Obiljezja Obiteljske Medijacije (1)

7/25/2019 Obiljezja Obiteljske Medijacije (1)

1/22

Branka Sladovi FranzSveuilite u ZagrebuPravni fakultetStudijski centar socijalnog rada

OBIL!"# OBI$!LS%! &!'I#(I!

Pregledni radPrimljeno: listopad, 2005.)'% *+,-,+

SAETAK

Cilj je ovog rada irenje spoznaja o obiteljskoj medijaciji te promiljanje novihaspekata ove specifine profesionalne vjetine podrj pomagakih zanimanja! "ajprijese daj pojanjenja pojmova # posredovanje i mirenje odnos na pravna odre$enja%odnosno teorije skoba! &rikazane s osnovne postavke i naini klasificiranja medijacijekao pristpa rjeavanj skoba z pomo' tre'e strane! &osebna je pozornost posve'ena

prednostima obiteljske medijacije rjeavanj obiteljskih skoba% a navedeni s i naje'isadr(aji obiteljske medijacije i medijacije prilikom razvoda braka! )pisan je etverofaznimodel obiteljske medijacije koji se sastoji od voda% prie% rjeavanja problema i

sporazma! Sa(eto s predstavljena podrja primjene% teorijska polazita i praktinimodeli obiteljske medijacije! * zavrnom se dijel rada raspravlja o nekim problemimaobiteljske medijacije +rvatskoj # s(enosti podrja posredovanja na posredovanje

prilikom razvoda braka% neskla$enosti sadr(aja i ciljeva posredovanja s va(e'im naelimai modelima obiteljske medijacije% z naglaavanje preventivnih mog'nosti obiteljskemedijacije cilj kvalitetnijih obiteljskih odnosa!

%ljune rijei.posredovanje, obiteljska medijacija, mirenje, rjeavanje sukoba, razvod braka

1


2/22

)/O'

Obiteljska je medijacija kratkotrajni proces koji poiva na procesu rjeavanja

problema preovaranjem i olakavanju komunikacije izme!u lanova obitelji u kojem imtre"a osoba poma#e u identi$iciranju potreba, bria i stra%ova te osmiljavanju izvedivi% i

pri%vatljivi% rjeenja sukoba kako bi se postiao zajedniki sporazum. & svim podrujima

socijalno rada, u razliitim oranizacijskim okru#enjima i s razliitim korisnicima socijalni

se radnici 'i drui strunjaci poma#u"i% zanimanja( svakodnevno suoavaju sa sukobima, koji

se javljaju i kao uzroci i kao posljedice razliiti% socijalni% problema ) na drutvenoj,

obiteljskoj i individualnoj razini. *ao to navodi +aer '1--5., prema *ruk, 1--.(,

obiteljska je medijacija izrasla iz prakse socijalno rada stoa to 1( je cilj osna#iti ljude u

sukobu kako bi rijeili svoje probleme te 2( to su kompatibilne ne samo teorija i vjetine

socijalno rada i medijacije ve" su im zajednike i temeljne vrijednosti koji% se strunjaci

trebaju dr#ati i kojima treba te#iti: u prvom redu pravo korisnika na samoodre!enje i njeovo

osna#ivanje. /z eneriko socijalno rada najznaajniji utjecaj na medijaciju ima upravo

model procesa rjeavanja problema na kojem poiva temeljni $acilitativni model obiteljske

medijacije koje obilje#ava postupnost procesa i $aza medijacije.

/stra#ivanje provedeno 1---. odine 'rovevi" i ladovi", 1--.( pokazalo je kako

socijalni radnici u rvatskoj prepoznaju potrebu za posredovanjem u situacijama svi%

obiteljski% sukoba 'ne samo razvoda braka( te procjenjuju svoje znanje i osposobljenost za

posredovanje ve"inom dobro. 3o, u usporedbi sa studentima socijalno rada uoeno je slabije

razumijevanje procesa i vjetina potrebni% za posredovanje. *ako u 2004. odini stupaju na

snau nove odredbe Obiteljsko zakona koje se odnose na posredovanje prilikom razvoda

braka, cilj je ovo rada pridonijeti irenju spoznaja o suvremenoj obiteljskoj medijaciji te

razumijevanju novi% aspekata ove speci$ine pro$esionalne vjetine.

PO&O/0# PO#10!0#

& rvatskoj zaetak posredovanja u brakorazvodnom postupku nalazimo u

pomirbenom roitu koje je uvedeno jo 1-4. odine6 od 1-7. odine predvi!eno je da

slu#ba socijalne skrbi provodi mirenje '*ora", 2005.(, a od 1--7. odine promijenjen je u

Obiteljskom zakonu naziv u posredovanje koje "e mo"i, osim centara za socijalnu skrb,

2


3/22

provoditi i savjetovalita za brak i obitelj ili osobe ovlatene za pru#anje strune pomo"i

odnosno privatni posredovatelji.

& 8akonu o mirenju iz 2009. odine navodi se u lanku 1 kako se njime mirenje

ure!uje ...u ra!anskopravnim sporovima, ukljuuju"i i sporove iz podruja trovaki%,

radni% i drui% imovinskopravni% odnosa u stvarima u kojima stranke mou slobodno

raspolaati.... lijedi de$inicija mirenja, a u zaradi se kao sinonimi navode pojmovi

posredovanje, medijacija, koncilijacija,te se odre!uje da se bez obzira na njeov naziv, radi

o svakom postupku u kojem stranke nastoje sporazumno rijeiti svoj spor uz pomo" jedno

ili vie izmiritelja koji strankama poma#u posti"i naodbu, bez ovlasti da im nametnu

obvezuju"e rjeenje; 'l. 2(.

