Ćopićeva riječ: struktura, analiza, percepcija

2. pozivno predavanje

Branko Tošović Institut für Slawistik der Karl-Franzens Universität Grazhttp://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralisbranko.tosovic@uni-graz.at

Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću

10. januar 2013. godine12.00

Sadržaj

1. Uvod

2. Žanrovska raznovrsnost

3. Ćopić – Andrić – Koneski

4. Periodizacija stvaralaštva

5. Tematika

6. Ćopićevva riječ

2

Branko Ćopić (1915–1984)

3

• 1936 (1938) – 1981.

• 45 stvaralačkih godina

• 69 životnih godina

• 766 književnih tekstova

4

• Žanrovi:

• roman, pripovijetka, drama (komedija) i poezija

• kazivanja

• scenariji za filmove (Okamenjeni cigani)

5

Pripovijetke

• 768 tekstova

• 443 pripovijetki (60,54%)

• 253 pjesme (37,89%)

6

• 8 romana: Prolom, Ne tuguj bronzana stražo, Gluvi barut, Osma ofanziva, Orlovi rano lete, Magareće godine, Glava u klancu noge na vrancu, Doživljaji mačka Toše

• 2 drame (komedije)

• 1 poema

7

8

Najkrupnije djelo

• Prolom – 625 strana

• Ne tuguj bronzana stražo – 282, Gluvi barut – 273, Osma ofanziva – 272, Orlovi rano lete – 166, Glava u klancu noga na vrancu – 147, Magareće godine – 136

9

10

• Pod Grmečom (1938)• Borci i bjegunci (1939)• Planinci (1940)• Ognjeno rađanje domovine (1944)• Priče partizanske (1944)• Pjesme pionirke (1945)• Pjesme (1945)• Ratnikovo proljeće (1947)

11

• Rosa na bajonetima (1947) • Vratolomne priče (1947)• Sunčana republika (1948) • Surova škola (1948)• Armija, odbrana tvoja (1949)• Priče ispod zmajevih krila (1950)• Odabrane ratne pripovijetke (1950)• Izabrane humorističke priče (1952)

12

• Dragi likovi (1953) • Doživljaji Nikoletine Bursaća (1955)• Pijetao i mačka (1952)• Prolom (1952)• Gluvi barut (1957)• Ne tuguj bronzana stražo (1958)• Orlovi rano lete (1959)• Slavno vojevanje (1960)• Bašta sljezove boje (1969)• Ježeva kućica (1949)

13

• Sabrana djela u 15 tomova (1985)

• svjetski jezici

• nagrada AVNOJ-a

• Njegoševa nagrada

• član Akademije nauka i umjetnosti BiH

i Srpske akademije nauka i umetnosti

• Branko Ćopić – Ivo Andrić – Blaže Koneski

14

• Jeretička priča (1950) – KNJIŽEVNE NOVINE

• Izbor druga Sokrata (1954) – NIN

• POLITIKA

• 126 kratkih priča

• Živko Milićević: seoske pripovijetke

• roman Doživljaji mačka Toše (1954)

15

16

Prva priča POLITIKA 8. maja 1936. Smrtno ruvo Soje Čubrilove

Nepodudarnosti između Ćopića, Andrića i Koneskog

• Književna i politička publicistika

• Naučni rad

• Prepiska

• Služba (činovnička, diplomatska)

• Svjetski jezici

17

18

Andrić o Ćopiću

• „Zatim, smiješeći se, i kao da se pravda, veli: Branko Ćopić je na šaljiv, i samo njemu svojstven način, znao da kaže: Hm, lako je Ivi da piše o vezirima, begovima i konzulima iz tamo ko zna kog vakta. Neka on stisne, pa kaže koju i o današnjem vremenu i njegovim junacima!“ (Jandrić 1982: 185).

19

Mjesto žene u piščevom životu

• „A šta ja, opet, znam, možda bi pisce trebalo snabdeti savetom: Čuvajte se svakojakih žena. Ili kako je jednom u šali kazao Branko Ćopić: Ženama bi trebalo zabraniti da uđu u našu biografiju, naročito onima zbog kojih se nameravamo ubiti!“ (Jandrić 1982: 59).

20

• Andrić je često navodio riječi iz Ćopićeve knjige Bašta sljezove boje: „Malo je i prisramotno da ozbiljan čovjek žali za ženom“ (Jandrić 1982: 159).

21

• „Pošli smo na drugu stranu Štrosmajerove ulice; ali tek što smo zakoračili na kolovoz, Andrić me povuče za rukav i vrati se na pločnik, pokazujući rukom na automobil koji nam je dolazio u susret: – Bolje je da se mi sklonimo na vreme. Štono rekao Branko Ćopić: Ко će znati kakva mu je narav“ (Jandrić 1982: 157).

