FILOZOFSKI FAKULTET MOSTARSVEUILITE U MOSTARUPSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJABrigita Tadi

CJELOIVOTNO UENJE

Mentor: dr.sc. Mira KlarinMostar, travanj 2015.

SADRAJUvod .......................................................................................................................3

1. Pojam i cilj cjeloivotnog uenja ........................................................................4

1.1. Definiranje cjeloivotnog uenja .........................................................6

1.2. Prednost cjeloivotnog uenja .............................................................7

1.3. Unapreenje cjeloivotnog uenja .......................................................8

2. Cjeloivotno obrazovanje odraslih .....................................................................103. Uloga edukacije za odrivi razvoj ......................................................................124. Uenici u nastavi .................................................................................................13Zakljuak ................................................................................................................15Literatura .................................................................................................................16

UVOD

Tema cjeloivotnog uenja je opirna tema koja zahtjeva dublje prouavanje i njegov utjecaj na drutvo. Uenje je bitna stavka svakog ovjeka i on ne smije da zanemaruje tu mogunost. ovjeku je u nagonu da preispituje, razmilja i postavlja teze, pitanja. Upravo na taj nain on ui. Uenje se ne smije sastojati od formalnog, tj. osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, nego se ono mora nastaviti i kasnije raznim oblicima usavravanja.

Cilj ovog rada je uputiti na osnovna pitanja i pokuati odgovoriti kako ovjek radi na svom usavravanju i dostizanju intelektualnog vrhunca. Naravno da ga u tom postupku moe zakoiti niz faktora ali mora ustrajati na svom putu.

U radu su koriteni lanci pedagoga koji su svoj ivot posvetili promatranju i prouavanju imbenika koji utjeu na cjeloivotno uenje dajui doprinos ranijih autora u tom pitanju i njihovo samo istraivanje. Opirnost ove teme daje nam mogunost da izaberemo najbolje oblike istraivanja i uvrstimo ih u rad. Svakako da je ostalo jo mnogo neiskoritenog materijala od kojeg bi se mogli napisati brojni drugi radovi, upravo iz razloga to cjeloivotno uenje ulazi na razne naine u sve pore drutvenog ivota.

1. POJAM CJELOIVOTNOG UENJA

Dananja Europa s globalnog stajalita, jaka je natjecateljska regija na svjetskom tritu zahvaljujui svojim visokim standardima obrazovanja i istraivanjima, visokoj tehnologiji i kvalificiranoj radnoj snazi. Glavni preduvjet njenog natjecateljskog stupnja u svijetu su brojne tehnoloke i ekonomske promjene koje mijenjaju meusobnu ekonomsku konkurenciju, uvrijeene naine ivljenja, rada i stjecanja znanja, to uvjetuje novu prilagodbu promjenama kako pojedinca tako i drave. Dananji moderni napredni ivot i drutveni i politiki svijet, koji se razvija u Europi, oekuje od pojedinca aktivan doprinos drutvu, pozitivno odnoenje prema kulturnoj, etnikoj i jezinoj raznolikosti, prua mu vee prilike i mogunosti izbora, ali isto tako i vei rizik i nesigurnost. Ove nove i zahtjevnije drutvene promjene, izazovi i mogunosti uvjetuju sve prisutnije i intenzivnije obrazovanje ljudi.

Obrazovanje je, takoer, vaan imbenik osobnog i demokratskog razvoja. Ono je temeljni kapital suvremenog drutva i kljuni faktor ekonomskog razvoja. Zahtjeva prisutnost u cijelom ivotnom vijeku i zato ga nazivamo cjeloivotnim uenjem. Cjeloivotno uenje, koje podrazumijeva uenje u svim ivotnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se ostvaruje danas predstavlja klju uspjeha kako u ivotu pojedinca tako i u drutvu u cjelini. Uenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za uenje u odreenom ivotnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima uenja steenima u mlaoj ivotnoj dobi. Pojam cjeloivotnog uenja podrazumijeva i postizanje pravednosti i uinkovitosti s obzirom na ubrzano starenje stanovnitva, ponovno ukljuenje u uenje onih osoba s niskom razinom obrazovanja poradi lakeg prilagoavanja stalnim promjenama i potrebama trita rada. Europa objanjava cjeloivotno uenje kao put prema drutvu i ekonomiji temeljenoj na znanju te mora biti vodee naelo u sudjelovanju u cjelokupnom kontekstu uenja/usvajanja znanja. Na taj nain Europa postaje zajednica u kojoj je znanje temelj drutva i ekonomije i klju jaanja natjecateljskog duha kako na europskoj tako i na svjetskoj razini, te u poboljanju zapoljivosti.

