BROJ 39GODINA XXXIX.

Cijena: 20,00 kn2017. godine

LIST UČENIKA OŠ DR. MATE DEMARINA - MEDULIN

CVRČAKCVRČAK

Drage čitateljice, dragi čitatelji!

Vođeni maštom, igrom, znatiželjom, ra­dom i ustrajnošću proputovali smo kroz ovu školsku godinu postajući bogatiji za nova znanja, vještine, iskustva. Ostaju lijepa sjećanja na različite aktivnosti, vrijedna duženja i razgovore, putova nja, uspjehe, pobjede. Iza nas sakupilo se mnoštvo ispričanih i neispričanih priča, zgoda i nezgoda, a ponešto od svega za­pisali smo na stranicama ovogodišnjeg broja Cvrčka. Godinu su obilježili projek­ti zavičajne nastave, sportska natjeca­nja, izleti i terenske nastave, a svakako vrijedi naglasiti uspjehe naših učenika

s Državnih natjecanja: Patrik Blašković osvojio je treće mjesto iz informatike i Nika Agostelli prvo mjesto iz biologije. Čestitamo svim učiteljima, učenicima, roditeljima, stručnim suradnicima i svi­ma koji su se svojim znanjem i dobrom voljom uključili u rad škole na iznimno bogatoj i uspješnoj školskoj godini. S osmašima se opraštamo uz želju da ih na putu daljnjeg školovanja prati sreća i uspjeh te svima želimo radosno i bezbrižno ljeto.

Uredništvo

Cvrčak br. 39Godina: XXXIX.Učenički list Osnovne školedr. Mate Demarina Medulin52203 MEDULIN, Munida 3(052) 576 324, 576 005ured@os-mdemarina-medulin.skole.hrOdgovorna urednica:Dragica Dorić

Urednica:Tina Ribić

Likovna urednica:Mirjana Konta

Lektura i korektura:Tina Ribić

Učeničko uredništvo:Sara Lorencin, Sara Rojnić, Luka Vasilić, Enna Počerek, Emili Radolović, Vanesa Buršić, Hana Vlačić, Petra Pulić, Arien Mišta, Paola Cukon

Fotografije:Učenici, učitelji, roditelji

Tisak: GRAFIKA Režanci

2

Novinarska redakcija

Sadržaj:

Festival zavičajnosti Istarske županije: ............................ 3Od grote do grote ............................................................... 3Abeceda u Medulinu, Medulin u abecedi ........................ 4Vera Nevera ......................................................................... 4

Meteorološka postaja u PŠ Ližnjan .................................... 5Nika Agostelli: Flora i faunaližnjanskog akvatorija ......................................................... 6Školjke i puževi Jadrana ...................................................... 7Intervju s Jadrankom Čunčić Bandov ................................ 8Literarne stranice ................................................................ 10

Lipe naše stare beside ...................................................... 10Moja Istra .......................................................................... 11Glagoljica u VI. b ............................................................. 12Priroda nam govori .......................................................... 13Haiku ................................................................................ 14Čarolija sna ...................................................................... 15Ljubav pokreće svijet ...................................................... 18Naši uzori ......................................................................... 19

Da sam ja učiteljica ......................................................... 20Intervju s učiteljicom matematike Anamarijom Božić .............................................................. 22Sličice iz školske svakodnevice ......................................... 24Putovanje kroz prostor i vrijeme ...................................... 28

Terenska nastava u NP Brijuni ...................................... 28Malta, putopis .................................................................. 29Svi putevi vode u Rijeku.................................................. 30Terenska nastava Karlovac, Zagreb ................................ 30Vladari starog Egipta ....................................................... 31Zimovanje u Austriji, dnevnički zapisi .......................... 32

Tko se priče sjeća.., intervju s Jasnom Held .................... 33Tajne stare kolibe ................................................................ 34Čovjek samo srcem dobro vidi .......................................... 35FUŠ: igrani film Mustang ......................................... 36Naši uspješnici ............................................................ 37Sportske vijesti ........................................................... 38Nika Agostelli, Plakat ................................................ 39Sretno, osmaši! ........................................................... 40

3

Festival zavičajnosti Istarske županije

Tijekom ove školske godine učenici i učiteljice PŠ Banjole proveli su niz aktivnosti u sklopu projekta Grota do grote posvećenog zavičajnoj baštini. Marljive, kreativne i poduzetne ruke izradile su prava umjetnička djela od likovnih i literarnih radova da pravog gra-diteljskog pothvata.

Učenici produženog boravka PŠ Banjole pod men-torstvom učiteljica Martine Jakovčić i Jasminke Zović

sudjelovali su u izradi slikovnice Mića štorija o Divić-gradu. Takst napisan čakavskim narječjem, banjol skim govorom, učenici su napisali uz pomoć pjesnikinje Mari-je Družete, a potaknut je legendom o tome kako su vile gradile Arenu. Slikovnicu su tiskali uz pomoć sponzorst-va JU Kamenjak i 3. svibnja predstavili je u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Pula.

Na početku školske godine PŠ Banjole uključila se u projekt Eko-paket koji se provodi u suradnji s projektom Eko škole Udruge Li jepa Naša s ciljem educiranja djece o važnosti odvojenog zbrinjavanja upotrijebljene tetrapak ambalaže. Nakon što su sakupili tetrapak ambalažu koja se koristila u školskoj kuhinji, kaširali su ju novinskim papirom i tako dobili “kamenu građu” - grote kojima su sagradili kažun. U Parku kažuna u Vodnjanu saznali su zanimljivosti o izgradnji kažuna, a u pomoć pri kon-struiranja priskočio je školski domar Marino Privrat. Glasanje za finaliste u kategoriji OŠ na stranici Eko pa-ket Hrvatska trajalo je 25. - 29. travnja, a naš nas je kažun doveo do finala.

Na priredbi Istarska večer u Medulinu učenici su nastupili s plesom sette passi i tako se pridružili bro-jnim folklornim družinama iz cijele Istre koji njeguju zavičajne pjesme i plesove.

Bio je to pravi festival zavi čajnosti koji je obuhva-tio istraživački rad s ciljem upoznavanja zavičajne po-vijesti, poticanja umjetničkog stvaralaštva, razvijanja praktičnih vještina i ostavio je iza sebe vrijedna djela koja će učenike i učiteljice podsjećati na trenutke druženja, učenja i kreativnosti.

Projekt: GROTA DO GROTE

4

Festival zavičajnosti Istarske županije

Abeceda u Medulinu, Medulin u abecedi Tijekom ove godine učenici prvog razreda matične

škole s učiteljicom Irenom Juran započeli su rad na pro-jektu Abeceda u Medulinu, Medulin u abecedi. Cilj pro-jekta je istražiti prirodne i kulturno-povijesne značajke Općine Medulin te specifične pojmove usko vezane za ovaj kraj ispisati kao abecedni niz prikazan riječju i slikom, kako to već priliči prvašićima. Svoj su projekt predstavili u OŠ V. Nazora u Vrsaru 28. travnja.

