Crkveno ruho

Crkveno ruho u irem smislu obuhvaa svako ruho koje koristi crkveni slubenik, bilo u svagdanjem ivotu, bilo pri vrenju bogosluja.Ono je nastalo iz svjetovnog naina odjevanja kakvo je bilo uobiajeno u vrijeme stare Grke i Rima. Seobom naroda, promjenio se nain odjevanja i oblik svjetovnog odjela, ali Crkva nije mijenjala izgled liturgijske odjee, ve ga je postepeno usavravala da slui bogotovlju. Rimski kanon liturgijskih boja usustavljen je s papom Inocentom III. koji kao liturgijske boje navodi bijelu, crvenu, crnu i zelenu. Konani raspored boja uvodi papa Pijo V.Zato sveto ruho opominje sveenika da pobono vri svete ine, da obavlja Kristovu sveeniku slubu, te ga podsjea na krjeposti kojima treba da se odlikuje.Crkvenim ruhom u uem smislu smatramo ono ruho koje sveenik nosi kad ne vri bogotovlje i kojim se razlikuje od svjetovnjaka.

Takvo je ruho:1.Talar duga haljina koja see do gleanja ( talus ). Talar se jo naziva reverenda. Talar je u svjetovnih sveenika crne boje. Biskup nosi ljubiasti , kardinali crveni, a papa bijeli.2.Kolar( collum = vrat ) ovratnik, obrubljen bijelim platnom. Iste je boja kao i talar. Danas se koristi i modernija inaica skraenog kolara izraena od plastine mase.3.Pojas( cingulum ) izreuje se od vune ili svile, njim se pripasuje talar.4.Kapa( biret ) etverouglasta oblika, kojom sveenik pokriva glavu. Biskup ima i ljubiastu kapicu koja se zove zuccheto, submitrale, kalota ili soli Deo ( jedino Bogu ) jer se skida samo kod Pretvorbe na Svetoj Misi.

iturgijsko ruho naziva se jo i paramenti ( parare pripraviti) jer slui za pripravu susreta s Bogom u liturgiji.Strogo liturgijsko ruho je:1. Misno ruho2. Ruho izvan Sv. Mise3. Ruho akona i biskupaMisno ruho1.Humeral, amikt ( opleak ) platnen rubac koji se stavlja oko vrata, ramena i plae ( humeri = plea ). Nekada je humeral pokrivao glavu sveenikovu kao kaciga, a od tuda je nastao obiaj da se humeral prvo stavi na glavu, a potom poloi na plea. Od obiaja u Rimu da se humeral nosi iznad albe, nastao je papinski fanon u X. stoljeu. Humeral ima znaenje da opominje sveenika da se brani od napasti neistoga duha, te ga sjea na rubac kojim su vojnici pokrivali lice Kristovo kada su mu se rugali i udarali ga.2.Alba vestis ( alba, lat. bijelo odjelo) bijela platnena haljina koja see do pete. Na rubovima moe biti ureena ipkama. Alba oznauje milost posvetnu, te opominje na istou srca. Oznauje i bijelu haljinu kojom je Herod zaodjenuo Krista da mu se naruga.3.Cingulum ( pojas ) laneno ue bijele boje kojim misnik opasuje albu. Opominje sveenika da kroti svoje strasti. Oznauje i ue kojim su presvete Kristove ruke bile vezane kad su ga uhvatili na Maslinskoj gori.4.Manipul ( narunik ) maleni komad bijelog platna stavljen na lijevu ruku. Iste je boje i tvari kao i kazula. Nekada je to bio na lijevoj ruci privezan rubac za otiranje znoja. On oznauje rubac kojim je Sv. Veronika pruila Kristu na krinom putu. Misnika opominje na strpljivost kojom treba da snosi teinu svoga zvanja.5.Stola ( tola ) uska traka od platna koju sveenik stavlja oko vrata i pada preko prsa. Iste je boje i tvari kao i kazula ( misnica ). Na sredini i na oba kraja ima znak kria. tola oznaava milost koju nam je Krist pribavio, jer Spasitelj u prispodobi o svadbi usporeuje milost povetnu sa svadbenim ruhom, a opominje nas i na kri koji je krist Spasitelj iz poslunosti Bogu Ocu uzeo na svoja lea, tj. ramena. tola je ujedno znak sveenike vlasti, zato je sveenik mora uvijek nositi kada vri kakav crkveni in.6. Kazula ( misnica, casa = kua ) najgornje misnikovo odijelo koje mu pokriva prsa i lea. Naziv je dobila jer su krani svoja bogosluja prvo imali u privatnim kuama ( domus Ecclesiae ). Nekada je kazula obuhvaala tijelo misnika, samo je imala otvor s gornje strane da misnik provue glavu. Poradi toga mu ruke nisu bile slobodne, te bi kod podizanja akon ili subakon ( podakon ) pridizali misnicu. Na to podsjea obiaj kod Svete Mise da posluitelji ( ministranti, podvornici ) kod podizanja podiu misnicu. Poslije su izrezali misnicu s jedne i druge strane, tako da misnik ima ruke slobodne. Misnica oznauje neivenu haljinu Kristovu i Njegov kri. Sveenika opominje na slatko breme kranske ljubavi kojom e jedino moi dostojno prikazati Svetu rtvu.Ruho izvan Sv. Mise

1.Roketa( parvus roccus = kaputi ) skraena roketa kojom se slui sveenik kod svih bogoslunih ina koji nisu vezani sa Sv. Misom, pr. kad dijeli svete sakramente, kad propovjeda. Preko rokete u tom sluaju stavlja sveenik tolu.2.Superpelicej( cotta, kota ) produena roketa, koju obino su nose klerici niih redova, a i kanonici. On simbolizira nevinost due.3.Pluvijal( plat, pluvia = kia ) irok plat sprijeda otvoren. Nekada je imao kapuljau kojom se pokrivao sveenik za nevremena. Ostatak te kapuljae je trokutasti ili obli dodatak na platu odmah iza vrata sveenika. Upotrebljava se kod procesija, sprovoda i veernjica.4.Velum( veo ) ogrta kojim sveenik ogre ramena, a okrajcima ovija monstrancu kad daje blagoslov s Presvetim sakramentom.5.Nebo( nebnica, baldahin ) kod procesija s Presvetim sakramentom nosi se nad sveenikom, a negdje je obiaj da se nosi i nad biskupom kod njegovog doeka.