Cjeloivotno uenje, a to je tema nacionalnih vlada i meunarodnih organizacija poput UNESCO-a i OECD-a, istovremeno stvarajui drutva znanja, poznato je i kao LLL (lifelong learning). Takvo uenje objanjava se i kao sveobuhvatno, dragovoljno i samomotivirajue, a opisuje individualno i profesionalno usavravanje. Osim toga vjeruje se da je cjeloivotno uenje, koje se tumai kao uenje tijekom cijeloga ivota, presudno za ostvarivanje potreba drutva koje se rapidno mijenja i za praenje znanja i tehnologija. Nadalje, cjeloivotno obrazovanje pojedincima kontinuirano prua znanje, vjetine i kompetencije istovremeno bivajui i politika strategija.

U literaturi je mogue pronai mnotvo provedenih istraivanja vezanih uz cjeloivotno uenje u razliitim poljima. To je jedan od pokazatelja vanosti cjeloivotnog obrazovanja. Basi Yeaxlee 1929. naglaava utjecaj cjeloivotnog uenja na mnoga podruja tvrdei da se cjeloivotno uenje moe provoditi na mnogim mjestima (kod kue, u klubovima, crkvama, kinima, kazalitima, koncertnim dvoranama, sindikatima i politikim drutvima), kroz medije i u drutvima. Kiley i Cannon (2005) istaknuli su vanost cjeloivotnog uenja zahvaljujui mnotvu razloga. Neki od njih su pronalaenje utjecajnih naina za ograniena sredstva u obrazovanju, ostvarivanje poveanih obrazovnih potreba i oekivanja od uenika koji potiu iz razliitih sredina, eksplozija u podruju znanja i tehnologije, tranzicija prema drutvu znanja, restrukturiranje ekonomije, organizacijske reforme i promjene na radnim mjestima.

1.1. Definiranje cjeloivotnog uenja

Ideja cjeloivotnog uenja javlja se ve u Platonovu djelu Republika, no prvi ju je put u potpunosti artikulirao Basil Yeaxlee (1883-1967). U suradnji s Eduardom Lindemanom (1885-1953) profesorom socijalnog rada koji se bavio obrazovanjem odraslih osmislio je intelektualni temelj za razumijevanje obrazovanja kao kontinuiranog aspekta svakodnevnog ivota. Time su dotaknuli razliite europske tradicije kao to je francusko poimanje edukacije kao permanentne i temeljene na praenju razvoja obrazovanja za odrasle u Britaniji i sjevernoj Americi.

Cjeloivotno uenje definira se kao aktivnost uenja tijekom ivota s ciljem unapreivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar osobne, graanske, drutvene i poslovne perspektive.

Cjeloivotno uenje podrazumijeva:

Stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje e omoguiti graanima prilagodbu drutvu znanja i aktivnom sudjelovanju u svim sferama drutvenog i ekonomskog ivota te na taj nain utjecanje na vlastitu budunost.

Uvaavanje svih oblika uenja: formalno obrazovanje (npr. teaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavravanje vjetina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, meugeneracijsko uenje (razmjena znanja u obitelji, meu prijateljima).

Cjeloivotno je uenje i neka vrsta druge anse za unapreivanje temeljnih vjetina i nudi mogunost uenja na naprednijim stupnjevima. Sve to znai da formalni sustav mora postati otvorenijim i fleksibilnijim kako bi mogunosti za cjeloivotno uenje bile skrojene prema potrebama uenika ili potencijalnih uenika. Uz pojam cjeloivotnog obrazovanja vezane su znanstvene discipline andragogija i gerontogogija. Andragogija (gr. aner = ovjek, mu + agein = voditi) znanost je koja prouava problematiku odgoja i obrazovanja odraslih osoba. Gerontogogija (gr. gerontos = starac + agein = voditi) znanstvena je disciplina koja prouava odgoj, obrazovanje i samoobrazovanje starijih osoba.

