvedivo ilako provedivo. To se postiæe projektira-njem vertikalnih vodova i jednog toplin-skog prikljuËka za svaki stan, na Ëijem seulazu nalazi zaporna armatura i samomjerilo.

Donoπenjem Zakona o izmjenama idopunama Zakona o komunalnom go-spodarstvu (NN 128/99) i Odlukom oprikljuËivanju na komunalnu infrastrukturu(SGGZ 20/2001) postalo je obveznoindividualno mjerenje i regulacija toplinskeenergije na razini osnovne stambene i/iliposlovne jedinice. Prema tim zakonimatehniËko-tehnoloπke uvjete za ugradnjumjernog i regulacijskog ureaja duæan jeodrediti i propisati isporuËitelj komunalneusluge, dok stvarni troπak ugradnje plaÊavlasnik ili investitor objekta.

Upravo taj Ëlanak treba dati odgovorinvestitorima, projektantima i izvoaËimana koji naËin je potrebno izvoditi kuÊneinstalacije na CTS-u grada Zagreba.

ORMARI∆INDIVIDUALNOG MJERENJA

OrmariÊ individualnog mjerenja je, za-pravo, klasiËan ormariÊ u kojem se nalazizaporna armatura i mjerilo toplinske ener-gije koje mora biti u stanju evidentiratiukupnu utroπenu energiju za zagrijavanjepojedinog stana. Pri razvoju izgleda i kon-strukcije ormariÊa te odabiru elemenatakoji Êe se u njega ugraivati moralo sevoditi raËuna o nizu konstrukcijskih i joπvaænije eksploatacijskih zahtjeva.• Radna temperatura i tlak radnog medijau instalaciji grijanja

Donoπenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona okomunalnom gospodarstvu (NN 128/99) te Odlukom o prikljuËivanju

na komunalnu infrastrukturu (SGGZ 20/2001) postalo je obveznoindividualno mjerenje i regulacija toplinske energije na razini osnovne

stambene i/ili poslovne jedinice. TehniËko-tehnoloπke uvjete zaugradnju mjernog i regulacijskog ureaja iz sadræaja tih zakonskih

akata duæan je odrediti i propisati isporuËitelj komunalne usluge, dokstvarni troπak ugradnje plaÊa vlasnik ili investitor. Na osnovi prvog

zakona, a u skladu s drugim, HEP - Sektor za toplinarstvo je izradiointerne norme koje opisuju tehniËke uvjete koje instalacija grijanja

objekta mora zadovoljiti te smjernice kojih se projektant, investitor, ai sam izvoaË moraju strogo pridræavati. Te tehniËke smjernice

opisuju naËin na koji se mora izvesti kuÊna instalacija, naËinpostavljanja i spajanja ormariÊa s mjerilom topline i zapornom

armaturom za svaki stan te naËin izvedbe instalacije stana. Normatakoer odreuje naËin izvedbe temeljnog razvoda i vertikalnih

vodova, ugradnju granskih regulatora diferencijalnog tlaka te naËinodzraËivanja instalacije.

Vrlo aktualan radprikazan je na

5. meunarodnomznanstveno-struËnom

savjetovanju "Energetska iprocesna postrojenja"

odræanom od 22. do.24. svibnja 2002.

godine u Dubrovniku.

ENERGETSKA

I

PROCESNA

POSTROJENJA

DUBROVNIK 2002

1114/2002


»lan HEP-grupe

Pri razvoju samog ormariÊa u koji bi seugraivala mjerna linija bile su razmatranevarijante upotrebe standardnih ormariÊakoje upotrebljava Elektra za ugradnju brojilapotroπnje elektriËne energije. Problem kojije pri tome uoËen jest radna temperaturamedija u instalaciji grijanja, koja u pro-jektnim parametrima doseæe i do 80 °C upolaznom vodu. Zbog tako visokih tempe-ratura standardni Elektrini ormariÊi nisu semogli upotrijebiti jer je postojala opasnostod deformacija zbog visokih temperatura.Jedini materijal od kojeg se moæe ekonom-ski opravdano napraviti ormariÊ je ËeliËnilim. Zbog visokih temperatura i moguÊnostipojave vode zbog kondenzacije ili propu-πtanja, ta se metalna konstrukcija upotpunosti plastificira.

