Filip Stepinac

Antonio Stojić

Gradovi kao nositelji europskog ekonomskog razvoja

Seminarski rad

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: Ekonomske integracije i regionalni razvoj

Mentor: Tomislav Sekur

Broj indeksa: 0067455913 (Filip)

0067455682 (Antonio)

Zagreb, svibanj 2013.

SADRŽAJ

1.UVOD...............................................................................................................................................1

2. PRVI GRADOVI............................................................................................................................2

2.1. Jerihon...........................................................................................................................................2

2.2. Catal Huyuk...................................................................................................................................3

2.3. Gradovi u sjevernoj Mezopotamiji...............................................................................................4

3. GRADOVI DANAS..........................................................................................................................4

3.1. Što danas smatramo gradom........................................................................................................4

3.2. Rastuća važnost gradova................................................................................................................5

3.3. Urbana radna snaga........................................................................................................................6

3.4. Gradovi igraju ključnu ulogu u ekonomskom rastu.....................................................................7

3.5. Važnost malih i srednjih gradova...................................................................................................7

3.6. Gradovi su dio riješenja i problema................................................................................................7

4. GRADOVI SUTRAŠNJICE..............................................................................................................8

4.1. Doprinosi gradova u Europi u 2020. godini....................................................................................8

4.2. Vizija europskih gradova..................................................................................................................8

4.3. Vizija za gradove sutrašnjice............................................................................................................10

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................11

LITERATURA..........................................................................................................................................12

POPIS SLIKA I TABLICA.....................................................................................................................12

1. UVOD

Više od dvije trećine europskog stanovništva živi u urbanim područjima. Gradovi sumjesta gdje se problemi pojavljuju i gdje se riješenja nalaze. Oni su plodno tlo za znanost i tehnologiju, za kulturu i inovacije, za individualne i kolektivne kreativnosti, I za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međutim, gradovi su i mjesta gdje su problemi poput nezaposlenosti, segregacije i siromaštva uglavnom koncentrirani. Podiže se svijest o mogućim budućim utjecajima niza trendova, kao što su demografski pad i društvena polarizacija, ranjivost,različitih vrsta gradova. Također se ističe prilika ključnih uloga koju gradovi mogu igrati u ostvarivanju ciljeva EU-posebice u provedbi Europske Strategije 2020.

Naši gradovi posjeduju jedinstvene kulturne i arhitektonske kvalitete, snažne sile socijalnog uključivanja i izvanredne mogućnosti za ekonomski razvoj. Oni su centriznanja i izvori rasta i inovacija. U isto vrijeme, oni pate od demografskih problema, nejednakosti i socijalne isključenosti pojedinih skupina stanovništva, nedostatak pristupačnih i pogodnih mjesta za stanovanje, i ekoloških problema. Gradovi igraju ključnu ulogu u životima većine Europljana.Ne samo da većina stanovništva živi u gradovima, nego gradovi također imaju ključnu ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju svih europskih zemalja. „Europski model gradova“ je fascinantan.

1

2. PRVI GRADOVI

2.1 Jerihon

Arheološka nalazišta nam sugeriraju da je prvi grad na svijetu bio Jerihon, smješten na trgovačkoj ruti plodne doline Jordana. Nastao otprilike između 8400-7300 godina prije Krista, sadržavao je populaciju od 2000 stanovnika. Plodna dolina Jordana osiguravala je izvor vode, mogućnost uzgajanja usjeva (ječam i žito), te domaćih životinja (koze i ovce). Uz sve to u blizini su se nalazile divlje životinje kao gazele koje su žitelji Jerihona mogli loviti. Postoje neke evidencije trgovine u tom području, ali se pretpostavlja da je obujam trgovine bio mali. Između ostalog nađeni su ostaci opsidijana iz Antolije, zelenog kamena iz Jordana, tirkiznog iz Sinaja i školjki iz Crvenog mora, što ukazuje na neki obujam trgovine, odnosno uvoza u grad. Nema nikakve evidencije proizvodne za izvoz iz grada. Moguće je da su izvozili sirove materijale iz obližnjeg Mrtvog mora.

