SveučilišteSjever 1 SveučilišnicentarVaraždin OdjelGraditeljstvo

Međunarodniinterdisciplinarnisimpozij

FILOZOFIJAMEDIJA(2013.)Medijiijavnost

15–17.XI.2013.,hotelPetka,Dubrovnik.

SveučilišteSjeverOdjelGraditeljstvo

I.Muhovec,B.Soldo,M.Orešković,A.Aniskin

Raspoznavanjestarihgraditeljskihobilježjaiznakova

Varaždin,XI.2013.

2

I.Muhovec,B.Soldo,M.Orešković,A.Aniskin

Raspoznavanjestarihgraditeljskihobilježjaiznakova

Sažetak: Današnjisloženikomunikacijskiprostorpredstavljaprepletnajrazličitijihformiizričajaitehnikastvaranihimijenjanihkrozmnogatisućljeća.Usuvremenojkomunikologijiprevladavamišljenjeda je sluh nositelj glavnog komunikacijskog kanala! Ako je to točno onda tome treba dodati idrugustranumedalje,tj.dajesluhizričitofragilnakomunikacijskakategorija,pasestogauvre‐menskomprotoku vrlonepouzdano oslanjati na sluh. Pojavapismaprije više od5000godina(Sumer)kompenziralajeglavninedostataksluha(nepostojanost),noimnogoprijetogasponta‐no jezačetakomunikacijskakategorijakoja jes „maloriječi“punotogamogla„reći“.Bilo je toGRADITELJSTVO.„Jedini“jeproblemutomeštoza„čitanje”graditeljskih„zapisa“postojiimpe‐rativ prethodnog dešifriranja „ugrađenih kodova“. U ovom se članku težište stavlja upravo nadekodiranjenekihodkodovakojisuprevladavalikrozljudskupovijest.

Ključneriječi:graditeljstvo, graditeljski znakovi/kodovi, prostorna orijentacija, znakovi u ka‐menuiopeci,minerskiznakovi,stilsko‐oblikovnaobilježjagrađevine,zlatnirez

Summary:

Today'scomplexcommunicationspaceisinterwovenwithmanydifferentformsandtechniquesthathavebeencreatedandalteredthroughmilleniums.Contemporarycommunicationobservesthesenseofhearingasthefrontrunnerofthemaincommunicationcanal!Ifthisistrue,wesho‐uldalsolookattheothersideofthecoin.Hearingisaveryfragilecommunicationcategoryespe‐ciallyinalongertimespanwhenitbecomesanunreliablesource.Theemergenceofthescriptmorethan5000yearsago(Sumer)substitutedthemainflawofhearing(inconstancy)butthereis another communication category that had sponetaneously emerged way before the script.Thiscommunicationcategorywhichcouldalways„sayalotwithfewwords“isknownascons‐truction.Butinordertobeable„toread“the„building/constructionsigns“,thereisanimperati‐veofpriordecipheringthe„built‐incodes“.Thisarticlesputsanemphasiseondecipheringsomeoftheprevailingcodesinhumanconstructionhistory.

Keywords:Construction,constructionsign/codes,orientationinspace,signsinstoneandbrick,miners'signs,buildingcharacteristicswithregardtostyleandform,goldenratio.

3

1. GOVORGRAĐEVINE:

ZnakovitesuriječiGjureSzabe1:„Inijemikamenmožemnogopričati,alićetorazumjetisamoo‐naj,kojisepotrudidatajgovorirazumije,dokćesvakomdrugomkamenostatisamokamenom,arazvalinabitćemupustarpakamenja”.Graditeljskaobilježja iznakovipredstavljajuspecifičan''rukopis''svihonihautora(graditelja)kojisu''pisali''krozgrađevinukoristećipritomerazličite''alfabete'',ponekadidubokokodirane.Dabisemoglogovoritiokomunikacijiizmeđuonihkoji''pišu''ionihkoji''čitaju''potrebnojeuspostavitizajedničkikomunikacijskiključ.Ugraditeljstvusekomunikacijskiključpoglavitozasnivana:

Orijentacijiglavnihosigrađevine Klesarskimznakovima Znakovimauopeki Minerskimznakovima

Stilsko–oblikovnomgovorugrađevine ''Potpisu''naručiteljai/iligraditelja Porukamakrozspomen‐obilježja,itd.