&zelac '200.( navodi kako op"enito u ovom podruju postoje odre!ene pojmovne

nejasno"e i preklapanja, te iako je postojala namjera da se razranie pojmovi mirenja i

posredovanja, nije postinut konsenzus, ve" se izrazi posredovanje i mirenje1upotrebljavaju

kao sinonimi ili odre!ene institucije odabiru jedan od dva termina 'npr. &3 koristi pojam

mirenje, a ornelius i ?aire, 1-7-.(. 3a jednom kraju kontinuuma su sudstvo i

arbitra#a 'kontrolu nad procesom i is%odom ima tre"a strana(, a na druom preovaranje ) pri

emu sudionici sukoba zajedniki kotroliraju proces i is%od rjeavanja sukoba. *od mirenja

su proces i is%od u rukama miritelja, ali preporuka koju on daje nema obvezuju"u te#inu, ve"

ukazuje na mou"e rjeenje utemeljeno na prikupljanju injenica i procjeni arumenata.1'enl. mediationi concilliation(

9


4/22

Posredovanje 'i njeovi razliiti oblici( se nalazi u sreditu kontinuuma, pri emu je osnovna

znaajka to postupka medijatorova kontrola procesa, dok su sadr#aj i is%od i dalje pod

kontrolom sudionika sukoba.

& naoj se javnosti pojam posredovanja ulavnom ve#e uz posredovanje pri

zapoljavanju odnosno posredovanje u trovini, kao npr. u prometu nekretninama, te uz

postupak posredovanja prilikom razvoda braka. ve se e"e u medijima olaava mirenje i

posredovanje u rjeavanju poslovni% sporova. & ovom "e se radu naizmjenino koristiti

pojmovi obiteljske medijacije i posredovanja, odnosno medijatora i posredovatelja kao

provoditelja obiteljske medijacije.

OS0O/0! POS$#/%! I /2S$! &!'I#(I!

vakodnevno, u privatnoj ili poslovnoj situaciji, kada ljudi #ele rijeiti neki sukob,

doa!a se jednostavan bilateralan ili multilateralan proces dobrovoljne razmjene in$ormacija i

donoenja odluka unutar procesa preovaranja. +edijacija je u prvom redu nain olakavanja

procesa preovaranja za one osobe i situacije sukoba u kojima je potrebna pomo" tre"e strane.

Prisutnost tre"e osobe name"e okvir susreta: tko "e sudjelovati, dje "e se odr#ati susret, u

koje vrijeme, odre!eni stupanj $ormalnosti, pravila rada i strukturu posredovanja. Proces

medijacije ima znatno vr"u strukturu od preovaranja, a svr%a te strukture je dvojaka

'@oberts, 1-77.(: a( omou"iti stranama u sukobu da preovaraju na nain na koji ne bi moli

bez posrednika, kroz pravila rada koja potiu me!usobno potovanje i olakavaju

komunikaciju i b( osiurati pravednost i jednakost prolaskom kroz $aze posredovanja,

koritenjem razliiti% vrsta i naina posredovanja.

veobu%vatnu de$iniciju medijacije dao je *ruk '1--.(: uradniki proces rjeavanja

sukoba u kojem dvjema ili ve"em broju strana u sukobu u preovorima poma#e neutralna i

nepristrana tre"a stranaAosoba koja i% osna#uje da dobrovoljno postinu obostrano pri%vatljiv

sporazum o pitanjima u sporu. +edijator strukturira i olakava proces u kojem strane donose

zajednike odluke i odre!uju rezultateArjeenja, na nain koji zadovoljava interese svi%

ukljueni% u sukobAspor.

ri su osnovne pretpostavke da bi se posredovanje molo uop"e provesti: spremnost

na suradnju, kompetentnost i ravnote#a mo"i '@oberts, 1-77.(. *ako sukobljene strane ne

uspijevaju samostalno rijeiti sukob, jasno je postojanje nepovjerenja u mou"nost suradnje,

no nu#no je postojanje minimuma interesa i #elje za Bsjedanjem za isti stolC. *ompetentnost


5/22

se odnosi na sposobnost strana u sukobu da same donose odluke koje su znaajne za nji%.

&pravo posredovanje omou"ava da sukobljene strane preuzmu kontrolu nad procesom

rjeavanja sukoba i ovladaju sukobom, te se na taj nain sukobljene strane osna#uju uz

pove"avanje samostalnosti i odovornosti. *ako na kompetentnost u rjeavanju sukoba ne

utjee socijalni, ekonomski ili obrazovni status, ve"ina ljudi ima sposobnost iskazati svoje

interese i potrebe, raspravljati o njima i donijeti svoje odluke ako im se pru#i mou"nost. /

konano, nu#na je jednakost, odnosno ravnote#a mo"i. &koliko postoji razlika u mo"i izme!u

strana u sukobu, preovaranje niti posredovanje nisu mou"i.


6/22

Medijacija u zajednici 'izme!u nacionalni% skupina, izme!u interesni% skupina(

Politika medijacija 'me!u dr#avama, strankama, unutar koalicija(

Medijacija u cilju izvansudske nagodbe 'maloljetnika delinkvencija, prometni

sporovi( Medijacija odnosa'izme!u vlasnika i podstanara, predbrani uovori(

Vrnjaka medijacija 'me!u djecom(

Obiteljska medijacija (odnosi unutar obitelji(.