Pri definiranju dodatnih zahtjeva zakonstrukcijom ormariÊa izvedena je probatrodnevnog rada prototipnog modela sugraenom armaturom i opremom radiutvrivanja maksimalne temperature zrakau njemu, tj. radnih uvjeta. Naime, maksi-malna radna temperatura okolice za mjerilotoplinske energije iznosi 55 °C, a postojalaje bojazan od prekoraËenja. No, u praksise pokazalo da je odvoenje topline krozvrata i boËne stranice ormariÊa dovoljno itemperatura tijekom 72 h nije ni u jednomtrenutku preπla 45 °C. Pri tome joπ trebanapomenuti da prototipni model nije imaona sebi ventilacijske otvore, πto je prikasnijoj doradi ipak predvieno.• Minimalna i maksimalna razlika tempe-ratura radnog medija izmeu polaza i po-vrata instalacije stana

Pri odabiru mjerila toplinske energije biloje potrebno paziti na minimalne razlike tem-perature koje se mogu pojaviti u instalacijistana pri radu u prijelaznim razdobljima paje pri tome definirano da mjerilo mora umjernom podruËju biti u stanju izmjerititoplinsku energiju od ∆tmin = 3 °C. Uz istezahtjeve mora biti ∆tmax = 20 °C.• Nazivni, minimalni i maksimalni protokradnog medija u instalaciji stana

Kao i kod prethodnog zahtjeva, ugra-eno mjerilo mora zadovoljavati sljedeÊeparametre protoka: minimalni 6 l/h, nazivni600 l/h i maksimalni 1200 l/h.• NaËin odzraËivanja same instalacije gri-janja stana i kuÊne instalacije objekta

Pri definiranju konstrukcije armature uormariÊu je bilo potrebno voditi raËuna oodzraËivanju instalacije ormariÊa. Konstruk-cija je izvedena tako da je odzraËivanje rije-πeno bez odzraËnih lonËiÊa s padovima pre-ma instalaciji stana, a odzraËivanje se odvijana vertikalnim vodovima instalacije objekta.• MoguÊnost zamjene, ovjeravanja i po-pravaka na mjerilu toplinske energije ueksploataciji, a nakon ugradnje ormariÊa uobjekt

Nakon ugradnje ormariÊa u objekt inakon isteka ovjernog razdoblja mjerila ueksploataciji koje propisuje DZNM mora biti

omoguÊena jednostavna zamjena mjeriladrugim. Takoer su u eksploatacijimoguÊe greπke u radu, propuπtanja isliËni kvarovi, kod kojih je potrebna je-dnostavna i brza zamjena ili popravak.• Ugradnja ormariÊa u objekt kao goto-vog elementa pripremljenog za ugradnjui spajanje s jedne strane na kuÊnu insta-laciju objekta, a s druge na instalacijustana

Kako bi se izbjegla prevelika slobodaugradnje i odabira dijelova u ormariÊu,priπlo se njegovom konstruiranju kao go-tovog elementa s ugraenim dijelovimau proizvodnji, a na objektu ga je potrebnosamo ugraditi te spojiti s jedne strane nakuÊnu instalaciju objekta, a s druge nainstalaciju stana.• Predvianje moguÊnosti daljinskog oËi-tavanja mjerila toplinske energije elek-tronskim putem bez fiziËkog oËitavanjana licu mjesta

