UDESNE ZVIJERIIGDJE IH NAI

PREDGOVORKad me Newt Scamander zamolio da napiem predgovor ovom vrlo posebnom izdanju udesnih zvijeri i gdje ih nai, bio sam istinski poaen. U koli arobnjatva i vjetiarenja u Hogwartsu Neu/tovo remek-djelo koristimo kao udbenikjo od njegova prvog izdanja i vjeruj em daje tojedan od glavnih razloga to nai uenici postiu zavidne rezultate na ispitima iz Skrbi za magina stvorenja.Pa ipak, nije to knjiga koja ima primjenu samo u uionici. Svako pravo arobnjako kuanstvo ima primjerak udesnih zvijeri, ve izlizan od svakodnevne upotrebe. Generacije vjetica i arobnjaka tu su pronale najbolje naine da uklone horklumpe iz travnjaka, protumae alosni pjev navjesnika ili odviknu kunujas tu arku odpijenja iz zahoda.No ovo izdanje ima uzvieniji cilj nego da arobnjacima dijeli savjete. Prvi put u povijesti plemenite izdavake kue Obscurus jedan od njihovih naslova bit e dostupan i bezjacima.Bezjakoj zajednici dobro su poznati napori koje udruga Comic Relief ulae u borbu protiv najgorih oblika ljudske patnje. Stoga se sada obraam prvenstveno svojim kolegama arobnjacima. Znajte, dakle, da nismo samo mi svjesni ljekovite moi smijeha. Toje poznato i bezjacima, koji dar smijeha koriste na vrlo matovit nain, sluei se njime za prikupljanje sredstava za pomo i poboljanje ivota drugih. Svi mi teimo takvoj vrsti magije. Comic Relief je od 1985. godine prikupio 1/4 milijuna funti (34milijuna 8/2 galeona, 14 srpova i y knuta). Sada i svijet arobnjaka ima ast pomoi Comic Reliefu u njihovim nastojanjima. U rukama drite kopiju primjerka udesnih zvijeri koja pripada Harryju Potteru, ukljuujui zanimljive komentare Harryja Pottera i njegovih prijatelja na marginama knjige. Harry dodue nije bio ba sretan to e knjiga biti tiskana u njezinu sadanjem obliku, ali nai prijatelji iz Comic Reliefa vjeruju da e njegove male dopune pridonijeti duhovitom tonu knjige. Gospodin Newt Scamander, koji se odavno pomirio s neprestanim aranjem po njegovom remek-djelu, slae se s tom odlukom. Ujedno bih iskoristio priliku da podsjetim bezjake kupce kako su zabavna stvorenja opisana u ovoj knjizi izmiljena pa vas ne mogu ozlijediti.arobnjacima u rei samo ovo: Draco dormiens numquam titillandus[footnoteRef:2]. [2: Ne diraj zmaja dok spava.]

UVODO KNJIZIKnjiga udesne zvijeri i gdje ih nai plod je dugogodinjih putovanja i istraivanja. Kad se prisjetim onog sedmogodinjeg arobnjaka koji je provodio sate i sate u svojoj sobi secirajui horklumpe, zavidim mu na putovanjima koja ga tek oekuju: od mrane dungle do zasljepljujue pustinje, od planinskih vrhunaca do vlanih movara, taj e djeai prekriven komadiima horklumpa odrastati slijedei tragove ivotinja opisanih na ovim stranicama. Obiao sam jazbine, duplje i legla na pet kontinenata, uio sam o neobinim navikama udesnih zvijeri u stotinama zemalja. Osvjedoio sam se u njihove moi, stekao njihovo povjerenje, a tu i tamo sam odbijao njihove napade uz pomo svog putnog kotlia.Prvo izdanje udesnih zvijeri naruio je 1918. godine gospodin Augustus Worme iz izdavake kue Obscurus Books, ljubazno me zamolivi da napiem za njih kratak, struan pregled udesnih zvijeri. Bio sam u to vrijeme tek skromni djelatnik Ministarstva magije s kukavnom plaom od dva srpa tjedno, i bez razmiljanja sam prihvatio priliku da neto dodatno zaradim i provedem praznike putujui planetom u potrazi za novim maginim ivotinjskim vrstama. Ostalo je ve dio izdavake povijesti: udesne zvijeri do danas su doivjele pedeset dva izdanja.Ovaj uvod zamiljen je kao odgovor na nekoliko najee postavljanih pitanja koja mi redovito pristiu svakog tjedna jo od prvog objavljivanja knjige, 1927. godine. Prvo takvo pitanje ujedno je i najvanije - to je to zvijer?

TO JE ZVIJER?Polemike oko definicije rijei zvijer traju ve stoljeima. Poetnicima na polju magizoologije koje ovakva tvrdnja moe iznenaditi, taj e problem moda biti jasniji uzmemo li za primjer tri vrste maginih stvorenja.Vukodlaci veinu vremena imaju ljudski oblik (to se odnosi i na arobnjake i na bezjake), ali jednom mjeseno postaju divlje, ubojite zvijeri na etiri noge bez trunke ljudske savjesti.Kentauri imaju sasvim drugaije navike od ljudi; ive u divljini, odbijaju nositi odjeu, dre se podalje od arobnjaka i bezjaka, ali unato tome, po inteligenciji su posve ravnopravni s njima.Trolovi izgledaju ovjekoliko, hodaju uspravno i mogu nauiti neke jednostavnije rijei, no ipak su gluplji od najglupljih jednoroga i nemaju maginih moi, s iznimkom velike i neprirodne fizike snage.Zapitajmo se sad: koje je od ovih stvorenja bie - ili, drugim rijeima, stvorenje koje mora imati zakonom zajamena prava i glas u politikim pitanjima magijskog svijeta - a koje je zvijer?Prvi pokuaji da se odredi koja bi magina stvorenja morala imati oznaku zvijeri bili su vrlo primitivni.Burdock Muldoon, predsjednik Vijea arobnjaka[footnoteRef:3] u etrnaestom stoljeu, donio je odluku je da bi status bia trebalo dodijeliti svakom pripadniku magijske zajednice koji moe hodati na dvije noge, dok e ostali i dalje biti zvijeri. Zatim je, u znak prijateljstva, pozvao sva bia da zajedno s arobnjacima sudjeluju na sastanku na kojem e se voditi rasprava o novim magijskim zakonima. Tu je na svoj golemi uas otkrio da je napravio ozbiljnu pogreku. Dvoranu za sastanke preplavili su goblini, dovevi sa sobom sva dvonona stvorenja koja su uspjeli pronai. Bathilda Bagshot u Povijesti magije pie: [3: Vijee arobnjaka prethodilo je Ministarstvu magije.]

Kretanje perjavki, naricanje navjesnika i bespotedna, prodorna pjesma upavaca nadjaala je gotovo sve ostale zvukove. Dok su arobnjaci i vjetice pokuavali pratiti dokumente pred sobom, oko glava su im uz hihot i neprestano brbljanje oblijetali raznovrsni vilovnici i vile. Dvanaestak trolova poelo je toljagama razbijati prostoriju, a posvuda su lebdjele babaroge u potrazi za djecom koju bi prodrle. Predsjednik Vijea ustao je da otvori sastanak, okliznuo se na gomili porlokove balege i psujui istrao iz dvorane.Kao to vidimo, puka injenica da neko magino stvorenje hoda na dvije noge ne znai da e to stvorenje moi ili htjeti pokazati zanimanje za pitanja arobnjake politike. Ogoreni Burdock Muldoon nakon toga je odustao od daljnjih pokuaja da integrira nearobnjake pripadnike magijske zajednice u Vijee arobnjaka.Muldoonova nasljednica, Madame Elfrida Clagg, pokuala je uvesti novu definiciju bia, u nadi da e tako uspostaviti blie veze s drugim maginim stvorenjima. Bia su, objavila je ona, sva stvorenja koja umiju govoriti ljudskim jezikom. Na sljedei sastanak bila su pozvana sva stvorenja koja su se mogla sporazumjeti s lanovima Vijea. No opet su nastale nevolje. Trolovi, koje su goblini nauili izgovoriti nekoliko jednostavnih reenica, nastavili su demolirati dvoranu kao i proli put. Psovulji su jurcali oko stolica na kojima su sjedili lanovi Vijea, nastojei ugristi svaki gleanj koji im se naao na putu. Na sastanku se pojavila i velika delegacija duhova (pod Muldoonovim predsjedavanjem pristup im je bio zabranjen jer ne hodaju na dvije noge nego klize zrakom) koji su ubrzo napustili sastanak zgranuti zbog toga to, izjavili su kasnije, Vijee besramno daje prednost potrebama ivih umjesto eljama mrtvih. Kentauri, u Muldoonovo doba klasificirani kao zvijeri, dobili su status bia po definiciji Madame Clagg, ali odbili su prisustvovati sastanku Vijea u znak protesta protiv iskljuenja vodenljudi, koji iznad povrine vode mogu govoriti jedino vodenjezikom.Tek se 1811. godine pojavila definicija koja je bila prihvatljiva za najvei dio magijske zajednice. Novoimenovani ministar magije Grogan Stump objavio je da je bie svako stvorenje koje ima dostatnu inteligenciju da shvati zakone magijske zajednice i preuzme dio odgovornosti za stvaranje tih zakona[footnoteRef:4]. Predstavnici trolova bili su presluani bez prisutnosti goblina i ustanovljeno je da ne razumiju ni jednu jedinu rije; zato su, unato tome to hodaju na dvije noge, dobili klasifikaciju zvijeri. Vodenljudima je, uz pomo prevoditelja, prvi put u povijesti bio ponuen status bia. Iako su ovjekolika izgleda, vile, vilovnici i gnomi bez ikakvih su dvojbi svrstani u kategoriju zvijeri. [4: Nainjena je iznimka za duhove, koji su ustvrdili da je politiki nekorektno klasificirati ih kao bia kad je tako oito da su oni biva bia. Zato je Stump osnovao tri odsjeka unutar Odjela za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja koji postoje i danas: Odsjek za zvijeri, Odsjek za bia te Odsjek za sablasti.]

Dakako, time problemi nisu nestali. Svi znamo za ekstremiste koji zahtijevaju da se bezjaci klasificiraju kao zvijeri; svima nam je poznato da su kentauri odbili prihvatiti status bia, zatraivi da im se vrati naziv zvijeri[footnoteRef:5]; vukodlake pak ve dugi niz godina seljakaju iz Odsjeka za zvijeri u Odsjek za bia i obrnuto; dok ovo piem, pri Odsjeku za bia postoji Ured za pomo vukodlacima, dok Registar vukodlaka i Odred za hvatanje vukodlaka potpadaju pod nadlenost Odsjeka za zvijeri. Nekoliko iznimno inteligentnih vrsta ima klasifikaciju zvijeri, jer nisu u stanju kontrolirati svoju okrutnu ud. Akromantule i mantikori sposobni su za inteligentan govor, ali pokuat e prodrijeti svako ljudsko bie koje im se priblii. Sfinga govori iskljuivo u zagonetkama i postaje nasilna im dobije pogrean odgovor. [5: Kenaturi su bili nezadovoljni to status bia moraju dijeliti sa stvorenjima poput babaroga i vampira pa su izjavili da e se sami brinuti za sebe, bez sudjelovanja arobnjaka. Godinu dana kasnije, isti zahtjev podnijeli su i vodenljudi. Ministarstvo magije na te je zahtjeve pristalo vrlo nevoljko. Iako u Odsjeku za zvijeri pri Odjelu za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja postoji Ured za vezu s kentaurima, nije poznato da mu se ikad obratio ijedan ken- taur. tovie, fraza da nekoga alju u Ured za kentaure u Odjelu se koristi kao interna ala, a znai da e taj netko uskoro dobiti otkaz.]

Kod svih zvijeri opisanih na sljedeim stranicama, ija je klasifikacija jo uvijek pod znakom pitanja, stavio sam kratku napomenu u tom smislu.Posvetimo se sada najeem pitanju koje arobnjaci i vjetice postavljaju kad se povede razgovor o magizoologiji: zato bezjaci ne primjeuju ova stvorenja?