NJ nj NjokiDanas je baba misila njoke. Baba je skuhala

krumpir pa ga je dide stisnuo. Baba je stavila tri jaja i brašno i onda je umisila tisto. Pa ga je rizala u valjke. Po pirunu ih je povukla pa ih stavila na tacnu. Pa ih je stavila kuhati.

Lovro Varelija, 1. r.

C c Crkva sv. AgnezeJednom davno tamo gdje je sada crkva sv.

Agneze je bilo groblje i jedna crkva s jednim zvoni-kom. Kasnije je izgrađena nova crkva s dva zvonika. U lijevom zvoniku su tri manja zvona, a u desnom zvoniku je jedno veliko zvono. Crkva je na jednom brežuljku i zato se vidi čak i s Vižule. Po ljeti u crkvi budu koncerti ozbiljne glazbe.

Po medulinski ona se zove crikva sv. Nježe.

Aurora Demarin, 1. r.

Stvaramo knjiguOve školske godine, učenici 3.

razreda PO Ližnjan provode projekt Stvaramo knjigu. Kako smo došli na tu ideju? Spontano. Naime, Ljubomir Grgorinić Rađen, naš učenik i njegovi roditelji Natalija i Ognjen su promociju prve nji-hove zajedničke knjige Škura škura boška imali u našem razredu. Djeca su bila oduševljena i naravno, od-mah dali prijedlog da i mi, kao raz-red, napišemo zajedničku knjigu. I zaista mi imamo svoju knjigu! Zove se „Vera nevera“!

Tijekom 1. polugodišta vrijed-

no smo radili na priči počevši od „brain storminga“ na prvom sus-retu, pa sve do određivanja teme, likova i radnje priče. Nestrpljivo smo čekali svako sljedeće druženje. U drugom polugodištu su nastale ilustracije. Dio sati proveli smo i u knjižnici Zvona i nari gdje smo uz pomoć Ognjena i Natalije vidjeli i prvu verziju knjige, određivali od-nos slike i teksta, davali prijedloge za izmjene itd. Učenici su upoznali sve faze u procesu nastanke knjige.

Funkcionirali su kao pravi tim. Svatko je dao svoj doprinos.

U razredu je vladao jedan veliki međusobni respekt.

Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez podrške naše ravnateljice,roditelja, Udruge Zvo-na i nari, Općine Ližnjan, Turističke zajednice Općine Ližnjan i Og grafike iz Ogulina koji su nam ve-lika financijska podrška. Projekt još nije dovršen. Čeka nas reali-zacija nagradnog izleta u Ogulin kada ćemo u tiskari i preuzeti svoje autorsko djelo te promocija knjige koju nestrpljivo čekamo!

Učiteljica Ljiljana Stanić

Festival zavičajnosti Istarske županije

5

METEOROLOŠKA POSTAJA U LIŽNJANUPovodom Svjetskog meteo-

rološkog dana koji se obilježava 23. ožujka našoj Područnoj školi Ližnjan donirane su i postavljene na krovu škole meteorološka stanica i panoramska kamera.

Meteorolišku stanicu donirala je kuma Eko-škole Ližnjan Nata-lia Carraro, direktorica komunal-nog poduzeća koje radi za Općinu Ližnjan, a Općina Ližnjan pano-ramsku kameru.

Gospođa Natalia Carraro i njezina tvrtka surađuju sa školom i

planiraju različite projekte. Prije 11 godina PŠ Ližnajan postala je Eko škola i tada je bila prva područna škola u RH s tim statusom. Zlatni status koji je obnovljen prošle go-dine vrijedi 5 godina. Dakle, za 4 go-dine PO Ližnjan dobiva dijamantni status.

Meteorološka stanica i pan-oramska kamera koristit će se u edukativne školske svrhe, tako da se mlade potiče da prate vrijeme i promjene vremena u sklopu nastave Prirode i društva ili izvannastavne

aktivnosti. Meteorološka stanica svakih 5 minuta obnavlja podatke i ispisuje vrijednosti: temperaturu zraka, vlagu zraka, brzinu vjetra, smjer vjetra, udar vjetra, ugođaj vje-tra, oborine i tlak zraka te ih prika-zuje na grafu i tablici.

Panoramska kamera pri-kazuje pogled na istok, prema uvali Kuje te mijenja sliku svake minute. Dva puta dnevno, svakih 12 sati te se slike «spremaju» i možemo ih pogle-dati na stranici www.youtube.com (Ližnjan, Pogled prema istoku).

učiteljice PŠ Ližnjan

Završene su prve #microbit_cro radionice od 1.-4. razreda u našoj maloj područnoj školi Ližnjan. Učenici su se upoznali s micro:bit-om i samostalno napisali svoje ime. Bili su oduševljeni. Za mali poticaj dobili su diplome za svoje prvo programiranje. Zahvaljujemo micro:bit Croatia i CroatianMakers - Institutu za razvoj i inovativnost mladih - IRIM što su nam to sve omogućili, našoj ravnateljici OŠ Dr. Mate Demarina na potpori, učiteljici Tatjani Pavlić na organizaciji te mentoru Igoru Adamenku na prihvaćenom izazovu.

6

Projekt

Flora i fauna ližnjanskog akvatorijaNika Agostelli, učenica 8. a raz-

reda, sudjelovala je na Državnom natjecanju iz biologije s istraživačkim radom Flora i fauna ližnjanskog ak-vatorija u kojem je obradila priku-pljene podatke s područja Japnenice i Žive vode. To je krški teren s ve-likom količinom podzemnih voda i velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta koji dosad nije bio istražen.

U svom radu zabilježila je 97 svojti životinja, 25 algi i jednu mor-sku cvjetnicu. Utvrdila je prisutnost dviju alohtonih invazivnih algi, tri strogo zaštićene te četiri ugrožene životinjske vrste, dvije invazivne alge Caulerpa cylindracea i As-paragopsis armata, dok invazivne životinjske vrste nisu zabilježene. Pronađene su 3 strogo zaštićene životinjske vrste. Utvrđena je prisut-nost ugroženih vrsta sa crvenih popisa odnosno crvenih knjiga Hrvatske. Na Japnenici pronađena je veća bioraznolikost nego na Živoj vodi. Nikin rad potvrđuje da su naj-brojnije životinjsko koljeno mekušci s 38 predstavnika, a među njima je dominantan red puževa sa 64,86 %. Od algi su na obje lokacije najbro-jnije zelene alge. Na Japnenici je pronađena jedna morska cvjetnica.

Ovom istraživanju Nika se posvetila vrlo pomno, sustavno i studiozno te je ostvarila zapažene rezultate na Županijskom, a na Državnom natjecanju osvojio je prvo mjesto i posebne pohvale za trud.

Kada si se i zašto posvetila ovom istraživačkom radu?

Istraživačkim radom započela sam se baviti u srpnju prošle godine. Budući da živim u Ližnjanu, mjestu pored mora, željela sam istražiti i upoznati biljni i životinjski svi-jet našeg akvatorija. Zanimalo me postoje li među njima zaštićene, ugrožene i invnzivne vrste.

Kako si se pripremila za istraživanje i kako je ono teklo?