22

Jezička pitanja

• „Vidite, ne menjaju samo ljudi rđava imena i prezimena, to je, evo, slučaj i s imenima banja, naselja, i sl. Od Ćopića sam čuo da su negde u Bosni pogrdan naziv Prdipolje morali posle rata zameniti novim imenom.

23

• Priča se da su ova posprdna imena seljaci namerno diktirali u pero austrougarskim geometrima koji su svojevremeno vršili popis i pravili topografske karte po Bosni. Naši su ljudi terali šegu s tuđincima, a pedantni Austrijanci kako su uneli u karte, tako je ostalo sve do naših dana...“ (Jandrić 1982: 275).

24

Književni lik Branka Ćopića:

• „Kao što je portret najteža i najsloženija disciplina u likovnom stvaralaštvu, tako i humor pripada uskoj grupi povlašćenih u književnosti. Posle Nušića dugo smo hramali u oblasti društvene satire i humora uopšte.

25

• Na žalost, u našoj književnosti mogu se na prste izbrojati pisci koji su se bavili smehom, iako je šala urođena čoveku našeg podneblja i predstavlja sastavni deo njegovog svakodnevnog života. Izgleda da će se, ako već nije, tek sa pojavom Branka Ćopića ispuniti ta praznina.

26

• Taj neobični Bosanac, šeret naše poratne književnosti, velik je pisac, podjednako popularan i kod mlađih i kod starijih. Za njega bi se bez preterivanja moglo reći da je pravi Nasradin-hodža naše pisane reči. Ja se radujem svakom susretu s ovim piscem koji je ceo, od glave do pete, izrastao na bosanskoj zemlji. Kad god sam s njim, ja znam: biće šale i opuštanja. A i šta bi čovek više!“(Jandrić 1982: 158).

27

Upozorenje

• „Ali, nemojte zaboraviti jedno: pod smehom često patnja prebiva. Negde sam se, sad se, na žalost, ne mogu više setiti kod koga, snabdeo i ovom mišlju: Čovek se smeje da ne bi plakao. Ja koji se retko kad smejem, verujem da svaki osmeh produžava čoveku život“ (Jandrić 1982: 157–158).

28

• Radovan Popović

• Put do mosta (2009)

• 26. mart 1984.

29

30

Ćopić:

• „Andrić je govorio: Najređe u jednoj literaturi je humor: ima velikih literatura bez humora, jer dobar humor je redak, dobar humor je kao dragi kamen dragocen je. Slagao sam se uvek sa Andrićem: jedna književnost ne može bez humora, nije potpuna bez njega“ (Sabrana dela 1987/XVI 425).

31

Ćopić o Andriću

• „I posebno dragi Andrić: ostao mi je najbliži možda i zbog toga što mi je bilo teško odrediti z a š t o.

32

• Volim onaj njegov mir kojim prilazi ljudima i životu; volim ono njegovo veliko i rečito ćutanje i dobru reč kazanu za čoveka koji je svakakav, i toliko željenu tišinu u koju nas najzad odvede: iza svake želje dolazi smrt, iza svakog smeha... ćutanje.

33

• S poštovanjem sam uvek zastajao pred piscem koji je prošao košmarnu stravu proklete avlije života i dao nam čudesne mostove od jave i sna koji vezuju narode i države, prošlost i budućnost, život i smrt. Posle njega neću više nikog da pominjem...“ (Sabrana dela 1987/XVI 425).

34

• Ćopićevo pismo sa Bleda (avgust 1946) • „Dragi zemljače, Evo radim neki scenario za

film i špacaram se po Bledu, a sve se u sebi mislim: priliči mi sve ovo kao fra-Marku Rim i sveti red. Sve se bojim, pokazaće neko rukom na me i reći: U Bosnu, rđo! A mnogo smo ovih dana i o Vama razgovarali, pa se sve mislim: red je da ga se sjetim našeg bosanskog čovjeka“ (Popović 2009: 35).

35

36

Ćopićevo pismo Andriću iz Dubrovnika jula 1952. godine

• „Dragi druže Ivo,

Evo me s Cicom u Dubrovniku, na Lapadu, pa me ona prva podseti da Vam se javim, a ja, kakav sam, sjetim se prijatelja samo onda kad ih treba ogovarati.

37

Ovdje se pomalo liječim od kašlja i privikavam se da gledam samo svoju ženu, što mi poteže polazi za rukom; valjda ću se na to navići do svoje sedamdesete.

38

Prosveta mi je primila roman. Dao sam mu naslov Prolom. Stamatović (direktor izdavačkog preduzeća Prosveta) me uvjerava da će izići već u oktobru. Iznosiće blizu 700 štampanih strana. Sad pravim planove za nove stvari, ali... pozadugo neću ništa potpisivati. Tako mi se bar sad mi sad čini. Pozvao sam u goste (Dušana) Kostića, valjda će doći oko prvog“ (Popović 2009: 53).