Ovisno o prisutnosti sudionika sukoba postoje zajedniki i odvojeni susreti. 3a

zajednikom susretu su prisutne sve strane u sukobu, dok je na odvojenom prisutan posrednik

i jedna strana u sukobu. Odvojeni susreti se provode kad se pojave pitanja o kojima jedna

strana nije voljna ovoriti pred druom jer su vrlo intimna, kada se pojave vrlo sna#ne

emocije i osobe viu, plau, potpuno ute i sl. ili kada se razovor vrti u kru 'jedna ili obje

strane vrsto se dr#e svoji% pozicija ili kada se stalno vra"aju na pret%odne $aze medijacije(.

Da#no je nakon odvojeni% susreta zajedno sa stranama osmisliti nain na koji "e se druoj

strani prezentirati va#nost to problema, uz zadr#avanje diskrecije i povjerenja. &vijek treba i

druoj strani ponuditi odvojeni susret ako #eli.

Prema nainu provo!enja mo#e se raditi o jednokratnom ili viekratnommedijacijskom procesu '@oberts, 1-77.(. Eednokratni susret traje naje"e 120 ) 150 minuta, a

prikladan je kod rjeavanja jednostavniji% sukoba. 3akon njea se mo#e, uslijed novi%

okolnosti ili neostvarivanja sporazuma, ponovo odr#ati medijacijski susret. udionicima

medijacije valja jasno nalasiti da se radi o odre!enom vremenskom oranienju. Diekratni

susreti se ponekad odr#avaju kada emocionalni aspekti sukoba onemou"e jednokratan

medijacijski proces, zatim kada treba provjeriti izvedivost 'kao npr. ukljuenost tre"i% osoba(

ili pravnu utemeljenost predlo#eni% rjeenja, a planiraju se otovo uvijek kad postoji vieproblema u sreditu sukoba. ada se nakon prvo susreta, na kojem se odre!uju podruja

sukoba, doovara po jedan susret za rjeavanje svako od nji%.

8asebna vrsta medijacije je i tzv. BizmjeninaC2medijacija, kad posrednik posje"uje

naizmjenino strane u sukobu 'koje su $iziki odvojene( i preovara u ime drue strane, a

koristi se naje"e u internacionalnim sukobima, sukobima zatite okolia, sindikata i

poslodavaca i sl. vr%a takve medijacije je izbjeavanje izravne kon$rontacije, kad sukobljene

strane otkrivaju medijatoru povjerljive in$ormacije koje ne #ele otkriti druoj strani te

2enl.shuttle mediation

4


7/22

medijator raspravlja sa svakom stranom o onome o emu ne #ele ovoriti pred druima. 3o,

postoji niz nedostataka, kao npr. uestale zamjerke strana u sukobu da je medijator pristran,

zatim injenica da medijator provodi sve preovaranje, a strane ne ue preovarati i sura!ivati

'to pove"ava mou"nost novi% sukoba(, pove"ana je mo" medijatora, mou"nosti

manipulacije in$ormacijama, nesporazumi, nerazumijevanje i sl., a problematina je i zatita

povjerljivi% in$ormacija.

3ain provo!enja medijacije odre!uje i ukljuenost jedno ili dva medijatora 'bilo na

zajednikim ili odvojenim susretima(. umedijacija je posebno po#eljna upravo u sluajevima

=izmjenine 'zbo umanjivanja njezini% nedostataka( i u obiteljske medijacije, dje

zajedniki rad dvaju medijatora 'po mou"nosti mukarca i #ene( pru#a osje"aj nepristranosti

stranama u sukobu te modelira po#eljnu komunikaciju.

OBI$!LS%# &!'I#(I#

/ako su odre!eni oblici pomo"i tre"e strane u situacijama sukoba uvijek postojali u

razliitim oblicima i na vie razina 'obiteljskoj, lokalnoj, odnosno razini upravljanja i

politike(, medijacija se kao speci$ina pro$esionalna vjetina poela razvijati prije 90 odina,

nakon to je Feutsc% uz teorije o prirodi ljudski% sukoba opisao i konstruktivnu upotrebu

tre"e strane u rjeavanju sukoba '+ilne i sur. 200.(. Praktino se medijacija poela

upotrebljavati u podruju prava kao alternativni nain rjeavanja sporova na sudu, posebno u

situacijama razvoda braka i sporovima manje $inancijsko znaaja. &pravo stoa se

medijacija, a posebno obiteljska medijacija, poistovje"uje s medijacijom prilikom razvoda

braka. 3o pojam obiteljske medijacije iri je od pojma medijacije prilikom razvoda braka, te

se odnosi na sva drua podruja obiteljski% sukoba. +edijacija prilikom razvoda braka je

najrasprostranjenija vrsta obiteljske medijacije, te se zbo toa, ali i zbo speci$inosti

sadr#aja, esto o njoj ovori kao o posebnoj vrsti medijacije.

& relativno kratkom vremenu od nekoliko desetlje"a medijacija se kao vjetina

rjeavanja sukoba poela koristiti u otovo svim podrujima ljudsko #ivota, te su posebno u

podruju obiteljske medijacije postavljeni visoki edukativni za%tjevi pred one koji

namjeravaju provoditi obiteljsku medijaciju. &z strukovna udru#ivanja i donoenje standarda

prakse danas se otovo nazire nova pro$esionalna skupina ) obiteljski% medijatora. & GF)u

su npr. od posebno znaaja Standardi prakse obiteljske medijacije i medijacije pri razvodu

braka 'c%epard, 200.(, dok je u europskom kontekstu najznaajnija preporuka Dije"a


8/22


9/22

medijatorovi% osobni% vrijednosti, iskustava i znanja na provedbu medijacije. 3aravno,

ilj medijacije je racionalno donoenje odluka uzimaju"i u obzir cjelokupne

potrebe osoba.. @azvijanje trajno roditeljsko partnerstva uslijed zajedniko interesa za dobrobit djece.