1.2. Prednost cjeloivotnog uenja

Ekonomski razvoj neke drave ovisi o kvaliteti njezinih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa u ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su imbenici razvoja. Cjeloivotni sustav obrazovanja osnovna je pretpostavka rasta i razvoja te postaje nuno u vrijeme brzih promjenama u potrebnim vjetinama i znanjima. Restrukturiranje poduzea radi konkurentnosti vrlo je vaan dio gospodarske politike. Obrazovni sustav mora biti prilagoen i nuditi mogunosti prekvalifikacije i dokvalifikacije. Cjeloivotno uenje nudi mogunost primjene metoda uenja i pouavanja prilagoenih specifinim interesima u multikulturalnim europskim dravama. Obrazovni sustav cjeloivotnog obrazovanja usmjereniji je korisnicima. Pojedinci postaju aktivnim sudionicima obrazovnog procesa, emu doprinosi upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije. Upotreba ICT-a u obrazovanju nudi mogunost za inovacije metoda uenja i pouavanja. Uloga tutora i uitelja mijenja se jer su od uenika odvojeni prostorom i vremenom; uitelji i odgajatelji postaju voditelji, mentori i posrednici.

Terminu cjeloivotnog obrazovanja prethodili su koncepti slinog sadraja: kontinuirano obrazovanje, permanentno i povratno obrazovanje. Kontinuirano obrazovanje slijedi nakon zavretka osnovnog obrazovanja, a prema nekim shvaanjima obuhvaa i trajno neprofesionalno obrazovanje. Permanentno obrazovanje odnosi se na trajno usavravanje, dok je povratno obrazovanje proces koji se oituje u izmjenjivanju uenja i rada tijekom ivota. Do sada je formalno obrazovanje odreivalo politiku i nain stjecanja obrazovanja. U kontinuitetu cjeloivotnog uenja vie dolaze do izraza neformalno i informalno obrazovanje i uenje. Neformalno uenje je integralni dio koncepta cjeloivotnog uenja i jedno od kljunih usmjerenja obrazovanja za 21. stoljee, te odgovor na izazove koje uzrokuju brze promjene svijeta. Termin cjeloivotno obrazovanje oznaava kontinuirano uenje od kolijevke do groba. Ideja cjeloivotnog obrazovanja potjee iz pretpostavke da je ovjek najvee bogatstvo drutva i da zato u nj treba ulagati. Neformalno uenje promie osobni razvoj. Neformalni je okvir nain za razvijanje vlastitih potencijala, interesa i talenata. Isto tako ono promie zapoljavanje. Ono potie prepoznavanje interesa za budui poziv i odabir eljenog radnog mjesta. Informalno obrazovanje je namjerno uenje, bez potpore. Glavne karakteristike informalnog obrazovanja: nije organizirano izvana, nema formalnu strukturu, odvija se tijekom ivota i rada, odluku o njemu donosi osoba koja ui. Cjeloivotno uenje promie aktivno graanstvo, civilno drutvo i demokraciju, mir i integriranu Europu. Ono je instrument za postizanje vee drutvene jednakosti i pravde.

1.3. Unapreenje cjeloivotnog uenja

Cjeloivotno uenje nije samo oblik obrazovanja ve mora postati vodeim naelom u kontekstu usvajanja znanja. est je osnovnih poruka sa zasjedanja Europskog vijea koje nude strukturni okvir za raspravu o primjeni cjeloivotnog uenja u praksi:

Jamstvo potpunog i stalnog pristupa uenju radi stjecanja i obnavljanja vjetina potrebnih za sudjelovanje u drutvu temeljenom na znanju

Poveati ulaganje u ljudske resurse radi davanja prvenstva najveem bogatstvu Europe - njezinim graanima

Razvijanje djelotvornih metoda uenja i pouavanja te uvjeta potrebnih za postizanje kontinuiteta u doivotnom (life-long) i opem (wide) uenju

Poboljanje naina razumijevanja i vrednovanja sudjelovanja u procesu obrazovanja te dobivenih rezultata, to se posebno odnosi na neformalno i informalno obrazovanje

Osiguravanje jednostavnog pristupa kvalitetnim informacijama vezanim uz stjecanje obrazovanja u cijeloj Europi i tijekom cijelog ivota

Osiguravanje mogunosti cjeloivotnog uenja to je mogue blie graanima uz pomo ICT-a (informacijsko-komunikacijske tehnologije).