Ruho akona i biskupa

akon je slubenik koji zajednitvo Crkve oituje ponajvie kroz slubu biskupu kod sveane Svete Mise. Nekad su se akona i subakon nazivali jednim imenom leviti.akon je grka rije, a znai slubenik. On ima skoro isto ruho kao i sveenik, samo to umjesto kazule nosi dalmatiku. Dalmatika je iste tvari kao i kazula, a i slina joj je, samo to ispod pazuha ima kope ili vrpce kojima se privruje, tako da stoji uz tijelo. akon prebacuje tolu preko lijevog ramena, te oba okrajka privruje na desnoj pojasu cingulumom. Dalmatika je dobila ime po rimskoj pokrajini Dalmacija gdje se slino odijelo nosilo, a naziva ju se odjeom spasenja i dalmatikom pravde Prijanja sluba subakona ( podakona ) je takoer imala slino odijelo, a nazivala se tunicela ( tunica = odijelo ). Tunika je poludugaka, neopasana haljina slina dalmatici, ali dua. Ona nema irokih okomitih pruga zvanih clavi. Naziva se jo tunikom radosti i odjeom veselja.Biskupu osim redovnoga misnog ruha kod sveane Svete Mise ( pontifikalne Mise ) pripada:

1.Mitra, infula kapa sa dva iljka naprijed i iza, sa dvije trake koje padaju niz lea. Oznauje uiteljsku vlast biskupovu. Dva iljka mitre oznauju dva Zavjeta, Stari i Novi, koje je Crkva ovlatena tumaiti, ali i dvije zrake svijetlosti koje su izbijale iz Mojsijevog lica prilikom silaska sa Sinaja.2. Pod kazulom biskup ima pravo nositidalmatiku i tunicelujer biskupska sluba sadrava sve crkvene slube.3.Pektoral( prsni kri, pectus = prsa ) zlatni kri koji visi o zlatnom lancu, a stavlja ga oko vrata. Oznauje biskupovu sveeniku slubu.4.Biskupski prsten oznaava da je zdruen s Crkvom kao njezin zarunik. Papinski prsten se naziva ribarski prsten ( annulus piscatoris ).5.Rukavice znae da Svetu rtvu valja prikazivati istim srcem. Izraene su u liturgijskoj boji dana.6.Pastoral( biskupski tap, baculus, pedum, pastor = pastir ) obino od srebra, umjetniki izraen, a na vrku zavinut, oznaava pastirsku vlast biskupa.7.Sandale znae da Evanelje mora spremno navijetati. Sandale su obino izraene u liturgijskoj boji dana.8.Cappa magna ogrta, plat kojim se slui biskup u sveanim prilikama, izuzetno dugaak. Ljubiaste je boje.9.Mozzeta manji ogrta sa sasvim malim naglavkom, koji se na prsima zatvara nizom puceta, a ljubiaste je boje.10.Gremiale pokrivalo za biskupovo krilo kod Glorie ( Slave ) i Credo ( Vjerovanja ), te kod podjeljivanja svetih redova. Namjena mu je tititi sveano pontifikalno odijelo.Nadbiskup metropolit nosi u odreene danepalij. To je znak njegove asti. Sastavljen je od vunene vrpce, bijele boje, sa est utkanih crnih krieva. Palij podjeljuje Papa.Pred nadbiskupom se nosinadbiskupski krikoji se nosi okrenut prema metropolitu, a naslijedovanje je onog kria koji se nosi pred papom.Liturgijske boje

U poetku kranstva nije postojao propis o bojama liturgijskog odijela. Najvie se kao najjednostavnija upotrebljavala bijela boja. S vremenom su se poele koristiti razliite boje, dok nije Crkve propisala slijedei kanon boja:1.Bijela boja oznaava veselje i nevinost. Upotrebljava se na blagdane Gospodnje, Marijine, anela i svetaca koji nisu muenici.2.Crvena boja oznaava ljubav i trpljenje. Upotrebljava se na Duhove kad su apostoli primili Duha Svetoga u obliku ognjenih jezika i na dane svetih muenika, kao i na Cvjetnu nedjelju, Veliki petak i blagdane apostola i evanelista, osim Ivana.3.Zelena boja oznaava nadu. Upotrebljava se vrijeme kroz godinu, iza Bogojavljenja i Duhova.4.Ljubiasta boja oznaava poniznost i pokoru. Upotrebljava se u adventu i korizmii u drugim pokornikim danima u godini ( pr. Kvatre ), a moe se koristiti i za pokojne.5.Crna boja oznaava tugu i alost. Upotrebljava se na misama za pokojne ukoliko se ne koristi ljubiasta.6.Ruiasta boja oznaava radost u alosnim danima. Upotrebljava se tree nedjelje doaa ( Gaudete ) i etvrte nedjelje korizme ( Laetare ).