Najprije sam nabavila fotoaparat za podvodno snimanje. Kad sam fotografirala podvodni svijet, pokušala sam uz pomoć lite-rature identificirati svaku vrstu posebno. Napravila sam herbarij morskih algi i odredila kategoriju ugroženosti svakog pojedinog orga-nizma. Nakon istraživanja provela sam statističku obradu, napravila grafove na osnovu kojih sam mogla usporediti dvije lokacije.

Što ti je bilo najzanimljivije ti-jekom istraživanja?

Najzanimljiviji mi je bio pro-nalazak kolonije busenastog ko-ralja jer je vrlo rijedak i teško ga je raspoznati od stijena. Važan je bio i pronalazak invazivne vrste koja je donesena iz Australije, brodovi-ma na južni pa sjeverni Jadran, jer potiskuje naše vrste algi i može kod ljudi izazvati alergiju. Za taj rad uložila sam puno truda i vre-mena i s njim sam sudjelovala na Županijskom natjecanju iz biologije gdje je rad predložen za Državnu ra-zinu u Vinkovcima od 3. do 6. svib-nja. Sretna sam što idem na Državno natjecanje za koje sam uz preda-vanje trebala pripremiti plakat i ppt prezentaciju. Rad će biti objavljen u internetskom časopisu Bioznalac na stranicama Hrvatskog biološkog društva.

Tko te podržao u radu?

U radu su me podržali roditelji i mentorica Natalija Zoričić, učiteljica biologije, te dr. biologije Ljiljana Iveša.

Čestitamo Niki i učiteljici Na-taliji na izvrsnom radu i izvanred-nom uspjehu!

7

Projekt

PROJEKT „ŠKOLJKE I PUŽEVI JADRANA“

Učenici 3. r. s učiteljicom Vesnom Privrat uključili su se ove godine u projekt „Školjke i puževi Jadrana.“ Marljivo su sakupljali ljušture školjaka, kućice puževa, opisivali ih, proučavali, istraživali i razvrstavali u učionici. Donosimo kraći ostvrt na njihov rad.

Kako se zove naš ovogodišnji projekt i od kad se njime bavimo?

Magdalena Bošnjak: Naš projekt se zove „Školjke i puževi Jadrana.“ Počeli smo ga u rujnu 2016. godine i trajat će do lipnja 2017. godine.

Gdje smo kao cijeli razred zajednički sakuplili prve školjke u Me-dulinu?

Edona Lleshaj: Prve školjke u Medulinu zajednički smo pronašli na medulinskom poluotoku Vižuli. Cijeli razred je sakupljao školjke i puževe te bi ih stavljali u posebne vreće. Došli smo u razred pa ih razvrstavali.

Poneki roditelji putovali su u egzotične krajeve svijeta na odmor. Što smo ih zamolili?

Ana Maria Rojnić: Zamolili smo roditelje ako nađu koju školjku ili puža da nam donesu da usporedimo naše školjke s primjercima drugih krajeva.

Saznali smo da su u Jadranu neke vrste zakonom zaštićene. Što to znači?

Petra Vlačić: Zakonom zaštićene vrste znači da se po zakonu te školjke i puževi ne smiju vaditi iz mora niti uništavati jer im prijeti nestanak.

Koje školjke su zakonom zaštićene?

Nikolina Spać: Zakonom su zaštićene školjke su: periska i prstac. Periska je najveća školjka u Jadranu i zakonom je zaštićena. Prstac je za-konom zaštićen jer mu treba 10 godina da naraste jedan centimetar.

Poneki puževi su toliko rijetki da ih ne smijemo uništavati. Koje si upoznao?

Dario Stepčić: Puž koji sam upoznao je bačvaš. On je veliki zaobljeni puž, živi u Jadranu i zakonom je zaštićen. Upoznao sam i petrovo uho. On je neobičan puž koji također živi u Jadranu, a izgleda kao školjka.

Što si naučila o školjkama?

Lana Oroz: Naučila sam da školjke imaju dvije ljušture, polutke koje obavijaju i zaštićuju mekano tijelo životinje u koja se povlači radi zaštite. Veličina školjke može iznositi od 3 milimetra pa sve do težine od 200 kilo-grama. Većina školjaka se hrani planktonom i organskim lebdećim česticama ili hranom sakupljenom na morskom dnu. Neke vrste su razvile posebne režime prehrane.

Koje osobine imaju morski puževi?

Nika Gornik: Morski puževi imaju kućice u obliku spirale. Kućica puža zna biti urešena prugama, čvorovima, vrstama različitih rebara i bodlja. Puževi imaju vrlo razvi-jeno stopalo kojim se kreću.

Filip Perica, 3. r.

Noa Karaselimović, 3. r.

Ana Maria Rojnić, 3. r.

8

Intervju

Gostovanje hrvatske književnice i lutkarice Jadranke Čunčić-Bandov u našoj školi

12. prosinca u našoj je školi gostovala poznata hrvatska dječja književnica Jadranka Čunčić Ban-dov koja svoje igrokaze sama piše i izvodi s lutkama koje sama izrađuje. Njezini duhoviti igrokazi u kojima se kao likovi pojavljuju zmajevi, jaževi, tikvice, kišobrani i druga živa i neživa, stvarna i nestvarna bića, u sebi osim šaljivih dijaloga nose jed-nostavnu i mudru poruku - kako je dobro biti dobar.

U prepunoj dvorani naši su učenici nižih razreda prisustvovali lutkarskim predstavama, a na kraju učenici 3. r. i sami su uprizorili pred književnicom njene igrokaze za koje su se pomno pripremali.

Što Vam je draže: pisati za djecu, izrađivati lutke ili izvoditi

predstave pred djecom?

Jako mi je teško odgovoriti na to pitanje kad volim pisati, glu-miti, družiti se s djecom po cijeloj

Hrvatskoj, a volim i raditi lutkice. Ne mogu jednostavno odlučiti što mi je najdraže. Možda ću ipak malo radije od svega glumiti jer kad sve napišem, napravim lutkice, sve to

Naši dojmoviJadranka Čunčić-Bandov nam je odglumila neke igrokaze, a to su

bili: Slon i bubamara, Praščić i maleni praščić, Sova i vjeverica, Ovan i jarac i druge. Pokazala je kako se može bilo što napraviti od tikve. Dino je bio slon. Imao je uši slona i surlu, a to je u stvari bila tikva. Na kraju je uzela košaru, kaciolu i napravila kornjaču. Bilo mi je jako lijepo.

Lana Laginja, 2. r.Mani se najviše svidjelo kada je izvodila predstavu o dva dino-

saura. Prvo su se svađali, tada je jedan predložio da se trebaju pre-seliti negdje drugdje, a drugi se složio.

Ivano Grlić, 2. r.

9

Intervju

izvodim pred djecom i kad se oni sm-iju, onda sam jako vesela jer znam da sam nešto dobro napravila.

Zašto ste počeli pisati igrokaze za djecu?

Još u srednjoj školi sam počela pisati za djecu, a pohađala sam sred-nju školu za odgajateljice. Tako smo imali predmet lutkarstvo i jednu jako dobru nastavnicu lutkarstva Vlastu Pokrivku, i ona je otkrila moj dar za pisanje. Na tom satu sam za-voljela lutkice i počela za njih pisati razgovore. Kad je moja profesorica to pročitala, jako se oduševila i rek-

la da mi to dobro ide i da moramo osnovati jednu lutkarsku družinu. Ona će raditi lutke, ja ću pisati, a za-jedno ćemo glumiti. I tako smo mi u Kazalištu Kvak više od dvadeset go-dina zajedno radile.