Iako e to zaprepastiti mnoge arobnjake, bezjaci nisu uvijek bili nesvjesni postojanja maginih i udovinih stvorenja u ije skrivanje svi mi ulaemo tako velike i dugotrajne napore. ak i letimian pogled na bezjaku umjetnost i knjievnost srednjeg vijeka otkriva nam da su u to doba znali da su sva ona stvorenja koja danas smatraju mitskima, zapravo stvarna. U bezjakim umjetnikim djelima tog razdoblja pojavljuju se zmajevi, grifini, feniksi, kentauri i jo mnoga druga stvorenja, iako su obino prikazani na upravo smijeno netoan nain.Ipak, pomniji pregled bezjakih bestijarija iz tog vremena kazuje nam da bezjaci ipak nisu primjeivali veinu maginih zvijeri, ili su ih pak brkali s ve poznatim ivotinjama. Pogledajmo ovaj sauvani fragment manuskripta koji je napisao stanoviti brat Benedict, franjevaki redovnik iz Worcestershirea:Dok sam danas radio u vrtu s ljekovitim biljem, odmaknuo sam u stranu lie bosiljka i tamo otkrio udovino veliku vreticu. Nije pobjegla ili se sakrila kao to to vretice obino ine, nego je skoila na mene, oborila me na lea i uzviknula uz neprirodan jed: Otale, elavko! Potom me tako estoko ugrizla za nos da sam krvario jo nekoliko sati. Opat nije povjerovao da sam sreo vreticu koja govori nego me upitao jesam li moda pio vino od repe brata Bo- nifacija. Budui da mi je nos jo bio nateknut i krvav, nisam morao ii na veernjicu.

Sasvim je oito da na bezjaki prijatelj nije otkrio vreticu, kao to je pomislio, nego psovulja, i to vjerojatno u trenutku dok je ovaj naganjao svoj omiljeni plijen, gnome.Nedovoljno razumijevanje nekog problema esto je znatno opasnije od neznanja, a nema sumnje da je bezjaki zazor od magije bio pojaan njihovim strahom od svega to moda vreba u njihovim vrtovima. Bezjaki progoni arobnjaka u to su vrijeme dosegli dotad neviene razmjere, a sluajno primijeene zvijeri poput zmajeva i hipogrifa jo su vie doprinosile bezjakoj histeriji.Ova se knjiga ne eli baviti mranim danima koji su prethodili arobnjakom povlaenju u tajnost[footnoteRef:6]. Nas ovdje zanima jedino sudbina onih bajoslovnih zvijeri koje je, kao i nas, trebalo sakriti kako bismo bezjake mogli uvjeriti da magija ne postoji. [6: itatelje koje zanima ovo osobito krvavo razdoblje arobnjake povijesti upuujemo na Povijest magije autorice Bathilde Bagshot (Little Red Books, 1947.).]

Meunarodna udruga arobnjaka o tom je pitanju raspravljala na znamenitom sastanku na vrhu odranom 1692. godine. Samo rasprava o problemu skrivanja maginih stvorenja trajala je punih sedam tjedana, ponekad u vrlo burnoj atmosferi. Koliko emo vrsta moi uspjeno skrivati od bez- jakog pogleda i koje e to vrste biti? Gdje bismo ih i kako trebali sakriti? Dok je debata bjesnjela, neka stvorenja bila su posve nesvjesna injenice da se odluuje o njihovoj sudbini. Druga su pak i sama doprinosila raspravi.[footnoteRef:7] [7: Uspjeli su nagovoriti delegacije kentaura, vodenljudi i goblina da se pojave na sastanku.]

Naposljetku je postignut dogovor.[footnoteRef:8] Od bezjaka e biti sakriveno dvadeset sedam vrsta, u rasponu od zmajeva do bundimuna, kako bi se stvorila iluzija da su te ivotinje postojale samo u mati. Tijekom sljedeeg stoljea broj sakrivenih vrsta se poveao, jer se poveala i pouzdanost arobnjakih metoda sakrivanja. Godine 1750. u Meunarodni statut o tajnosti magije uvrtena je Odredba 73, koju do dananjeg dana slijede arobnjaka ministarstva irom svijeta: [8: Izuzmemo li gobline.]

Sve arobnjake vlade odgovorne su za prikrivanje, skrb i kontrolu svih maginih zvijeri, bia i sablasti koje nastanjuju njihov teritorij. U sluaju da bilo koje takvo stvorenje nakodi bezjakoj zajednici ili privue njezinu panju, arobnjaka vlada dotine nacije bit e podvrgnuta disciplinskim mjerama Meunarodne udruge arobnjaka.SKRIVENE MAGINE ZVIJERINema smisla poricati injenicu da se Odredba 73 katkad kri. Stariji itatelji u Britaniji prisjetit e se incidenta u Il- fracombeu godine 1932., kad se podivljali velki zeleni zmaj obruio na plau krcatu bezjacima koji su se tamo doli sunati. Zahvaljujui hrabroj intervenciji jedne arobnjake obitelji na odmoru (kasnije nagraene Merlinovim veleredom prvog razreda), na sreu nije zabiljeena nijedna pogibija. Oni su na stanovnicima Ilfracombea primijenili najveu koliinu arolija za brisanje pamenja u ovom stoljeu, ime je za dlaku izbjegnuta prava katastrofa.[footnoteRef:9] [9: U knjizi napisanoj 1972. godine, Bezjaci koji vide, Blenheim Stalk tvrdi da su neki stanovnici Ilfracombea uspjeli izbjei masovnu aroliju za brisanje pamenja. Jo i danas bezjak zvan Prepredeni Dirk dri govore u barovima du june obale na temu opako velikog leteeg gutera koji mu je probuio lufti.]

Meunarodna udruga arobnjaka neke je nacije morala opetovano kazniti zbog krenja Odredbe 73. Dva najtvrdoglavija prekritelja su Tibet i kotska. Bezjaci tako esto viaju jetije da je Meunarodna udruga arobnjaka morala stacionirati stalni Meunarodni odred u tibetanskim planinama. Istovremeno, najvei kelpi na svijetu i dalje uspijeva izbjei hvatanje u Loch Nessu, a ini se da je usput razvio i pravu glad za publicitetom.Bez obzira na te nezgode, mi arobnjaci ipak si moemo estitati na dobro obavljenu poslu. Nema nikakve sumnje da golema veina dananjih bezjaka odbija vjerovati u magine zvijeri od kojih su njihovi preci tako strahovali. ak i oni bezjaci koji primijete porlokovu balegu ili sluzavi trag dugina balavca - a bilo bi glupo vjerovati da moemo sakriti svaki trag tih stvorenja - spremno prihvaaju ak i najklimavija ne- magijska objanjenja.[footnoteRef:10] Bezjake koji nepromiljeno izjave kako su vidjeli hipogrifa u letu na sjever obino smatraju pijancima ili luacima. To je moda nepravedno prema tim bezjacima, ali je svakako prihvatljivije nego da nas spaljuju na lomaama ili dave u seoskim barama. [10: Knjiga Filozofija obinog: zato je bezjacima drae ne znati profesora Mordicusa Egga (Dust &Mildewe, 1963), donosi fascinantnu analizu te zahvalne bezjake sklonosti.]

Kako dakle arobnjaci prikrivaju udesne zvijeri?Nekim vrstama na svu sreu nije potrebna pretjerana pomo arobnjaka u izbjegavanju bezjaka. Stvorenja kao to su tebo, poluduh i prutak imaju vrlo uinkovite metode skrivanja i nikad im nije bila potrebna intervencija Ministarstva magije. Postoje i zvijeri koje, zahvaljujui inteligenciji ili uroenoj plahosti, pod svaku cijenu izbjegavaju kontakt s bezjacima - navest emo primjer jednoroga, mjeseara i kentaura. Neka magina stvorenja obitavaju u predjelima koja su bezjacima nedostupna - tu ubrajamo akromantule, koje ive duboko u neistraenim praumama Bornea, te fenikse, koji savijaju gnijezda na planinskim vrhuncima dostupnima jedino uz pomo magije. I na kraju, najei su sluaj sve one zvijeri koje su premalene, prebrze ili previe sline nekoj uobiajenoj ivotinji da bi privukle pozornost bezjaka - u toj kategoriji nalaze se dronjalice, letizvrkovi i krupovi.To nam ipak jo uvijek ostavlja znatan broj zvijeri koje, to namjerno to sluajno, upadaju u oi ak i bezjacima. Upravo na takve zvijeri i odlazi najvei dio napora Odjela za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja. Ovaj odjel, drugi po veliini u Ministarstvu magije[footnoteRef:11], brine se za raznovrsne potrebe mnogobrojnih vrsta koje su u njegovoj nadlenosti i to ini na mnogo razliitih naina. [11: Najvei odjel u Ministarstvu magije je Odjel za magino pravosue, kojem na ovaj ili onaj nain odgovara svih preostalih est Odjela - jedinom iznimkom moda bi se mogao smatrati Odjel za tajne djelatnosti.]

Zatiena stanita

Moda najvaniji korak u prikrivanju maginih stvorenja jest uspostavljanje zatienih stanita. Protubezjake arolije spreavaju ulazak uljeza u ume u kojima ive kentauri i jednorozi te u jezera i rijeke namijenjene vodenljudima. U ekstremnim sluajevima, kao to je, na primjer, petonoac, itava podruja mogu se uiniti neunosivima u zemljovide.[footnoteRef:12] [12: Kad se neko podruje uini neunosivim, to znai da se ne moe unijeti ni na jedan zemljovid.]

Neka od tih zatienih podruja moraju biti pod stalnim nadzorom arobnjaka; to je sluaj s rezervatima za zmajeve. Dok jednorozi i vodenljudi svojevoljno ostaju unutar teritorija koji su im dani na koritenje, zmajevi e iskoristiti svaku priliku da pou tragati za plijenom izvan granica rezervata. U nekim sluajevima protubezjake arolije uope ne djeluju, jer ih ponitava magina mo samih zmajeva. Spomenimo jo dva primjera: kelpije, ije je jedini cilj u ivotu namamiti ljudska bia k sebi, te pogrebine, koji sami tragaju za ljudima.Nadzor nad prodajom i uzgojemMogunost da neka od veih ili opasnijih maginih stvorenja uznemire bezjake osjetno se smanjila otkako su uvedene stroge kazne za njihov uzgoj te za prodaju njihove mladunadi ili jaja. Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja pomno nadzire trgovinu udesnim zvijerima. Zabrana eksperimentalnog uzgoja iz godine 1965. stvaranje novih vrsta uinila je protuzakonitim.

arolije iluzija

I obini arobnjaci imaju ulogu u prikrivanju maginih zvijeri. Na primjer, vlasnici hipogrifa po zakonu su duni zaarati zvijer arolijom iluzije koja iskrivljuje vid svakog bezjaka koji bi hipogrifa mogao ugledati. arolije iluzija moraju se svakodnevno obnavljati, jer njihov uinak brzo slabi.

arolije za brisanje pamenjaKad se dogodi ono najgore i bezjak ugleda neto to nije smio vidjeti, arolija za brisanje pamenja vjerojatno je najkorisnije sredstvo za ispravljanje greke. aroliju za brisanje pamenja moe izvesti i sam vlasnik uoene zvijeri, no u najozbiljnijim takvim sluajevima Ministarstvo magije alje ekipu uvjebanih oblivijatora.

Ured za irenje lanih vijesti

Ured za irenje lanih vijesti kree u akciju samo u najgorim sluajevima sudara izmeu magijskog i bezjakog svijeta. Neke magine katastrofe ili nesree jednostavno su tako jezivo oite da bezjaci ne mogu za njih pronai opravdanje bez vanjske pomoi. U takvim sluajevima, Ured za irenje lanih vijesti izravno surauje s predsjednikom bezjake vlade, kako bi zajedno pronali neko uvjerljivo nemagijsko objanjenje dogaaja. Neumoran rad tog Ureda da uvjeri bezjake kako su svi fotografski dokazi o postojanju kelpija u Loch Nessu lani, umnogome je pridonio spaavanju situacije koja je svojevremeno djelovala vrlo opasno.

ZATO JE MAGIZOOLOGIJA VANA?Mjere koje sam opisao na prethodnim stranicama tek su naznaka pravog opsega rada kojim se bavi Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja. Preostaje nam jo jedino da odgovorimo na ono pitanje na koje srca svih nas zapravo ve znaju odgovor: zato svi mi, i kao zajednica i kao pojedinci, nastavljamo tititi i sakrivati magine zvijeri, ukljuujui ak i one divlje zvijeri koje je nemogue pripitomiti. Dakako, odgovor je jasan: da i buduim naratajima vjetica i arobnjaka pruimo mogunost uivanja u neobinoj ljepoti i moima tih zvijeri, kao to danas u toj povlastici uivamo mi.Shvatite ovu knjigu kao skroman uvod u obilje udesnih zvijeri koje nastanjuju na svijet. Na stranicama koje slijede opisano je sedamdeset pet vrsta, ali nimalo ne sumnjam da e ve ove godine biti otkrivena neka nova vrsta, zbog koje emo morati izdati pedeset tree dopunjeno izdanje udesnih zvijeri i gdje ih nai. Do te prilike, dodat u jo samo da me beskrajno veseli to su toliki narataji mladih vjetica i arobnjaka odrastali s veim razumijevanjem i poznavanjem udesnih zvijeri koje toliko volim upravo uz stranice ove knjige.