2. ORIJENTACIJA

Jošudrevnimvremenimaglavnesuosigrađevinebilesmišljenoorijentirane. Navestćemotrireprezentativnaprimjera:

1. Stonehenge(Engleska) 2. Kokino(Makedonija) 3. Maklavun(Hrvatska)

STONEHENGE‐Arheoastronomijaseosobitoafirmiralakadajeformuliranzaključakdajeengle‐skiStonehenge(slika1)izgrađentakodasenjegovaulaznaospoklapaspravcemizlazećegSun‐canadanljetnogsolsticija(Stonehengejeizgrađenprijevišeod4000god.).

KOKINO‐Međuosobitoznačajneneolitičkeopservatorijeiznašegsusjedstvasvakakospadalo‐kalitetKokinouMakedonijiizII.milenijapr.Kr.(slika2).

Slika1RačunalnarekonstrukcijaStonehengea Slika2 Prapovijesni opservatorijKokino(Makedonija)

OpservatorijKokinodošaojeinapopisNASA‐inelistenajznačajnijihdrevnihopservatorija.

MAKLAVUN‐IkodnasuHrvatskojpostojipretpovijesnagrađevina(sadaruševina)kojasadržijasnaobilježjazimskogsolsticijskogzapadajućegSunca.TojetolosoidnagrađevinaMaklavunuIstri(nedalekoRovinja)!

1G.Szabo:SredovječnigradoviuHrvatskojiSlavoniji,Zagreb,1920.

4

(a)

(b)

Slika3Maklavun,uzaleđuRovinja(Istra)a)OrijentacijskiprikazMaklavuna(uodnosunavektorsjever)b)Suvremeni„krajolik“ukojemsenalaziprapovijesniMaklavun

Nažalost,zbogprevladavajućedruštveneindolencijekojasekodnassusrećeuodnosunavrijed‐nostibilokakvognasljeđa(materijalnogiliduhovnog)Maklavunuprijetipotpunonestajanje.

Porukakojuseizcelestijalneorijentacijedrevnihgrađevinamožeiščitatiotprilikebimoglagla‐sitiovako:

„Našesmograđevineporavnalipremacelestijalnimparametrimaatoznačidasmodubokobilisvjesni strogih pravilnosti koja važe pri gibanjima nebeskih tijela, poglavito Sunca, Zemlje iMjeseca,itimepokazalidasmobilisvjesniinaševitalneovisnostiotimgibanjima!“

3. DREVNOGRADITELJSTVOKAOODRAZDUHOVNOSTI

Obziromdaseuistovrijeme(prijelazneolitikaubrončanodoba)velikapozornostusmjerilainamegalitsku izgradnju kultnih građevina (hramova) kao i izgradnju grandioznih grobnihgrađevina(npr.piramida,grobnihkomorapoputNewgrangeauIrskojilitzv.AtrejeverizniceuMikeniisl.)akodnasinapodizanjevelikihzemljanihtumula(npr.kodLudbrega)ilikamenihgomila (najčešće u Dalmaciji i Hercegovini), danas nam je pružena mogućnost da „iščitamo”visokorazvijeniduhovniživottihdrevnihljudi.

KULTOVIIMITOVI‐Odnospremasmrti

Uspostava pojedinih kultova i mitova (u funkciji artikulacije nadnaravnih sila koje upravljajuuniverzumom!) te postupni prijelaz u sređene religijske sustave, izričito mnogo govori oduhovnomrazvojuljudskihzajednica,astimejeupunomskladuiodnospremasmrti,posebnokadjeupitanjusmrtvelikodostojnikailibliskeosobe,jervezasprecimaiznimnojevažna!