Kod veÊih objekata koji mogu imati iviπe desetaka stanova na nekoliko etaæa,oËitavanje svih mjerila svaki mjesec moæepostati znaËajno optereÊenje u radu tepoveÊati razdoblje oËitanja. Kako bi se toizbjeglo, predviena je ugradnja mjerilakoja moraju imati moguÊnost daljinskogoËitanja M-bus vezom sa srediπnje jedi-nice smjeπtene u toplinskoj stanici (sveprema HRN EN 1434).• OmoguÊiti kontrolu i oËitavanje mjerilatoplinske energije bez potrebe za otva-ranjem i otkljuËavanjem ormariÊa

U sluËaju potrebe za fiziËkim oËitava-njem na licu mjesta πto zahtijeva isporu-

Ilustracija 2

Ilustracija 1Dispozicija ormariÊa

Izgled ormariÊa

1 - raËunska jedinica mjerilatoplinske energije, 2 - vodni dio

mjerila toplinske energije, 3 -spojna matica, 4 - dvostruka

spojnica, 5 - kuglasta slavina, 6 -kuglasta slavina s prikljuËkom za

termoosjetnik, 7 - ispusni ventil, 8 -koljeno s vanjsko-unutarnjim

navojem, 9 - kuglasta slavina sprikljuËkom za ispusni ventil, 10 -priËvrsna matica, 11 - prikljuËna

cijev instalacije objekta, 12 -prikljuËna cijev instalacije stana -

polazna, 13 - prikljuËna cijevinstalacije stana - povratna, 14 -

æica termoosjetnika, 15 - prikljuËnikolËak termoosjetnika, 16 - mjedeni

prijelaz Ëelik - bakar



Ëitelj toplinske energije ili kontrole oËitanjaπto zahtijeva sam potroπaË, vrata ormari-Êa moraju imati moguÊnost oËitanja(stakleni otvor) bez potrebe za njihovimotvaranjem.• Konstrukcija viπe razliËitih izvedbi or-mariÊa koje Êe omoguÊiti spajanje navertikalni vod s lijeve ili desne strane teugradnju viπe mjerila toplinske energije ujedan ormariÊ

Kako bi se omoguÊilo spajanje ormari-Êa na instalaciju objekta (vertikalni vod) is lijeve i s desne strane, razvijene su dvijevarijante: lijeva i desna. Takoer, trenu-taËno je u razradi lijeva i desna varijantaormariÊa s dva mjerila toplinske energijeza dva stana.

Kada su svi spomenuti konstrukcijskizahtjevi uzeti u obzir i razraeni mnogidrugi sitni detalji, uz ekonomsko optimizi-ranje doπlo se do sljedeÊeg modela.Dispozicijski prikaz varijante ormariÊa sprikljuËnim mjerama i dimenzijama moæese vidjeti na il. 1. Dimenzije ormariÊa suodabrane kao minimalne u koje se moglasmjestiti mjerna linija uz zadovoljenje svihranije spomenutih zahtjeva.

Na il. 2 se moæe vidjeti izgled ormariÊai ugraene armature s mjernom linijom izapornom armaturom.

KARAKTERISTIKE MJERILATOPLINSKE ENERGIJE

Mjerila toplinske energije koja se ugra-uju u ormariÊe individualnog mjerenjatrebaju biti u skladu sa sljedeÊimnormama: HRN EN 1434-1, 1434-2,1434-3, 1434-4, 1434-5 i 1434-6. Premazahtjevima iz ranije opisanih karakteristika,

gotovo sigurno potrebna zamjena vodnogdijela brojila.

Prema Danskom udruæenju za daljin-sko grijanje (DBDH), trenutaËno ovjernorazdoblje UZ mjerila je 6 godina, a ispitujese njegovo produljenje na 12 godina, jersu sva mjerila pri verifikacijskom postupkunakon rada u eksploataciji od 6 godinabila u dopuπtenim granicama greπke.

Ako se to sve uzme u obzir, poËetnainvesticija u obliku nabave skupljih mjerilatoplinske energije i njihove ugradnje uormariÊe je apsolutno isplativa i neupitna.