Klasifikacija Ministarstva magije

Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja zaduen je za klasifikaciju svih poznatih ivotinja, bia i duhova. Ta klasifikacija praktian je podsjetnik koji nam pomae da na brzinu provjerimo koliko je neki stvor opasan. Postoji pet kategorija.

Klasifikacija po Ministarstvu magije (M. M.)

XXXXX Ubija arobnjake/dresiranje i pripitomljavanje nemogueXXXX Opasan/samo za strunjakeXXX Kompetentni arobnjaci ne bi trebali imati pote-koaXX Bezopasan/pripitomljavanje mogueX Dozlaboga dosadanU sluajevima gdje sam smatrao da je potrebno poblie objasniti klasifikaciju pojedine ivotinje dodao sam odgovarajui komentar u napomeni ispod teksta.

udesne zvijeri od A-Z

AKROMANTULA (Acromantula) XXXXXXXX M.M. kategorija XXXXXAkromantula je udovini osmooki pauk koji umije govoriti ljudskim jezikom. Potjee s Bornea, gdje ivi u gustim praumama. U njegove posebnosti ubrajaju se: tijelo obraslo gustom crnom dlakom; raspon nogu koji moe dosegnuti i do 4,5m; klijeta i specifino kljocanje koje se uje kad je akromantula uzbuena ili razljuena; otrov koji lui. Akromantule su mesoderi i hrane se prvenstveno krupnim plijenom. Ispredaju kupolaste mree na tlu. enke su vee od mujaka. U jednom navratu polau ak do stotinu mekih, bijelih jaja, velikih poput lopti za napuhavanje. Mladi izlaze iz jaja nakon est do osam tjedana. Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja jaja akromantule svrstava u zabranjenu robu A klase, to znai da se svaki pokuaj njihova izvoza ili prodaje strogo kanjava.Vjeruje se daje ovu zvijer uzgojio neki arobnjak, vjerojatno u svrhu uvanja arobnjakih prebivalita ili blaga, kao to je esto sluaj s udovitima stvorenima magijom[footnoteRef:13]. Iako posjeduju gotovo ljudsku inteligenciju, akromantule je nemogue pripitomiti. Iznimno su opasne i za arobnjake i za bezjake. Prema nepotvrenim glasinama, u kotskoj ivi kolonija akromantula. [13: Zvijeri sposobne za ljudski govor rijetko su samouke; psovulj je jedina iznimka. Zabrana eksperimentalnog uzgoja na snagu je stupila tek u 20. stoljeu, dok je prvo pojavljivanje akromantule zabiljeeno znatno ranije, godine 1794.]

BAZILISK (Basilisk)(poznat jo i kao zmijski kralj)M.M. kategorija: XXXXXPrvog poznatog baziliska uzgojio je Herpo Odurni, crni mag i parselust iz Grke.On je nakon mnogobrojnih pokusa otkrio da e iz kokojeg jaja na kojem je sjedila krastaa izai divovska zmija s krajnje opasnim moima.Bazilisk je jarkozelena zmija koja moe narasti do 15m. Mujak na glavi ima grimiznu kukmu. Onjaci baziliska iznimno su otrovni, ali njegov najopasniji nain napada sastoji se u pogledu njegovih velikih utih oiju.Tko pogleda ravno u njih umire trenutanom smru.Ukoliko dobiva dovoljno hrane (bazilisk se hrani svim sisavcima i pticama te veinom gmazova), ova zmija moe doivjeti duboku starost. Vjeruje se daje bazilisk Herpa Odurnog ivio gotovo 900 godina.Uzgoj baziliska protuzakonit je jo od srednjovjekovnih vremena, ali to je praksa koju je lako prikriti. Dovoljno je u sluaju posjeta Odjelu za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja ukloniti jaje ispod krastae. No budui da baziliske mogu kontrolirati jedino parsel-usti, dok za sve ostale, ukljuujui tu i veinu crnih magova, predstavlja opasnost, u Britaniji ve 400 godina nije zabiljeeno nijedno pojavljivanje baziliska.

BLJESKAVAC (Clabbert) M.M. kategorija: XX

Bljeskavci ive na drveu. Izgledaju kao mjeavina majmuna i abe. Potjeu s amerikog Juga, ali danas su rasprostranjeni irom svijeta.Imaju bezdlaku, glatku kou pjegavo zelene boje, plivae koice na akama i stopalima te duge, savitljive ruke i noge, zahvaljujui kojima se prebacuju s grane na granu spremno poput orangutana. Na glavi imaju kratke roie i iroka usta puna otrih zuba zbog ega uvijek izgledaju kao da se cere. Bljeskavci se uglavnom hrane malim guterima i pticama.Najosebujnija karakteristika bljeskavaca velika je bubuljica na elu koja poprima grimiznu boju i sijeva kad god bljeskavac nasluti opasnost.Ameriki su arobnjaci neko drali bljeskavce u vrtovima da ih upozoravaju na pribliavanje bezjaka, ali Meunarodna udruga arobnjaka uvoenjem novanih kazni uglavnom je stala na kraj tom obiaju. Stabla koja nou blijete jer su prepuna bljeskavevih bubuljica izgledaju vrlo dekorativno, ali privlaila su previe bezjaka koji su dolazili zapitkivati zato njihovi susjedi jo uvijek imaju boina svjetla u vrtu, iako je ve lipanj.Bodlja (Shrake) M. M. kategorija: XXX

Riba ije je tijelo posve obraslo bodljama. ivi u Atlantskom oceanu.Vjeruje se daje prvo jato bodljaa stvoreno radi osvete bezjakim ribarima koji su poetkom osamnaestog stoljea uvrijedili jednu skupinu arobnjaka - jedriliara. Od toga dana svi bezjaci koji ribare u tom dijelu mora izvlae razderane, prazne mree zbog bodljaa koji plivaju u dubinama ispod njih.BUNDIMUN (Bundimun) M. M. kategorija: XXX

Bundimuni ive irom svijeta. To su nametnici koji se spretno zavlae ispod podnih dasaka i iza podnih letvica. Njihova prisutnost obino prati krajnje neugodan smrad raspadanja. Bundimuni lue sekret koji izaziva truljenje u temeljima napadnute kue. Kad miruju, bundimuni nalikuju na nakupinu zelenih gljiva s oima, no ako ih neto uznemiri, brzo e pobjei na brojnim vretenastim noicama. Hrane se prljavtinom. Iz zaraenih kua s uspjehom ih otklanjaju arolije za struganje, ali ako previe narastu, potrebno je pozvati Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja (Odsjek za tetoine) prije nego to se kua urui. Razrijeeni sekret bundimuna koristi se u nekim maginim sredstvima za ienje.

Crvena epica (Red Cap)M.M. kategorija: XXX

Ova stvorenja slina patuljcima ive u rupama na starim bojnim poljima, kao i na drugim mjestima gdje je bila prolivena ljudska krv. Iako ih je lako otjerati arolijama i urocima, predstavljaju veliku opasnost za samotne bezjake, koje e tijekom tamnih noi pokuati pretui do smrti. Crvene epice rairene su po sjevernoj Europi.ekinja (Flobberworm)M.M. kategorija: X

ekinjai ive u vlanim jarcima. Ti debeli smei crvi mogu narasti do duine 25cm. Kreu se vrlo malo. Oba kraja crva sasvim su identina; oba isputaju sluz koja se poneka koristi za zgunjavanje arobnih napitaka. Omiljena ekinjaeva hrana je salata, ali jedu i gotovo sve ostale vrste bilja.

Dugin balavac(Streeler)M. M. kategorija: XXX

Dugin balavac divovski je pu koji mijenja boju svakih sat vremena. Ostavlja sluzav trag koji je tako otrovan da sui i spaljuje svu vegetaciju preko koje prijee. Dugini balavci ive u nekoliko afrikih zemalja, ali uspjeno ih uzgajaju i arobnjaci u Europi, Aziji i Americi. Neki ih dre kao kune ljubimce kako bi mogli uivati u bogatstvu njihovih boja. Otrov dugina balavca jedna je od rijetkih tvari koja pouzdano ubija horklumpe.

ERKLING (Erkling)M. M. kategorija: XXXX

Erkling je vilinsko bie podrijetlom iz Schwarzwalda u Njemakoj. Vee je od gnoma (u prosjeku naraste do 90 cm), ima iljasto lice i prodoran hihot naroito privlaan djeci, koju erkling pokuava odmamiti od njihovih roditelja kako bi ih pojeo. Zahvaljujui strogom nadzoru njemakog Ministarstva magije, broj ubojstava koje su poinili erklinzi osjetno se smanjio u posljednjih nekoliko stoljea. Zadnji zabiljeeni napad erklinga, na estogodinjeg arobnjaka Brunu Schmidta, zavrio je kobno po erklinga jer gaje mladi gospodin Schmidt estoko odalamio po glavi sklopivim kotliem svog oca.

Erumpent (Erumpent)M. M. kategorija: XXXXErumpent je velika siva afrika zvijer strahovite snage. Moe dosei teinu od jedne tone. Izdaleka izgleda kao nosorog. Ima debelu kou koja odbija veinu arolija i kletvi, otar rog na njuci i dug rep slian uetu. Erumpenti imaju samo jedno mladune po leglu.Erumpent napada samo u sluaju ozbiljne provokacije, ali ako krene u napad, ishod je obino katastrofalan. Erumpentov rog moe probosti svaki materijal, od koe do metala, a sadri smrtonosnu tekuinu koja izaziva eksploziju svake tvari u koju bude utrcana.Erumpenti su malobrojni, jer njihovi mujaci esto eksplodiraju u meusobnim borbama tijekom sezone parenja. Afriki arobnjaci pristupaju im s najveim oprezom. Erumpentov rog, rep i eksplozivna tekuina koriste se u arobnim napitcima, s klasifikacijom robe za prodaju B klase (kodljiva tvar koja zahtijeva strog nadzor).Fenix(Phoenix)M. M. kategorija: XXXX

Feniks je velianstvena grimizna ptica veliine labuda. Dugi rep, kljun i kande zlatne su boje. Gnijezdi se na planinskim vrhovima Egipta, Indije i Kine. Feniks ima nevjerojatno dug ivotni vijek jer se moe regenerirati. Kada mu tijelo pone propadati, bukne u plamen i uskrsne iz pepela kao pti. Feniks je dobroudan stvor - nikad ne ubija, a hrani se iskljuivo ljekovitim biljem. Slino perjavki (vidi dalje u tekstu), nestaje i pojavljuje se po volji. Feniksov je pjev magian: kau da ulijeva hrabrost ljudima ista srca i unosi strah pokvarenima srca. Feniksove suze vrlo su ljekovite.

Glud (Dugbog)M. M. kategorija: XXX

Glud je movarna ivotinja koja ivi u Europi te Sjevernoj i Junoj Americi. Dok miruje nalik je na suhu granu, iako se pomnijim promatranjem mogu razaznati ape s plivaim koicama te vrlo otri zubi. Glud klizi i gmie kroz movaru, hranei se uglavnom manjim sisavcima. Moe ozbiljno ozlijediti glenjeve ljudi koji etaju kroz njegovo stanite. Gludova najmilija hrana su mandragore. Uzgajivaima mandragore se esto dogaa da povuku listove najboljih primjeraka iz zemlje i izvuku tek krvavo izmrcvareno oblije koje je stradalo od gludova napada.

Gnom (Gnome)M. M. kategorija: XX

Gnom je esta vrtna tetoina rasprostranjena po sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi. Moe narasti do 30 cm, ima nerazmjerno veliku glavu u odnosu na tijelo te tvrda ronata stopala. Gnoma je mogue istjerati iz vrta tako da se njime vitla sve dok mu se ne zavrti u glavi, nakon ega ga treba baciti preko ograde. Druga mogunost je upotreba psovulja, iako danas mnogi arobnjaci tu metodu suzbijanja gnomova smatraju suvie brutalnom.

Grifin (Griffin)M. M. kategorija: XXXX

Grifini su nastali u Grkoj. Imaju glavu i prednje noge kao divovski orao dok su im trup i stranje noge isti kao u lava. Slino sfingama, arobnjaci grifine esto koriste za uvanje blaga. Iako grifini imaju divlju ud, poznato je nekoliko sluajeva prijateljstva izmeu arobnjaka i grifina. Hrane se sirovim mesom.