Duhovna je dimenzija jedina prava razlikovna kategorija koja odvaja čovjeka od drugih živihbića.

ORJENTIRANIUKOPI

Jošusrednjemvijekubilojeuobičajenodaseukopiobavljajutakodatijelopokojnika(kojiležinaleđima)budepoloženodužpravcaistok–zapad(približno),stimedajeglavabilanazapadukakobiočimogle „opažati“ izlazećeSunce (slika4a), jer izlazećeSuncesimboliziraobnovljeniživot(svijetlonakontame).

5

PRIMJERORJENTIRANOGUKOPA

Aktualnaarheološka iskopavanjasrednjovjekovnoggrobljaubliziniBjelovara (listopad2013.)upravoilustrirajuopisanostanjeorijentacijeukopatj.polaganje„glavneosipokojnika“upravcuzapad‐istok.

(a) (b)

Slika4 Orjentiraniukopi(a)SrednjovjekovnogrobljeStranče(Vinodol)–grobbr.66(otklonosiW‐Eodsjeveraiznosi61°)b)SrednjovjekovniukopnalokalitetuZidine(DomankuškodBjelovara)

Napomena:Naslici4bnedostajelubanjakojabimoralabitinalijevojstranislike(nazapadu)jerjetajdiokosturadevastirantijekomstoljetnogpreoravanjanjive!

4. KLESARSKIZNAKOVI

Od starine su klesarski znakovi poglavito predstavljali potpis majstora kameno‐graditelja iliklesarske škole kojoj je majstor pripadao (slika 5). Taj potpis (znak) na solidno i dopadljivoizgrađenojgrađevini,biojeodličnareklamazadaljnjenarudžbe,aakojegrađevinabilaosrednjailimoždačakiloša,možemospravompretpostavitidajeklesarizbjegaoupisatisvojznak!

Slika5Keld(YorkshireDalesNaturalPark) ‐ Snimljenousrpnju2013.(I.Muhovec)

Nasasvimjednakiklesarskiznak,kaonaslici5,alinakonnekolikodanahodanja,tj.cca100kmistočnije(upodručjuClivelandHilles)naišlosetijekomdalekohodnogpješačenjasjevernomEn‐gleskom(CoasttoCoast)usrpnju2013.

6

ZLATNIREZ

Vrhunskomklesarskomtehnikom(slika6)starisunamGrcispontanoporučilidadobrorazumi‐juestetskusnagubožanskeproporcijetj.zlatnogareza(slika7).

Zlatnirez

Φ

Φ √ 1,618..

Konstantakojasim‐bolizirazlatnirez:

Φ ≅ 1,62

Slika6Korintskikapitelsuklesanimakantusovimliš‐ćem

Slika7Iljudskaruka(kaoicijelotijelo)potpadapodproporcijezlatnogareza

ZNAKOVIUOPEKI

Opeka kojoj je prirodna kolijevka u staroj Mezopotamiji (današnji južni Irak), imala je svojeznakove jošuvrijemerađanjacivilizacije (Sumerani),kao i tisućljećimanakon toga (npr. stariBabilonci)–slika8a.

(a)

(b)

Slika8 Znakoviuopeci(a)FragmentopekesklinastimpismomizBabilona(I.Muhovec,1982.)(b)FragmentrimskeopekesoznakomX.rimskelegije„Morskihtjesnaca“(LegioX.Fretensis)

Rimljanisupraktičkistandardizirali tupraksukoja jekroz tovodilapremastvaranjutzv.ope‐karskih„brendova“(slika8b)!