5. +edijacija je uvijek usmjerena naprijed, u budu"nost, na ono to sudionici #ele.

4. @jeenja postinuta medijacijom mou se lake mijenjati, kada se okolnosti promijene.

. +edijacija pru#a znaajno iskustvo uenja kako preovarati i iskustvo postizanja

sporazuma u tekoj situaciji.

7. +edijacija omou"ava da se odr#i obiteljski sustav donoenja odluka i zadr#i odovornost

za kvalitetu #ivota lanova obitelji.

-


10/22

S#'2"# I P2O(!S OBI$!LS%! &!'I#(I!

Podruja obiteljske medijacije, odnosno njezin sadr#aj vrlo su esto preklapaju"a i

ovisna o sociokulturalnom okru#enju obitelji, no mou se rupirati na sljede"i nain: Svakodnevni !ivot "podjela odovornosti za doma"instvo, bria o djeci, osobni razvoj,

uskla!ivanje osobni%, obiteljski% i pro$esionalni% ciljeva, raspored obiteljski%

$inancija, povremena promjena uloa, obrazovni planovi i sredstva, itd. odvojeni ili

zajedniki rauni i imovina, vjerska pitanja, odnos sa djecom ) nain odoja, itd.

Odnosi u u!oj i iroj obitelji " sukobi roditelja i djece, bria o starijoj osobi u

zajednikom ku"anstvu, bria o starijoj osobi kada #ivi na druom mjestu, prava

djedova i baka na vi!anje unuka i nakon razvoda braka, doovor me!u bra"om isestrama oko preuzimanja posla ili koritenja zajednike vikendice, itd.

Pitanja starijih osoba i odrasle djece ) odlazak u dom umirovljenika, pomo" u ku"i,

ponovni brak roditelja nakon neko vremena od smrti supru#nika, naslije!e i

uzdr#avanje, bria o zdravlju i svakodnevnim potrebama, pla"anje rauna, podjela

odovornosti me!u bra"om i sestrama, itd.

Smrt lana obitelji "pitanja oporuke, nain daljnje oranizacije #ivota, itd.

#eplodnost i posvojenje " #ivot bez djece, potpomonuta oplodnja, posvojenje,vjerska pitanja, itd.

#etradicionalna medijacija " posredovanje u obiteljskim odnosima %omoseksualaca

'upoznavanje okoline sa #ivotnim stilom, prekid veze ) podjela imovine(.

$azvod braka "pitanja koje proizlaze iz prekida brane zajednice.

obzirom na uestalost primjene obiteljske medijacije u situacijama razvoda braka

valja posebno nalasiti naje"a zasebna podruja, odnosno sadr#aje posredovanja: Odvojeni !ivotprije slu!benog razvoda ) privremeno ili trajno mjesto odvojeno

#ivota, pla"anje redovni% $inancijski% obveza, privremeno skrbnitvo nad djecom,

otvaranje samostalni% rauna.

Pitanja skrbnitva nad djecom) stvaranje plana za roditeljsko partnerstvo, odluivanje

o skrbnitvu, kontakti djece s druim roditeljem, posebne obaveze druo roditelja )

zdravstvene ili sportske aktivnosti, trajne ili povremene, obrazovna pitanja, odluke o

medicinskoj pomo"i i tretmanu 'posebno u sluajevima zajedniko skrbnitva(.

10


11/22

%movina i &inancije ) potena distribucija vlasnitva 'npr. nekretnina i pokretnina,

namjetaja u ku"i(, preuzimanje kredita, uzdr#avanje bive supru#nika.

'inancijska podrka za djecu ) koliina, vrijeme pla"anja, ponovno doovaranje6

trokovi kolovanja djeteta, odovornost za izvanredne sluajeve, medicinsko ili#ivotno osiuranje, rjeavanje budu"i% sporova.

Poslije razvoda) modi$ikacija $inancijske i drue podrke, modi$ikacija roditeljsko

rasporeda kontakata s djecom, promjena skrbnitva, preseljenje jedno roditelja, novi

brak jedno roditelja ) ou%, pomajka(.

vaki medijacijski proces karakterizira postupnost prolaska kroz odre!ene $aze, pri

emu svaka ima zasebnu svr%u i korake koje valja provesti. 3aravno, modeli prakse kojiproizlaze iz razliiti% teorijski% koncepata, kao i pravna i oranizacijska odre!enja medijacije

u nekoj dr#avi utjeu na razliit broj 'od 9 do ak 12( i sadr#aj pojedini% $aza. & ablici 1

predlo#en je etvero$azni model obiteljske medijacije koji se sastoji od uvoda, prie,

rjeavanja problema i sporazuma, a kojima pret%odi i nulta pripremna $aza 'prilao!eno

prema ollier, 1--9.(. Prelazak u narednu $azu posredovanja uvjetovan je uspjenim

ispunjenjem svr%e pret%odne $aze.

$ablica 3- ?aze procesa obiteljske medijacije

F#Z# P2IP2!&!D@G&poznavanje sa sadr#ajem sukoba,

priprema prostorije i potrebno materijala,oputanje.

*O@G>/ &poznati se s kratkim sadr#ajem sukoba Pripremiti prostoriju 'raspored stolica u

kru ili u trokut, ako su dvije strane usukobu(

Osiurati mjesta za odvojene sastanke usluaju potrebe

Pripremiti bilje#nicu, olovku, plou'eventualno napitke i kekse(

Opustiti se neposredno prije poetkaprocesa posredovanja

F#Z# )/O'#D@G&poznavanje i razjanjavanje uloa

prisutni%, uspostavljanje pozitivneatmos$ere, pravila i naina rada.