Jedna od glavnih značajki Jerihona zasigurno je bio njegov sustav obrane, koji je sadržavao zid okružen jarkom, te kulu. Zid je bio visok 7 metara, a širok 3 metra. Jarak koji je se nalazio ispred zida je bio 9 metra širok i 3 metra dubok, a kula se nalazila unutar zidina visoka do 9 metara. Zidine su ih trebale čuvati od pljačkaša koji su ih pljačkali zbog resursa.

Pošto se Jerihon razvio prije više od 10 tisuća godina postoji malo dokaza zašto se razvio. Ovo su samo mogućnosti urbanizacije Jerihona:

trgovina i poslovi vezani uz trgovinu (financije, transport) klasterizacija proizvođača radi inovacija i ućenja javna dobra kao religija i obrana koja je zahtjevala više ljudi na jednom području

slika 1. Jerihon

2

2.2 Catal Huyuk

Catal Huyuk je grad koji se razvio oko 7000 godina prije Krista, na području današnje Turske. Imao je 5000 stanovnika. Stanovnici su se hranili usjevima i domaćim životinjama, a proizvodili su različite zanatska oruđja koje su kasnije izvozili u ostale regije. Grad se bazirao na jednostavnu agrikulturu i domaće životinje. Pripitomavanje stoke je osiguravalo puno mesa, ali i transport za razliku od uzgoja koza i ovca kao u drugim regijama. U gradu su se uzgajali ječam i žito, te su skupljali orahe, voće i bobice. Lovili su jelene, medvjede i leoprade zbog mesa i kože.

Posebnost ovog grada je u njegovoj arhitekturi zgrada. Ravni krovovi zgrada koji su bile spojene, nije bilo klasičnog ulaza na vrata nego se ulazilo kroz krovove na koje su se ljudi penjali ljestvama. Zgrade su imate male prozore, ali nisu bili nadohvat ruke neg su samo osiguravale svjetlost za dom.

Stanovnici Catal Huyuka su bili integrirani u visoko sofisticiranu i specijaliziranu proizvodnu proizvoda od drva, kamena i opsidijana. Crni opsidija iz obližnjeg vulkana su oblikovali i polirali da dobiju šiljke, noževe i zrcala. Postoje dokazi da je Catal Huyuk bio dio interregionalne trgovine. Pronađeni su ostatci proizvoda iz Sirije, školjke iz Mediterana. Što se tiče religije, ona nije bila koncetrirana u jedan hram već je bila distribuirana kroz grad u posebnim kućama.

Za razliku od Jerihona, postoji više znanja o ekonomija Catal Huyuka, ali svejedno postoje neke rupe. Izgleda da svoje postojanje Catal Huyuk duguje opsidijanu i proizvodima od opsidijana. Oni su bili vješti s opsidijanom, te su proizvodili proizode koje su kasnije izvozili. Proizvodnja je zahtjevala puno znanja, te su se skupljali stručnjaci koji su zajedničkim učenjem i inovacijama doveli do lakšeg obraćivanja tog materijala. Koncetracija proizvodnje u gradu je zahtjevalo da radnici budu bliže jedni drugima, zato što radnici tako uče jedan od drugog, promatrajući. Drugi razlog zašto se razvio Catal Huyuk je javno dobro kao obrana baš zbog te posebne arhitekture kuća (visoki, mali prozori, ulaz kroz krov).

slika 2. Catal Huyuk

3

2.3 Gradovi u sjeveroj Mezopotamiji

Sredinom 4. milenija prije Krista razvilo se više gradova u plodnoj Mezopotamiji, na područuju između rijeka Eufrat i Tigris, današnjeg Iraka. Populacija Uruka, najvećeg grada u Mezopotamiji, dosegla je 50 000 na kraju 4. milenija prije Krista. Ostali gradovi, koji su brojili oko 10-ak tisuća stanovnika su Ur, Erudi i Kish.