PROJEKTIRANJE I IZVEDBAKU∆NIH INSTALACIJA

Zahtjevi za kuÊnu instalacijugrijanja objekta

Instalacija grijanja objekta treba bitiizvedena temeljnim razvodom u podrum-skom dijelu te vertikalnim vodovima koji Êebiti smjeπeni u energetskim kanalima (il. 3).Na poËetku svakog vertikalnog vodapotrebno je ugraditi granske regulatorediferencijalnog tlaka (povratni vod) tezaporne ventile s prikljuËkom za impulsnivod granskog regulatora diferencijalnogtlaka (polazni vod).

Svaki vertikalni vod mora biti spojen naodzraËnu mreæu i to tako da se posebnoizvedu odzraËna mreæa polaznog ipovratnog voda. Obje mreæe moraju bitispojene preko odzraËnih lonËiÊa signal-nim vodom u toplinsku stanicu.

Na polaznom vodu kuÊne instalacijegrijanja treba ugraditi crpku potrebnihkarakteristika prema zahtjevima instaliranesnage i cijevne mreæe kuÊne instalacije selektroniËkim sklopom frekventne regula-cije.

Ilustracija 3Shematski prikazkuÊne instalacije

grijanja objekta

tehniËki elementi za odabir mjerila susljedeÊi:• gornja granica temperaturnog opsega: Qmax = 90 ºC• donja granica protoka: qi = 6 l/h• trajni nazivni protok: qp = 600 l/h• gornja granica protoka: qs = 1200 l/h• donja granica temperaturne razlike: ∆tmin = 3 K• gornja granica temperaturne razlike: ∆tmax = 50 K• temperatura okolice: 5 - 55 °C• baterijsko napajanje, trajnost baterije: > 5 godina• podræana opcija M-bus (prema HRN EN1434) za povezivanje sa srediπnjim mje-rilom u toplinskoj stanici.

Danas na træiπtu veÊ postoji niz mjerilatoplinske energije koja zadovoljavaju po-stavljene uvjete. Treba spomenuti da tre-nutaËna varijanta ormariÊa ima ugraenomjerilo s tzv. turbinskim vodomjerom, tj.klasiËni krilni vodomjer. U odnosu na ultra-zvuËna mjerila, ono je kompaktnije, jefti-nije, manjih dimenzija i ima ugraen komu-nikacijski modul za M-bus povezivanje.

Trenutno se ispituje isplativost ugra-dnje ultrazvuËnog umjesto klasiËnogmjerila s krilcima. PoËetna investicija jeneπto veÊa, ali ako se uzme u obzir da jeprema trenutaËno vaæeÊem propisu ovjer-no razdoblje UZ mjerila 5 godina, a klasi-Ënih 3 godine, prednost UZ mjerila dolazido izraæaja. Pri tome takoer treba uzetiu obzir da kod UZ mjerila nema pokretnih(rotirajuÊih) dijelova pa kod same ovjere iprovjere toËnosti nema skupih zamjenadijelova i samo se izvodi servis sËiπÊenjem i ponovnim kalibriranjem, anasuprot tome je kod turbinskih dijelova



Zahtjevi za instalacijuprikljuËka pojedinog stana

Na vertikalni vod potrebno je spajatiprikljuËke pojedinih stanova koji morajusadræavati ormariÊ individualnog mjerenjas mjerilom topline i potrebnom zapornomarmaturom koja omoguÊava njegovuzamjenu bez praænjenja instalacije.