*O@G>/ /zraziti dobrodolicu sudionicima Predstaviti sebe i pozvati sudionike da se

predstave 3avesti tko je inicirao posredovanje i

odabir posrednika 'strane u sukobu,

11


12/22

odlukom strunjaka ili suca, itd.( Objasniti postupak posredovanja i provjeriti

da li stranke razumiju i pristaju na takavpostupak

Objasniti ulou posrednika Foovoriti pravila rada 8atra#iti dozvolu za pisanje biljeki Pouavanje o pristupu Pobjednik)Pobjednik

'ako je prikladno ili kasnije, po potrebi(

F#Z# P2I4!D@G:/skazivanje svi% injenica i osje"aja koji suse pojavljivali i jo postoje u sukobu te

posti"i razumijevanjeAsluanje drue strane

o izreenom, prepoznavanje potreba iinteresa, stvaranje i de$iniranje listezajedniki% problema.

*O@G>/: Pozvati sudionike da ispriaju svoju priu,

u emu je problem sukoba i kako seosje"aju

Para$razirati izreeno iAili tra#iti odsudionika da ponove izreeno odnosnokako su razumjeli ono to drua stranaovori

tvaranje mape sukoba 'doovaranje osutini sukoba, lavnom sadr#aju sukoba iidenti$ikacija interesa i potreba(

astavljanje liste zajedniki% problema kojeje potrebno rijeiti 'ako i% je vie(

Gko je prikladno: razvrstavanje problema

prema %itnosti 'koji problemi trebaju bitirijeeni kao osnova za rjeavanje drui%problema(, va#nosti i trajnosti 'odvajanjekratkoroni% od duoroni% problema(

F#Z# 2!1#/#0# P2OBL!D@GPronala#enje razliiti% rjeenja i odabironoaA oni% koji najbolje zadovoljavaju

potrebe i interese obiju strana.Promiljanje posljedica nepostizanja

sporazuma.

*O@G>/ 3alasiti podruja slaanja 'de$inicija

sukoba, zajednika lista i razumijevanjeproblema, zajednike potrebe i interesi(

Pozvati sudionike na predlaanje rjeenja Promiljanje prednosti i nedostataka svako

rjeenja Odabir najbolje rjeenja sukoba ili rjeenja

odre!eno problema s liste zajedniki%problema

Provjeravanje rjeenja *ada je predlaanje rjeenja i odabiranje

neuspjeno, promiljanje posljedicanepostizanja sporazuma: Kto je najboljeemu sudionici mou nadati ako

preovaranje ne uspijeL Kto je najore to "ese mo#da dooditi ako preovaranje ne

12


13/22

uspijeL

F#Z# SPO2#Z)D@G:Easan doovor o provedbi

odabranoAodabrani% rjeenja i provjeriprovedbe rjeenja.

*O@G>/: *onkretan doovor o rjeenju 'tko "e

uiniti to, dje, kada i kako( Provjeravanje sa stranama u sukobu jesu li

zadovoljne doovorom Pisani sporazum 'ako je prikladno( ili

usmeni sporazum odnosno obe"anje Foovaranje sljede"e susreta kako bi se

provjerilo pridr#avaju li se strane u sukoburjeenja 'ili za nastavak posredovanja(

Pozivanje sudionika da komentiraju procesposredovanja

8avretak posredovanja: za%valasudionicima na aktivnom sudjelovanju u

posredovanju i estitke na postizanjusporazuma

$!O2IS%# POL#ZI1$# I P2#%$I40I &O'!LI OBI$!LS%!&!'I#(I!

+edijacija u prvom redu poiva na interdisciplinarnim spoznajama o sukobima i

nainima nji%ova rjeavanja 'Gjdukovi" i ladovi" ?ranz, 2009.a,b(. 3o nekoliko je teorijski%

koncepata utjecalo na razvoj medijacije kao zasebne pro$esionalne vjetine. 3ajutjecajnija je

teorija preovaranja koju su predstavili ?is%er i &r '1-71.(, prema kojoj su de$inirani kljuni

aspekti principijelno preovaranja: 1( odvojiti osobe od problema 'zajedniko =napadanje;

problema, a ne me!usobno(, 2( usmjeriti se na interese, ne na pozicije 'poetno iskazane

pozicije ne odra#avaju nu#no ono to osobe stvarno #ele ili trebaju odnosno interes zbo

koje zauzimaju odre!enu poziciju(, 9( stvoriti to vie opcija 'kako bi moli odabrati onu

mou"nost za rjeenje sukoba koja zadovoljava sve strane u sukobu( i ( pri%vatiti objektivne

kriterije 'neovisno o volji bilo koje strane u sukobu, npr. pravni propis, tr#ina vrijednost,

itd.(. Posebnu va#nost za posredovanje ima upravo pomak od poziciono prema interesnom

preovaranju, dakle pomak od iskazani% za%tjeva prema interesima koji se odre!uju kao brie

i potrebe strana u sukobu koji se trebaju zadovoljiti kako bi bili zadovoljni s rjeenjem

preovora '*ruk, 1--.(.

19


14/22

8naajan teorijski utjecaj na medijaciju imala je sistemska teorija ) nalaava se

povezanost sustava unutar koje je sukob nastao u cjelini, te se strane u sukobu u tom smislu

usmjeravaju kroz proces i sadr#aj. Obiteljska sistemska teorija posebno je znaajna upravo za

obiteljsku medijaciju jer je '@oberts, 1-77.(: a( interalni aspekt obiteljsko #ivota je

me!uovisnost lanova obitelji i b( problemi i napetosti koje utjeu na jedno ili vie lanova

obitelji utjeu i na drue lanove obitelji.

