Cloud Arhivi (2)

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu David Ahrendt

Informacijske i komunikacijske znanosti Ivor Varoanec

Kolegij: Uvod u arhivistiku

Arhiviranje u oblaku (cloud)

Arhiviranje u oblaku (cloud) David Ahrendt, Ivor Varoanec

2 Kolegij: Uvod u arhivsku teoriju i praksu, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Sadraj

1.to je oblak? ..................................................................................................... 3

2.Razvoj tehnologija za arhive temeljene na cloud tehnologijama .......................... 7

3.Prelazak na digitalne cloud arhive ........................................................................ 8

4. Organizacija arhiva ............................................................................................ 10

5. Metapodaci u upravljanju cloud arhivima ......................................................... 12

6. Zakljuak ........................................................................................................... 14

7. Literatura .......................................................................................................... 15



1.to je oblak?

Po definiciji, oblak je skup udaljenih servera spojenih na internet koji slue za spremanje,

organizaciju i obradu podataka. Cloud computing nudi rjeenje brojnih poslovnih problema.

Idealan je za poduzea koja imaju potrebu za naprednim uslugama na postojeim

infrastrukturama ali bez investiranja u novu infrastrukturu i kadrove. Aplikacije u infrastrukturi

oblaka ne bi se smjele mijeati s aplikacijama koje rade u internet preglednicima. Veina cloud

computing servisa radi po principu SaaS (Software as a Service), gdje korisnik preko interneta

samo pristupa programu. Internet je u tom sluaju samo sredstvo za prijenos podataka, a

program je smjeten na udaljenom serveru. 1

Funkcionalnost programa ostaje ista i nije niim ograniena u odnosu na klasini nain rada u

programu koji se instalira na raunalo. Internet preglednici (browseri) nisu operacijski sustavi te

aplikacije u takvim preglednicima nemaju iste funkcije i mogunosti kao klasine aplikacije.

Internet preglednici namijenjeni su prvenstveno pregledavanju Internet stranica, a ne za rad sa

sloenim aplikacijama.

1 Dino Kljuo, Cloud Computing, http://hardwarebase.net/teme/11735/uvod-u-cloud-computing



Slika 1. Cloud Computing(Wikipedija, http://bit.ly/1FWiCU7)

Kada se ovakvi sustavi implantiraju u profesionalna okruenja ona donose niz prednost:

1. Dostupnost aplikacija:

a) sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega raunskom centru,

b) velik broj raunala omoguava poveanje dostupnosti aplikacija zbog:

velikog broja raunskih centara koji su distribuirani geografski,

svaki raunski centar ima redundantnu (zalihosnu, viestruku) infrastrukturu, poevi od

posluitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog

nadgledanja i profesionalnog informatikog osoblja za podrku.



2. Skalabilnost aplikacija (mogunost opsluivanja velikog broja korisnika):

a) Cloud Computing platforme omoguavaju iskoritavanje velikog broja posluitelja i

raunskih centara na razliitim mjestima.

b) Nova paradigma razvoja aplikacija omoguava jednostavniji razvojni proces

programska podrka se razvija kao da se planira opsluivati jednog korisnika, a

infrastruktura raunskog centra i platforme omoguava da se takva aplikacija "klonira" i

opsluuje veliki broj korisnika u isto vrijeme.

c) U konfiguraciji Cloud Computing platforme mogue je podesiti kada e se koristiti

dodatni resursi, ime se optimizira cijena koritenja infrastrukture sa stvarnim

potrebama da bi se efikasno opsluivalo vie ili manje korisnika.

3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:

a) Aplikacija se aurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom

sljedeeg pristupa.

b) Parametrima konfiguracije aplikacija se moe prilagoditi svakoj grupi korisnika.

4. Stalno praenje rada i odravanje infrastrukture:

a) Veliki dio trokova za informatiku i osiguranje rada programskih rjeenja odnosi se

upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i



konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.

b) Smjetajem aplikacija u "oblak", taj troak je viestruko manji, a kvaliteta usluge i

performanse se esto poveavaju.