7

MINERSKIZNAKOVI

PrvieksplozivnimaterijalkojisepojaviouEuropibiojecrnibarut(importizKinenegdjeuXIII.st).Nakonštojebarut„unaprijedio“ratovanja,počeoseprimjenjivatiizakorisnestvari.Mineri(posebnonacestogradnjamaranognovogvijeka)izraslisuunovuoperativno‐graditeljskuelitu.Njihoviznakovi tj.potpisinastjenskimmasivimakrozkojesuprovučenenovecestovne trase,predstavljali su prestižna obilježja koja su se mogla uspoređivatii s najboljim majstorimakamenoklesarimailizidarima–slika9.

Slika9MinerskiznakovikodJosipovogmostanaTounjčici‐(StruppijevaJozefinskacesta,1775.–1779.)

5. STILSKO‐OBLIKOVNIGOVORGRAĐEVINE

Izdvojit ćemo kronološkim slijedom najznačajnija stilska razdoblja koja se smjenjuju nakonutrnućaantike:

predromanika (s naglaskom na starohrvatskocrkvenograditeljstvo)

romanika gotika renesansa

barokirokoko klasicizam historicizam secesija modernizam

PREDROMANIKA

Na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske (jadranski prostor) predromanika se uglavnomartikuliralakroztzv.starohrvatskograditeljstvo(slika10).

Slika10Sv.KrižuNinuznačiojemnogovišeodsakralnegrađevine

8

BAŠČANSKAPLOČA(oko1100.god.)

ZaranoromaničkucrkvuSv.LucijeuJurandvoru(otokKrk)starisugraditelji‐kamenoklesariiz‐radiliplutej,tj.kamenupregradusupisanimglagoljskimtekstom(slika11).Riječjeodragocje‐nomprimjeruporukeupućenegeneracijamakrozvremenskudimenziju.

ROMANIKA

Romaničkosestilskorazdobljeprepoznajepomasivnimzidovima,polukružnimlukovima,slije‐pim arkadama i drugim elementima koji reminisciraju antičko, poglavito kasnorimskograditeljstvo.

Slika11 Bašćanskaploča Slika12 RomaničkaekskatedralaugraduRabu

GOTIKA

Ovaj graditeljski stil (nastao u Francuskoj – slika 13), prije svega pokazuje novoizniklugraditeljskuhrabrostkojajepoglavitoizraženakrozizduženevertikaleikrozvelikezidneotvo‐re koji predstavljaju prozore s raznobojnim vitrajima. Leteći kontrafori osiguravaju prijenoshorizontalnihpotisnihsila,štogovoridasugraditeljibaremnaempirijskojosnovishvatilidajetokritičnisegmentnovonastaloggraditeljskogkoncepta.

Slika13CrkvaNotreDameuPa‐

rizuSlika14 Konjščinskautvrda(prijelazXV.uXVI.st.)

9

RENESANSA

StiljenastaouItalijiainspiriranjeantičkimuzorima,stimedajeusjeverozapadnojHrvatskojrenesansnaizgradnjaposebnodošladoizražajakrozfortifikacijskegrađevine(slika14).

BAROKIROKOKO

U Hrvatskom zagorju barok je našao svoj idealan sklad s bregovitim krajobrazom pa i danasbaroknecrkvepredstavljajuglavnezagorskevedute!CrkvauBelcusvojjezavršnibarokniizgleddobila1739./40.godinesiluzionističkimbaroknimfreskamapavlinskogmajstoraI.K.Rangerakojimajepodarioplemeniturokokolakoću.

(a) (b)Slika15 CrkvaMarijeSnježneuBelcua)Vanjskiizgledb)Unutrašnjost

DIJAKRONIČKISTILSKIKOMPOZIT

UBelcujeistaracrkvaSv.Jurja(danaskapela)krozkojusemoguiščitatiraznaorganskisraslastilskarazdoblja(romanika,gotika,barok)akojasukrozdugivremenskiprotokdalacrkviobi‐lježjatzv.dijakroničkogstilskogkompozita(slika16).