Osnovni komunikacijski principi, koji proizlaze iz teorije komunikacije, kljuni su za

medijaciju neovisno o modelu prakse o kojem se radi. &z osnovne komunikacijske vjetine za

medijaciju su znaajne i sljede"e vjetine i postupci: upotreba neutralno ovora, upotreba

meta$ora, postavljanje pitanja, re$lektiranje, preoblikovanje, normaliziranje, preusmjeravanje

s pozicija na preovaranje o interesima, poticanje uzajamnosti i zajednike veze me!u

stranama, usmjeravanje na budu"nost, usmjeravanje na zadatak.

*ako se obiteljska medijacija razvijala, tako su nastajali i razliiti modeli, odnosno

stilovi praktino rada koji se razlikuju prema $okusu, ciljevima, edukativnim proramima a

ponekad i prema rezultatima. *ako i% autori, kombiniraju"i praktina i teorijska polazita,

razliito de$iniraju i nazivaju, zanimljivo je prikazati dvije, dijelom preklapaju"e klasi$ikacije

modela obiteljske medijacije koje ukazuju na njene lavne smjerove razvoja.

*ruk '1--.( navodi etiri modela: a( model strukturom do sporazuma, koji je

prevladavaju"i medijacijski model u podruju rada s obiteljima dje se pa#ljivim prolaskom

kroz $aze medijacije dolazi do sporazuma, b( terapeutski model, u kojem su nalaeni

emocionalni i odnosni elementi u sukobu, c( $eministiki pristup, u kojem je nalasak na

rodnim i spolnim nejednakostima mo"i u rjeavanju sukoba te d( kulturalno speci$ini modeli,

koji se oslanjaju na tradicionalne procese rjeavanja sukoba u pojedinim kulturama.

Prema +ilneu i sur. '200.( kljuni modeli odnosno vrste obiteljske medijacije su:

$acilitativna, evaluativna, trans$ormativna i kombinirana.

?acilitativna 'olakavaju"a( medijacija usmjerena je na proces u kojem je nalaenaodovornost sudionika za donoenje odluka koje su va#ne u nji%ovim #ivotima, a proces je u

$unkciji osna#ivanja sudionika. +edijator $acilitira, odnosno olakava komunikaciju i

preovore, te je usmjeren na postizanje sporazuma. *ljune karakteristike zajednike tim

medijatorima su orijentacija na proces, klijenta, komunikaciju i interese '+aer, 200.(.

obzirom na to da je medijacija praktina vjetina olakavanja preovora, valja nalasiti da svi

medijatori 'pa tako i obiteljski( koriste neke te%nike $acilitativne medijacije, koja se smatra

poetnim, odnosno temeljnim modelom i u smislu obrazovni% standarda.

1


15/22


16/22

terapeutske medijacije proraditi psi%oloke sukobe unutar i me!u lanovima obitelji 'dakle

na individualnom ali i obiteljskom planu(, npr. me!u roditeljima, kako bi im se pomolo da

postinu roditeljski sporazum koji je odr#iv i kako bi preusmjerili svoju eneriju na potrebe

zajednike djece te ostvarivanje roditeljsko partnerstva. 3aravno, za neke je sudionike

obiteljske medijacije takav model nedovoljan, te je potrebno duotrajnije individualno ili

partnersko savjetovanje kako bi se dolo do stupnja u kojem je mou"e razovarati o

interesima djece ili provoditi postinuti sporazum o roditeljskoj skrbi i susretima s djecom.

Jesto se postavlja pitanje slinosti i razlika obiteljske medijacije i obiteljske terapije.

utinske razlike su u ciljevima intervencije ) medijacija je usmjerena na rjeavanje

konkretno praktino sukoba, dok je obiteljska terapija usmjerena ka promjeni odnosa me!u

lanovima obitelji, te u nainu provedbe ) pri emu je medijacija visoko strukturirana i

kratkotrajna. /ako je ve"ina obiteljski% sukoba posljedica neki% problematini% interakcija,

obiteljska je medijacija koncentrirana na osmiljavanje rjeenja i budu"a ponaanja 'Nold,

1--.(. Obiteljska medijacija mo#e biti dodatak terapiji kako bi se razrijeila neka posebna

pitanja i mo#e se provoditi prije, poslije ili usporedno s obiteljskom terapijom. ako!er ) prije,

poslije ili tijekom obiteljske medijacije ) medijator mo#e predlo#iti da se o nekim osobnim ili

odnosnim pitanjima lanovi obitelji obrate obiteljskom terapeutu ili savjetovatelju.

Nranice me!u modelima obiteljske medijacije nisu ni konceptualno ni praktino jasno

ocrtane, niti je to potrebno. uvremena medijacijska praksa mo#e biti vie ili manje

strukturirana, terapeutska, neutralna, intervencionistika odnosno nedirektivna. 3a to kako "e

se posredovatelj odrediti i koji "e model razvijati u svom praktinom radu utjeu prvenstveno

njeova struna znanju i vjetine te njeova osobna obilje#ja i stil rada. 3aravno, upotreba

modela medijacije ovisi i o osobinama klijenata i obilje#jima sukoba.