Kako nastaju vaše lutke - imate li unaprijed zacrtan plan ili nastaju prema trenutnoj ideji?

Prvo moram dobiti ideju, razmišljam što bih mogla izmisliti u igrokazu. Kad sam napisala igro-kaz Učena sova, onda sam išla raditi lutke sove i vjeverice prema tom igrokazu. Ponekad prema lutkicama

pišem igrokaze, a ponekad prema igrokazima radim lutkice. Za učenu sovu dosjetila sam se da bih mogla od nogavica trenirke napraviti lutki-cu. Od svog sina Hrvoja i kćerke Tine uzela sam stare nogavice, napunila ih vatom i tako napravila sovu i vje-vericu.

Do kad ćete se baviti lutkar-stvom?

Pa dok god budem mogla!Ja neću ići u mirovinu tako skoro, a glu-miti - to je najljepši posao na svijetu! Meni je to najprije bio hobi i taj sam hobi pretvorila u posao. Znate što mi kažu? Joj, blago tebi, ti se igraš s lut-kicama za vrijeme radnog vremana, kakav je to posao? Neki koji to ne razumiju, misle da je to nešto bez veze, ali to je ozbiljan posao, odgovo-ran, nije lako malu djecu zabaviti i zadržati njihovu pažnju. To je jako ozbiljan posao, relativno i naporan, fizički i psihički.

Što biste na kraju poručili našim učenicima?

Djeco, više čitajte jer čitanje je u životu važno za puno stvari. Čitajući učimo, poboljšavamo govor, ulazimo u druge svjetove. Čitanje je iznimno važno!

Sara Rojnić, 5. a

10

Moj MedulinIstro moja,od vajk te volin ja.To me najviše pjaža.

A na kraju IstreMoj je Medulinpo cilemu svituštimam se i ja s njin.

Naši mladitu iz Medulinasvire i kantajuda ti je milina.

A kad dođu fešte,zovu i starije,skupa zakantajukante najmilije.

Moje misto drago,Svi će te štimati,U mojemu srcuZa vajk ćeš ostati.

Emili Radolović, 5. a

Jedan bili val

Zapuhalo je jugo,I vali su se digli.Mež njiman je teka i bižajedan bili valKi mi se napro pježa!

Val je do salbuna doša i Moje stope pokrija,u hipu se u salbunu sakrijai salbun ga je poija.

Mi ga je bilo žaJer mi se napro pježa.Mi ga je bilo miloJer drugega kako ča je onNi bilo.

Petra Pulić, 5.a

Zima

U bilen kapotus škorjan od ledakroz barkun me gleda.S rukon od sniga

z o v e me van

da se š njon malo igran.

Obukla san kapot, kapu i rukavice.Zašla san se s zimon igrati.Zajno me ćepala,Sleđena sam ustala,Štiplje me za lice, poteže za ušiZa vrat me guši.

Jedva san se oslobodila,Pošla u kuću, poli peći sila.Na barkun me joped zvalaMa je nis badala.Sad u teplen čekam proliće,Da skupa gremo brati cviće.

Emili Radolović, 5.a

Kako je lipo!Kako je lipo kad vani pada daž,A ja san u teploj postelji.Pod debelon punjavon i na meken kušinu,Još jenomalo bin ustala u teplenDok sunce ne dojde u kortivu.

Kako je lipo kad vani puše ledena bura,A ja u kužini pijen tepa čaj.Čekan da se vrime malo smiriPa da se gren igrati van I da tečen cija dan.

Kako je lipo kad mi baba pronta fuže i njoke,I sve ča najviše volin,I sve po mojen guštu!Nidari ne moreš najti takovu divotu,Jušto mi je lipo u mojen životu!

Sara Lorencin, 5.a

Od prve beside do prvega libra

Moja mater mi je rekla da se njoj para da san najprije reka “mam”. Tako san pita isti.

Potle san govorija još i baba, mama, tata. Do lito i po nis čuda govorija. Smo se razumili na mote. Sebe san zva Gigo. Ma kada san počeja govoriti, san govorija sve i nis se frmiva. Hoditi san počeja s lito dan. Napro san volija životinje. Vajk san ih nosija so-bon. Najprije jenega pićega ko nja, ondar veliku kravu, pa ovcu, a onda san počeja voliti dinosaure. Niki su bili veći od mene.

Prva slova san naučija napro rano. Mater mi je kupila slova-ricu kad sam ima forši tri lita. Naučija san slovo po slovo i naj-prije napisa svoje ime. Volija san i crtati. Još kad san bija jako mali, mater mi je vajk kupovala libre i svaku večer čitala. Nikada nis zaspa da nismo pročitali dvi, tri štorije. Dok nis govorija, ja bin joj s prston pokaza ča da čita. Tako san i zavolija libre. Čita san libre o životinjan i o dinosaurin. Kada san malo naresa, kupova san si enciklopedije, pa Mitologiju, Zmajologiju i Zvjerologiju. To san nosija i u ažilo pa smo skupa čitali moj kumpanj Erik i ja.

I danas iman napro čuda li-brih. U svaken vajk pročitan ništo novo. Kada gremo u Pulu, gren u butigu od librih i mater mi kupi libar ki si izaberen.

Viktor Matić, 4. b

Literarne stranice

Lipe naše stare beside

11

Banjole su predivno, malo turističko mjesto

U proljeće moje je mjesto čarobno.Te predivne plaže i čisto, bistro more, te predivne šetnice...Jako volim Banjole jer ima toliko puno zelenila.A tek stabla men-dule, koje procvjetaju u proljeće i mirisne šumarice! Ah, tek kad sunce zalazi, predivna, narančasta svjetlost obasja nebo! Meni je moje mjesto Banjole najljepše!

Milan Taljat, 2. r. PŠ Banjole

U Pomeru kućice se sjaje

U Pomeru je predivno plavo more, Jadransko more.

Kada ideš u šetnju, predivne proljetnice te gledaju. Nježni leptirići lete na sve strane.

U Pomeru ima mostić koji se zove Šćuza. Kad je obasja sunce, bude predivna.

Baš je lijepo živjeti u Pomeru!

Mia Buić, 2. r. PŠ Banjole

Moje mjesto je Vinkuran

U Vinkuranu su vrtovi divni, ljudi svakoga dana sade i njeguju biljke.

Tamo je i more gdje ribari navečer pecaju ribice.

U Vinkuranu se nalazi stara škola, tamo se održava čitanje s psima i tamo je divno.

Ima i vrtić.Vinkuran je divan u proljeće.

Volim ga onakvog kakav je zato što je tu moj dom!

Iva Šipoć, 2. r. PŠ Banjole

Moja Istra, zemlja dobrih ljudi

Istra - to je poluotok naš,to već dobro znaš.Ima divne rijeke, plavo more,a iz daljine vide se i gore.Puno sunca, snijega nema,ali ljeti treba krema.Istra nam je krasna, plodna,jer je moja zemlja rodna.