Svaka stambena jedinica mora imatisvoj vlastiti razvod instalacije grijanja odprikljuËka na vertikalni vod do svakogogrjevnog tijela (il. 4). Razvod moæe biti upodu ili po zidu s padovima premaogrjevnim tijelima. Razvod ne moæe bitigornji s potopljenim radijatorima. Razlogtome je to πto bi tada bilo potrebno

Ilustracija 5OrmariÊ

individualnogmjerenja s dvamjerila topline

Ilustracija 4Shematski prikaz kuÊneinstalacije grijanja stana

dodatno odzraËivanje na svakom horizon-talnom razvodu pod stropom stana, πtobespotrebno komplicira sveukupnu insta-laciju te je izlaæe vidnom polju i smanjujeestetski izgled stambenog prostora.

Svako ogrjevno tijelo mora biti opre-mljeno termostatskim radijatorskim venti-lom na polazu, radijatorskom priguπnicomna povratnom vodu te odzraËnim iispusnim ventilom s Ëepom.

Ugraeni termostatski radijatorskiventil mora imati moguÊnost podeπavanjamaksimalnog protoka predregulacijom teograniËavanja raspona podeπavanjamaksimalne i minimalne temperature uprostoriji.

ORMARI∆ INDIVIDUALNOGMJERENJA S DVA MJERILA

Kod pojedinih objekata pojavljuje seproblem smjeπtaja svih komunalnih mjerilau hodnike i zajedniËke prostore stambenihobjekata. Tada je potrebno naÊi mjesta zamjerila potroπnje vode, struje, grijanja te zarazne hidrante i protupoæarne aparate.Takvi zahtjevi zasigurno predstavljajuizazov za arhitekte i graevinare, a i zaprojektante svih instalacija objekta. U ciljuveÊe fleksibilnosti u odreivanju tehniËkogrjeπenja razvija se ormariÊ individualnogmjerenja s dva mjerila toplinske energije.NaËelo samog toka toplinske energije inaËini spajanja na kuÊnu instalaciju grijanja



objekta i stana ostaje isto, samo gabaritiormariÊa malo rastu.

Na il. 5 shematski je prikazana za sadasamo jedna izvedba takvog ormariÊa sdva mjerna mjesta.

UGRADNJA MJERILA TOPLINSKEENERGIJE NA JEDNO MJESTO

Kod manjih objekata (oko 2 do 12stanova) postoji moguÊnost izvedbekuÊne instalacije grijanja s mjerilimatoplinske energije na jednom mjestu uprizemlju objekta - u toplinskoj stanici ili unekoj drugoj, posebno za to namijenjenojprostoriji (il. 6). U tom sluËaju nije potrebnaugradnja mjerila toplinske energije s M-bus komunikacijom jer se mjerila moguoËitati na jednom mjestu. Takoer nemapotrebe za izradom i ugradnjom ormariÊa,veÊ mjerila mogu biti slobodno smjeπtenau prostoru toplinske stanice, svako sasvojom zapornom armaturom i granskimregulatorima diferencijalnog tlaka.

Pri odabiru tehniËkog rjeπenja jepotrebna ekonomska analiza jer se morausporediti isplativost izvedbe kuÊne insta-lacije posebno za svaki stan iz toplinskestanice s poveÊanom investicijom ukoliËini i duljini cijevi, u odnosu na manjibroj i duljinu cijevi, ali i nabavu ormariÊa injihov smjeπtaj po etaæama objekta doulaza u stanove, provlaËenje M-buskabela i komunikacijskih modula na svamjerila topline i nabavu srediπnje jediniceza oËitavanje mjerila.

Provedena analiza (autorova) za jedankarakteristiËni objekt s Ëetiri etaæe s dvastana na svakoj pokazala je isplativosttakvog rjeπenja u odnosu na rjeπenje sormariÊima po stubiπtima i etaæama. Pritome se mora spomenuti i prednost u vidujednostavnosti kasnijeg odræavanja ispo-ruËitelju toplinske energije, jer se svaoprema i mjerne linije nalaze na jednommjestu.