OBI$!LS%# &!'I#(I# ) 52/#$S%O

Obiteljski zakon iz 2009. odine donio je nove odredbe o posredovanju koje "e se u

2004. odini poeti primjenjivati, a o kojima detaljno ovori *ora" '2005.(. 3o, obiteljsko je

posredovanje u %rvatskoj praksi, ali i pravnim propisima, suoeno s dva poetna, me!usobno

povezana, problema: a( su#eno je na podruje posredovanja prilikom razvoda braka 'i to samo

na statusna pitanja, izuzimaju"i imovinska( i b( sadr#aj posredovanja u neskladu je s va#e"im

naelima obiteljske medijacije. 3aime, posredovanje se prema Obiteljskom zakonu sastoji od

dva dijela '*ora", 2005.(: nastojanja da se brani druovi pomire te upoznavanja s

14


17/22

psi%osocijalnim i pravnim posljedicama razvoda braka. & l. 7 Obiteljsko zakona '2009.(

navodi se kako "e posredovatelj o uzrocima koji su doveli do poreme"enosti brani% odnosa

ispitati stranke te nastojati da se ti uzorci otklone...

Prema ranije spomenutojPreporuci o obiteljskoj medijaciji u uropi '1--7.( dr#ave

mou odrediti sadr#aje ili sluajeve na koje se obiteljsko posredovanje mo#e primijeniti, te se

navodi kako je primjena obiteljsko posredovanja mou"a u svim sporovima me!u lanovima

obitelji. & tom bi smislu u Obiteljskom zakonu valjalo proiriti podruja obiteljske medijacije

i izvan podruja posredovanja prilikom razvoda braka, a u podruje posredovanja prilikom

razvoda braka ukljuiti i imovinska pitanja razvoda. 3o, iako *ora" '2005.( navodi da nema

spora da se imovinska pitanja alternativno rjeavaju u okviru ra!ansko mirenja, a prema

8akonu o mirenju, ipak nalaava da se, ak i da se objedine $unkcije u jednoj osobi 'koja

dakle mo#e biti i posredovatelj i miritelj( radi o dva paralelna postupka. 3o, sa stajalita

struke obiteljske medijacije 'ukljuivo i socijalno rada i dinamike obiteljski% odnosa(, radi se

i trebalo bi se raditi o jednom postupku, ime bi se a( izbjelo omilanje sudionika i

ponavljanje postupaka o razvodu, npr. pred posredovateljem, pred >8, pred sudom( i b(

izbjelo prebacivanje sadr#aja sukoba iz jedno podruja u drua, a naje"e iz imovinski% u

odnosna pitanja, posebno roditeljska. Osiuravanje pravne zatite u imovinskim pitanjima i

zatite djeje dobrobiti uobiajeno se u druim zemljama rjeava na nain da npr. sud ili

>8 potvr!uje valjanost sporazuma 'ili prijedloa sporazuma( postinuto obiteljsko

medijacijom.

3adalje, upoznavanje sa psi%osocijalnim i pravnim posljedicama razvoda braka

svakako je potrebno osiurati, ali ne nu#no i iskljuivo unutar procesa obiteljske medijacije,

ve" eventualno kao dio predmedijacije ili obiteljsko savjetovanja. +o#e se pretpostaviti da je

cilj upoznavanja s psi%osocijalnim i pravnim posljedicama razvoda braka, izme!u ostalo, i

pokuaj spaavanja braka, to je i razvidno iz namjere da se brani druovi pomire. &pravo

stoa valja obiteljsku medijaciju proiriti i na drua podruja obiteljsko #ivota prije neodo!e do koliine i vrste sukoba koji vode do razvoda braka. 3aime, trajni sukobi i nji%ovo

destruktivno rjeavanje jedan su od razloa razvoda braka i pravodobna pomo" kroz

obiteljsku medijaciju ima ve"i potencijal prevencije razvoda braka i ouvanja obitelji. Praksa

pokazuje da je i nakon uspjeno razvoda braka i sporazuma o svim bitnim elementim,

upravo podruje roditeljske skrbi za djecu izvor nastavka sukoba bivi% supru#nika, pri emu

im je esto potrebna struna posredovateljska pomo", u prvom redu zbo zatite interesa

djece.

1


18/22

ako!er, namjera utvr!ivanja uzroka 'kao i ispitivanje o njima( suprotna je obiteljskoj

medijaciji jer podrazumijeva znatnu usmjerenost na prole doa!aje i odnose. & obiteljskoj se

medijaciji iskustva iz prolosti koriste samo u odre!enim situacijama, npr. kada se tra#e

primjeri prijanji% rjeenja u slinim situacijama ili za poticanje zajednitva me!u

sudionicima medijacije. 3adalje, nastojanje da se uzroci otklone svakako za%tijeva

duotrajniju intervenciju od medijacije koja je kratkotrajni proces. *ao to navode razliiti

autori 'Nold, 1--., *ell, 1-79., +ilne, 1-72., prema +ilne i sur., 200.( medijacija nije

terapija, ne $okusira se na povijest sukoba niti pokuava promijeniti obrasce ponaanja ili

osobnosti. /ako se odre!eni osobni uvidi i promjene mou dooditi 'kao i prilikom svi%

poma#u"i% intervencija koje se odnose na interpersonalne odnose(, oni su usputna dobrobit

medijacijsko procesa. ako!er, unapre!ivanje odnosa me!u lanovima obitelji mo#e, ali i ne

mora, pratiti uspjean proces obiteljske medijacije. >ilj obiteljske medijacije je doovor o

rjeavanju konkretni%, praktini% problema, a ne razrjeavanje problema iz prolosti,

promiljanje iAili uklanjanje uzroka problema i sukoba u obitelji.