Program Leonardo Da Vinci izrastao je iz potrebe da se Europljane pripremi za ulazak na trite rada i da se na taj nain smanji nezaposlenost. Tvrtke imaju potrebu za vjetom radnom snagom s kojom mogu konkurirati unato brzim znanstvenim i tehnolokim promjenama. Europska je komisija razvila program Leonardo Da Vinci, koji funkcionira kao laboratorij inovacija na podruju cjeloivotnog uenja. Program promie transnacionalne projekte temeljene na suradnji razliitih imbenika pri programu izobrazbe za eljeno zanimanje - struna tijela za obrazovanje, kole, fakulteti, tvrtke, gospodarske komore - s ciljem poveanja mobilnosti, stimuliranja inovacija i unapreenja kvalitete obrazovanja. Osnovni cilj programa Leonardo Da Vinci jest pomoi ljudima da unapreuju svoje vjetine tijekom cijelog ivota. Sredstva za prvu fazu programa iznosila su 793,8 milijuna eura, dok proraun druge faze iznosi neto manje od 1,4 milijarde eura. Programi su otvoreni u 31 dravi.

2. CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE ODRASLIHPravo na obrazovanje jedno je od ljudskih prava zajamenih Opom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine. Obrazovanje mora biti besplatno, barem osnovno ili temeljno obrazovanje. Postizanje univerzalnog osnovnokolskog obrazovanja je najvaniji cilj u Milenijskim razvojnim ciljevima (Millennium Development Goals). Obrazovanje mora biti usmjereno na potpuni razvoj linosti te poticanje potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono e poticati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo meu nacijama, rasnim ili vjerskim skupinama te e unaprjeivati aktivnosti Ujedinjenih naroda usmjerene na odravanje mira (Opa deklaracija o ljudskim pravima, lanci 26/1 i 16/2). Godine 2002. nepismeno je bilo oko 800 milijuna odraslih osoba, to je oko 18% odrasle svjetske populacije. Oko 70 % njih je ivjelo u devet zemalja, meu kojima se istiu: Indija, (33%), Kina (11%), Banglade (7%) i Pakistan (6%). Godine 2005. nepismeno je bilo 785 milijuna odraslih osoba ili 17% odrasle svjetske populacije, od ega najvie djevojaka i ena. U Europi na jednog nepismenog mukarca dolaze dvije nepismene ene. Napredak je postignut i postotak nepismenih u svijetu opada, stopa pismenosti mladih ljudi porasla je to je svakako ohrabrujue..

Cjeloivotno uenje je postalo jednim od nositelja samoizgradnje, jedan od preduvjeta razvoja koji se shvaa kao sposobnost prilagodbe i autonomije te kao sredstvo za osiguranje daljnjeg irenja i protoka znanja diljem svijeta. Cjeloivotno obrazovanje se ne odnosi samo na vrijeme provedeno na poslu, ve zahvaa i doba prije, tijekom i poslije radnog vijeka svakog pojedinca koji brine o svom razvoju, koji se manifestira u tri razine kao:

osobni i kulturni razvoj - znaenje koje osoba pridaje svom ivotu

drutveni razvoj - mjesto koje osoba ima u svojoj zajednici, zajedniki ivot u

drutvu

profesionalni razvoj - zadovoljstvo s poslom i materijalna sigurnost.