Gruvalica (Grindylow)M. M. kategorija: XX

Gruvalica je rogati vodeni demon blijedozelene boje koji ivi u jezerima Britanije i Irske. Hrani se manjim ribama. Agresivna je i prema arobnjacima i prema bezjacima, ali poznato je da ih vodenljudi ponekad dre za kune ljubimce. Gruvalice imaju vrlo duge prste koji su, iako sposobni za snaan stisak, lako lomljivi.Gul (Ghoul)M. M. kategorija: XX

Unato runoi, gulovi nisu pretjerano opasni. Slini su pomalo ljigavim ljudoderskim divovima izboenih zuba. Obino ive u potkrovljima ili tagljevima arobnjaka, gdje se hrane paucima i nonim leptirima. Gulovizavijaju i povremeno razbacuju stvari, ali zapravo su vrlo prostoduni stvorovi. Najgore to gul moe napraviti je da upozoravajue zarei spotakne li se netko o njega. U Odjelu za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja postoji Odred za gulove koji ih uklanja iz kua koje dou u posjed bezjaka. U arobnjakim obiteljima gul je popularna tema za razgovor, a ponekad ak preraste u obiteljskog ljubimca.Himera (Chimaera) M. M. kategorija: XXXXHimera je rijetko grko udovite s lavljom glavom, tijelom jarca i zmijskim repom. Opake i krvolone, himere su iznimno opasne. Poznat je samo jedan sluaj daje arobnjak ubio himeru, ali nesretnik kojem je to uspjelo poginuo je nedugo nakon toga. Pothvat ga je tako iscrpio da se jednostavno sruio s krilatog konja na kojem je letio. Jaja himere klasificirana su kao zabranjena roba A klase.

Hipogrif(Hipogriff) M. M. kategorija: XXX

Hipogrif potjee iz Europe; iako ga danas nalazimo irom svijeta. Ima glavu divovskog orla i tijelo konja. Pripitomljavanje j mogue, ali taj zadatak treba prepustiti runjacima.Dok prilazite hipogrifa morate mu neprestano gledati u oi. Naklonom mu pokazujete dobre namjere. Ako hipogrif uzvrati pozdrav, moete mu prii bez straha.Hipogrif ruje po tlu u potrazi za kukcima, no jede i ptice te manje sisavce. U sezoni parenja, hipogrifi grade gnijezda na tlu i u njih polau po jedno krupno i krhko jaje, iz kojeg se u roku od 24 sata izlee mladune. Hipogrifovo mladune obino je sposobno za let ve tjedan dana kasnije, ali pratiti roditelje na duim putovanjima moe tek nakon nekoliko mjeseci ivota.Horklump (Horklump)M. M. kategorija: X

Horklump dolazi iz Skandinavije, ali danas je rasprostranjen svuda po sjevernoj Europi. Nalikuje na mesnatu, ruiastu gljivu pokrivenu rijetkim, otrim crnim ekinjama. Horklump se vrlo brzo razmnoava pa moe prekriti vrt prosjene veliine za samo nekoliko dana. Umjesto korijena, u tlo puta miiave krakove kojima trai gujavice, svoju najmiliju hranu. Horklumpovi su omiljena gnomska poslastica, ali inae nemaju nikakvu konkretnu primjenu.

Jastuarka (Puffskein) M. M. kategorija: XX

Jastuarke ive irom svijeta. Okrugle su i obrasle mekim krznom ukaste boje. Imaju popustljivu narav i doputaju da ih se mazi ili baca kao loptu. Ne zahtijevaju posebnu njegu, a kad su zadovoljne tiho mumljaju.S vremena na vrijeme, jastuarka isplazi vrlo dug, tanak, ruiast jezik kojim vijuga kroz kuu u potrazi za hranom. Jastuarke jedu sve na to naiu, od ostataka objeda do paukova, ali najvie od svega vole zataknuti jezik u nosnicu nekog usnulog arobnjaka i nahraniti se njegovim balama. Zbog te sklonosti, jastuarke su vjeiti miljenici arobnjake djece i vrlo traene kao kuni ljubimci u arobnjakim kuama.

Jednorog (Unicom) M. M. kategorija: XXXX[footnoteRef:14] [14: Jednorozi nemaju klasifikaciju XXX zbog pretjerane agresivnosti, nego zato to bi se prema njima trebalo odnositi s velikim potovanjem. Isto vrijedi i za kentaure i vodenljude.]

Jednorog je prekrasna zvijer koja ivi u umama sjeverne Europe. Odrasli jednorog rogati je, snjenobijeli konj. drebad je u poetku zlatne boje, a prije zrelosti prolaze i fazu u kojoj imaju srebrnu boju. Rog, krv i dlaka jednoroga imaju snana magina svojstva[footnoteRef:15]. Jednorozi obino izbjegavaju kontakt s ljudima, ali radije e dopustiti da im se priblii vjetica nego arobnjak. Toliko su okretni i brzi da ih je teko uhvatiti. [15: Kao i vile koje emo kasnije spomenuti, i jednorozi uivaju veliku popularnost meu bezjacima - samo to je u njihovu sluaju to posve zaslueno.]

Jeti(Yeti) (poznat i kao bigfoot ili strani snjeni ovjek) M. M. kategorija: XXXX

Tibetansko udovite za koje se vjeruje daje u srodstvu s trolovima, iako mu se jo nitko nije uspio dovoljno pribliiti da provede potrebne testove. Naraste do 4.5m. Prekriven je snjenobijelom dlakom od glave do pete. Jeti prodire sve to mu doluta na put. Boji se vatre, a otjerati ga mogu i vjeti arobnjaci.

KAPUKA (Kappa)M. M. kategorija: XXXXKapuka je japanski vodeni demon koji nastanjuje plitke bare i rijeke.esto ga usporeuju s majmunom koji umjesto krzna ima riblje krljuti.Na vrhu glave ima upljinu u kojoj nosi vodu.Kapuka se hrani ljudskom krvlju, ali mogue gaje zaustaviti prije negoli nakodi nekoj osobi ako mu se dobaci krastavac na kojem je izdubeno ime te osobe. U borbi s kapukom, arobnjak bi ga trebao varkom natjerati da se nakloni - ako to uini, istei e mu voda iz upljine na glavi, to e ga liiti snage.

KELPI (Kelpie)M. M. kategorija: XXXX

Ovaj vodeni demon iz Britanije i Irske moe poprimiti razna oblija, iako se najee pojavljuje kao konj koji umjesto grive na glavi ima rogoz. Kad namami nekog namjernika na svoja lea, zaroni prema dnu rijeke ili jezera i prodre jahaa, putajui da mu utroba otpluta na povrinu. Kelpija ete svladati prebacite li mu preko glave uzde uz pomo arolije za pravilno stavljanje, to e ga uiniti poslunim i bezopasnim.Najvei kelpi na svijetu ivi u jezeru Loch Ness u kotskoj. Najvie se voli pokazivati u obliku morske zmije. Meunarodna udruga arobnjaka shvatila je da nema posla s pravom zmijom tek kad su ga vidjeli kako se preobraava u vidru zbog dolaska skupine bezjakih istraivaa. Nakon njihova odlaska, opet se pretvorio u zmiju.

KENTAUR (Centaur)M. M. kategorija: XXXXKentaur ima glavu, poprsje i ruke ovjeka, ali na konjskom tijelu, koje moe imati jednu od nekoliko razliitih boja. Budui daje rije o inteligentnim biima koja znaju govoriti, ne bi ih, strogo uzevi, trebalo nazivati zvijerima, ali oni su tu klasifikaciju Ministarstva magije uzeli na vlastiti zahtjev (vidi Uvod ove knjige).Kentauri ive u umama. Vjeruje se da potjeu iz Grke, iako danas njihove zajednice nalazimo u mnogim europskim zemljama. arobnjake vlasti tih zemalja odredile su podruja gdje kentaurima nee smetati bezjaci, iako treba rei da kentaurima, koji imaju svoje naine da se sakriju od ljudi, nije uistinu potrebna zatita arobnjaka.Kentaurski obiaji obavijeni su velom tajne. Openito su podjednako nepovjerljivi i prema arobnjacima i prema bezjacima, i ini se da meu nama ne vide preveliku razliku. Zive u krdima koja obino imaju od 10 do 50 lanova. Prati ih glas da su vjeti u lijeenju magijom, proricanju budunosti, streljatvu i astronomiji.

Knarl (Knarl)M. M. kategorija: XXX

Knarla (sjeverna Europa i Amerika) bezjaci obino zamjenjuju za jea.Te dvije ivotinje i jesu gotovo identine, izuzmemo li jednu vanu razliku u ponaanju: je e prihvatiti hranu koju mu netko ostavi u vrtu i pojesti je s tekom, dok e knarl automatski pretpostaviti da ga pokuavaju namamiti u klopku pa e divljaki unititi biljke ili ukrase u vrtu.Mnoga pustoenja za koja su bila okrivljena bezjaka djeca zapravo su djelo knarlova.

Konjic (Hippocampus)M. M. kategorija: XXX

Podrijetlom iz grke, konjic ima glavu i prednji dio tijela kao konj, a rep i stranji dio tijela kao divovska riba. Iako ovu vrstu najee nalazimo u Sredozemlju, 1949. godine vodenljudi su u blizini kotske obale uhvatili prekrasnog crnog arca kojeg su kasnije pripitomili. Konjic polae velika, poluprozirna jaja kroz iju se opnu moe nazrijeti punodrijebac.

KRILATI KONJ (Winged Horse)M. M. kategorija: XX - XXXX

Krilati konji ive irom svijeta. Postoje mnoge pasmine, ukljuujui abraksaku (nevjerojatno snani divovski konji vrste palomino), etonsku (rini popularni u Britaniji i Irskoj), granijansku (strahovito brzi sivci) i rijetke testrale (vranci s darom nevidljivosti; mnogi arobnjaci smatraju da donose nesreu). Kao i u sluaju hipogrifa, vlasnik krilatog konja mora u redovitim razmacima izvoditi aroliju iluzije (vidi Uvod).KRUP (Crup)M. M. kategorija: XXX

Krup je uzgojen u jugoistonoj Engleskoj. Vrlo je slian terijeru tipa Jack Russell, osim to ima ravast rep. Gotovo je sasvim sigurno daje krupa stvorio neki arobnjak, jer je rije o psu koji je vrlo odan arobnjacima i agresivan prema bezjacima. Krupovi su veliki prodrljivci koji jedu sve - od gnomova do starih guma. Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja izdaje dozvole za dranje krupova nakon polaganja jednostavnog ispita kojim se dokazuje daje kandidat sposoban kontrolirati svog krupa u podrujima gdje ive bezjaci. Vlasnici krupova imaju zakonsku obvezu ukloniti krupov rep bezbolnom arolijom za rezanje kad krup dosegne dob od 6 - 8 tjedana, kako ne bi upadao u oi bezjacima.

LETIZVRK (Billywig) M. M. kategorija: XXX

Letizvrkje australski kukac dug priblino 1,25 cm, jarko modre boje. Kree se takvom brzinom da ga bezjaci rijetko primjeuju. To je est sluaj sa arobnjacima, koji letizvrkove opaze tek kad osjete njihov ubod. Letizvrk na glavi ima krila koja se okreu tako brzo da se kukac u letu vrti. Na zatku ima dug, tanak alac. rtve letizvrkova uboda prvo osjete vrtoglavicu, nakon koje slijedi lebdjenje u zraku. Brojne generacije mladih australskih vjetica i arobnjaka pokuavale su uloviti letizvrkove i izazvati ih na ubod kako bi uivali u ovoj popratnoj pojavi. Ipak, prevelik broj uboda moe izazvati nekontrolirano lebdjenje koje traje danima, a u sluaju jake alergijske reakcije moe doi do doivotnog lelujanja u zraku. Osueni alci letizvrka koriste se u nekoliko arobnih napitaka.Vjeruje se da su jedan od sastojaka u umeim vizbijima*, popularnim slatkiima.