Laura Aurora Lorencin, 5. b

Istra

Da me ki pita di je najlipši krajna svitu, ne bin morala pensati za mu špjegati.

Ovako bin mu rekla:“Dojdi s namon u bošku, ćemoprošećati uza more, ćeš vijti najlipše školje na svitu i sve li-pote ča se nigdivijti ne more.

Uzmi šaku zemlje, kakovu granu, magari stinu, ma svin moreš rećida si bija na najlipšen kraju ovega svita,u mojoj Istri.

Karla Macan, 5. b

Moja Istra

Kad god se spominje Istra,u mom srcu zaiskri iskra.Plivamo u najljepšem moru,imamo čarobne brežuljke, pa i Učku,našu goru.

Masline, ulje, vinovu lozu,tovara, boškarina i istarsku kozu.Motovun i Hum, najmanji grad na svijetu,divimo se lavandi, našem istar-skom cvijetu.

Veli Jože i legenda o vilamai energija koja kola u zmajevim žilama.Sve su to slavna bićaiz istarskih legendi i priča.

Aya Marie Leček Beever, 5. b

Literarne stranice

Fran Ravnić, 2. r. PŠ Ližnjan

Moja Istra

Andrea Kolić, 4. b

12

Literarne stranice

Glagoljica u VI. bGlagoljica u 6. b

Ćiril i Metod smisliše glagoljicu,Ko što Kliment Ohridski izmisli ćirilicu.

Glagoljica je pismo staro,I samo je Dumbo zna za pravo.

I mi ostali glagoljicom pišemo,Ali je teška pa ju stalno brišemo.

Srećom da i Baščanska ploča nije brisana,Tada hrvatska povijest ne bi bila napisana.

I prvi su dokumenti na glagoljici osvanuli,I čakavsko narječje ljudima podarili.

Glagoljica krasi i Hrvojev misal,Koji je urešen, pozlaćen ko za kraljevski bal.

Inkunabule preko petsto godina brojeI jedino u Hrvata na dvama pis-mima postoje.

Matija Kostešić, 6. b

Učenici 6. b

Daria Mladenović 6. b

Leo Demarin, 4. a Mozaik glagoljičke azbuke u dvorištu škole

13

Literarne stranice

Priroda nam govori Šaljiva zima

Zima je jako šaljiva jer nas ponekad i malo zezne.Ona je prevrtljiva pa nas često iznenadi promjenom vremena, najčešće kišom.To je jako smiješno jer tada trčimo cestom bez kišobrana i gackamo po lokvi-cama. Zima nas mami da idemo na skijanje i tako nas razveseli.- Tada se svi jako zabavljamo.

Leon Kolar, 2. r.

Zima se voli šaliti tako da nas djecu hladi po nosu i prstima. Ona ima više osobina, i dobrih i loših. Loša joj je hladna strana, a dobra strana - strana karnevala. To je vrijeme mnogo smijeha, šala, igre i veselja. Tada možeš biti sve što želiš, možeš se šaliti i zabavljati do besvjesti.

Nikola Radić, 2. r.

Veseli snješko

Mali snješko popeo se na brježić.Razveselio ga bijeli snježić.On se smije, a vani sunce grije!Kad prođe zima, iz dimnjaka se višene vidi dima.

Milan Taljat, 2. r. PŠ Banjole

Bijela zima

Snijeg bijeli djecu razveseli,Snjegović se smije,a zima ga grije.Kad se sunce s puta vrati,zima će nam opet ko prah nestati.

Paola Cvjetković, 2. r. PŠ Banjole

Bijeli Snješko

Bijeli Snješko stoji na vrhu brijega,veseli se što je napravljen od snijega.Vesele se djeca, pogoditi ga žele,a on želi djeci ispunjene želje.Snjegoviću nije drago što mu se sunce smije,počeo je plakati jer ga jako grije.Pala je noć, nebo se bijeli,pahuljice padaju,Snješko se razveseli.

Moreno Pavlović, 2. r. PO Šišan

Duje Svilan, 2. r. PŠ Ližnjan

Viktor Matić, 4. b

Kim Maria Rola, 4. b

14

Literarne stranice

HaikuNa zlatnoj lađiUvijek se nađe po jedanZahrđali top.

Adrian Mačina, 5. c

Čak i tužna vrbaSretno stojiUz mirnu rijeku.

Adrian Mačina, 5.c

Stare stepeniceDižu se u visinu.Škripave, prljave.

Jana Blašković, 5. c

Jedna knjigaPametnija od svih,A kupi prašinu.

Lucijan Boljun, 5. c

Po žutom pijeskuTežak je put,Ali cilj ipak me čeka.

Maximilian Krtalić, 5. c

S visokih stijenaSkačem u moreZačepljena nosa.

Lana Kirac, 5. c

Na zidinama starimStari je kamen,No priča skriva mladost.

Emili Ilić, 5. c

Visoke peteDaju visinu,No pete znaju puknut.

Emili Ilić, 5. c

Ptice pjevajuVesele pjesmice.Lete uz rijeku.

Gabriela Rakić, 5. c

Visoka granaPrepuna žutog lišćaUmorno pada.

Livia Poldrugo, 5. c

Lara Plastić, 7. b.

Arien Mišta, 7. b.

Ribe, radovi učenika 2. r.

15

Čarolija snaUvečer kad zvijezde na nebuZatrepere,Tišina kroz krošnje stabalaSe vere.

Zalazak dana ima svoje čari,Počinak zove!Tko za mrak mari!

Kroz zatvorene kapke putujemo dalekoU zemlju čudesnu, novu, gdje naći seMože baš svatko.

I kada nam najuzbudljivije bude,A vrhunac radnje samo što nije,Jutarnje zvono zazvoni i Nestade sve te čarolije.

Al znajte, nije pjesmi krajJer već sa sljedećom noćiStiže novi doživljaj.

Marija Tešija Šeb, 5. a

Čarolija jutraJutro me budi čarolijom svojomKad zvijezde se ugase i noć izblijedi.Jutro me budi čarolijom svojom,Kad ptice cvrkuću cvrkutom svojim.Jutro me budi čarolijom svojom,kad vjetar šušti u granama stabla.Jutro me budi čarolijom svojom,Kad sunce sramežljivo viri kroz krošnju.Jutro me budi čarolijom svojom,Kad more se smiri i valova nema,Jutro me budi čarolijom svojom!

Enna Počerek 5. a

Čarolija mora Ja jako volim more,I čaroliju njegovu.Kad ptica nad njim plovi,I kad je vidiš nad ovim beskrajnim ogledalom.

Kada ga brod obiđe,i kad nas valovi posjete.Ali čarolija njegova najveća je noćuKada bezbroj malih zvjezdica dođeI kad se u njemu odraze, a ja sanjam, sanjam....

Sara Lorencin, 5. a

Čarolija noći Mračna noć je pala I sjajne zvijezde dala.

U noći sija mjesec bajni Kao da skriva puno tajni.

Laganom nebom putujem I sve više nestajem.

Noć je čarobna i duga Uz noćni vjetar s juga.