Slika16 CrkvaSv.JurjauBelcu

Povijesnonajznačajniji sakralniobjektu sjevernojHrvatskoj zasigurno je crkva, tj.marijanskosvetišteMajkeBožjeGorskeuLoboru.Natomsulokalitetuutvrđeniostacipretpovijesnogianti‐čkogdobaapotomiranokršćanskisakralniostaci(V.iVI.st.),teostaciizranogsrednjegvijeka(tragovidrvenecrkveizIX.st.ipredromaničkecrkveizIX./X.st.)izačegapakslijedeostaciro‐maničkecrkve(prijelazXII.uXIII.st.),potomgotičkacrkva(početakXV.doXVI.st.)kojajenakoncubarokizirana(XVII.st.)–slika17.

10

Slika17CrkvaMajkeBožjeGorskeuLoboru

ROKOKO

Taj je stilski izražaj uzeo više maha pri koncipiranju interijera, no lijepi primjer rokoko‐eksterijerapredstavljapalačaKeglevićuVaraždinu(izgrađenakaobaroknauXVII.st.apreure‐đenaurokokostilu1775.god.‐slika18).

Slika18PalačaKeglević,Varaždin,Nazorova14KLASICIZAM

Klasicizampredstavljanovoobnovljenureminescencijunaklasičnograditeljstvo,snizomuspje‐šnihrješenja(slika19).

11

Slika19KapelaSv.FraneuPodpragu(iz1832.)nacestiprekoVelebita(Tulovegrede);cestaOb‐rovac‐Sv.Rok

Slika20 HrvatskonarodnokazališteuZagrebu,primjerneobaroka(remekdjelokasnoghistoricizma)

HISTORICIZAM

TajsegraditeljskikonceptrazmahaouXIX.stoljećupojavomraznihneo‐stilovapoputneoroma‐nike,neogotike,neorenesanse,neobarokaisl.Neostiloviporučujudajenastupilovrijemekadanemanjkanovacaalijeočitmanjakkreativnihideja.

Suputnikhistoricizmačestojeitzv.eklekticizamtj.kompilacijarazličitihstilskihelemenata.Riječjeoterminuskojimseobilježavagraditeljskikonceptukojemsemiješaju(čestoinekritički)raznineostilovi!

Eklekticizammožeuroditiikvalitetnimostvarenjimakaoštojenpr.crkvaSv.BlažauZagrebuarhitektaViktoraKovačićaiz1913.godine.Tojeeklekticističkamješavinastarohrvatskearhite‐kture,bizantskeumjetnostiiromanikeumodernomsakralnomzdanju(slika21).

Slika21Crkvasv.BlažauZagrebu Slika22 StaraSveučilišna i narodnaknjižnica

(dovršena29.XI.1913.)SECESIJA

Nastala je na prijelazu XIX. u XX. st. kao kreativna reakcija na rutinizirana oponašanja starihstilova, tj. historicizma. Secesija se ipak poglavito iskazala kroz dekorativni izričaj (pročeljazgradaipalača,balkona,ulaznihnadstrešnicaisl.).

12

U Hrvatskoj najljepši graditeljski primjer secesije (tj. kasne secesije) predstavlja zgrada stareSveučilišneinarodneknjižnicearhitektaRudolfaLubynskoga,građenaod1911.do1913.(slika22).

MODERNIZAM

Najvažniji fenomen u umjetnosti i arhitekturi XX. st. predstavljamodernizam. Javlja se nakonPrvogsvjetskogrataaformalnotrajejošidanas(premdasezarecentnodobačestokoristiipo‐sebanterminsuvremenaarhitekturakaoiterminpostmodernizam).

Modernizampredstavljarefleksijunovogdobakojejesloženirezultatuznapredovaleindustrij‐skerevolucijealiidubokihsocijalnihpromjena.Osnovnakarakteristikamodernizmajefunkcio‐nalizam.