Lobalug (Lobalug) M. M. kategorija: XXX

Lobalug ivi na dnu Sjevernog mora. To je jednostavan stvor dug 25 cm, kojem se tijelo sastoji od gumaste trcaljke i vreice s otrovom. Kad osjeti opasnost, lobalug stegne vreicu i poprska napadaa otrovom. Vodenljudi koriste lobaluge kao oruje, a arobnjaci im ponekad izvlae otrov za pripravu arobnih napitaka, iako za tu praksu postoje stroga ogranienja.Mantikor (Manticore) M. M. kategorija: XXXX

Mantikor je iznimno opasna grka neman koja ima glavu ovjeka, tijelo lava i rep korpiona. Opasan je i rijedak poput himere. Legende kau da mantikor tiho pjevui dok prodire svoj plijen. Mantikorova koa odbija gotovo sve poznate arolije, a njegov ubod izaziva trenutanu smrt.

Merlap (Murtlap) M. M. kategorija: XXXMerlap je stvor slian takoru. Zivi u priobalni podrujima Britanije.Na leima ima izraslinu nalik na morsku antemonu. Konzumacija ukiseljenih merlapovih izraslina poveava otpornost na kletve i uroke, iako u pretjeranim koliinama moe prouzroiti rast runih ljubiastih dlaka u uima. Merlapi se hrane ljuskarima i stopalima svih ljudi koji su dovoljno budalasti da nagaze na njih.Mjesear (Mooncalf) M. M. kategorija: XX

Mjesear je izrazito plaho stvorenje koje iz svoje jazbine izlazi samo u vrijeme punog Mjeseca. Ima bezdlako tijelo blijedosive boje, izbuljene okrugle oi na tjemenu i 4 duge, vretenaste noge s golemim, plosnatim stopalima. Mjeseari izvode sloene plesove na stranjim nogama u nenastanjenim podrujima obasjanima mjeseinom. Vjeruje se da ti plesovi prethode parenju (a u itnim poljima esto ostavljaju komplicirane, geometrijski pravilne tragove koji uvelike zbunjuju bezjake).Promatrati ples mjeseara u svjetlu Mjeseca fascinantno je, a esto i unosno iskustvo. Ako se, naime, njihova srebrnasta balega prikupi prije izlaska sunca i raspe po gredicama s cvijeem i maginim biljem, biljke e rasti vrlo brzo i postati iznimno bujne. Mjeseari su rasprostranjeni irom planeta.

MOKI (Moke) M. M. kategorija: XXX

Moki je srebrnastozeleni guter koji moe narasti do duine 25 cm, a nalazimo ga svugdje po Britaniji i Irskoj. Moe se smanjivati po volji, zbog ega ga bezjaci nikad ne primjeuju.Koa mokija vrlo je traena meu arobnjacima za izradu novarki i torbica. Kad se tom ljuskastom materijalu priblii neki neznanac, on se skuplja kao to je to inio moki dok je bio iv, pa lopovi imaju velikih problema s nalaenjem novarki izraenih od mokijeve koe.MORSKA ZMIJA (Sea Serpent) M. M. kategorija: XXX

Morske zmije ive u Atlantiku, Pacifiku i Sredozemlju. Djeluju zastraujue, no nema naznaka daje morska zmija ikad ubila nekog ovjeka, unato histerinim bezjakim priama o agresivnosti tih stvorenja. Morska zmija moe narasti do 30 m, ima glavu kao konj i dugo zmijsko tijelo koje se valovito izdie iz mora.MRKI BUMRAN (Glumbumble) M. M. kategorija: XXX

Mrki bumban (sjeverna Europa) sivi je, krilati kukac dlakava tijela.Medna rosa koju lui izaziva melankoliju, ali se koristi i kao protuotrov u sluajevima histerije izazvane gutanjem listova alihotsije. Ponekad napadaju konice u velikom broju, to ima katastrofalne posljedice za med. Mrki bumbani gnijezde se u tamnim i naputenim mjestima poput upljih stabala i pilja. Hrane se koprivama.Navjesnik (Augrey) (poznat i kao irski feniks) M. M. kategorija: XX

Navjesnik ivi u Velikoj Britaniji i Irskoj, iako ga ponekad nalazimo i drugdje po sjevernoj Europi. To je mrava ptica alobna izgleda i zelenocrne boje, pomalo nalik na malog, pothranjenog leinara.Navjesnici su izrazito plahe ptice, gnijezde se u trnju i ikari, hrane se velikim kukcima i vilama, lete samo po jakoj kii, dok inae ostaju skriveni u gnijezdima koja imaju oblik suze.Navjesnik ima prepoznatljivo tih i ganutljiv pjev, za koji se neko vjerovalo da navjeta smrt. arobnjaci su izbjegavali gnijezda navjesnika da ne bi zauli taj srceparajui zvuk, a bilo je i sluajeva da su doivljavali srane udare jer su, prolazei pokraj nekog gustia, zauli jaukanje navjesnika kojeg nisu na vrijeme primijetili[footnoteRef:16]. Strpljivim istraivanjem na kraju je utvreno da navjesnici jednostavno pjevaju pred dolazak kie[footnoteRef:17]. Odonda su postali vrlo popularni kao kuni barometri, iako mnogi teko podnose gotovo neprestano naricanje navjesnika u zimskim mjesecima. Navjesnikova pera beskorisna su za pisanje jer ne prihvaaju tintu. [16: Poznato je da je udnovati Urik spavao u sobi s najmanje 50 pitomih navjesnika. Tijekom jedne posebno kiovite zime, Urik je zbog neprestanog jaukanj a svojih navjesnika bio uvjeren daje umro i postao duh. Njegovi kasniji pokuaji da hoda kroz zidove kue zavrili su tako da je, pie njegov biograf Radolphus Pittiman, deset dana patio od potresa mozga.] [17: Vidi Zato nisam umro na navjesnikov jauk autora Gullivera Pokebyja, 1824. (Little Red Books).]

Nundu (Nundu) M. M. kategorija: XXXX

Istonoafrika zvijer; vjerojatno najopasnija ivotinja na svijetu. Usprkos svojoj veliini, taj se divovski leopard kree beumno, a njegov dah izaziva bolest tako opaku da moe unititi itava sela. Za zaustavljanje nundua potreban je zajedniki napad barem stotinu uvjebanih arobnjaka.

Oblica (Plimpy) M. M. kategorija: XXX

Oblica je okrugla, pjegava riba ija posebnost su dvije duge noge i stopala s plivaim koicama. Zivi u dubokim jezerima, tragajui za hranom po dnu jezera. Najradije se hrani vodenim puevima. Oblica nije pretjerano opasna, premda je sklona grickati stopala i odjeu plivaa. Vodenljudi oblice smatraju tetoinama i obuzdavaju ih tako to njihove gumaste noge veu u vor. Oblice tada odnese struja, jer ne mogu upravljati nogama, a ponekad su im potrebni sati da raspletu noge i vrate se na isto mjesto.OKAMI (Occamy) M. M. kategorija: XXXX

Okami ivi na Dalekom istoku i u Indiji. To je krilato, dvonono stvorenje zmijskog tijela i kukmaste glave. Moe dosei duinu od 4,5m. Hrani se takorima i pticama, ali zabiljeeni su i sluajevi daje napadao majmune. Okami je agresivan prema svima koji mu se pokuavaju pribliiti, posebno kad titi jaja, ije su ljuske nainjene od najieg, najmekeg srebra.

Pepela rica (Ashwinder) M. M. kategorija: XXX

Pepelarica se pojavljuje u maginim vatrama[footnoteRef:18] koje predugo gore. Iz eravice neugaene vatre izdigne se tanka, blijedosiva zmija uarenih crvenih oiju i smjesta odgmie u neki mrani dio nastambe u kojoj je vatra nastala, ostavljajui za sobom trag pepela. [18: Svaka vatra kojoj je dodana neka magina tvar, poput primjerice letipraha.]

Pepelarica ivi samo sat vremena. Tijekom tog vremena trai tamno, naputeno mjesto gdje e poloiti jaja, a potom se pretvara u prah. Pepelariina jaja imaju jarkocrvenu boju i isijavaju toplinu velikog intenziteta. Ukoliko ih se ne pronae na vrijeme i ne smrzne odgovarajuom arolijom, zapale cijelu zgradu u roku od nekoliko minuta. arobnjak koji shvati da se u kui nalazi jedna pepelarica ili vie njih smjesta mora krenuti u potragu za gnijezdom s jajima. Smrznuta jaja pepelarice dragocjen su sastojak ljubavnih napitaka, a pojedu li se cijela, ljekovito djeluju protiv malarine groznice.Pepelarice su rasprostranjene po cijelom svijetu.

PERJAVKA (Diricawl) M. M. kategorija: XX

Perjavka ivi na Mauricijusu. Rije je o ptici punana tijela prekrivna pahuljastim perjem, koja ne moe letjeti. Perjavka je posebna po nainu na koji izbjegava opasnost. Moe nestati u oblaku perja i pojaviti se negdje drugdje (tu sposobnost dijeli s ve spomenutim feniksom)Zanimljivo je da su bezjaci svojevremeno znali za postojanje perjavke, ali on su je nazivali imenom ,,dodo. Ne znajui za sposobnost perjavke da iezne kad joj to odgovara, bezjaci ive u uvjerenju da su istrijebili tu vrstu. ini se da im je to uvjerenje pomoglo da shvate opasnost nekontroliranog ubijanja stvorova koji ih okruuju, pa Meunarodna udruga arobnjaka nije smatrala daje bezjake potrebno obavijestiti kako perjavke i dalje postoje.

PETONOAC (Quintaped - Hairy MacBoon) (poznat i kao Dlakav MacBoon) M. M. kategorija: XXXXX

Petonoac je iznimno opasan mesoder s naglaenim apetitom za ljudsko meso. Njegovo nisko tijelo i 5 nogu sa skvrenom bazom obrasli su gustom crvenkastosmedom dlakom. Petonoci ive iskljuivo na otoku Drear, u najsjevernijem dijelu kotske. To je i razlog zbog kojeg je Drear zaaran da bude neunosiv u zemljovide.Legenda kae da su otok Drear neko nastanjivale dvije arobnjake obitelji McClivertovi i MacBookonovi. Jedan pijani arobnjaki dvoboj izmeu Dugalda, poglavara klana McClivert, i Quintiusa, voe klana MacBoon, doveo je, navodno, do Dugaldove smrti. Pria nadalje kae daje za odmazdu skupina McClivertovih jedne noi okruila kue MacBoonovih i sve lanove te obitelji preobrazila u udovina stvorenja s 5 nogu. McClivertovi su prekasno shvatili da su MacBoonovi u preobraenom obliku daleko opasniji nego inae (bili su, naime, poznati kao krajnje nesposobni arobnjaci). tovie, MacBoonovi su se uspjeli oduprijeti svakom pokuaju da ih se opet pretvori u ljudska bia. udovita su ubijala MacClivertove jednog po jednog, sve dok otok nije ostao bez ljudskih stanovnika. Tek su tada udovini MacBoonovi shvatili da e bez pristupa osobama koje mogu drati arobni tapi biti prisiljeni zauvijek ostati zvijeri.Nikad neemo saznati je li ova pria istinita ili ne. Ne postoji nijedan McCliver ili MacBoon koji bi nam mogao rei to se doista dogodilo njihovim precima. Petonoci ne mogu govoriti i estoko se odupiru svim pokuajima Odjela za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja da uhvate bar jednog od njih i pokuaju obrnutu preobrazbu. Ako je uistinu rije o, kako im nadimak govori, Dlakavim McBoonovima, moramo zakljuiti da njima savreno odgovara to ive kao zvijeri.Pjegavi zlokljet (Mackled Malaclaw) M. M. kategorija: XXX

Zlokljet je kopnena ivotinja koju uglavnom nalazimo u kamenitim obalnim podrujima irom Europe. Unato tome to donekle slii jastogu, nikako ga se ne smije jesti. Njegovo meso nije pogodno za ljudsku prehranu jer izaziva vruicu i ruan zelenkasti osip.Zlokljet moe narasti do 30 cm. Svijetlosive je boje i ima tamnozelene pjege. Hrani se malim ljuskarima no pokuat e napasti i vei plijen. Ugriz zlokljeta ima ijednu neobinu posljedicu: rtvu prati peh koji moe potrajati i do tjedan dana nakon ugriza. U sluaju ugriza zlokljeta treba se suzdravati od svih oblika oklada i pekulacija, jer nema nikakve sumnje da e rtvi sve krenuti po zlu.

Plameni rak (Fire Crab) M. M. kategorija: XXX

Unato imenu, plameni je rak zapravo najsliniji velikoj kornjai, osim stoje njegov oklop optoen dragim kamenjem. Na otoku Fiji, Zodakle plameni rak potjee, jedan dio obale pretvoren je u rezervat za zatitu ovih stvorenja, i to ne samo zbog bezjaka, koje bi mogli privui njihovi dragocjeni oklopi, nego i zbog bezobzirnih arobnjaka koji oklope koriste kao luksuzne kotlie. Plameni rak ima i vlastiti obrambeni mehanizam: u sluaju napada iz zatka isputa plamen. Izvoz plamenih rakova kao kunih ljubimaca doputenje, ali samo uz posebnu dozvolu.