Iako navedene prednosti izgledaju kao "obeana zemlja", postoje i nedostaci koje treba uzeti u

obzir kada se pone razmiljati o razvoju aplikacija koje e se smjestiti u "oblak":

1. Mora se usvojiti nov nain razvoja aplikacija:

a) Platforme koje danas nude razliiti proizvoai ili ponuditelji poput Microsofta i

Amazona vrlo su razliite i zahtijevaju poseban nain projektiranja arhitekture takvih

aplikacija.

b) Nije mogue (jednostavno) premjetati postojee aplikacije.

2. Ne postoje standardi za:

povezivanje aplikacija (servisa) u "oblacima" razliitih proizvoaa (ili ak istog

proizvoaa),

razmjenu podatka,

premjetanje podataka i programske podrke iz "oblaka" jednog proizvoaa u drugi.

3. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka" nee preuzeti korisnike

aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.



2.Razvoj tehnologija za arhive temeljene na cloud tehnologijama

Sa trenutanim stanjem u ekonomije sve kompanije pokuavaju smanjiti trokove svog

poslovanja te su u stalnoj potrazi za novim tehnologijama koje bi smanjile iste trokove. Tako u

posljednijih nekoliko godina moemo uoiti digitalizaciju arhiva te njihovo seljenje u oblak.

Prema procjenama u 2011. godini ve je dvadeset posto kompanija poelo koristiti cloud

tehnologije za arhiviranje podataka o korisnicima, a takoer se procjenjuje da e do 2016.

godine pedeset posto kompanije uiniti isto. Postoji nekoliko pristupa problemu prijelazu na

cloud tehnologije te se koriste 4 razliite podvrste clouda, a to su Privatni cloud, Drutveni

cloud, Javni cloud i Hibridni cloud.

Privatni cloud: koristi ga samo jedna kompanija ili korporacija i u veini sluajeva ima

tendenciju da je specifinog dizajna koji tono pokriva potrebe te organizacije

Drutveni cloud: fizika infrastruktura je implantirana, administrirana te organizirana od

strane nekoliko kompanija koje imaju sline ili iste ciljeve i zahtjeve koje cloud mora

ispuniti za njih

Javni cloud: namjenjen da bi bio iznajmljen od strane companije ili osobe

Hibridni cloud: Kombinacija dva ili vie fizikih cloud infrastruktura iz razliitih

gore navedene implementacije modela koji su fiziki odvojeni, ali su povezani putem

zajedniki koritenih podataka i aplikacija ili su hijerarhiski povezani

Ove tehnologije nude brz i efikasan nain za arhiviranje digitalnih zapisa s mogunou da

organizacije same rjeavaju probleme u sustavu bez skupe strune pomoi kako bi se dobilo

najbolje mogue iskustvo za krajnjeg korisnika. Veina takvih sustava temeljenja je na vizualnim

sueljima kako bi olakala baratanje sustavom. Takoer takvi sustavi omoguavaju automatsko

arhiviranje nekih vrsta dokumenata,naprimjer arhiviranje elektronike pote, to uvelike



olakava rad arhivskih strunjaka. Kada jo nisu postojala rjeenja za digitalne arhive svi

dokumenti bi se ispisivali te spremali u klasine arhive. Takav nain rada sa sobom donosi veliki

troak, a i teko pronalaenje potrebnih dokumenata. Zbog brzog razvoja tehnologije

tehnoloka okruenja i rjeenja na tritu treba promatrati kao trenutno dostupne alate i

zadatak arhivskim strunjacima. Nijhov je zadatak da procjene koji su alati i platforme

najprilagoenije za njihov tip arhiva te koje donose najvie prednosti sa to manjim rizikom.