Sara Rojnić, 5.a

Četiri čarolije Svatko od nas živi čaroliju svoju,Ja ih imam četiri ,I svaka ima čarobnu boju.Čarobno plava kad morem pljuskaju moje peraje,čarobno crna kad mi noć počinak daje.

Čarobno zlatna što mi zlatni san nosi,Čarobno bijela kad me mama ujutro Pomiluje po kosi.

Paola Cukon, 5. a

Čarolija snaU čaroliji sna moguća su čuda sva.U snu dostižem zvijezde visokeI mjesec koji sja.U čaroliji sna opušten sam ja,Putujem beskrajem plavih moraI dostižem vrhove najviših gora.

Luka Vasilić, 5. a

Čarolija noćiŠto noću mjesec sja Uz pjesmu cvrčaka I dijamante mora,Uz topli maestralI šuštavi val!

Tako nastaje prirode bajkaŠto napiše prirode majka.I zvijezde se nadmeću sjajem svojimJoš su ljepše u očima mojim.

Nicole Črnac, 5. a

Čarolija noćiNoć je tamna pala,Osmijeh mi dala,Poljubac mi podala,Onda s neba nestala.

Noć je bila prekrasna,U tom pogledu noćnogCvijeća.Ah,kad bi mi mogao u tom Snu ostati ,Sjajiti njime i nikad ne nestati.

Nika Galant, 5. a

Da sam visibaba

Živim ispod jednog hrasta. Probu-dila sam se u rano jutro. Puhala je

Literarne stranice

Čarolija sna

Duje Svilan, 2. r. PŠ Ližnjan

16

Literarne stranicejaka bura. Jedna djevojčica je brala cvijeće. Prolazila je pored mene. Je-dan list je pao na mene i djevojčica me nije vidjela. List i ja postali smo najbolji prijatelji.

Paola Cvjetković, 2. r. PŠ Banjole

Jednog predivnog, sunčanog pro-ljetnog dana probudio sam se uz cvr-kut ptica. Nježno mi je rosa umila lice, a povjetarac nježno osušio moje latice. Probudio sam se uz jutarnju toplinu sunca i započeo dan. Došla je jedna djevojčica, pomirisala me i ubrala. Pomislo sam: Joj, sad ću za par dana uvenuti.

Jako sam se bojao. Ali, srećom, djevojčica me posadila u svom vrtu. I dalje je bilo sve isto kao u početku priče, samo sam upoznao ljubičice, jaglace i tulipane.

Milan Taljat, 2. r. PŠ Banjole

Monolog jedne jabukeJa sam jabuka, listopadno stablo

koje daje one poznate, slatke i sočne, prekrasne plodove.

Došla sam iz daleke Azije. Moje je stablo visoko, a mogla bih narasti do 12 metara. Imam raz-granatu krošnju. Listovi su mi ja-joliki, a cvatem u proljeće. Tada

izgledam prekrasno, prepuna sam blijedoružičastih cvjetova. Svaki moj cvijet ima čak pet latica. Plodove dajem ujesen. Oni su izvor zdrav-lja i ljepote. Moji su plodovi crveni i vrlo slatki. Ali jabuke mogu biti i kiselkaste i raznih drugih boja: žute, zelene, čak i šarene. Kažu da nas ima 10 000 različitih sorti. Bez obzira kakve smo, ljudi nas vole jer liječimo i pomažemo kod mnogih bolesti. Ja-buke su kraljice voća. Još od davnina o nama su ispričane priče, mitovi i legende. Čuli ste za priču o Snjeg-uljici koju je zla maćeha pokušala otrovati jabukom. Znate i za Adama i Evu koji su protjerani iz rajskog vrata jer nisu mogli odoljeti jabuci sa stabla spoznaje. Adamu je jabuka zapela u grlu pa otada svi muškarci imaju Adamovu jabučicu. Čak se i veliki američki grad New York na-ziva Velika jabuka. Još su stari Kelti vjerovali da tko pojede jabuku iz čarobnog vrta, neće nikad biti boles-tan, ni gladan, ni žedan, niti će ikada ostarjeti.

Ja pripadam obitelji ruža i imam svoj dan. Dan jabuka obilježava se 20. listopada. Ljudi uživaju u kolačima, pitama, marmeladama, sokovima i kompotima od jabuka. Ipak, najviše volim kad netko stane ispod moje krošnje, ubere i zagrize moj slatki plod.

Viktor Matić, 4. b

Monolog jedne jabukeJa sam stablo jabuke. Nalazim se

u malom voćnjaku ispred obiteljske kuće. Društvo mi prave stabla mare-lice, breskve i trešnje. Zajedno pro-vodimo dane razgovarajući o vre-menu, životinjama i ljudima.

Prije deset godina posadio me djed kojeg više nema. Svojim vlas-nicima sam zbog toga posebno sta-blo. Čuvaju me, paze da ne uvenem. Moje su grane široke i bujne. Pune su pupova. Djeca me obilaze, penju se po meni. To me jako veseli. Ptice znaju slijetati na moje grane. Ne vo-

lim kad me kljucaju. Srećom, netko ih uvijek otjera.

Nadam se da ću živjeti još mno-go godina kako bih sve razveselila svojim mirisnim cvjetovima i finim plodovima.

Andrea Kolić, 4. b

Monolog jednog potoka

Ja sam potočić Brzić. Dolazim iz jedne velike planine. Živim u svom koritu. Jako sam čist. Volim kada ljudi uzimaju vodu iz mene, ali ne volim kada me zagađuju. U meni živi puno riba: pastrva, som, grgeč i šaran. Jed-va čekam da neka druga voda uteče u mene pa da narastem velik. Dok sam odmarao, ugledao sam drugi potok koji teče prema meni. Postali smo najbolji prijatelji i zajedno smo se pretvorili u jednu veliku rijeku. Zapamtite! Nemojte nas zagađivati. Ako zagadite jedan potok, ubrzo ćete zagaditi sve vode na svijetu!!!

Sara Dorić, 3. r. PO Šišan

Stablo je moj dom

Ja sam ptičica Titi. Živim kraj potočića u svome malom gnijezdu na najvišoj grani velikog i starog stabla. Moje gnijezdo je napravljeno od slame i smeđe je boje. Malo je, ali toplo. Preko potočića, na obližnjem stablu čula sam veselje i igru. Od-letjela sam do stabla i ugledala obitelj ptica. Gospodin i gospođa Vrabac i njihova djeca Mimi i Fini družili su se i smijali. Kada su me ugledali, gostoljubivo su me primili u svoj dom. Nakon nekoliko dana pozvali su me na ručak. Pristala sam. Mmmmmmm, kako je bio dobar ručak! Imali smo svježe suncokre-tove sjemenke i osvježavajuću vodu. Ubrzo su me obavijestili da moraju otputovati. Bila sam jako tužna. Znam da ćemo se jednoga dana ponovno sresti. Veselim se kada je

Nika Vampovec, 1. r.

17

Literarne stranicepriroda nezagađena. Ne volim kada se uništava moj dom. Želja mi je da ponovno ugledam svoje prijatelje, a njima sretno i mir-no putovanje!