Kako bi svima zajamili pravo na cjeloivotno obrazovanje, Jacques Delors je predloio uvoenje ''prava na vrijeme za uenje'' (study-time entitlement), obrazovnog vauera na temelju kojeg svaka osoba dobiva ''kapital'' od odreenog broja godina za obrazovanje. Koristiti bi ga mogli ovisno o vlastitom izboru, karijeri i kolskom iskustvu. U dananjem obrazovanju uvelike moe pomoi internet kao najrairenija pojava u drutvu. Skype postaje rairena metoda u odravanju nastave, ali i provjere znanja. Virtualna nastava doprinosi fleksibilnost u uenju i usvajanju znanja. Obrazovanje na daljinu putem spomenutih medija moe doprinijeti uenju i u najudaljenijim podrujima. Povezivanje knjinica daje mogunost pregleda literature i njihovu brzu dostupnost.

U okviru koncepcije cjeloivotnog uenja, obrazovanje odraslih ima najznaajnije mjesto. U Hrvatskoj je ukljuenost odraslih u cjeloivotno uenje manja nego u svim lanicama EU (Austrija 7,5%, Slovaka 9,0%, Slovenija 9,1%, Hrvatska 1,5% u 2002. godini). Zakonsko ureenje obrazovanja odraslih u Hrvatskoj nije potpuno izostalo, ali ono tek djelomino ureuje podruje formalnog obrazovanja (osnovnog i srednjeg kolstva). Bez sustava financiranja teko funkcioniraju javne slube pa tako i obrazovanje odraslih. Drave s povoljnijom obrazovnom strukturom stanovnitva nego to je Hrvatska, financiraju obrazovanje odraslih. Da bi se postojee stanje definiralo potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za priznavanje obrazovanja odraslih kao jednako vanog sastavnog dijela odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Na obvezu donoenja posebnog zakona o obrazovanju odraslih, Republika Hrvatska obvezala se potpisom nekoliko meunarodnih dokumenata.

3. ULOGA EDUKACIJE ZA ODRIVI RAZVOJ

Tema primjerenost edukacijskog sustava vremenu socijalnih, ekonomskih, tehnolokih promjena u kontekstu odrivog razvoja - posebice je aktualna. Promiljanje primjerenosti nije mogue bez promiljanja socijalne uloge edukacije. Ako je primarna uloga edukacije odravanje kontinuiteta socijalnog i kulturnog poretka, upitno je moe li ona biti istovremeno pokreta i voditelj promjena, a ne samo orue promjena? Nadalje, u kojoj mjeri socijalni, politiki i ekonomski kontekst utjee na edukacijske programe i pojaava ovisnu poziciju edukacije u irem socijalnom okviru? Navedena pitanja odnose se na proaktivnu i reaktivnu ulogu edukacije. Burns konstatira da se edukacija smatra glavnim vektorom drutva, posebice u konzervativnoj ulozi socijalizacije i odravanja socijalnog poretka. Nasuprot tomu, on budunost edukacije vidi u njenoj vodeoj ulozi u ideolokoj i moralnoj sferi. Poveanje edukacijskih ponuda, usmjerenost na profesionalizaciju, cjeloivotno uenje, ugradnja znanosti i tehnologije u kurikulume. Poveana edukacijska ponuda i usmjerenost na profesionalno uenje i pouavanje, odgovor su na ekonomske potrebe drutva. Capra smatra kako je osnovna svrha ekoloke edukacije uenje i razumijevanje ekolokih naela i njihova primjena u stvaranju odrivih ljudskih zajednica. Vidljivo je da vanost edukacije, tj. ekoloke edukacije, izvodi iz ekolokog svjetonazora kao paradigme sustavnog poimanja svijeta. Morin polazei od temeljnih postavki odrivog razvoja, zagovara edukaciju sedam temeljnih spoznaja i te spoznaje odgovaraju konceptu odrivosti i odrive budunosti,a temelje se na demokraciji, pravednosti, socijalnoj pravdi, miru i suglasju sa okruenjem.

Opeprihvaeno stajalite u suvremenim obrazovnim politikama je ono o krucijalnoj vanosti cjeloivotnog uenja kao pretpostavke obogaivanja osobnoga ivota, poticanja ekonomskoga razvoja i odravanja socijalne kohezije. Poboljavanje kakvoe i uinkovitosti obrazovanja, uz dostupnost i otvorenost, postaju osnovnom svrhom reformskih zahvata u Europskoj uniji.