Babilon pruža brojna bogata i raznoliki ekosustav, koji uključuju doline, rijeke i travnjake. Ti ekosustavi su dobri za različite aktivnosti koji mogu donositi hranu, uključujuči poljoprivredu(ječam, žito), ribolov, lov(divlje svinje, gazele) i uzgoj ovaca i koza za mlijeko i odjeću. Za razliku od dobrih agrikulturalnih resursa, Babilonu je falilo osnovnih sirovih materijala kao drva, metala(srebra, bakra) i dragih kamena. Suha klima nije podržavala uzgoj hrane, ali su rijeke Eufrat i Tigris lako bile moguće pretvoriti u kanale koje su zatim navodnjavale usjeve.

Zbog tih ekoloških prednosti, Babilon je bio idealan za specijalizaciju i trgovinu. Zbog proizvodnja viška hrane, te manjka nekih resursa, gradovi u Mezopotamiji su puno trgovali.

slika 3. Grad Ur

U Babilonu su prihvatili Sumeransku religiju koja je bila bazirana na tom da bogovi odlučuju i plodnosti flore i faune. Bogovi su bili zaslužni za sve prirodne fenomene, tako su imali preko 2400 bogova, svaki za svoju pojavu. Babilonci nisu molili bogove da naprave čudo, već samo da nastave „čudo“ prirode. Dužnost bogova je bila da usjevi nastave rast, divljih životinja uvijek bude. Bogovi su imali svoje zemaljske poslanike koji su uživali plodovima ljudi koji su donosili hranu kao žrtvu bogovima. Ljudi su pridonosili velike količine hrane u hramove kao žrtvu bogovima, ali su tu istu hranu na kraju jeli članovi hrama.

Religija je u Babilonu bila javno dobro. Hram je bio sjedište svega. On je pratio interregionalnu trgovinu, bili su upleteni u tekstilnu proizvodnu, u svaki korak proizvodnje

4

hrane. Hram je bio kao neka vrsta vlade u današnje vrijeme samo što nije vraćalo i ulagalo u grad.

Veliki značaj za ekonomiju babilonskih gradova je bio izum i korištenje pisma. Prije izuma pisanja, cijeli sustav trgovine se bazirao na povjerenju i poštenju, što je uvelike smanjilo trgovinu zato jer ljudi nisu htjeli trgovat s nepoznatim ljudima.

Pismo su izumili svećenici što je odmah došlo do povećanja trgovine, oni su to izumili da bi imali još veću moć hrama (sva trgovina je u početku išla preko njih). Dugoročno im je to štetilo zbog povećanja izravnog trgovanja bez posrednika (hrama).

3. GRADOVI DANAS

3.1 Što danas smatramo "gradom"

Mnoge su definicije grada. Grad se može odnositi na upravnu jedinicu ili određenu gustoću naseljenosti. Manji gradovi imaju otprilike od 10 000 do 50 000 st. Veći gradovi imaju preko 50 000 st. 'Grad' se također može odnositi općenito na percepciju urbanog načina života i određene kulturne ili društvene značajke, kao i funkcionalnih mjesta gospodarske aktivnosti i razmjene.Morphological Urban Area ( MUA ) u svojim statističkim podacima obuhvaća samo uži dio grada dok Functional Urban Area ( FUA ) obuhvaća grad s okolnim naseljima koja su mu u blizini.

Tako London po MUA-inim rezultatima ima 8,3 mil. st. dok po FUA-inim rezultatima ima čak 13.7 mil. st.

Tablica 1: Definicija gradova po gustoći naseljenosti

5

3.2. Rastuća važnost gradova

U prošlom stoljeću Europa se transformirala iz uglavno ruralnih područja u urbane sredine. Otprilike 70% stanovnika Europe živi u gradovima tj. oko 350 mil.st. Iako se brzina transformacije usporila, udio urbanog stanovništva i dalje raste. Europa je više policentrično organizirana, za razliku od SAD-a i Kine koje se više koncentriraju na urbane sredine. U Europi su samo 23 grada koja imaju više o milijun stanovnika i 345 gradova koja imaju više od 100 000 stanovnika. Samo 7% stanovnika živi u gradovima iznad 5 mil.st. dok u SAD-u živi gotovo 25% stanovnika u gradovima iznad 5 mil. Oko 38% st. Europe živi u malim i srednjim gradovima od 5 000 do 100 000 st. Dva najnaseljenija grada Europe su Paris i London.