3.Prelazak na digitalne cloud arhive

Digitalizacija arhivske grae je proces pretvaranja fizikih dokumenata u digitalne slike ili

elektronike zapise putem skeniranja. Takav postupak zahtijeva puno manje vremena i truda

nego metoda ponovnog tipkanja cijeloga teksta; prije nego to je skeniranje postalo izvedivo,

ponovno tipkanje je obino bilo jedina opcija. Nakon skeniranja veina datoteka prolazi kroz

OCR programe. OCR (Optical Character Recognition) je tehnologija koja omoguava pretvaranje

razliitih vrsta dokumenata, kao to su skenirani papirnati dokumenti, PDF datoteke ili slike

snimljene digitalnom kamerom u digitalni tekst koji je mogue editirati. Problem takvih

programa to nisu sto posto precizni pogotovo kod starih dokumenata koji nisu u dobrom

stanju, zbog toga nakon obrade OCR programom moraju se ispravljati pogreke. Zato jer je to

jako mukotrpan i dugotrajan posao esto se za taj proces koristi crowdsourcing.

Primjer takvog crowdsourcing projekta je reChapta, alat koji developer web stranica koriste za

zatitu od botova. Princip funkcioniranja je taj da se prva prikazana rije koristi za potvrdu da

podatcima pristupa ovjek a druga rije je dio nekog spisa gdje OCR program nije uspio

prepoznati o kojoj se rijei radi te je potrebna pomo ovjeka.2

2 Alexander Lenk, Markus Klems, Jens Nimis, Stefan Tai, Thomas Sandholm: Whats Inside the Cloud? An

Architectural Map of the Cloud Landscape, 2009.



Slika 2.reCAPTCHA inter-workings (www.gravitatedesign.com)

Pri digitalizaciji te pohrani podataka takoer je jako vano paziti na format u kojem se spremaju

dokumenti da bi oni bili itljivi i za nekoliko godina. Neki formati koji su bili popularni prije

desetak godina danas su gotovo neitljivi. Digitalizacija jest mukotrpan posao no jako je vana

da bi se dokumenti u arhivima ouvali za budunost te da se pretraivanje arhiva uini to brim

i uinkovitijim.



4. Organizacija arhiva

Upravo zbog brze pretrage vana je dobra organizacija dokumenata i zapisa.

Arhitektura i organizacija arhiva programskih sustava ukljuenih u cloud computing tipino

ukljuuje viestruku meusobnu komunikaciju komponenata oblaka. Komunikacija se obavlja

preko aplikacijskog programskog suelja, uobiajeno preko web posluitelja. Cloud arhitekture

rjeavaju nekoliko kljunih problema koji su bitni za obradu velike koliine podataka.

U tradicionalnoj obradi podataka teko je dobiti koliinu raunala koliko je pojedinoj aplikaciji

potrebno. Jo tee je dobiti potrebna raunala u trenutku kada su potrebni. Pojavljuju se mnoge

potekoe u raspodjeli i koordiniranju mnotva poslova na razliitim raunalima, pokretanju

procesa na njima i osiguravanju dodatnog raunala u sluaju da jedno od koritenih sluajno

zakae. Teko je automatski procijeniti poraste i padove dinamikog optereenja. Nakon

obavljenog posla teko se rijeiti svih tih koritenih raunala.

Cloud arhitektura rjeava sve te probleme. Aplikacije izgraene na cloud arhitekturi pokreu se

u oblaku gdje fiziko mjesto infrastrukture odreuje davatelj usluge. Oni iskoritavaju

jednostavna API (eng. Application Programming Interface) suelja usluga dostupnih na

Internetu. Rasporeivanje se izvodi na zahtjev, a logika raspodjele i pouzdana logika usluga

ostaje implementirana i skrivena u oblaku. Koritenje resursa u cloud arhitekturi je po potrebi

ponekada kratkotrajno, a ponekada se javlja vie puta, ali s odreenim razmacima.

Zbog upravo gore nabrojanih razloga je ova arhitektura optimalna i jako iskoristiva. Prednosti

organizacije arhiva uz pomo cloud arhitekture su smanjivanje vremena izvoenja i vremena

odziva, smanjivanje rizika, infrastruktura koja funkcionira tono na vrijeme, mali poetni

trokovi, povean tempo inovacija, uinkovitije koritenje resursa, trokovi na temelju uporabe i

potencijal smanjivanja vremena obrade.

