UHrvatskoj se traæe lopovi.

Posebno su na zlu glasuoni koji su se okoristili dr-æavnim novcem,a sada su

na tapetu udruge. Saborska raspra-va o Prijedlogu zakonu o financij-skom poslovanju i raËunovodstvuneprofitnih organizacija pokrenulaje javnu kampanju u kojoj se udru-ge sumnjiËi kao glavne krivce. Pre-ko raËuna neprofitnih organizacija,a tu je i puno udruga,u 2012.godiniproπlo je basnoslovnih 13,7 milijar-di kuna,Ëetiri posto BDP-a.

Taj se prihod odnosi Ëak i na Hr-vatske vode, a na listi udruga s pri-hodima viπim od 10 milijuna kunaprednjaËe Dinamo, Hrvatski nogo-metni savez,Hrvatski olimpijski od-bor,pa Posmrtna pripomoÊ i Hrvat-sko druπtvo skladatelja.Meu udru-gama koje su prodajom roba i uslu-ga ostvarile prihod veÊi od 5 miliju-na kuna ponovno je Hrvatski nogo-metni savez, nogometni i koπar-kaπki klubovi,Druπtvo prijatelja du-brovaËkih starina te Hrvatski Crve-ni kriæ i Caritas ZagrebaËke nadbi-skupije.Poznavatelji rada udruga pi-taju se a gdje su tu imena udruga ukoje se graani udruæuju prakticira-juÊi svoje ustavno pravo slobodeudruæivanja,a radi zaπtite njihovihprobitaka ili zauzimanja za druπtve-no korisne interese. Misli se naudruge koje su sræ civilnog druπtva.

Zasigurno,sve civilne udruge napodruËju Dalmacije nisu imale pri-hoda kao Druπtvo prijatelja dubro-vaËkih starina, a mnoge kulturne iumjetniËke udruge,i prevaæna kul-turno-umjetniËka druπtva, ne mo-gu ni izbliza svoje prihode mjeriti sHrvatskim druπtvom skladatelja.

Ova kampanja nije usamljenisluËaj nepovjerenja prema udruga-ma.O njima je kao “kruhu bez mo-tike” pisao ugledni akademik, po-tom je novinar savjetovao premijer-ku da im uzme novac i kupi bespla-tne πkolske knjige, a poznati ih jenovinar prokazao kao one koji nezasluæuju nikakve donacije.

Snaæno nepovjerenje iskazano je1993.,kada je u Saboru reËeno “ima-mo Caritas i Crveni kriæ,ostale namudruge ne trebaju”. Kakve poreznepovlastice za davanja u opÊekorisnesvrhe? Udruge peru novac, dræavaÊe sve pokupiti i ona najbolje znakome treba pa Êe podijeliti.Kao po-rezno priznat rashod nije se moglodati prebijene kune za opÊekorisnesvrhe,primjerice za napuπtenu dje-cu,a mogli ste porezno priznato da-vati πakom i kapom za sport.OËito,vlasti nemaju povjerenja u graane.

A tek sloboda udruæivanja i Za-kon o udrugama u kojem je Ustavnisud 2000. godine, poslije promjenevlasti, ukinuo 16 odredbi koje suograniËavale ustavnu slobodu udru-æivanja.PredlagaËi nedavno raspra-vljenog Prijedloga zakona o udruga-ma,koji su upozoreni na neke neu-stavne odredbe, kao da nisu niπtanauËili.

Pod sumnjom su i zakladekao neprofitne organizaci-je, a u iskazanim prihodi-ma je i viπemilijunska da-

rovnica u novcu i nekretninamaplemenitog donatora Stipana BiliÊaPrciÊa Zakladi HAZU, koja Êe, uzostalo,po æelji darovatelja davati po-tpore uËenicima imotske gimnazije.Ta zaklada ima i nekretnine, a oro-Ëava i novac. Tako rade zaklade posvijetu. Svjedokom sam nakaneuglednog graanina da svoju imovi-nu, a time svoje djelo, Ëast i ugleddade zakladi u opÊekorisne svrhe.HoÊe li sutra i imovina te zaklade,akoja Êe se morati oploivati, bitiubrojena u sumnjive prihode ne-profitnih organizacija?

Civilne udruge dobivaju sve ma-nje sredstava od Nacionalne zakla-de za razvoj civilnog druπtva,mini-starstava, æupanija i gradova te odgospodarskih subjekata i graana.U

2012.dobile su iz dræavnog proraËu-na 234 milijuna kuna, od igara nasreÊu 277 milijuna kuna,a 1 milijunod naknade za zaπtitu okoliπa.Ta sesredstva dijele javnim natjeËajemza projekte, a njihova je provedbautvrena ugovorima, πto znaËi ikontrolu troπenja novca.Ne moæe sereÊi da tu nema zloporaba i da nemakukolja. SluËajevi kada se dræavninovac, osobito na lokalnim razina-ma, ne dijeli javnim natjeËajem spravom izazivaju sumnju. Poduze-tne udruge povlaËe znatna sredstvaEU Ëije je troπenje utvreno ugovo-rima.Na tom su poslu udruge prveutirale naπ put prema Bruxellesu,radile na kognitivnoj europeizacijite svoja znanja i vjeπtine pisanjaprojekata EU prenosile na druge.UkljuËivanje naπih organizacija uinstitucije europskog civilnogdruπtva zahtijeva i dodatna ulaga-nja. Meutim, uz hipoteku udrugakao peraËa novca taj posao neÊe bi-ti blagoslovljen.