POGREBIN (Pogrebin) M. M. kategorija: XXX

Pogrebin je ruski demon visok jedva tridesetak centimetara. Ima dlakavo tijelo i preveliku bezdlaku glavu sive boje. U unju nalikuje na sjajni, okrugli kamen. Ljudi su mu vrlo privlani, pa uiva slijediti ih skrivajui se u njihovoj sjeni. Kad se vlasnik sjene okrene, pogrebin se brzo uuri. Uspije li pogrebin satima nesmetano slijediti svoj plijen, tog e ovjeka prvo obuzeti osjeaj goleme malodunosti, a zatim e utonuti u stanje letargije i oaja. Kad pogrebinova rtva padne na koljena i stane ridati zbog besmislenosti ivota, pogrebin se baca na nju i pokuava je prodrijeti. Ipak, pogrebinaje lako zaustaviti jednostavnim urocima ili arolijama omamljivanja. Uinkoviti su i udarci nogom.

POLUDUH (Demiguise) M. M. kategorija: XXXX

Poluduhove nalazimo na Dalekom istoku, ali samo uz velike potekoe. Naime, ova ivotinja postaje nevidljiva kad se osjeti ugroenom te je mogu primijetiti samo oni arobnjaci koji znaju kako se hvata poluduh.Poluduhovi su miroljubivi biljojedi nalik na graciozne ovjekolike majmune. Njihove krupne, crne, alosne oi najee su skrivene dlakom. Cijelo im je tijelo obraslo dugom, tankom, svilastom i srebrnastom dlakom. Krzno poluduha na velikoj je cijeni jer njegovu dlaku esto utkivaju u plateve nevidljivosti.Ponovnica (Jobberknoll) M. M. kategorija: XX

Ponovnica (sjeverna Europa i Amerika) je siuna plava, arena ptica koja se hrani malim kukcima. Ponovnica sve do trenutka svoje smrti ne daje zvuka od sebe, a zatim isputa dug krik sastavljen od svih zvukova koje je ikad ula, ali unatrag. Ponovniina pera koriste se u serumima istine i napitcima za pamenje.

Porlok (Porlock) M. M. kategorija: XX

Porloci su zatitnici konja, a ive u engleskoj grofoviji Dorset i u junoj Irskoj. Tijelo im je obraslo kutravim krznom, na glavi imaju vrlo bujnu, grubu kosu i iznimno velik nos. Hodaju na dvije noge koje zavravaju raskoljenim papcima. Ruke su im malene, s etiri zdepasta prsta.Odrasli porloci visoki su ezdesetak centimetara i hrane se travom.Porloci su plahi i ive za to da uvaju konje. Moe ih se nai sklupane na sijenu u staji ili skrivene usred stada koje tite. Ne vjeruju ljudima i uvijek se skrivaju pred njima.PRUTAK (Bowtruckle) M. M. kategorija: XX

Prutak je zatitnik stabala. Nalazimo ga prvenstveno u zapadnoj Engleskoj, junoj Njemakoj i nekim umama Skandinavije. Vrlo gaje teko uoiti, jer je malen (naraste najvie do 20 cm) i sastavljen od kore drveta i granica, s dva mala smea oka.Prutak, koji se hrani kukcima, miroljubivo je i izrazito plaho bie, ali ako se stablo u kojem ivi nae u opasnosti, nije neobino da se prutak baci na drvosjeu ili umara koji nastoji nakoditi njegovu domu i pokua mu iskopati oi dugim, otrim prstima. Ako vjetica ili arobnjak ponudi prutku kukca, umirit e ga dovoljno dugo da ima vremena iz prutkova stabla izvaditi drvo potrebno za arobni tapi.

PSOVULJ (Jarvey) M. M. kategorija: XXX

Psovulje nalazimo u Britaniji, Irskoj i Sjevernoj Americi. Najsliniji su afrikom tvoru, osim to psovulji govore. Ipak, nemaju dovoljnu inteligenciju za istinski razgovor, nego su ogranieni na kratke (i esto nepristojne) fraze, koje ponavljaju gotovo bez ikakvih prekida. Psovulji veinom ive pod zemljom, gdje progone gnome, iako jedu i krtice, takore i voluharice.

RAMORA (Ramora) M. M. kategorija: XX

Ramora je srebrna riba iz Indijskog oceana. Ima veliku maginu mo, moe usidriti brodove i zatitnica je moreplovaca. Meunarodna udruga arobnjaka smatra ih vrlo vanim ivotinjama, zbog ega je donijela itav niz zakona koji ramore tite od krivolovaca.Re'emCRe'em) M. M. kategorija: XXXX

Re'emovi su vrlo rijetka divovska goveda zlatne koe koja ive u divljim prostranstvima Sjeverne Amerike i Dalekog istoka. Krv re'ema daje golemu snagu onome tko je popije, ali do nje se dolazi teko pa je ponuda vrlo slaba i malokad dostupna na otvorenom tritu.

Runotrag (Runespoor) M. M. kategorija: XXXX

Runotrag potjee iz male afrike zemlje Burkina Faso. Rije je troglavoj zmiji koja obino naraste do duine od 1,80 do 2,15 m.Taje blijedonaranasta ivotinja s crnim prugama tako upadljiva daje Ministarstvo magije u Burkini Faso neke ume uinilo neunosivima u zemljovide samo zato da runotrazi imaju gdje ivjeti.Iako runotrag nije posebno opaka zmija, svojevremeno je bio vrlo omiljen meu crnim magovima, to nesumnjivo duguje svom osebujnom i zastraujuem izgledu. Sva naa saznanja o neobinim navikama runotraga dolaze iz zapisa parsel-usta koji su drali te zmije i razgovarali s njima. Koliko moemo vidjeti iz takvih dokumenata, svaka runotragova glava slui drugaijoj svrsi. Lijeva glava (gledano iz perspektive promatraa) planira. Ona odluuje kamo e runotrag ii i to e raditi. Srednja glava sanjari (runotrazi ponekad danima ostaju nepomini, preputajui se predivnim vizijama i fantazijama). Desna glava je kritiar koji neprestanim razdraljivim siktanjem komentira aktivnosti lijeve i srednje glave.Onjaci desne glave iznimno su otrovni. Runotrazi rijetko doive duboku starost, jer se njihove glave esto meusobno napadaju. Nije neuobiajeno naii na runotraga bez desne glave, jer se ostale dvije glave esto udruuju i zajedniki je odgrizaju.Runotrag odlae jaja kroz usta, po emu je jedinstven meu maginim zvijerima. Ta jaja iznimno su dragocjena u proizvodnji napitaka koji potiu mentalne sposobnosti. Nezakonita prodaja runotraga i njihovih jaja cvate ve stoljeima.SALAMANDER (Salamander) M. M. kategorija: XXX

Salamamder je maleni guter koji ivi u vatri i hrani se plamenom .Tijelo mu je jarkobijele boje, ali ovisno o temperaturi vatre u kojoj se nalazi, doimat e se plmviasto ili grimizno.Salamanderi izvan vatre mogu preivjeti najvie est sati, pod uvjetom da ih se u redovitim razmacima hrani paprom. ive samo dok gori vatra u kojoj su nastali. Krrv salamandera ima snana ljekovita i regemrativna svojstva.

SFINGA (Sphinx) M. M. kategorija: XXXX

Egipatska sfinga ima ljudsku glavu na lavljem tijelu. Vjetice i arobnjaci ih ve vie od 1000 godina koriste kao uvare dragocjenosti i skrivenih mjesta. Sfinge su vrlo inteligentne; uivaju u zagonetkama. Obino su nasilne samo onda kad je ono to uvaju u opasnosti.

Slelja (Lethifold)(poznata i kao ivi pokrov)M. M. kategorija: XXXXX

Slelja je, na svu sreu, rijetko bie koje ivi iskljuivo u tropima. Izgleda kao crni plat debeo otprilike 1,2 cm (plat postaje deblji ako je slelja upravo ubila i probavila rtvu) koji nou klizi iznad tla. Najraniji poznati zapis o slelji dugujemo arobnjaku Flaviusu Belbjju, koji je imao sreu preivjeti napad slelje godine 1782. dok je bio na odmoru u Papui Novoj Gvineji.

Neto prije jedan ujutro, ba kad sam naposljetku, poeo osjeati pospanost, u, blizini zauh tiho utanje. Vjerujui kako to uti lie stabla ispred moje sobe, okreuh se u postelji, leima prema prozoru, i ugledah neto nalik na bezoblinu crnu sjenu kako klizi ispod vrata moje spavaonice. Leao sam, nepomino, bunovno nastojei dokuiti to je moglo bacati takvu sjenu u sobi koju, nije osvjetljavalo nita osim mjeseine.Ne sumnjam, da je moja nepominost slelju uvjerila da njezina potecijalna rtva spava.Na moj uas, sjena je poela gmizati po mome krevetu,, a potom osjetih na sebi njezinu, neznatnu teinu. Dok je puzala uz krevet prema meni, izgledala mi je poput namrekane crne pelerine uzlepralih rubova. Ukoen od straha, osjetih njezin vlani dodir na bradi i potom se naglo uspravih.Stvor me pokuao uguiti, nezaustavljivo klizei po mom licu, prekrivajui mi usta i nosnice. Ja sam se i dalje opirao, cijelo to vrijeme osjeajui kako obavija svoju studen oko mene. Nisam, mogao vikati upomo, pa sam zato rukom potraio svoj tapi. Vrtjelo mi se u glavi jer mi se ta stvar posve priljubila uz lice, nisam, mogao udahnuti, ali ipak sam se svom snagom usredotoio na aroliju, za omamljivanje. To mi nije pomoglo da savladam, stvora, iako sam, probio rupu u vratima spavaonice, pa sam, zato pokuao s urokom zaustavljanja,. I on se, pokazao beskorisnim. I dalje se odupirui svim silama, zakotrljah se u stranu i svom teinom tresnuh o pod, sad ve posve umotan u slelju.Dok sam polako ostajao bez daha, znao sam da, u, uskoro izgubiti svijest. Oajniki sam prikupio zadnje atome energije. Upirui tapi, prema smrtonosnim, naborima stvora, prisjetio sam, se onog dana kad su me izabrali za predsjednika naeg lokalnog hrakometnog kluba i izveo aroliju Patronus.Gotovo smjesta osjetih na licu daak svjeeg zraka. Pogledavi uvis, vidjeh kako rogovi mog Patronusa odbacuju onu kobnu sjenku. Odletjela je preko sobe i munjevito odgmizala u no.

Kao to se vidi iz Belbyjeva dramatinog opisa, Patronus je jedina arolija koja pouzdano odbija slelje, no kako slelja obino napada usnule ljude, njezine su rtve rijetko u prilici da se obrane ikakvom magijom. Nakon to uspjeno ugui plijen, slelja svoj obrok probavlja trenutano, u krevetu rtve. Kuu naputa neto gua i deblja nego prije, ne ostavljajui nikakav trag da su ona ili njegova rtva tamo uope bile.[footnoteRef:19] [19: Gotovo je nemogue procijeniti broj sleljinih rtava, jer iza nje ne ostaje nikakav trag. Znatno je lake odrediti broj nesavjesnih arobnjaka koji su se zbog vlastite koristi pretvarali da ih je ubila slelja. Najnoviji takav sluaj zbio se 1973. godine kad je nestao arobnjak Janus Tickey. Na njegovom nonom ormariu pronali su na brzinu nakrabanu poruku u kojoj je pisalo o, ne, epala me slelja, guim se Besprijekorno ist i prazan krevet uvjerio je njegovu enu i djecu da ga je dotini stvor doista i ubio. Njihovu duboku korotu grubo je prekinulo otkrie da Janus ivi osam kilometara dalje s vlasnicom gostionice Zeleni zmaj.]

NJOFAVAC (Niffler) M. M. kategorija: XXX

njofavac je britanska ivotinja. Ovaj pahuljasti crni rova duge njuke ima sklonost prema svemu to svjetluca. Goblini esto dre njofavce za rovanje kroz zemlju u potrazi za blagom. Iako su njofavci dobroudna, pa ak i umiljata stvorenja, esto unitavaju pokretnu i nepokretnu imovinu pa ih nikada ne bi trebalo drati u kui. Zive u jazbinama koje se ponekad nalaze ak 6 metara ispod povrine tla. Imaju 6 do 8 mladih u jednom leglu.TEBO(Tebo) M. M. kategorija: XXXXTebo je bradaviasta svinja pepeljaste boje koju nalazimo u Kongu i Zairu. Posjeduje dar nevidljivosti zbog ega gaje vrlo teko izbjei ili uhvatiti. Vrlo je opasan. Koa teba vrlo je traena meu arobnjacima za izradu zatitne odjee i titova.