ŠvicarskiFrancuzLeCorbusier(1887.‐1965.)tipičnijepredstavnikmodernizma(slika23).

(a) (b)

Slika23LeCorbusierovadjela(a)VilaSavoyeuPoissyju,uokoliciPariza(b)KapelaNotreDameduHautuRonchampu(Francuska)

MODERNAARHITEKTURA

UZagrebujeuduhuLeCorbusierakoncipiraniznatandioUl.gradaVukovara(ugrubo,zapadnapolovicaulice),alijepprimjerlecorbusierskezgradejestambenazgradaDrageGalića,tzv.„Mar‐sejka” (Vukovarska 43/43a – slika 24) kroz koju se odražava znakoviti moto Le Corbusiera:”Zgradajestrojukojemseživi!”

Slika24„Marsejka“DrageGalićauZagrebu

13

SUVREMENOGRADITELJSTVO

Suvremeno se graditeljstvo nažalost sve češće pretvara u razmetljivo iskazivanje financijskemoći,paćestogaubudućnostprenijetizbunjujućeporukekojećemoždaspodsmijehom„iščita‐vati”nadolazećegeneracije(slika25).No, i takvećegrađevinebitisvjedočanstva jednogavre‐mena,patoznačidaipakimajuosiguranosvojemjestougraditeljskojpovijesti.

Slika25PoglednaDubaisnajvećomzgradomnasvijetuucentrugrada(BurjKhalifa,ukupnevisine828m)

NAKARADNIPRIMJERISUVREMENOGGRADITELJSTVA

Ponekad se činida sepojedininaručitelji (investitori)posebno trudenaći krajnje „otkačenog“arhitektakojibikrozbizarniizgledgrađevinemogaočimboljeistaknutinaručiteljevumentalnuosobnost.

(a) (b)

Slika26Nakaradniprimjerisuvremenoggraditeljstva(a)RoyalOntarioMuseumuTorontu,Kanada(b)LoptolikekućeuNizozemskoj

Stimeuvezinainternetusemogunaćirazniportaliznakovitihnazivapoputnpr.„Ugliestbuil‐dingsintheworld“(Najružnijesvjetskegrađevine),i„UglyNewBuildings“,ili„Evenuglier“(Čakiružnije),pasečovjekučinidapostojinekonatjecanjeudosezanjuružnoće.

14

ZAKLJUČAK

Kroz članak sepokušalona esejistički načinukazati na činjenicuda graditeljskabaštinaodišeznatnimkomunikacijskimpotencijalomkojiprotokomvremenadobivasvevišenasvojojvrijed‐nosti.Onošto jepreduvjetzarazumijevanje„okamenjenih“porukakojesadrževrijednagradi‐teljskadjela, svakako jeovladavanjekomunikacijskimključem,pasuse stogau žarištučlankanašlenekeodnajvažnijihosnovatogaključa.

Ištorećinakoncu,negozaključitidasveprolazi,nopravevrijednostiipakćeuvijekbitiprepoz‐nate,poputovemale,skromnealiskladneiproduhovljeneromaničkecrkvice,Sv.PetraupoljukodMorpolače(slika27).

Slika27Sv.PetarupoljukodMorpolačeOvajecrkvicavrijednaisavršenailustracijačuveneheurističkeizreke:

Manjejeviše!

15

Popisliterature:

Napomena:Ovaj ječlanaknapisanpoglavitonaosnovivlastitihpromišljanjaorazvoju,ulozi iznačenju graditeljskihostvarenjakoja sunastajalakao specifičniodraz civilizacijske evolucije.Spomenutćemostogaosnovnuliteraturukojanamjebilaodpomoći,uzdodatnunapomenudajeuzvećinunašihizvornihslika/fotografijakorišteniodređenbrojslikapreuzetsinternetskihportala.