Antonija Mijandrušić, 3. r. PO Ližnjan

Plava bojaNajljepša je boja plava.Plavo je more, nebo i rijeke.U njima može svatko plivati i uživati.Ribari love ribe u moru i rijeci,a zatim ih daju djeci.To je moja najdraža bojai ja najviše volim boju mora.More je duboko i plavo i u ruku ti ne bi stalo.

Rocco Antelli, 2. r. PO Šišan

Eko poruke povodom Dana planeta ZemljeNemojte zagađivati okoliš i prirodu. Sadite cvijeće i nova stabla.Čuvajte mora, rijeke i potoke. Čista priroda je važna za naše zdravlje.

Antonela Vilić, 2. r. PO Šišan

Stanari ove Zemlje!Molim vas da ne zagađujete plaže, šume i livade.Čist okoliš potreban je ljudima, životinjama i biljkama.

Nicol Martinović, 2. r. PO Šišan

Ljudi, čuvajte vode, ne bacajte smeće u prirodu.Čuvajte Zemlju jer nam je ona važna za život.

Ema Stamenković, 2. r. PO Šišan

Dolazak proljeća u moje selo

Proljeće polako stiže u moje mjes-to.

Biljke su počele pupati. Cvatu

plavi zumbuli i ljubičaste ljubičice.

Nebo je bez oblaka, sunce obas-java moj kraj, ptice cvrkuću…. Prekrasno je!!!

Volim kada me ujutro probudi žuto sunce. Proljeće se osjeća na sve strane. Uskoro će pokucati na vrata. Sve će se zazeleniti. Ja najviše volim kada se probude životinje.

Obožavam proljeće!!

Sara Dorić, 3. r. PO Ližnjan

Ja sam slikar proljećaJa sam slikar proljeća. Slikam

proljeće u svome mjestu. U lijevoj ruci držim paletu punu prekrasnih, šarenih i proljetnih boja. U desnoj ruci držim šareni kist.

Naslikala sam prirodu, životinje, biljke, sunce, nebo i oblak. Moja slika puna je šarenih, vedrih i pro-lje tnih boja. Slušam glazbu, bojim, pretvaram i slikam. Proljetnice su šarenih boja, nebo je plavo, sunce je žuto. Ono je obasjalo cijelu sliku.

Ja jako volim slikati proljeće. Jako mi se sviđa moja slika. Nadam se da se i vama sviđa moja proljetna slika!

Antonija Mijandrušić, 3. r., PO Ližnjan

Ja sam slikar proljećaJa sam slikar proljeća. U jednoj

mi ruci paleta, u drugoj kist, na meni bijela odjeća a na glavi plava kapa.

Na svojoj sam slici naslikao proljeće u svim bojama. Svima sam podario život i šarenilo. Naslikao sam marljive, žute bumbare, male

crne ose u baboškama, divne cvje-tove, prostrane šume, veliko sunce i ogromno plavo nebo. Čak sam i jed-nog starčića zasuo valom boje. Od-letio je i sletio mi na nos. Tada smo u dvoje krojili sliku. On bi predlagao boje a ako bi se spotaknuo i pao u boju svi bismo se smijali. Tako smo stvorili prekrasnu sliku. Starčić je mislio da joj nešto nedostaje pa je i sam skočio u nju. Savršeno se uk-lopio u sliku.

Probudio sam se na livadi a is-pred mene je stajalo prazno platno. Shvatio sam da sam to sve samo zamišljao, ali sam se jasno sjećao slike pa sam je odmah naslikao i bio ponosan na nju.

Ljubomir Grgorinić Rađen, 3. r., PO Ližnjan

ProljećeStiglo je proljeće, po šumi cvijeće.

Sunce grije po cijele dane, djeca se igraju dok mrak ne svane.

Leptiri lete posvuda, a laste se vraćaju iz toplih krajeva.

Medo se probudio iz svog zim-skog sna i izašao je iz toplog brloga. Otišao je u šumu da prošeće noge i odjednom je začuo veseli smijeh. Bila su to djeca što su se igrala vani, sretna što su stigli proljetni dani.

Rocco Antelli, 2. r. PO Šišan

Gabrijel Kapustić, 5. a

Renata Buršić, 8.a.

18

Literarne stranice

Ljubav pokreće svijetPrvi se poljubac dogodio u petak u noći.Oh,kako je taj osjećaj bio lijep!Ljubav je najveća moć.Utonuli smo u noć.Bez poljupca sve bi bilo prazno,A bez ljubavi život bi bio pust.Cvijet na livadi od sunčeva poljupca sve više raste.

Marko Vugrinec, 5. a

Ljudi u sebi nešto nepobjedivo imaju,U tebi i meni snaga se krije.Budi mi netko važan.Ako nam itko stane na put, ne obaziri se.Voli me i dalje do kraja.

Luka Vasilić, 5. a

LjubavLjubav je blago neizmjerno drago.Ljubav se ne mjeri, već se srcem dijeli.Ljubav je nemir, velik kao svemir.Ljubav se daje uz zagrljaje.Ljubav je lijepa.Ljubav je fina.Ljubav je prava i od nje ponekadZaboli glava.Ljubav je kad voliš dan koji sviće.Ljubav je kad voliš svako živo biće.

Enna Počerek, 5. a

Ljubav je tvoj pogledPočetak je sata hrvatskog jezika, a moj pogled

i misli lutaju. U njima plavooki dječak, moderne frizure i lijepa osmjeha traži moj pogled. U uglu usana javlja mi se smiješak pri pomisli na njega. Ne mogu se usmjeriti na nastavu. Skoro će zvoniti, a ja zapravo ništa nisam čula ni upamtila na satu. Moje misli su zarobljene u njegovu pogledu. U nji-ma vidim sebe ili mi se samo tako čini. Osjećam da i ja njemu nešto značim. Nisam li ja zaljubljena? pitam se.

Vraćam se iz snova u stvarnost. I čujem učiteljicu kako zadaje zadaću na temu Ljubav je tvoj pogled.

Ljubav je u zraku.

Nika Orlić, 5. b

Ljubav je tvoj pogledLjubav, to je komplicirana stvar,a ponekad može se dogoditi i kvar.

Dvije strane ima,kao ljeto i zima.Ona se vidi u pogledu tom,kada se voli, žari ljubavlju svom.

Laura Aurora Lorencin, 5. b

Ljubav je pogledLjubav osjećaju svi, veliki i mali,Ljubav je cvijet u ruci,Ljubav je osmjeh na tvom licu.

I kad prođeš pored mene,obrazi nam se naglo zarumene...Ljubav je osjećaj srećei za ljubav cijeli svijetse okreće.

Ljubav je oko mene,a najveća ljubav je kad si kraj meneti.

Luka Meničanin, 5. b

Kad je ljubav prava,ima puno žara.Ljubav je nešto što sja,a ti si tamo gdje sam ja.

Ljubav je sunce što grijei ljubav se smije.Ljubav je nebo, ljubav su mora,ljubav je sve što ljudima treba.

Karla Macan, 5. b

Ana Crnobori, V. c.

Kristina Silić, 8. b.

Nikol Josić, 8. c.

19

Kako sam dobila imeMoja baba se zvala Boža i dobila je ime po Božiću.