NA»IN O»ITANJA I OBRA»UNAU EKSPLOATACIJI

Pri obraËunu toplinske energije takvognaËina individualnog mjerenja razlikovatÊe se dva osnovna naËina obraËuna, sobzirom na razdoblje oËitanja.• ObraËun za vrijeme sezone grijanja

Svaki stan Êe imati vlastito mjerilotoplinske energije za mjerenje utroπeneenergije za grijanje i postojat Êe glavnomjerilo na ulazu u toplinsku stanicu kojeÊe mjeriti ukupnu utroπenu energiju zaobjekt.

postoje socijalne cijene svih energenata zagrijanje, pa i toplinske energije distribu-irane iz CTS-a, no sigurno se u doglednovrijeme moæe oËekivati porast tih cijena naekonomsku i træiπnu vrijednost. Cijelusituaciju dodatno definira i zakonskaregulativa koja ugradnju ureaja za mje-renje i regulaciju za svaku stambenu i/iliposlovnu jedinicu propisuje i Ëini obave-znom. Rezultat takvog ozraËja se ogledau potraænji onih stanova na træiπtu u kojimaje individualno mjerenje predvieno iugraeno, takvi se stanovi lakπe prodajui postiæu veÊu træiπnu cijenu.

Svaki potroπaË æeli znati koliko je toËnokupio odreene robe, u ovom sluËaju to-plinske energije, kolika je njezina jediniËnacijena te na kraju platiti toËno koliko je ipotroπio. Sve ostalo kad-tad doprinesenjegovom nezadovoljstvu, sumnji i porastureklamacija, dugovanja prema isporuËi-telju komunalne usluge te skupim i dugo-trajnim sudskim postupcima. Od ljeta2001. godine HEP - Sektor za toplinarstvorevidira svu projektnu dokumentaciju pre-ma novim tehniËkim i projektnim zahtjevi-ma s implementacijom individualnogmjerenja te se u ovoj godini mogu oËeki-vati prvi objekti spojeni na CTS gradaZagreba, koji Êe ga imati ugraenog.

»lan HEP Grupe

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. - Pogon toplinske mreæe; Pogon posebne toplane; Pogon Osijek; Pogon Sisak10000 Zagreb, MiπeveËka 15a, tel: 01/600 95 55, faks: 01/613 19 78

Ilustracija 6Instalacija grijanja smjerilima toplinske

energije smjeπtenimna jednom mjestu

Od utroπene energije izmjerene naglavnom mjerilu oduzet Êe se zbrojpotroπnje svih pojedinaËnih mjerila i dobitienergija utroπena na zagrijavanje potroπnetople vode. Ona Êe se moÊi raspodijelitina sve potroπaËe prema izmjerenoj koliËiniPTV-a za svaki stan na mjerilu distributeravode. Ako on ne predvia mjerenje potro-πnje PTV-a (a prema Zakonu bi trebao) tapreostala energija Êe se na sve potroπaËeraspodijeliti prema broju osoba u svakomstanu, πto je trenutaËni naËin raspodjelepotroπnje hladne vode u stambenimobjektima.• ObraËun za vrijeme ljeta, van sezonegrijanja

U ljetnom se reæimu toplinska energijatroπi samo za pripremu PTV i mjeri se nasrediπnjem mjerilu u toplinskoj stanici, ameu korisnicima Êe se dijeliti na ranijeopisan naËin.

ZAKLJU»AK

U vrijeme opÊenitog svjetskog trendaracionalne potroπnje energije i Ëinjenice dase prema rezultatima istraæivanja gotovo45% svjetske potroπnje energije troπi nagrijanje i klimatizaciju zatvorenih prostorija,posve je razumljivo individualiziranje tro-πkova grijanja. U Hrvatskoj trenutaËno joπ

Documents

mr.sc. Zlatko KOMERI»KI, dipl.ing. Mijo MAROVI∆, dipl.ing ...godina su bile znaËajne. Te su promjene obuhvatile prijelaz iz druπtvenog u privatno vlasniπtvo te prijelaz iz centralizirane