Osnovnaliteratura:

[1] Vitruvije,M. (I. st.pr.Kr.):Desetknjigaoarhitekturi;hrvatskiprijevod (1999.),GoldenMarketing,IGH,Zagreb.

[2] Szabo,Gj.(1920.):SredovječnigradoviuHrvatskojiSlavoniji;IzvanrednoizdanjeMaticehrvatske,Zagreb

[3] Roux,G.(1964.)AncientIraq;GeorgeAllen&UnwinLtd,London.[4] Huntley,H.E.(1970.):Thedivineproportion;DoverPublication,Inc.,NewYork.[5] Jelovina,D.(1976.)Starohrvatskenekropole(napodručjuizmeđurijekaZrmanjeiCetine);

Čakavskisabor,Split.[6] Pejaković,M.(1978.):Brojizsvijetlosti(StarohrvatskacrkvicaSv.KrižauNinu);Nakladni

zavodMaticehrvatske,Zagreb.[7] Koch,W.(1994.):Baustilkunde;OrbisVerlag,München.[8] Pejaković,M.(2000.):Zlatnirez;ArtstudioAzinović,Zagreb.[9] Wainwright,A.(2003.):ACoasttoCoastWalk(St.BeesHeadtoRobinHood'sBay);Fran‐

cesLincon,London.[10] Burenhult,G.–gl.urednik(2005.):Velikecivilizacije(Zajedniceikulturestarogasvijeta);

Dušević&Kršovnik,Rijeka(nakladnikzaizdanjenahrvatskomjeziku).[11] Crawford,H.(2006.)SumerandtheSumerians;CambridgeUniversityPress,Cambridge.[12] Cetinić,Ž.(2011.):Stranče‐Vinodol(StarohrvatskogrobljenaGorici);Pomorskiipovijesni

muzejHrvatskogprimorjaRijeka,Rijeka.[13] Jakovljević,G. (2012.):Registararheološkihnalaza inalazištaBjelovarskobilogorskežu‐

panije;GradskimuzejBjelovar,Bjelovar.[14] Richards,J.(2013.):Stonehenge(Englishheritage);Englishheritageguidebooks,London.[15] Hrelja,D.,Muhovec,I.,Sudec,K.(2013.):Konjščina,Starigrad;DržavniarhivuVaraždinu,

Varaždin.

Kratkiživotopisiautora:

IVANMUHOVEC,rođenjeuZagrebu1944.god.gdjejeidiplomirao(1969.)naGrađevinskomfa‐kultetuSveučilištauZagrebuamagistrirao1985.godine.Preko20godinaradiojeupoduzećuGeotehnika(InstitutGeoexpert)naposlovimageotehničkihistraživanja,projektiranjaiizvedbe‐nognadzorau zemlji i inozemstvu.Tijekommnogobrojnih službenihputovanjau Irak (1974.‐1986.)koristiprilikuiobilazimnogelokalitetekojisuobilježilipovijestdrevnihmezopotamskihcivilizacijatesvojinteresusmjeravapremapovijesnimtemama,prijesvegapremaopćojpovijes‐tigraditeljstva.Jošod1982.honorarnijenastavnikaod1991.stalninastavniknaGeotehničkomfakultetuuVaraždinu,nakončega(2009.)prelazinavaraždinskiVELV,gdjeidanaspredaje(usklopuSveučilištaSjever)nekolikokolegijameđukojimajeiPovijestgraditeljstva,nastojećidatiuravnoteženiprikazkronološkograzvojabitnihsegmenatagraditeljskedjelatnosti,priklanjajućisepritomeholističkomkonceptu.