Slika 4: Gustoća naseljenosti Europskih gradova Europe (2008 g.)

6

3.3 Urbana radna snaga

Prosječna stopa nezaposlenosti u EU iznosi 7%. Najveća stopa od 11.3% odnosi se na Španjolsku. Najniža, manje od 4% odnosi se na Dansku, Norvešku, Austriju i Nizozemsku. Nezaposlenost je visoka i u nekoliko poljskih, rumunjskih i portugalskih gradova. Najveće razlike između gradova unutar jedne zemlje zabilježeno je u Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj. Na primjer, u Belgiji stopa nezaposlenosti bila je ispod 5% u Bruggeu, dok je u Charleroi iznad 15%.

Slika 5: Stopa nezaposlenosti u Europi (2008 g ) u postocima.

7

3.4. Gradovi igraju ključnu ulogu u ekonomskom rastu

Koncentracija potrošača, radnika i poduzeća u mjestu ili području, zajedno s formalnim i neformalnim institucijama mogu proizvesti pozitivne eksternalije. 67% Europskog bdp-a je generiran u metropolitanskim središtima dok njihova populacija predstavlja samo 59% ukupne Europske populacije. Uspoređujući gradove, dolazimo do zaključka da glavni gradovi Europe imaju bolje rezultate od ostalih gradova.Npr: London generira ukupno 20% britanskog bdp-a ili (446 milijardi $) dok Pariz i Pariška regija generiraju više od 25% Frncuskog bdp-a.

3.5 Važnost malih i srednjih gradova

Važnost malih i srednjih gradova ne bi trebala biti zanemarena. Veliki broj urbane populacije živi u malim i srednjim gradovima U Europi. Ovi gradovi igraju veliku ulogu ne samo za svoje stanovnike, nego i za ruralna područja koja ih okružuju. Oni su centri za privatne i javne usluge, centri znanja, inovacija i infrastrukture, Mali i srednji gradovi igraju središnju ulogu unutar regionalnih ekonomija. Razvojna struktura i njihov rast je najuravnoteženiji urbani sistem u svijetu. Mali i srednji gradovi su bitni za depoplaciju ruralnih sredina, a nužni su i za uravnotežen regionalni razvoj, koheziju i održivost Europskog teritorija.

3.6 Gradovi su dio rješenja i problema

Gradovi su mjesta koncentracije problema. Iako gradovi generiraju rast, najveće stope nezaposlenosti se nalaze u gradovima. Globalizacija je dovela do gubitka radnih mjesta, najviše u proizvodnom sektoru. Mnogi se gradovi suočavaju s velikim gubitkom radnih mjesta, kohezije, povećanjem segrgacije i polarizacije.Povećana imigracija u kombinaciji s gubitkom radnih mjesta, rezultiralo je problemima integracije i rasističkim stavovima. Europski gradovi zaslužuju poseban interes i jasno je da će budućnost naših gradova oblikovati budućnost Europe.

8

4. GRADOVI BUDUĆNOSTI

4.1 Doprinos gradova Europi 2020 g.

Od gradova se očekuje da će igrati glavnu ulogu u implementaciji Europe 2020 g. Tri glavne smjernice za realizaciju projekta su: SMARTH GROWTH (pametan razvoj), GREEN GROWTH (zeleni rast), INCLUSIVE GROWTH (inkluzivni rast).

SMART GROWTH: Gradovi koncentriraju najveći broj stanovnika s visokim obrazovanjem. Oni su u prvom planu provedbe inovacijskih strategija. Inovacijski pokazatelji kao što su patenti demonstriraju kako je u gradovima inovacijska aktivnost veća nego u ostalim dijelovima zemlje. Tri glavna projekta: Digitalna agenda za Europu, Inovacijska Unija i Mladež u pokretu suočava se s nekim urbanim izazovima kao što su: iskorištavanje punog potencijala informacijske i komunikacijske tehnologije za bolju zdravstvenu skrb, čišći okoliš i jednostavniji pristup javnim službama, smanjenje broja mladih koji se ispisuju iz osnovnih i srednjih škola.

