ČOVJEK I EKOSFERA

Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

čovjek nastoji osigurati svakodnevni opstanak, zadovoljiti biološke

potrebe, steći materijalna dobra, društveni ugled

ekosfera je dinamičan sustav, povijest čovjeka je povijest

zadovoljavanja sve većih potreba na račun ostalih živih bića i okoliša

uzroci globalnih promjena su: rast svjetskog stanovništva, intenzivno

poljodjelstvo, ribarstvo, krčenje šuma, industrijalizacija, korištenje

fosilnih goriva, onečišćenje zraka, vode i zemlje, nedostatak pitke

vode, promet, ekološki i ekonomski uvjetovana migracija

stanovništva, urbanizacija, više - milijunski gradovi

globalni okoliš je planetarni prostor u kome se odigravaju međusobni

utjecaji između prirode i svjetskog stanovništva

globalne promjene okoliša mogu biti prirodne i antropogene

promjene globalnog okoliša uključuju promjene osnovnih parametara

ekosfere:

sastav atmosferskih plinova

temperature površinskih slojeva oceana

smanjivanje prirodnih resursa, krčenja šuma, erozija tla, smanjenje

biološke raznolikosti

preoblikovanje površine Zemlje

promjena brojnosti i rasporeda stanovništva

strukturne izmjene (proširivanje pustinja, rasprostiranje vrsta,

urabanizacija)

promjene globalnih procesa (kružni tokovi vode, ugljika, dušika,

fosfora)

preoblikovanje površine Zemlje (vegetacijski pokrov, površinski kopovi,

akumulaciona jezera, industrijska područja)

Slika 65. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane antropogenim utjecajem

http://matrixworldhr.wordpress.com/2011/09/13/vulkani-potresi-i-podzemne-munje/

Slika 66. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane prirodnim djelovanjem

Munje koje su se stvorile pri erupciji vulkana u Čileu u svibnju 2011. godine

Opterećenje okoliša = veličina ljudske populacije x životni standard x

tehnologijaKontaminacija - unos tvari u okoliš bez izrazito vidljivih šteta

Polucija - očigledno štetno djelovanje tvari unesenih u okoliš

Štetne tvari se dijele na: Primarne - neposredno izazivaju šteteSekundarne - štete u okolišu nastaju kemijskim promjenama

Postoji izvor štetnih tvari, štetne tvari kao takve, transportni medij (zrak, voda, neposredni unos. primatelj čovjek (ekološki sustavi, biljke, životinje)

prema izvoru (poljoprivreda, nuklearna elektrana, termoelektrana, kemijska industrija)prema opterećenom mediju (onečišćivači zraka, tla, vode)prema vrsti štetnih tvari (teški metali, fluoroklorougljici, sumporni dioksid, radioaktivni otpaci)

hemerobija (grčki: hemeros = pripitomljen, bios = život) je cjelokupnost

svih svjesnih i nesvjesnih antropogenih promjena prirodnih ekoloških

sustava zbog nekadašnjih ili sadašnjih ljudskih djelatnosti

Razlikujemo:

ahemerobne prirodne dijelove krajolika (ostaci prašuma, prvobitnih

močvara)

oligohemerobne (gospodarske šume, priobalne slanuše, močvarne

zajednice trstike i šaševa, planinske rudine)

mezohemerobne (poluprirodne: šume, livade, kamenjare)

euhemerobne (kulture četinjača, gnojene livade, travnjaci, voćnjaci)

polihemerobne (ruderalne zajednice u gradovima, gradski nasadi)

metahemerobne (beton, asfalt itd.)

opterećenje okoliša: Amerikanac 15 Nijemac 10 Argentinac,

Egipćanin, Filipinac

80 milijuna Nijemaca 900 milijuna Indijaca

porast stanovništva glavni motor globalnih promjena

20 st. 6 milijardi ljudi, a do 2050. povišenje za 3-4 miljarde ljudi

potrošnja fosilnog goriva 5 puta veća nego 1950.

potrošnja slatke vode 2 puta veća nego 1960.

ulov morskih riba 4 puta viši

potrošnja drva za 40% veća nego prije 25 godina

potrošnja pesticida iznosi tri milijuna tona

potrošnja umjetnih gnojiva 5 puta veća nego 1950. 

Ahemerobija

Polihemerobija

Prirodni ekološki sustavi

Poluprirodni ekološki sustavi

Kultivirani ekološki sustavi

Urbani ekološki sustavi

Degradirani ekološki sustavi bez sposobnosti samoodržanja

Sposobnost samoobnove, samoregulacije i samoodržanja.

Neznatni antropogeni utjecaji

Utjecani potrajnim gospodarenjemjem

Regulirana samoobnova

Ovisni o čovjeku.

Nasadi i usjevi, livade, akvakulture itd.

Umjetni ekološki sustavi posve ovisni o drugim sustavima

Bez prirodnih struktura i funkcija

Slika 67. Postupne promjene prirodnih ekoloških sustava u nekom krajobrazu zbog ljudskih djelatnosti (po IUCN, 1991.)

veličina

turizam šumarstvo poljoprivreda industrija zanatstvo promet trgovina

preobrazba zemljine površine: ratarstvo, ispaša, šumarstvo itd.

kruženje tvari globalno biogeokemijsko ugljik dušik voda

sintetizirani spojevi drugi elementi

promjene flore i faune: bioinvazija, uzgoj bilja i životinja, lovstvo, ribarstvo

globalna promjena klime učinak staklenika, zatopljavanje, razgradnja ozona, UV- zračenje, vremenske nepogode

smanjenje biološkog diverziteta smanjivanje nasljednih osobina vrsta i populacija, smanjenje raznolikosti ekoloških sustava i krajolika

svjetsko stanovništvo iskorištavanje resursa

ljudske djelatnosti

Slika 68. Utjecaj čovjeka na kopnene dijelove ekosfere

Slika 69.