16

BOŽOSOLDOrođenje1971.godineuBritvici‐BosnaiHercegovina.StudijupisaonaGeotehni‐čkomfakultetaSveučilištauZagrebu1989.godine,gdje jeVI.stupanjstudijadiplomirao1993.godine, a VII. stupanj završava obranom diplomskog rada 1995. Dobitnik Rektorove nagradeSveučilištauZagrebu.Magistrirao2000. naGrađevinskom fakultetu SveučilištauZagrebu.Odzaposlenja1996.do2003.godineustatutuznanstvenognovakaiuključenuradnaznanstveno‐istraživačkimprojektima. Sudjelujeunastavi naGeotehničkom fakultetuuprogramuvježbi izviše kolegija. Akademski stupanj doktora tehničkih znanosti znanstveno polje građevinarstvostekao2.4.2004.godinenaGrađevinskomfakultetuSveučilištauZagrebu.Autor ikoautoroko70stručnihiznanstvenihčlanaka.Od2011.uznanstveno‐nastavnomzvanjuizvanredniprofe‐sor, Tehničkih znanosti, znanstveno polje Građevinarstvo. Iskustvo projektiranja i nadzora ugrađevinarstvuunatrag15godina.JedanjeodautoraizačetnikaStudijaGraditeljstvanaVeleu‐čilištuuVaraždinu,asvedodanasivoditeljstudijagraditeljstva.Od2014.godinestalnijezapos‐lenikSveučilištaSjever,pročelnikjeOdjelagraditeljstvanakojempredajenekolikostručnihgeo‐tehničkihpredmetatesudjelujeunastaviizPovijestigraditeljstva.Dobitnikjevišenagradaipri‐znanjaodstraneSveučilišta,RotaryCluba,Hrvatskogsavezagrađevinaraitd.Aktivnosudjelujeiradinapromicanjugraditeljskeznanostiistruketeprojekataodkoristizaužuiširuregiju.

MATIJAOREŠKOVIĆrođenje1984.godineuVaraždinugdjejezavršioosnovnutesrednjugra‐đevinskuškolu.2003.godineupisujeGeotehničkifakultetnakojemdiplomira2008.godine.IstesegodinezapošljavanaVeleučilištuuVaraždinu,Odjelugraditeljstva,nakojemradiidanas(usklopuSveučilištaSjever).2011.godinediplomiranaGrađevinskomfakultetuSveučilištauZa‐grebu,a2012.upisujedoktorskistudijnaDržavnojakademijigrađevinarstvaiarhitektureuO‐desi,Ukrajina.NaOdjelu graditeljstva predaje betonske konstrukcije te sudjeluje u nastavi nasrodnimkolegijima,tePovijestigraditeljstva.Aktivnoradiustrucinaposlovimaprojektiranjaipomoćnognadzora.Autorjeikoautorpreko20stručnihčlanaka.

ALEKSEJANISKINrođenje1979.godineuOdesi,Ukrajinagdjejezavršioosnovnuškolutediosrednješkole,emigriraouHrvatsku1996g. tedovršiosrednjeobrazovanjeuPrvojgimnazijiuVaraždinu(Naprirodoslovno‐matematičkomsmjeru).1997.godineupisujeGeotehničkifakultetnakojemdiplomira2003.godine.Od2003radiustrucinaizvođenjuiprojektiranjucestiupo‐duzećuCestaVaraždind.d.iCestaprojektd.o.o.Godine2009.zapošljavasenaVeleučilištuuVa‐raždinu,Odjelugraditeljstva,nakojemradi idanas(usklopuSveučilištaSjever).2012.upisujedoktorskistudijnaDržavnojakademijigrađevinarstvaiarhitektureuOdesi,Ukrajina.NaOdjelugraditeljstvasudjelujeunastavipredmetaTehničkamehanika,Otpornostmaterijala,Geomeha‐nikaiProtupotresnograditeljstvo.Aktivnoradinaznanstvenimradovimaiistraživanjima,tela‐boratorijskimispitivanjimauMehanicitlaiGeotehnici,takođersudjelujeuprojektimaizstruke.Autorjeikoautorpreko20znanstvenihistručnihčlanaka.