Treba podræati nakanu Ministar-stva financija da se poslovanje ne-profitnih organizacija temelji na na-Ëelu dobrog financijskog upravlja-nja i kontrole. KljuËna novost kojudonosi zakon je osnivanje trgova-Ëkih druπtava za neprofitne organi-zacije koje obavljajuÊi gospodarskedjelatnosti ostvaruju prihode veÊeod 230.000 kuna,pri Ëemu se ne mo-æe utvrditi da se tom djelatnoπÊu po-diæe kvaliteta æivota pojedinaca iunapreuje razvoj πire druπtvenezajednice.Mali broj organizacija ci-vilnog druπtva ostvaruje takve pri-hode, a zakon daje i prostora za so-cijalno poduzetniπtvo i socijalnuekonomiju koji se na razini Europ-ske unije zagovaraju kao protuteæaneoliberalnom kapitalizmu.

Partner sam u FP7 EU projektu“Utjecaj treÊeg sektora na socioeko-nomski razvoj u Europi”.Europskojkomisiji dat Êemo preporuke zauËinkovitije i djelotvornije jedin-stvene “obnovljive izvore”, zarjeπavanje socijalnih i ekonomskihproblema i jaËanje graanske zau-zetosti u Europi, a koji su potrebniviπe nego ikada u vremenu pritiskana dræavni proraËun. U Hrvatskojsmo puno uloæili u pravnu steËevi-

JUTARNJI LISTPonedjeljAK 17. OÆUJKA 2014.18 Komentari

NajveÊi dio od 51tisuÊe udruga govorio aktivnostimagraana i njihovojzauzetosti zanapredak zajednice

Na lista udruga s prihodima viπim od 10 milijuna su Dinamo,HNS, HOO, Posmrtna pripomoÊ i Hrvatsko druπtvo skladatelja

UREDNI»KI KOLEGIJ:Igor Alborghetti (zamjenik glavnog urednika), Nino –ula (zamjenik glavnogurednika), Ana PliπiÊ (politika), GordanaGrgas (gospodarstvo), Nikica Puhalo (svijet), Ivica Buljan (kultura i magazin),Siniπa Suπec (sport), Borna KeseroviÊ(urednik integriranog deska), VladimirJankoviÊ (Nedjeljni Jutarnji), Boris VlaπiÊ(komentari) Antonija RadiÊ Horvat(voditeljica grafiËke redakcije) DarkoNovak (zamjenik voditelja grafiËke redak-cije), Vesna VeseliÊ (grafiËka urednica),Senad ZahiroviÊ (grafiËki urednik), VukRadiÊ (jutarnji.hr)

PRILOZI:Boba BlaπkoviÊ (D&D), Vuk RadiÊ (Dobrahrana), Jelena ValentiÊ (Like, Studio),Vanja Doπen (Svijet), Boba BlaπkoviÊ(Nekretnine)

KOLUMNISTI I KOMENTATORI:Davor ButkoviÊ, Mladen Pleπe, RatkoBoπkoviÊ, Boris DeæuloviÊ, MiljenkoJergoviÊ, Jelena LovriÊ, Jurica PaviËiÊ,Ante TomiÊ, Tomislav Æidak

DOPISNICI IZ INOZEMSTVA:Inoslav Beπker (Rim), Daniela MihaliÊ–urica (Pariz), Ana Muhar (London),Augustin Palokaj (Bruxelles), Pero Zlatar(Beograd)

VODITELJI POSLOVNIH SEGMENATA:Tomislav Dubenik (oglasi), Suzana Kosor(promocija), Gordan ZeËiÊ (knjige iposebni projekti), Drago Havranek(Cropix), Ivan ValeËiÊ (prodaja)

IZDANJA EPH:Globus (Nino –ula), Forbes (ViktorVresnik), Gloria, Gloria In, Gloria Glam,Gloria In Specijal (Dubravka TomekoviÊAralica), OK, Teen (Neven Kepeski),Autoklub (Hrvoje TomiÊ), Sportskenovosti (Robert ©ola), SlobodnaDalmacija (Krunoslav KljakoviÊ),DubrovaËki vjesnik (Vjera ©uman),©ibenski list (Zdravko PiliÊ), Doktor u kuÊi, Vita (Sandra KukiÊ), Moja tajna, Moja sudbina (RadmilaKlikovac), Astro magazin (JulijanaOremoviÊ), Otvoreno more (Miπo©trbac), Dobra kob (Davor MartiÊ),Maslina (Meri ©iloviÊ), Dubrovnik Times (Mark Tomas), Adriatic Times (Ivica NeveπÊanin)