Slika 70.

Homo sapiens sapiens pojavio se prije 150 tisuća godina, to potvrđuje nalazište Singa u Sudanu otkriveno 1924. godine prije 12.000 godina postavio je temelje agrarne revolucije

promjena klime, povlačenje glečera na sjever i nastup novog klimatskog razdoblja

a) pratiti poznatu bioregiju u njenom širenju na sjever b) ostati u sadašnjoj domovini izloženoj suši c) domesticirati jestivo bilje i životinje

Slika 71. Homo sapiens sapiens

EKOLOŠKI PREDUVJETI RAZNIH CIVILIZACIJA I NEJEDNAKOST GLOBALNOG RAZVOJA

Stari Svijet područje Male Azije, plodni polumjesec (Irak, Iran,

jugoistočna Turska, Sirija, Libanon, Izrael), odlikovao se velikom biološkom raznolikošću :

- pšenica (Triticum monococcum)- ječam (Hordeum vulgare)- raž (Secale cereale)- zob (Avena sativa)- grašak (Pisum sativum)- leća (Lens culinaris)- luk (Allium cepa)- salata (Lactuca sativa)- zelje (Brassica oleracea)- maslina (Olea europea)- smokva (Ficus carica)- badem (Amygdalus communis)- orah (Juglans regia)- kesten (Castanea sativa)

Slika72. Triticum monococcum

Slika 73. Olea europea

- vinova loza (Vitis vinifera)- lubenica (Colocynthis citrullus)- krastavac (Cucumis melo)- jabuka (Malus pumila)- kruška (Pyrus communis)- šljiva (Prunus domestica)- ljeska (Coryllus avellana)- pistacija (Pistacia vera)- konoplja (Canabis sativa)- pamuk (Gossypium arboreum)- mak (Papaver somniferum) - rotkva (Raphanus sativus) domestikacija životinja; ovca, koza, svinja, govedo, konj

Slika74. Gossypium arboreum

višak hrane doveo je do podjele rada = veća učinkovitost = društvene razlike

Slika 75. Papaver somniferum

Novi Svijet : glavna kultura je kukuruz (Zea mays) , krumpir (Solanum tuberosum), rajčica (Solanum lycopersicum), grah (Phaseolus vulgaris), paprika (Capsicum anuum)

Slika 77. Zea mays Slika 78. Solanum tuberosum

Slika 81. Solanum lycopersicumSlika 80. Capsicum anuum

Sj. I J. Amerika

Slika 76. Sj. i J. Amerika

Slika 79. Lama guanacoe

Slika 82. Gencentri najvažnijeg kulturnog bilja na Svijetu

-velika biološka raznolikost Male Azije i Mediterana uzrokovana je velikim

prostranstvom po zemljopisnoj širini, od istoka prema zapadu

- što je uvjetovalo sličnost klimatskih prilika, podjednaku dužinu dana i noći, lakše rasprostiranje bilja, životinja i ljudi

- Južna i Sjeverna Amerika protežu se od juga prema sjeveru, što uzrokuje brzu promjenu životnih uvjeta, koji ograničuju prirodno

rasprostiranje

Slika 83. Euroazija

Kontinenetalna os istok - zapad

Nesmetano rasprostranjivanje bilja i životinja

Prikladno bilje i životinje za domestifikaciju

Veliki broj domesticiranog bilja i životinja

Višak hrane Zalihe hrane

Organizirane društvene zajednice s velikim pučanstvom

Tehnika

Konji Topovi i čelični mačevi BrodoviOrganizacija Pismo Zarazne bolesti

Slika 84. Prikaz posrednih i neposrednih čimbenika civilizacijskog uspona društvenih zajednica u Euroaziji koji su omogućili vremenski brži razvoj i osvajanje drugih kontinenata (Diamond 1997.)

Tablica 3. Vremenske razlike u razvojnim etapama Male Azije i Srednje Amerike

Razvojne etape Mala Azija Srednja Amerika

Domestikacija bilja 8,000 prije n.e. 3,000 prije n.e.

Domestikacija životinja 8,000 prije n.e. 500 prije n.e.

Lončarstvo 7,000 prije n.e. 1,500 prije n.e.

Seoske nastambe 9,000 prije n.e. 1,500 prije n.e.

Hijerarhijska organizacija 5,500 prije n.e. 1,500 prije n.e.

Upotreba bakrenog i

brončanog oruđa

4,000 prije n.e. -

Osnutak država 3,700 prije n.e. 300 prije n.e.

Pismo 3,200 prije n.e. 600 prije n.e.

uporaba željeznog oruđa 900 prije n.e. 600 prije n.e.

od 14 pripitomljenih sisavaca 13 sisavaca potječe iz Starog svijeta

na površini od 1 ha u žetvi dobivala se 1 tona prinosa, odnosno za 1 kcal dobilo se 50 kcal

Literatura: Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb. 211pp.

http://images.google.hr (21.9.2012.). http://matrixworldhr.com (21.9.2012.).

gre G