GREEN GROWTH: Promicanje čistih i ekološki učinkovitih gradova igraju veliku ulogu u tkzv. Zelenom rastu. Dva glavna projekta unutar „Zelenog rasta“ su: „Efikasnost resursa Europe“ i Integrirana industrijska politika za globalizacijsko doba“.

INCLUSIVE GROWTH: Društvena isključenost i segregacija su uglavnom urbani problemi. Gradovi su mjesta velikog broja poslova, ali isto tako i velikog broja nezaposlenih stanovnika. Gradovi mogu doprinjeti inkluzivnom rastu, osobito u borbi protiv socijalne polarizacije i siromaštva, izbjegavajući segregaciju etničkih skupina i rješavanju problema starenja. Do 2020 g planira se smanjiti siromaštvo za otprilike 20 mil.st.

4.2. Vizija Europskih gradova

Vizija se može definirati kao zajednička slika poželjne budućnosti opisana u preciznim terminima. Nema jedna vizija Europskog modela grada. Ustvari, broj vizija bi moglo biti koliko je i stanovnika Europe. Razviti Europsku normativnu viziju grada u budućnosti može se činiti kao jedna uzaludna vježba; gradovi moraju razviti vlastitu viziju, angažirati vlastite stanovnike, organizaciju, administraciju i ostale lokalne resurse. No, Europa ima ulogu u postavljanju okvira, pružanju smjernica kojima omogućuju da gradovi oblikuju svoju budućnost.

Vizija se može opisati pomoću četiti glavna elementa:

9

Opći se ciljevi percipiraju kao ideal koji se može postići

Glavni projekti i željeni rezultati, koji će usmjeriti budućnost grada

Sustav zajedničkih vrijednosti, tradicionalne i suvremene vrijednosti koje bi trebale biti kultivirane da se ujedine naše razlike.

Kolektivna želja za postavljanjem ciljeva koja mora imati potencijal da se simbolično izražava.

4.3 Vizije za gradove sutrašnjice

Zajednička vizija Europskog grada sutrašnjice je ona u kojoj se sve dimenzije održivog urbanog razvoja u obzir uzimaju na integrirani način.

Vizije za društveni napredak:

Visoka kvaliteta života i blagostanje u svim zajednicama i susjedstvima gradova.

Visoki stupanj socijalne kohezije, ravnoteže i integracije, sigurnost i stabilnost u gradu i susjedstvu, s malim razlikama unutar i između četvrti i nizak stupanj prostorne segregacije i društvene marginalizacije.

Jake socijalne pravde, zaštite, socijalne skrbi i socijalnih usluga, bez siromaštva, socijalne isključenosti i diskriminacije, i pristojan život svih, s dobrim pristupom opće usluge, preventivnu zdravstvenu zaštitu i liječenje.

Dobro obrazovanje, s mogučnošću stručnog usavršavanja uključujući i one koji žive u zapostavljenim četvrtim

10

ZAKLJUČAK

Gradovi su kroz prošlost imali ključnu ulogu u skupljanju veće koncentracije ljudi na jednom mjestu. Gradovi su bez sumnje važni za sadašnjost i budućnost Europe. Igraju ključnu ulogu kao pokretači gospodarstva, kao mjesta gdje se susreću kreativnost i inovativnost. Gradovi su isto tako mjesta gdje susrećemo nezaposlenost, segregaciju i siromaštvo. Razvoj naših gradova odrediti će gospodarski, socijalni i teritorijani razvoj EU.

11

LITERATURA

1.  Cities of tomorrow

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/citiesoftomorrow/citiesoftomorrow_final.pdf

2. Eurostat regional yearbook 2011, Europski gradovi, str.81.

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-HA-11-001/EN/KS-HA-11-001-EN.PDF

3. Urban economics, Arthur  O'Sullivan, Chapter three, First Cities

POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1: Jerihon..................................................................................................................2

Slika 2: Catal Huyuk..........................................................................................................3

Slika 3: Ur, Irak..................................................................................................................4

Slika 4: Gustoća naseljenosti u Europi (2008.)..................................................................6

Slika 5: Slika nezaposlenosti u Europi (2008.).................................................................7

Tablica 1: : Definicija gradova po gustoći naseljenosti......................................................5

12