Neizostavno bitna stavka koja nam pomae da se snaemo u svim arhiviranim podacima u

cloudu su upravo metapodaci. Uobiajeno je da se metapodaci definiraju kao podaci o



podacima, to je u irem smislu tono, ali ne pomae razumijevanju sloenosti i snazi

metapodataka.

U ISO 15489-1, osnovnom internacionalnom standardu na podruju upravljanja spisima,

metapodaci su opisani detaljnije: Podaci koji opisuju kontekst, sadraj i strukturu zapisa i

upravljanje njima tijekom vremena. Dijelovi ove reenice stavljaju naglasak na koritenju

metapodataka u svrhu opisivanja raznih svojstava spisa.

U podruju upravljanja spisima metapodaci trebaju biti definirani i shvaeni u okvirima funkcija

koje predstavljaju, tako da se ne vrednuje sami dokument, nego i nain na koji taj dokument

funkcionira u okolini.

Minessota Electronic Records Management Guidelines daju jednu od praktinijih definicija

metapodataka: Metapodaci doputaju da korisnici lociraju i procijene podatke bez potrebe za

tim da ih se kasnije ponovno mora nanovo otkrivati sa svakim koritenjem. Njihovi osnovni

elementi su svrhovit sadraj, strukturiranost oblika i dobro definiran rjenik, to doputa

precizan i razumljiv opis sadraja, lokacije te vrijednosti dokumenta.3

National Information Standards Organisation definira metapodatke kao strukturirane

informacije koje opisuju, objanjavaju, lociraju ili olakavaju pronalazak, koritenje ili upravljanje

informacijskim izvorima. Osim toga, spominje se i vanost izvornosti; spisi moraju biti

jedinstveno identificirani i autentini.

Metapodaci su sastavljeni od elemenata. Oni opisuju karakteristike informacijskih objekata ili

izvora. Dobro poznati elementi metapodataka su npr. autor, naslov i tema. Oni imaju

standardiziranu prezentaciju (izgled i sadraj) ime se omoguuje interoperabilnost

metapodataka i korist njihovim korisnicima. Veina elemenata koristi dodatna pravila, standarde

ili kodirane sheme za osiguranje dosljedne prezentacije njihovog sadraja. Elementi

metapodataka ujedno opisuju izvor na standardiziran nain, dosljednim rjenikom kako bi

omoguili i olakali pretraivanje i rukovanje informacijama. Drugim rijeima, metapodaci

3 Electronic Records Management Guidelines. (2012)

http://www.mnhs.org/preserve/records/electronicrecords/erguidelines.html



nameu strukturu nestrukturiranim informacijama (tj. dokumentima, mapama, audiovizualnom

materijalu), te nadodaju vie strukture onima koji su ve strukturirani (primjerice baza

podataka).4

Struktura metapodataka na taj nain je iskoristiva za svrhe pronalaska informacija,

administracije, upravljanja spisima i uvanja.

5. Metapodaci u upravljanju cloud arhivima

Metapodaci u upravljanju cloud arhivima obuhvaaju sljedee funkcije:

Identifikacija (na svim razinama prikupljanja) pridavanje jedinstvenog identiteta spisu,

osobi, poslovnoj djelatnosti ili drugom entitetu. Identitet nekog entiteta u digitalnom

svijetu mora biti eksplicitno odreen i oznaen odgovarajuim metapodatkom ili skupom

metapodataka. Pri tome su neki identifikacijski metapodaci jedinstveni identifikatori

nuni da bi informacijski sustav mogao pronalaziti entitete i manipulirati njima, dok su

drugi identifikacijski metapodaci, poput naslova ili naziva, namijenjeni prvenstveno

ljudima, kao podaci koji omoguuju smislenu identifikaciju i stvaranje predodbe o

identitetu informacijskog objekta.

Pronalaenje iako svaki element metapodataka moe posluiti kao kriterij za

pretraivanje i pronalaenje informacijskih objekata, neki elementi metapodataka

posebno su namijenjeni ovoj svrsi, te oblikovani i koriteni tako da se postignu odreena

kvaliteta i pouzdanost pretraivanja. Najei takvi namjenski metapodaci za

pretraivanje i pronalaenje su kljune rijei, podaci o odgovornosti za nastanak

informacijskog objekta, mjesne i vremenske odrednice i sl.