TROL(Troll) M. M. kategorija: XXXX

Trol je zastraujue stvorenje koje moe dosegnuti visinu od 4m, i teinu veu od 1 t. podjednako se istiu golemom snagom i glupou, a esto su nasilni i nepredvidivi. Trolovi potjeu iz Skandinavije, ali danas ih nalazimo i u Britaniji, Irskoj te u drugim krajevima sjeverne Europe.Trolovi se meusobno sporazumijevaju stenjanjem koje predstavlja neku vrstu primitivnog jezika. ak je bilo sluajeva da su neki trolovi mogli shvatiti i nauiti nekoliko jednostavnijih ljudskih rijei. Inteligentniji primjerci prolaze obuku za uvare.Postoje 3 vrste trolova: gorski, umski i rijeni. Gorski trolovi su najvei i najopakiji. elavi su, a koa im je blijedosive boje. umski trolovi imaju blijedozelenu kou. Neki primjerci imaju ak i tanku, raupanu kosu zelene ili smee boje. Rijeni trolovi imaju kratke rogove, ponekad su dlakavi. Ljubiaste su boje. esto vrebaju ispod mostova. Trolovi se hrane sirovim mesom. Nisu izbirljivi i jedu sve, od divljih ivotinja do ljudi.

UPAVAC (Fwooper) M. M. kategorija: XXX

Upavac je afrika ptica vrlo ivopisnog perja; moe biti naranasta, ruiasta, ukastozelena ili uta. Perje upavaca ve se dugo vremena koristi za proizvodnju elegantnih pera za pisanje, a jaja koja polau takoer imaju jarke uzorke. Iako je upaveva pjesma isprva vrlo milozvuna, s vremenom e otjerati sluatelja u ludilo[footnoteRef:20], zbog ega se upavci prodaju zaarani arolijom za uutkavanje koju treba obnavljati svakog mjeseca. Vlasnici upavaca moraju imati dozvolu jer ova stvorenja zahtijevaju odgovorno postupanje. [20: udnovati Urik jednom je prilikom pokuao dokazati da je upaveva pjesma zapravo korisna za zdravlje pa ju je bez prestanka sluao puna 3 mjeseca. Na alost, Vijee arobnjaka kojem je prijavio svoje nalaze nije povjeravalo njegovim dokazima, jer je jedino u to je Urik bio odjeven na sastanku bio tupe na glavi, za koji se nakon pomnijeg promatranja ispostavilo daje zapravo mrtvi jazavac.]

VILA(Fairy) M. M. kategorija: XX

Vile su male, dekorativne zvjerke oskudne inteligencije.[footnoteRef:21] arobnjaci ih esto koriste ili prizivaju u svrhu ukraavanja. Vile uglavnom ive u umama ili na proplancima. Visoke su od 2,5 do 12,5 cm. Siuna tijela, glave i udovi nalikuju na ljudske, ali imaju i velika krila [21: Bezjaci imaju veliku slabost prema vilama, koje se pojavljuju u brojnim bajkama napisanima za bezjaku djecu. Te vilinske prie govore o krilatim biima izrazite osobnosti i sposobnosti da razgovaraju kao ljudi (iako esto na upravo odvratno sentimentalan nain). U bezjakoj mati vile nastanjuju majune nastambe nainjene od latica cvijea, izdubenih klobuka glijva i tome slino. esto ih prikazuju s arobnim tapiima u rukama. Moemo slobodno rei da nijedna druga magina zvijer ne uiva meu bezjacima tako dobar publicitet kao vila.]

Vile posjeduju slabanu maginu mo kojom mogu otjerati grabeljivce kao to su navjesnici. Svadljive su udi, no kako su beskrajno tate, lako ih je umiriti ponudom da ukraavaju neki prostor. Iako djeluju ljudski, vile ne mogu govoriti. Meusobno komuniciraju prodornim zujanjem.Vile u jednom navratu polau do pedesetak jaja, odlaui ih s donje strane lia. Iz jaja izlaze larve jakih boja. Kad su stare 6 do 10 dana, larve ispredu ahure iz kojih mjesec dana kasnije izlaze kao posve razvijene odrasle vile s krilima.VILENICA (Doxy- Biting Fairy) M. M. kategorija: XXX

Vilenice se esto brkaju s ve spomenutim vilama, iako su one sasvim druga vrsta maginih stvorenja. Slino vilama, i vilenice se doimaju poput siunih ljudi, samo to im je tijelo prekriveno gustom crnom dlakom i imaju dodatni par ruku i nogu. Krila vilenice debela su, zakrivljena i sjajna kao u kornjaa. Vilenice nalazimo posvuda po sjevernoj Europi i Americi, jer su im draa hladnija podneblja. Odjednom mogu poloiti i do 500 jaja, koja zatim zakapaju. Mladi izlaze iz jaja nakon 2 do 3 tjedna.Vilenice imaju otre otrovne zube u 2 reda. U sluaju ugriza potreban je protuotrov.

Vilovnik (Pixie) M. M. kategorija: XXX

Vilovnici veinom ive u engleskoj grofoviji Cornwall. Jarkoplave su boje, narastu do 20 cm i vrlo su nestani. Oboavaju trikove i psine svih vrsta. Iako nemaju krila, mogu letjeti. Zna se dogoditi da na prepad uhvate nekoga za ui i ostave ga na vrhu visokog stabla ili zgrade. Vilovnici se glasaju prodornim blebetanjem koje ne razumije nitko osim drugih vilovnika. Raaju ive mlade.

VODENLJUDI (Merpeople) (poznati jo i kao sirene, vodeni vilenjaci, vodenjaci) M. M. kategorija: XXXX[footnoteRef:22] [22: Vidi napomenu uz jednoroge.]

Vodenljudi ive irom svijeta, iako se izgledom meusobno razlikuju gotovo u jednakoj mjeri kao i ljudi. Kao i u sluaju kentaura, navike i obiaji vodenljudi su nepoznati, ali arobnjaci koji su svladali vodenjezik kau da vodenljudi ive u vrlo organiziranim zajednicama koje veliinom variraju od stanita do stanita. Neke zajednice grade vrlo sloene nastambe. I vodenljudi su, poput kentaura, odbili status ,,bia odluivi se radije za kategoriju ,,zvijeri (vidi Uvod).Najstarije poznate vodenljude nazivali su sirenama (Grka), a toplija mora su ujedno i dom onih prelijepih morskih vila koje se tako esto pojavljuju u bezjakoj knjievnosti i slikarstvu. Vodeni vilenjaci iz kotske i vodenjaci iz Irske neto su manje lijepi, no i oni posjeduju istu ljubav prema glazbi kao i svi ostali vodenljudi.

VRAIAK (Imp) M. M. kategorija: XX

Vraici ive samo u Britaniji i Irskoj. Ponekad ih brkaju s vilovnicima. Sline su visine (izmeu 15 i 20 cm), ali vraici za razliku od vilovnika ne mogu letjeti, a nisu ni ivopisni poput njih (obino su tamnosmee ili crne boje). No zato s vilovnicima dijele sklonost prema neslanim alama. Njihovo omiljeno boravite su vlane movare, iako ive i na obalama rijeka, gdje se zabavljaju spoticanjem neopreznih putnika. Vraici se hrane malim kukcima i imaju slinu metodu razmnoavanja kao vile, osim to ne predu ahure; njihovi mladi iz jaja izlaze u svom zavnom obliku i dugaki su otprilike 2,5 cm.

VUKODLAK (Werewolf)M. M. kategorija: XXXXX[footnoteRef:23] [23: Ova klasifikacija odnosi se, dakako na vukodlake u preobraenom stanju. Kad nije pun mjesec, vukodlaci nisu nita opasniji od dragih ljudi. Za potresno svjedoanstvo o borbi jednog ovjeka s likantropijom, vidi antologijsku knjigu Dlakava gubica, ljudsko srce anonimnog autora (Whiz Hard Books, 1975.)]

Vukodlaci ive irom svijeta, iako se vjeruje da podrijetlo vuku iz sjeverne Europe. Ljudi se u vukodlake preobraavaju nakon ugriza te zvijeri.Lijek ne postoji, ali najnovija otkria na polju arobnih napitaka znatno ublauju najgore simptome. Jednom mjeseno, u vrijeme punog Mjeseca, inae razuman i normalan arobnjak ili bezjak zaraen ugrizom vukodlaka pretvara se u ubojitu zvijer. Vukodlak je gotovo jedinstvena pojava meu drugim udesnim zvijerima po tome to aktivno traga za ljudskim plijenom.ZGRABIROG (Graphorn) M. M. kategorija: XXXX

Zgrabiroga nalazimo u planinskim predjelima Europe. To je velika sivoljubiasta zvijer s grbom na leima. Ima dva vrlo duga i otra roga, kree se na velikim nogama s etiri palca i iznimno je agresivan.Ponekad je mogue vidjeti planinske trolove kako jau na zgrabirozima, iako te zvijeri vrlo nevoljko pristaju na pokuaje pripitomljavanja pa je uobiajenije viati trolove prekrivene oiljcima koje su zaradili od zgrabiroga. Rogovi zgrabiroga smrvljeni u prah koriste se u mnogim arobnim napitcima, ali kako se do njih teko dolazi, vrlo su skupi.Koa zgrabiroga jo je izdrljivija od zmajske i odbija veliinu arolija.Zlatonosac (Leprechaun)(poznat jo i kao klaurikorn)M. M. kategorija: XXX

Iako su inteligentniji od vila i dobroudniji od vraiaka, vilovnika ili vilenica, i zlatonosci su skloni raznim nestalucima. Zive samo u Irskoj. Mogu narasi do 15 cm i zelene su boje. Ponekad izrauju primitivnu odjeu od lia. Zlatonosci su jedini meu vilinskim svijetom11 koji umiju govoriti, ali nisu nikad zatraili da ih se svrsta u ,,bia. Raaju ive mlade i obitavaju uglavnom u umama i umovitim predjelima. Vole privlaiti bezjaku pozornost, pa su u njihovoj knjievnosti za djecu zastupljeni gotovo jednako kao i vile.Zlatonosci proizvode tvar izrazito slinu zlatu koja iezne nakon nekoliko sati, to njih strano zabavlja.

Zlatonosci se hrane liem, a unato tome to imaju reputaciju velikih vragolana, nije zabiljeen nijedan sluaj da su nekom ljudskom biu nanijeli trajne ozljede.

ZLOREP (Nogtail) M. M. kategorija: XXX

Zlorepi su demoni koje nalazimo u ruralnim podrujima Europe, Rusije i Amerike. Nalikuju na zakrljale praie dugih nogu, debelih, kusastih repova i uskih crnih oiju. Zlorep se uvlai u svinjac i sie mlijeko normalne krmae zajedno s njezinim mladuncima. Dokle god zlorep neprimjetno ivi i raste na farmi u koju se uselio, tamo e trajati nesrea. Zlorep je iznimno brz i teko gaje uhvatiti, no ako ga s farme potjera posve bijeli pas, vie se nikad nee vratiti. Odjel za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja (Odsjek za tetoine) u tu svrhu dri 12 albinskih pasa tragaa.

ZMAJ (Dragon) M. M. kategorija: XXXXXZmaj je vjerojatno najslavnija magina zvijer na svijetu, a istovremeno i jedna od onih ije je postojanje najtee prikriti. enka je u pravu vea i agresivnija od mujaka, no ijednima i drugima pribliavati bi se smjeli samo vrhunski uvjebani arobnjaci. Zmajska koa, krv, srce, jetra i rogovi imaju snana magina svojstva, a zmajska jaja vode se kao zabranjena roba A klase.Postoji 10 zmajskih pasmina. Poznato je da ponekad dolazi do krianja meu pasminama iz kojih nastaju rijetki hibridni primjerci. Ovdje navodimo samo istokrvne vrste:Novozelandski opalnooki (Antipodean Opaleye)

Opalnooki ivi na Novom Zelandu, iako ponekad prelazi i u Australiju, ponestane li mu prostora na rodnom tlu. Za razliku od veine drugih zmajeva, ne ivi u planinama, nego u dolinama. Srednje je veliine (teina mu se kree izmeu 2 i 3 tone). Opalnooki je moda najljepa od svih zmajskih pasmina.Pokriven je bisernastim ljuskama koje se na svjetlu prelijevaju u duginim bojama. Ima svjetlucave, arene oi bez zjenica, po kojima je i dobio ime. Ova pasmina proizvodi vrlo ivopisan grimizni plamen, no usporedimo lije s drugim zmajskim pasminama, nije pretjerano agresivna. Ubija rijetko, samo u sluaju gladi. Najdraa hrana opalnookih su ovce, iako ponekad napadaju i krupniji plijen. Vjeruje se daje za niz ubojstava klokana, zabiljeen u kasnim sedamdesetim godinama dvadesetog stoljea, odgovoran opalnooki mujak kojeg je s njegova teritorija otjerala dominantna enka. Jaja opalnookog zmaja blijedosive su boje.Neupueni bezjaci esto ih zamjenjuju s fosilima.