EPH DIGITAL (jutarnji.hr, gloria.hr, autoklub.hr,okstars.hr, sportskenovosti.hr, slobodnadalmacija.hr, dobra-hrana.hr,dubrovacki.hr, likecroatia.com, dodo.hr,dosi.hr, bestseller.hr, gorila.hr)Direktor: Miran PaviÊ

EPH: POSLOVNI SEGMENTI Direktor: Peter ImbergFinancije i struËne sluæbe: Ines LoziÊProdaja, marketing i promocija: Sanja MlaËakOglasi: Tomislav DubenikProizvodnja, medijska produkcija i IT: Saπa MilinoviÊ

NAKLADNIK JUTARNJEG LISTA EPH Media d.o.o.Koranska 2, ZagrebDirektor: Janko GoleπFinancije, kontroling: Ivica PaviπiÊjutarnji.list@eph.hrtelefon: 01/6103100, 01/6103101faks: 01/6103148, 01/6103115

Kontakt za Ëitatelje: jutarnji_kontakt@eph.hr

PRETPLATA pretplata@eph.hr01/2255 374 ili 01/CALL EPHfaks: 01/6173 958

OSMRTNICE osmrtnice@eph.hrtelefon: 01/6103017faks: 01/6103145

MALI OGLASI malioglasi@eph.hrtelefon: 01/6103017, 01/6173897

TISAKVjesnik d.d.Slavonska avenija 4, Zagreb

impressum

PREDSJEDNIK UPRAVE Ninoslav PaviÊDIREKTOR MEDIJA EPHTomislav Wruss

GLAVNI UREDNIK Viktor Vresnik

∂ 2013. EPH. Sva prava pridræana. Za umnoæavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje,priopÊavanje javnosti u bilo kojem obliku, ukljuËujuÊi internet, kao i preraivanje nabilo koji naËin bilo kojeg dijela ili ove publikacije ucijelosti, potrebno je zatraæiti pisano dopuπtenjenositelja prava.

EPH je Ëlan Hrvatskog vijeÊa za medije vijece@hvzm.hr i www.hvzm.hr

Civilne udruge su nositeljipromjena, a ne peraËi novca

nu,a premalo u razvoj druπtva.U europskom kontekstu Vladu

treba upozoriti da æurno uskladistatuse ustanova kao neprofitnihorganizacija koje pruæaju socijal-ne,odgojne i obrazovne usluge.Ja-vne su usluge odreene kao soci-jalna prava u sluËajevima kada ihpruæaju dræavne ustanove.

Au drugom ekstremu to

su træiπne usluge koje,upravilu,plaÊaju korisni-ci privatnim ustanova-

ma. Na temelju provjere imovinei prihoda svi graani trebaju ima-ti ista prava bez obzira na to u Ëi-jem je vlasniπtvu ustanova.InaËe,i tu prema prihodima ustanovamoæe biti krivih interpretacija.

U javnim se raspravama ne di-jele kruπke od jabuka.DojuËeraπnjikafiÊi i restorani registrirani sukao klubovi,dakle kao udruge.Va-ljalo bi provjeriti unaprjeuju lioni razvoj πire druπtvene zajedni-ce ili im lokalni poreznici gledajukroz prste.Vlada bi trebala ukaza-ti povjerenje novoosnovanimudrugama i osloboditi ih obvezevoenja dvojnog knjigovodstva tesastavljanja i predaje financijskihizvjeπtaja.Rijetke od njih Êe imatikapacitete za takve obveze, kao iizglede ostvarenja prihoda ili stje-canja imovine u vrijednosti230.000 kuna.

Civilno se druπtvo dræi panace-jom za suvremene probleme, bezobzira na to radilo se o zaπtiti oko-liπa ili financijskoj krizi. Podsjeti-mo se Tocquevilleove - znanostudruæivanja majka je znanosti, anapredak svega ostaloga ovisi onapretku koji je ona napravila.Go-tovo 51 tisuÊa udruga govori oaktivnostima graana i njihovojzauzetosti za napredak.Civilne or-ganizacije proizvode socijalni ka-pital kao temelj za inovacije i go-spodarski razvoj.Joπ nismo shva-tili da odræivu druπtvenu promje-nu proizvode udruæeni graanipripremni davati i dragovoljno ra-diti za opÊekorisne svrhe,a oni ni-kako nisu konkurencija politiËari-ma u pranju novca u koje su mo-guÊe ukljuËene i “udruge” s viso-kim prihodima.ƒ

U 2012. civilneudruge su izdræavnogproraËunadobile 234milijuna kuna,od igara nasreÊu 277milijuna, a joπjedan milijun odnaknade zazaπtitu okoliπa.Na slici graaniËiste splitskiMarjan. Akcijise u subotuodazvalo dvijetisuÊe ljudi

PI©EGOJKO BEÆOVAN,

DU

JE K

LA

RIΔ

/CR

OP

IX

profesor na Pravnom fakultetu