4. UENICI U NASTAVI

Suvremena kola polazi od aksioma suvremenosti, smislenosti, praktine primjenjivosti i atraktivnosti sadraja te uenikova samopoimanja, samopouzdanja i samoodreenja kao temeljnih premisa djelotvornog suodnosa. Uenik je najvaniji imbenik odgojno-obrazovnoga procesa, partner uitelju u zajednikom poslu i razlog postojanja cjelokupnoga kolskoga sustava. Nastava kao intencionalni oblik obrazovanja treba ugraivati navedeno i uenicima omoguavati graenje novih uloga. Ostvarivati navedeno znai stalno omoguavati i poticati aktivnost uenika u nastavi. Aktivnost i inicijativnost uenika ovisi o aktivnostima i poticajima koji dolaze od nastavnika. Na temelju provedenih analiza nastavne komunikacije u razliitim kolama Republike Hrvatske zakljueno je kako verbalna aktivnost nastavnika dominantna, a uenikova je zanemariva. Promatrana nastava se najee odvija u obliku asimetrine nastavne komunikacije: nastavnik izlae, a uenik slua ili je nastavnik u interakciji s pojedinim uenikom. Nastavnik izlae svevremensko i neupitno gradivo uenicima koji su pasivni primatelji mudrosti nastavnika. Ovakvo pouavanje je usmjereno na prijenos informacija, a taj obrazac je prisutan desetljeima.

Analiza Protokola duine govora nastavnika i uenika pokazuje kako od ukupno promatranih 810 minuta nastave (u estim razredima), 316 minuta traje govor nastavnika, 228 minuta govor uenika, dok na ostale aktivnosti (samostalan rad uenika, rad u skupinama, utnja i sl.) otpada oko 266 minuta. Slina situacija je i u etvrtim razredima: od 810 minuta, govor nastavnika u prosjeku traje 294 minute, 248 minuta govor uenika, a 268 minuta ostale aktivnosti (samostalan rad uenika, uenje u skupinama, utnja i sl.). Podaci ukazuju na jo uvijek znaajnu verbalnu aktivnost nastavnika, ali, za razliku od prethodnih istraivanja, i na visoki udio govora uenika u nastavnom procesu. Dakle, govor nastavnika sveden je na 1/3 nastavnoga vremena, za razliku od prethodnih istraivanja) u kojima je iznosio 2/3 vremena. Zanimljivo je da na ostale aktivnosti odlazi preostala treina nastavnoga sata. Analiza sadraja pitanja upuenih uenicima pokazuju da je podjednak broj i reproduktivnih i produktivnih pitanja, ali sadraj pitanja uenika upuenih nastavniku u veini sluajeva nije vezan uz nastavne sadraje i vie se odnosi na doputenje izlazaka iz uionice, provjeru razumljivosti upuenih zadataka i sl. Dakle, uenicima je omogueno aktivno sudjelovanje u nastavi i postavljanje pitanja, ali oni takvu mogunost ne koriste.

Opservacije promatraa pokazuju da su ozraje, komunikacija i odnosi uenika i nastavnika doivjeli promjene u smislu demokratinijih odnosa i integrativnijeg ponaanja nastavnika. elimo li stvarno promijeniti poloaj uenika u nastavi od pasivnog primatelja informacija do aktivnog sudionika nastavnoga, kolskoga, a kasnije i drutvenoga ivota, potrebno je uiniti korak dalje. Potrebno je primjenjivati one metode koje potiu ne samo usvajanje znanja nego sposobnosti, vjetine i stavove, koje omoguavaju i potiu samostalnost i inicijativnost uenika, sposobnost rjeavanja problema, sposobnost djelovanja, komuniciranja i nenasilnog rjeavanja sukoba te usvajanje vrijednosti. Na osnovu rezultata istraivanja uoavamo kako se promjenom ozraja i ponaanja nastavnika poloaj uenika u nastavi znatno izmijenio u odnosu na razdoblje od prije dvadesetak godina. Ali u poticanju cjeloivotnoga uenja za odrivi razvoj potrebno je nastavni proces obogatiti novim sadrajima, aktivnijim metodama pouavanja i aktivnostima koje e osposobljavati uenike za djelovanje.