39

• NIN 1954. godina: satirična priča Izbor druga Sokrata

• Drži se Andrića i njegovih savjeta

• „Kaže on meni: budi svoj, i pazi na sebe... Neka pričaju... Govorili su i meni – ovo valja, ovo ne valja, nisi savremen... Treba slušati, ali treba pre svega ostati svoj [...]“ (Popović 2009: 57).

40

Ljeto 1973. sa puta po Grčkoj

• „Pozdravljam Vas sa grčkih ostrva. Moja verna Penelopa [supruga Cica] vodi me kod Kirke na ulepšavanje. Vaš Branko“ (Popović 2009: 117).

41

Andrićeva smrt 13. marta 1975. godine

• „Andrićev život i djelo predstavljaju završnu cjelinu, punu harmonije. Za književno stvaralaštvo dobio je navjeća priznanja koja se na svijetu mogu dobiti. Još će to, vjerovatno, biti popunjeno njegovom književnom zaostavštinom. Nadam se da će se naći ljudi kvalifikovani da to prezentiraju javnosti“

42

Čitajući njegovu priču Smrt u Sinanovoj tekiji naišao sam na riječi njegovog junaka Alidede. On kaže da je Bosna rijetko lijepa zemlja, puna svakojakih ljepota i da čovjek uvijek duguje svome zavičaju. Bilo je to kad je napuštao Istanbul i vraćao se u Bosnu, kad su ga pitali zašto ostavlja tu bogatu sredinu.

43

Sa Andrićem sam često putovao no književnim večerima. Uvijek me je iznenađivao svojim finim i odmjerenim zapažanjima o svemu na šta smo nailazili na putu.

44

• Znao je davati diskretne i nenametljive upute piscu za njegov rad, upućujući ga na to da ne bude brzoplet i da mirno prilazi svom djelu. Mene lično uvijek je upućivao da pišem humor, govoreći da je ovim burnim, napetim vremenima potrebno što više humora i vedrine“ (Popović 2009: 123).

45

Istraženost

Knjige, monografije – 14

• Bunjac 1984, Čengić 1975, 1987, Gligorić 1981a, Jevtić 2000, Majranović 1977, 1982, 1985, 1986, 1990, 2003, Marković 1966, Popović 2009, Tešanović 2003, Vukić 1995

46

Zbornici – 6

• Idrizović 1981, Dimić/Hinić 2006, Bećković/Stojković 1985, Marjanović 1987, 1994, Tošović 2012

• Članci u periodici – 13

• Bibliografije

• Izložbe

47

Periodizacija

1. rani period (1936–1940)

2. pjesnički period (1941–1949)

3. kulminacijski period (1950–1970)

4. zreli period (1971–1981)

48

„Prazne“ faze:

• početna (1915–1937)

• završna (1982–1984)

49

Prvi, predratni pripovjedačk period (1938–1940)

• četiri zbirke pripovjedaka

• Pod Grmečom (1938), Bojovnici i bjegunci (1939), Planinci (1940) i Životi u magli (1940)

50

• Drugi, pjesnički period

• Drugi svjetski rat i poslijeratna obnova (1941–1950)

• Devet zbirki pjesama

51

• Ognjeno rađanje domovine (1944), Ratnikovo proljeće (1947), Raporti (1941–1943), Ostale pjesme (1942–1948), Bojna lira pionira (1945), Armija odbrana tvoja (1948), Sunčana republika (1948), Rudar i mjesec (1948), Šumske bajke, odnosno Ježeva kućica (1949).

52

• Poema Lalaj Bao (1950)

53

• Treći, kulminacijski period (1950–1971)

• Vrijeme velikih epskih tekstova

54

Osam romana

• Prolom (1952), Doživljaji mačka Toše (1954), Orlovi rano lete (1957), Gluvi barut (1958), Ne tuguj bronzana stražo (1958), Magareće godine (1960), Osma ofanziva (1960), Glava u klancu noge na vrancu (1971)

55

Dvije prve i posljednje komedije

• Odumiranje međeda (1958), Vuk Bubalo (1981)

56

Nekoliko zbirki poezije (5)

• Priče ispod krnjeg mjeseca (1951–1957), Čarobna šuma (1957), Partizanske tužne bajke (1958), Djeda Trišin mlin (1960), Mala moja iz Bosanske Krupe (1971) i jedna zbirka pripovjedaka – Bašta sljezove boje (1970)

57

Četvrti, zreli period (1972–1981) • Najdraži i najdominantniji žanr – pripovjetke• Zbirke Skiti jure zeca (1977)• Povijesti Lijan vodi karavan, sa 26 dijelova

(1981) i Golubija vremena sa 19 dijelova (1978)

• Posljednje zbirke poezije – Mjesečina (1977) i Seosko groblje (1978)

58

• Ćopićeva riječ

59

60