Kineski meteorac (Chinese Fireball) (ponekad ga nazivaju lavljim zmajem)

Jedini zmaj s Dalekog Istoka; ima vrlo osebujnu pojavu. Grimizne je boje i glatkih ljusaka; tupastu njuku okruuje niz zlatnih bodlji. Ima izrazito ispupene oi. Meteorci su ime dobili po plamenu gljivasta oblika koji im izlazi iz nozdrva kad su razjareni. Teki su izmeu 2 i 4 tone. enke su vee od mujaka. Jaja su jarkogrimizna i posuta zlatnim pjegicama.Ljuske tih jaja na velikoj su cijeni meu kineskim arobnjacima. Meteorci su agresivni, ali pokazuju veu snoljivost prema svojoj vrsti od drugih zmajeva. Ponekad ak pristaju dijeliti svoj teritorij s jednim ili dva druga zmaja. Meteorci e se rado pogostiti veinom sisavaca, ali najdrae su im svinje i ljudi.Obini velki zeleni (Common Welsh Green)

Obini velki zeleni zmajevi odlino se uklapaju u raskono zelenilo svoje domovine, iako gnijezda savijaju u viim planinskim predjelima, gdje postoji i rezervat za njihovo ouvanje. Izuzmemo li incident u Ilfracombeu (vidi Uvod), ovo je jedna od najmiroljubivijih zmajskih pasmina. Kao i opalnooki zmajevi, velki zeleni najradije love ovce i aktivno izbjegavaju ljude, osim kad su izazvani. Imaju lako prepoznatljiv i iznenaujue melodian urlik. Vatru rigaju u tankim mlazovima. Jaja velkih zelenih zmajeva imaju zemljastosmeu boju, posutu zelenim mrljama.

Hebridski crni (Hebridean Black)

Druga britanska pasmina znatno je agresivnija od velkih roaka. Svakom zmaju potreban je ivotni prostor od barem 260 etvornih kilometara. Hebridski zmaj moe izrasti do 9 m u duljinu, ima grube ljuske, sjajne purpurne oi i nisku, ali iznimno otru nazubljenu krestu du kraljenice. Na vrhu repa ima bodlju u obliku strelice, a krila mu nalikuju na imieva. Hebridski crni zmajevi hrane se uglavnom jelenjim mesom, iako je bilo i sluajeva da su odnosili velike pse, pa ak i stoku. arobnjaki klan MacFustj, koji ve stoljeima ivi u Hebridima, tradicionalno preuzima odgovornost za lovno gospodarenje zmajevima s njihova otoja.MAARSKI BODLJOREP(Hungarian Horntail)

Navodno najopasniji* od svih vrsta zmajeva, maarski bodljorep prekriven je crnim ljuskama i nalikuje na gutera. Ima ute oi, bronane rogove i bodlje sline boje smjetene du dugog repa. Bodljorepi zmajevi imaju jedan od najduih vatrenih dometa (ak do 15 m). jaja su boje cementa i izrazito tvrde ljuske; mladi izlaze iz jaja sluei se repom kao maljem. Repovi ve u jajetu imaju dobro razvijene bodlje. Maarski bodljorepi hrane se kozama, ovcama i kad god mogu, ljudima.

Norveki Kukudrilo (Norvegian Ridgeback) Norveki kukudrilo po mnogoemu nalikuje na bodljorepa, osim to ima jako izboene kreste ugljenocrne boje du lea umjesto bodlji na repu. Iznimno agresivan prema vlastitoj vrsti, kukudrilo danas predstavlja jednu od rjeih zmajskih pasmina. Zna se da napada veinu velikih kopnenih sisavaca, iako mu nisu strane ni vodene ivotinje, to je za zmajeve prilino neobino. Nepotvrena pria kae daje godine 1802. jedan kukudrilo odnio kitovo mladune iz mora blizu norveke obale. Kukudrilova jaja su crna. Mladunad kukudrila razvija sposobnost riganja vatre ranije od drugih vrsta (u dobi od jednog do tri mjeseca).Peruanski gujozub (Peruvian Vipertooth)

Gujozub je najmanji od svih poznatih zmajeva, i najbri leta. U duljinu naraste tek 4,5 m. peruanski gujozub ima glatke ljuske i bronanu boju, s crnim oznakama na kresti. Rogovi su mu kratki, a onjaci vrlo otrovni. Gujozubi rado jedu koze i krave, a toliko vole ljudsko meso daje krajem devetnaestog stoljea Meunarodna udruga arobnjaka bila prisiljena u Peru poslati istrebljivae kako bi smanjili broj gujozuba koji su se mnoili zabrinjavajuom brzinom.

Rumunjski dugorog (Romanian Longhorn)

Dugorozi imaju tamnozelene ljuske i duge, svjetlucave zlatne rogove na koje nabadaju plijen prije negoli ga spre plamenom. Smrvljeni u prah, ti su rogovi vrlo cijenjen sastojak arobnih napitaka. Dugorogovo stanite danas je najvaniji zmajski rezervat na svijetu. arobnjaci sa svih strana svijeta tamo dolaze izbliza prouavati razliite vrste zmajeva. Dugorozi se nalaze u posebnom programu intenzivnog uzgoja, jer im je broj posljednjih godina znatno opao, prvenstveno zbog trgovine njihovim rogovima, trenutano klasificiranima kao roba za prodaju B klase.

vedski kratkonosi (Swedish Short-Snout)vedski kratkonosi zmajevi atraktivni su srebrnastoplavi zmajevi ija je koa vrlo traena za proizvodnju zatitnih rukavica i omotaa.Kroz nozdrve isputa plamenn jarkoplave boje. Moe u roku od nekoliko sekundi drvo i kost pretvoriti u pepeo. Kratkonosima se pripisuje manje ubojstava ljudi nego drugim zmajevima, ali budui daje za to zasluna njihova ljubav prema ivotu u divljini i nenaseljenim planinskim predjelima, ne zasluuju za tu injenicu neke posebne pohvale.

Ukrajinski eljeznik(Ukrainian lronbelly)

eljeznik, najvea zmajska pasmina, moe dosei teinu od 6 tona.Unato oblom trupu i sporijem letenju od gujozuba ili dugoroga, eljeznik je ipak krajnje opasan zmaj, jer je sposoban smrskati graevinu na koju sleti. Ljuske su mu metalnosive, oi tamnocrvene, a kande iznimno duge i opake. eljeznici se od godine 1799. nalaze pod stalnom prismotrom ukrajinskih arobnjakih vlasti, sve otkako je jedan eljeznik odnio (sreom praznu) jedrilicu iz Crnog mora.

ZVRKAVICA (Snidget)M. M. kategorija: XXXX[footnoteRef:24] [24: Zlatna zvrkavica ima ovu klasifikaciju ne zato to je opasna, nego zato to se svaki pokuaj hvatanja ili ozljede zvrkavice strogo kanjava.]

Zlatna zvrkavica iznimno je rijetka zatiena ptija vrsta. Posve je okrugla, ima vrlo dug, tanak kljun i svjetlucave crvene oi nalik na dragulje. Zlatna zvrkavica iznimno je brza letaica. Zahvaljujui krunim zglobovima na krilima, moe nevjerojatno brzo i vjeto promijeniti smjer leta.Visoka cijena za perje i oi zlatne zvrkavice svojevremeno ih je dovela na sam rub istrebljenja. Ta opasnost bila je na vrijeme prepoznata i zvrkavice su dobile zatitu. Najvaniju ulogu u tom procesu odigrala je zamjena zvrkavica zlatnim zvrkama u metloboju[footnoteRef:25]. irom svijeta postoje rezervati za zvrkavice. [25: Svima koje zanima uloga zlatne zvrkavice u razvoju metloboja preporuujemo Metloboj kroz stoljea, autora Kennilworthyja Whispa (Whizz Hard Books, 1952.)]

dronjalica (Chizpurf le) M. M. kategorija: XX

dronjalice su mali nametnici dugi tek 1 mm. Slini su rakovima i imaju velike onjake. Privlai ih magija, zbog ega se ponekad uvlae u krzno i perje stvorenja kao to su krupovi i navjesnici. Ulaze u arobnjake kue, gdje napadaju magine predmete poput arobnih tapia, polako gloui tapi dok ne dospiju do njegove magine jezgre. Naseljavaju se i u prljavim kotliima kako bi prodirali ostatke arobnih napitaka[footnoteRef:26]. Iako na tritu postoji itav niz patentiranih napitaka za unitavanje dronjalica, ozbiljno napadnutim kuama moe zatrebati pomo Odsjeka za tetoine iz Odjela za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja, jer nije lako izai na kraj sa dronjalicama koje su se prejele maginih tvari. [26: Kad ne mogu doi do maginih tvari, dronjalice znaju napadati i unutranjost elektrinih predmeta (za bolji uvid u elektricitet, vidi Kuni ivot i drutvene navike bezjaka u Britaniji, autora Wilhelma Wigworthyja, Little Red Books, 1987.) Kolonije dronjalica uzrok su estih zbunjujuih kvarova na mnogim relativno novim bezjakim elektrinim pomagalima.]

USTRICA (Kneazle) M. M. kategorija: XXXZustrice su prvotno uzgojene u Britaniji, iako ih danas izvoze u sve dijelove svijeta. To su male makolike zvjerke pjegava, arena ili tokasta krzna, s golemim uima i lavljim repom. Zustrice su inteligentne, neovisne i povremeno agresivne, ali ako im se svidi neka vjetica ili arobnjak, mogu biti sjajni kuni ljubimci. Zustrice posjeduju neobian dar za otkrivanje neugodnih ili sumnjivih osoba i nepogreivo e vlasnika odvesti kui ako se ovaj izgubi. Imaju do osam maia u leglu i mogu se pariti s obinim makama. Vlasnici moraju imati dozvolu (kao i u sluaju krupova i upavica) jer zustrice dovoljno neobino izgledaju da privuku zanimanje bezjaka.

O PISCUNewton (NEWT) Artemis Fido Scamander rodio se 1987. godine. Njegova majka, strastvena uzgajivaica istokrvnih hipokrifa, odmalena je poticala njegovo zanimanje za bajoslovne zvijeri. Nakon zavretka kolovanja u koli vjetiarenja arobnjatva u Hogwartsu, gospodin Scamander zaposlio se u Odjelu za regulaciju i kontrolu maginih stvorenja pri Ministarstvu magije. Prve dvije godine, koje opisuje kao beskrajno dosadne, proveo je u Uredu za premjetanje kunih vilenjaka. Zatim je preao u Odsjek za zvijeri, gdje mu je njegovo sjajno poznavanje bizarnih maginih ivotinja osiguralo brzo napredovanje.Iako je stvaranje Registra vukodlaka 1947. godine gotovo u potpunosti njegovo djelo, gospodin Scamander osobno se najvie ponosi Zabranom eksperimentalnog uzgoja koja je na snagu stupila 1965. godine. Taj je zakon uspjeno zaustavio stvaranje novih, divljih udovita na tlu Britanije. Kao suradnik Direkcije za prouavanje i kontrolu zmajeva, gospodin Scamander esto je odlazio na istraivake ekspedicije u inozemstvo, tijekom kojih je prikupljao i podatke za svjetski bestseller udesne zvijeri i gdje ih nai, do sada objavljenu 52 izdanja.Za svoj doprinos znanosti o maginim zvijerima, magizoologiji, Newt Scamander je godine 1979. primio Merlinov velered drugog razreda. Nakon odlaska u mirovinu ivi u Dorsetu sa suprugom Porpentinom i njihovim pitomim ustricama: Hoppy, Milly i Razbijaem.

Izvor: net

Obrada: BABAC