ZAKLJUAK

Cjeloivotno uenje bitan je faktor za odrivi razvoj. Uenjem postiemo one kvalifikacije koje su neophodne za na intelektualni razvoj. Danas u drutvu pretjerane modernizacije potrebno je biti u koraku s vremenom i njegovim nainom ivljenja. Ljudi se trebaju tom zahtjevu vremena prilagoditi kroz proces cjeloivotnog uenja. Cjeloivotno uenje bitno je za razvoj ne samo osobe ve i drutva na svim poljima. Razvoj ekonomije je bitna stavka jer njezinim rastom i razvojem razvija se i kvaliteta ivljenja i odnosa. Ljudska vrsta uspjela se visoko uzdii na razvojnom putu ali svakako da postoje odreene zemlje koje i dalje nazaduju ponajvie zahvaljujui svom fundamentalizmu i politikim grupama koje iz bilo kojeg razloga ne ele osuvremenjivanje drutva.

ovjek kao intelektualno i jo uvijek drutveno bie mora razvijati svoj odnos paralelno s razvijanjem tehnologije. Tehnologija je uhvatila maha u ovjekovu ivotu, ali on mora razumjeti da je tehnologija stvorena da njemu slui, a ne ovjek tehnologiji. Ukoliko ovjek na vrijeme ne spozna opasnost tehnologizacije drutva, postat emo sveope konzumentsko drutvo koje e zaboraviti na svoj jezik i postat emo nijema vrsta.

Uenje moramo nastaviti u svim sferama ivota i poboljanju ali moramo imati mjere i imati sustav koji e stati na kraj unitavanju razumnog bia i njegovu pretvaranju u konzumentskog robota.

LITERATURABabi, Nada Irovi, Stanislava Sentjabov, Anatolij, Edukacija, vrijednost i odrivi razvoj, Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, I., Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2008., str: 119-125.Ciler, eljka, Koncept cjeloivotnog uenja u vedskoj, Andragoki glasnik, 1, Zagreb, 2012., str: 69-78.Maravi, Jasminka, Cjeloivotno uenje, asopis Edupoint, 17, Zagreb, 2003., str: 34-38.Uzunboylu, Huseyin Hursen, Cigdem, Evaluacija nastavnikih stavova i poimanja kompetentnosti u pogledu cjeloivotnog uenja, Croatian Journal of Education, 3/2013., str: 177-204.Peko, Anelka Mlinarevi, Vesnica Gajger, Vesna, Poloaj uenika u nastavi (juer, danas, sutra), Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, I., Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2008. str 255-261.utalo, VeraObrazovanje odraslih u kontekstu cjeloivotnog uenja. Uenje za sve, Geodetski listi, 1, Zagreb, 2006., str: 51-57. Vidi: eljka Ciler, Koncept cjeloivotnog uenja u vedskoj, Andragoki glasnik, 1, Zagreb, 2012., str: 69.

Vidi: Isto, str: 70.

Vidi: HUSEYIN UZUNBOYLU, CIGDEM HURSEN, Evaluacija nastavnikih stavova i poimanja kompetentnosti u pogledu cjeloivotnog uenja, Croatian Journal of Education, 3/2013., str: 195.

Vidi: Isto, str:196.

Vidi: Jasminka Maravi, Cjeloivotno uenje, asopis Edupoint, 17, Zagreb, 2003., str: 34.

Vidi: Isto, str 35.

Vidi. Isto, str: 36.

Vidi: Isto, str: 36.

Vidi: Isto, str: 37.

Vidi: Vera utalo, Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloivotnog uenja. Uenje za sve, Geodetski listi, 1, Zagreb, 2006., str: 52.

Vidi: Isto, str: 54.

Vidi: Isto, str: 54.

Usp: Isto, str: 54.

Vidi: Isto: str. 56.

Vidi: Nada Babi - Stanislava Irovi - Anatolij Sentjabov, Edukacija, vrijednost i odrivi razvoj, Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, I., Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2008., str: 121, 122.

Vidi: Isto, str: 123.

Vidi: Anelka Peko - Vesnica Mlinarevi - Vesna Gajger, Poloaj uenika u nastavi (juer, danas, sutra), Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, I., Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2008. str 256.

Vidi: Isto, str: 258.

Vidi: Isto, str: 259.

9