4 P. Franks, N. Kunde. Why metadata matters (2008)

http://www.arma.org/bookstore/files/Franks-Kunde1.pdf



Razumijevanje kada informacijski objekt pronaemo, moda emo odmah razumjeti o

emu se radi i bez dodatnih informacija pouzdano zakljuiti treba li nam taj objekt ili ne.

U mnogim sluajevima, meutim korisne su dodatne informacije koje poblie opisuju

objekt, upuuju na vrijednost ili iskoristivost informacija koje sadri, obrazlau podrijetlo

ili kontekst toga objekta, veze s drugim entitetima i sl.

Strukturiranje informacijski resurs moe se sastojati iz vie dijelova koji mogu biti u

razliitim odnosima. Metapodaci relevantni za definiranje strukture informacijskog

izvora, definiraju ili iskazuju odnose meu sastavnicama informacijskog resursa. Dobar

primjer norme za strukturne metapodatke je Metadata Encoding and Transmission

Standard (METS).

Upravljanje metapodaci koji slue obavljanju odreenih radnji s informacijskim

objektom, odnosno kontroli procesa u kojem se taj objekt moe nai. Ukljuuju npr.

podatke koji se odnose na dostupnost i pravila pristupa informacijskom objektu,

definiraju tko, kada, to i pod kojim uvjetima moe ili treba uiniti s objektom, podatke

koji dokumentiraju ili iniciraju odreenu aktivnost i sl. Ovamo se obina razvrstavaju i

tzv. preservation metadata, tj. metapodaci koji su relevantni za dugorono ouvanje

informacijskog objekta i njegovih bitnih svojstava.



6. Zakljuak

Arhiviranje u oblaku (engl. cloud computing) omoguava pristup raunalima i njihovim

funkcionalnostima putem Internet mree ili lokalne mree. Korisnici takvog oblaka imaju pristup

istom putem niza web usluga koje upravljaju raunalnim resursima kao to su na primjer

raunala, mrea, sustav za pohranu podataka, operativni sustav, okruje za razvoj aplikacija,

aplikacijski programi te mnogi drugi. Raunalni resursi su dodijeljeni korisniku sve dok ih korisnik

ne oslobodi. Uz cloud, trokovi interne infrastrukture smanjuju se i do 80 posto, a pada i niz

operativnih trokova ili poput trokova odravanja, trokova administracije. Padaju i trokovi

skaliranja informatike infrastrukture moe se jednostavno iznajmiti vie prostora u cloudu

umjesto kupovine posve novih, skupih servera kojima je svako toliko potrebno unaprijeivanje.



7. Literatura

Dino Kljuo, Cloud Computing, http://hardwarebase.net/teme/11735/uvod-u-cloud-

computing

Tomislav Brozin, Dobria Adamec : Uzlet u oblake, Infotrend, Zagreb, srpanj 2011.

Microsoft predstavio cjelovitu razvojnu platformu za prijelaz na raunalstvo u oblaku,

http://www.microsoft.com/croatia/press/windays11cloudcomputing.mspx

Alexander Lenk, Markus Klems, Jens Nimis, Stefan Tai, Thomas Sandholm: Whats Inside

the Cloud? An Architectural Map of the Cloud Landscape, 2009.

SkyDrive, https://skydrive.live.com/

Stani, Rajh, Miloevi : Influence of Cloud Computing on the Archival Theory and

Practice

Electronic Records Management Guidelines. (2012)

http://www.mnhs.org/preserve/records/electronicrecords/erguidelines.html

P. Franks, N. Kunde. Why metadata matters (2008)

http://www.arma.org/bookstore/files/Franks-Kunde1.pdf

1.to je oblak?2.Razvoj tehnologija za arhive temeljene na cloud tehnologijama3.Prelazak na digitalne cloud arhive4. Organizacija arhiva5. Metapodaci u upravljanju cloud arhivima6. Zakljuak7. Literatura

Documents

Cloud Arhivi (2)