Pitanje zatite djeje dobrobiti stalno se u obiteljskim odnosima, posebice razvoda

braka, postavlja kao primarno. 3o, dijete nije stranka u postupku razvoda braka, ve" ima

mou"nost sudjelovanja u postupku, to se u praksi rijetko koristi na aktivan nain. /ako je iz

prakse jasno da roditelji mou zloupotrijebiti djecu kao ratno oru!e 'to svakako treba

sprijeiti(, ipak su roditelji, ukoliko im se u tome pomone osna#ivanjem nji%ovi% resursa i

roditeljske odovornosti, kompetentniji u donoenju odluka koje se tiu nji%ove djece. /ako je

kontrolna uloa centra za socijalnu skrb neupitna, obiteljska medijacija vra"a odovornost

roditeljima za dobrobit nji%ove djece 'to je iznimno znaajno za uspjeno ostvarivanje

roditeljski% uloa nakon razvoda braka( te nudi mou"nost da dijete aktivno participira u

postupku obiteljske medijacije, naravno pod odre!enim uvjetima 'aposnek, 200.(. *ako

suvremena istra#ivanja ukazuju na to da je trajni sukob me!u bivim supru#nicima vrlo

znaajan imbenik razvojno rizika za dijete razvedeni% roditelja '@abote)Kari", Pe"nik iEosipovi", 2009.(, i ovdje je jasna preventivna uloa obiteljske medijacije ona smanjuje

trajanje sukoba me!u bivim supru#nicima te pove"ava odr#ivost sporazuma i sklad u brizi za

djecu odnosno unapre!uje roditeljsko partnerstvo nakon prestanka brane zajednice.

+odeli obiteljske medijacije odra#avaju pravni okvir pojedine dr#ave, povezanost s

odre!enim pro$esionalnim kruovima i oranizacijsku politiku slu#be koja pru#a uslue

medijacije. rvatska praksa u pru#anju uslua posredovanja prilikom razvoda braka mo#e se

prepoznati unutar modela evaluativne medijacije i kombinirani% modela, posebno uzimaju"i uobzir speci$inosti praktino rada s korisnicima centara za socijalnu skrb. drue strane, u

17


19/22

Obiteljskom se zakonu '2009.( prepoznaje tendencija zakonodavca za trans$ormativnim

modelom medijacije. 3o, u svim je sementima na neki nain proputen temeljni model

$acilitativne medijacije, koji je uvijek sastavni dio svi% drui% modela obiteljske medijacije.

*ako navodi Peace '2009., prema +ilne i sur., 200.(, sudionici medijacije trebaju biti jasno

in$ormirani o razliitim modelima i valja im omou"iti selekciju ono koji pre$eriraju.

*ako bi se u rvatskoj osiurao iri raspon uslua podrke obiteljima u kriznim

razdobljima te iskoristila i znaajna preventivna snaa obiteljske medijacije, nu#na je a(

otvorenost svi% strunjaka koje se bave obiteljima za izobrazbu i razvoj razliiti% modela

obiteljske medijacije unutar razliiti% oranizacijski% okru#enja i b( pri%va"anje, normiranje i

provedba ideje samoodre!enja i osna#ivanja sudionika obiteljski% sukoba, preuzimanja

osobne odovornosti te, na primjeren nain participacije djece, u odluivanju o stvarima koje

i% se tiu.

Literatura

)* Gjdukovi", +. i ladovi" ?ranz, H. '2009.a( @azumijevanje sukoba. &: Gjdukovi", F.

'ur.(6 Socijalna rekonstrukcija zajednice-8areb: Frutvo za psi%oloku pomo", 1-5)

210.

+* Gjdukovi", +. i ladovi" ?ranz, H. '2009.b( Prevladavanje sukoba. &: Gjdukovi", F.

'ur.(6 Socijalna rekonstrukcija zajednice-8areb: Frutvo za psi%oloku pomo", 211)

290.

* Glini", +. '1---.( %anin t%e ualit o$ $amil. &:

?olber, E., +ilne, G. i alem, P. 'ur.(6 'ivorce and fa8il9 8ediation. 8odels7

tec:ni;ues and a66lications-3eI Qork: %e Nuil$ord Press, 59)1.

.* >ornelius, . i ?aire, . '1-7-.( !ver9one can


20/22

1* ollier, ?. '1--9.( (onflict resolution trainers> 8anual- Gustralia: %e >on$lict

@esolution 3etIork.

2* *ora", G. '2005.( Obiteljsko posredovanje prilo alternativnom rjeavanju obiteljski%

sporova. 5rvatska 6ravna revija, 5, 9)7.

)3* *ruk,


21/22

+3* c%epard, G. '200.( %e model standards o$ practice $or $amil and divorce mediation.

&: ?olber, E., +ilne, G. i alem, P. 'ur.(6 'ivorce and fa8il9 8ediation. &odels7

tec:ni;ues and a66lications-3eI Qork: %e Nuil$ord Press, 514)59.

+)* %ienvold, . '200.( brid processes. &: ?olber, E., +ilne, G. i alem, P. 'ur.(6'ivorce and fa8il9 8ediation. &odels7 tec:ni;ues and a66lications- 3eI Qork: %e

Nuil$ord Press, 112)124.

++* rovevi", 3. i ladovi", H. '1--.( Potrebe i interesi za posredovanjem u socijalnom

radu. Ljeto6is Studijskog centra socijalnog rada, , 11-)12-.

+* &zelac, G. '200.( +irenje kao alternativa su!enju. &: &zelac, G. i sur. &irenje u

gra@anski87 trgovaki8 i radni8 s6orovi8a- 8areb: /+ press, 99)5.

+-* Zakon o 8irenju'2009.( 3arodne novine, 149A09.

21


22/22

Branka Sladovi Franz)niversit9 of ZagrebFacult9 of La

Documents

Obiljezja Obiteljske Medijacije (1)