Moji roditelji su se dogovorili da moje ime bude po babi i tako sam dobila ime Noelle. Moje ime dolazi od fran-cuske rijeći Noel što znači Božić, odnosno rođen. Moje ime je rijetko i posebno.

Noelle Lorencin, 2. r.

Dobila sam ime po glumici Lani Turner. Lana na en-gleskom znači: skraćenica od Alana, draga , prijatna. Na staronjemačkom znači dragocjena, na galskom i irskom znači maleni kamen, a na havajskom znači mirna voda.

Lana Laginja, 2. r.

Moja bakaMoja baka se zove Radmila Vlačić. Ima sijedu kosu i

nedavno je slavila rođendan. Baka mi kuha ručak. Vozi me na trening i u školu. Jako volim kad spavam kod bake. Bakine palačinke su najbolje! Jako je dobra i volim je.

Nensi Vlačić, 2. r.

Moja mama - moj uzorDraga mama, ja te jako volim. Ti si uvijek u mom

srcu.

Volim kada si sretna i volim kada smo skupa. Tvoje me plave oči podsjećaju na bistro, plavo more, neizmjer-no veliko kao što je tvoja ljubav prema meni, bratu i tati.

Ne želim da se ikada rastanemo i da odem daleko od tebe.

Hvala ti što mi daruješ ljubav, što mi u svemu

pomažeš i što si draga prema meni i bratu.

Mama, ti me znaš najbolje utješiti kada plačem i kad sam tužan.

Mama, ja želim biti kao ti!

Tin Zohil, 4. a

Moja mama - moj uzorO ovoj osobi se priča često.

Svi je vole u svojoj obitelji, a ja najviše.

Evo priče.

Ona sprema ručak, glača robu, čisti sobu.

Voli me jako, ljubi me slatko.

Ja je često pitam štošta, ljubazna je, ponekad stroga, ništa joj ne fali, ona je moj anđeo pravi.

Volim i tatu i bracu, a neizmjerno tu osobu u tatu zaljubljenu.

Evo trena kad ću vam otkriti tko je to: to je moja mama jedina i najbolja.

Ileana Ukotić, 4. a

Literarne stranice

Naši uzori

Ivana Jusufi, 7. b

Patricia Ćubić, 7. b

Tina Perković, V. d

20

Literarne stranice

Da sam ja učiteljicaDa sam ja učiteljica

Biti učiteljica je zahtjevan, plemenit i težak posao. Svaka osoba koja se na to odluči mora biti strpljiva, do-bronamjerna i marljiva.

Da sam je učiteljica, svoje bih znanje prenijela na najbolji način učenicima i oni bi to svakodnevno doka-zivali. Pružila bih im prijateljstvo i sigurnost te se borila za njihova prava. Učiteljskom vijeću bih predložila da ne budemo loši ili dobri učitelji, već svi jednaki koji će svakom učeniku pokazati gradivo na način i u vremenu koje je njemu potrebno. Na terensku nastavu odlazili bismo tri puta mjesečno, a na kraju mjeseca organizirala bi se zajednička zabava.

Zahvalna sam i ponekad se divim svojim učiteljima koji svojim radom i strpljenjem upotpunjuju naše znan-ja. Sve ovo što sam napisala možda se jednog dana i ostvari, a do tada mogu samo maštati o tome kako bi to bilo da sam ja učiteljica.

Ana Marija Mijandrušić, 6. a

Da sam ja učiteljDa sam ja učitelj, predavao bih matematiku. Uveo bih

u svoju školu e-dnevnik. Ne bih bio strog učitelj, ali ne bih želio da mi učenici upadaju u riječ.

Podučavao bih na zabavan i poučan način. Htio bih da me se ni jedan učenik ne boji. Svakoga dana bi moji učenici odradili zadaću u školi, tako da kod kuće mogu biti slobodni. Svojim učenicima bih dao adresu elektronske pošte tako da me uvijek mogu kontakti-rati kad imaju neki problem. U nastavi bih koristio za-bavne i kreativne igrice koje bi im pomogle da razumiju gradivo. Naučio bih učenike da sami izrade svoje igrice. Učenici bi na mom satu sjedili u grupama, tako da se mogu zajedno družiti i zabavljati se. Jedanput u mjesecu bih organizirao izlet na neki informatički sajam u Za-grebu, a nakon toga bismo svi išli zajedno u zoološki vrt.

Možda jednog dana zaista postanem učitelj infor-matike i ostvari se sve što sam poželio svojim učenicima.

David Mugherli, 6. a

Da sam ja učiteljDa sam učitelj, bio bih dobar, pošten, pravedan i strog

po potrebi.

Sat bih započinjao na zabavan način, par minuta smi-jeha pa rad. Prvo bih dao primjer onoga što ćemo učiti, objasnio i zapisao ili izdiktirao što treba biti zapisano. Prvo bih dao primjer onoga što ćemo učiti, objasnio ili

izdiktirao što treba biti zapisano. Svojih bih se obećanja držao, a prije ispita ponovio s razredom jedanput, makar i dvaput jer su djeci bitne dobre ocjene. Svaki bi se ispit pisao u zadanom vremenu te kad istekne vrijeme, svi bi morali predati ispit. Ocjene djece bile bi zaslužene, ne nagrađene, ni smanjene.

Kada je atmosfera u razredu dobra, bio bih i ja, a kad je loša, bilo bi galame i ispitivanja.

Htio bih biti učitelj matematike, povijesti ili njema-čkog. Usto, htio bih biti i razrednik jer mislim da je to jako lijepo i zabavno. Sva bi mi djeca bila jednako dra-ga i ne bih imao miljenika jer to smatram nepoštenim. Nagrađivao bih rad, kažnjavao nerad, pohvalio zbog do-brog i bio ljut zbog svega lošeg. Volio bih predavati u ovoj školi jer mi je prirasla srcu.

Znam da je teško biti učitelj, ali mislim da bih ja bio jedan od boljih.

Nino Perković, 6. a

Da sam ja učiteljica

Da sam ja učiteljica, bila bih pravedna. U razredu bi vladao red i disciplina.

Moj bi dan započeo tako što bih u školu došla pris-tojno odjevena. Naravno, pozdravila bih kolege u zbor-nici i popila kavu. Počeo je prvi sat. Pozdravljam svoje učenike s DOBROJUTRO. Učiteljica sam povijesti (kao uč. Morena) i hrvatskog jezika (kao uč. Deborah). Volim sve svoje učenike. Neki su marljivi, a neki malo manje. Kakvi god da jesu, objasnit ću im svaku lekciju razumlji-vo. Domaće zadaće ima dovoljno. Za svaki vikend želim da učenici napišu vježbu od desetak zadataka. Tako os-taju u “ritmu” lekcija.

Ne volim davati loše ocjene, ali što se mora, mora

Iliana Ukotić IV. a

21

Literarne stranice

se. Kao što sam na početku rekla, bila bih pravedna učiteljica.

Katia Naumović, 6. a

Da sam ja učiteljicaJa sam profesorica Ela, predajem hrvatski jezik. Vo-

lim predavati i podučavati djecu novim znanjima.

Učenici me vole jer nisam jako stroga, objašnjavam sve ono što ne razumiju više puta. Volim svoj posao i volim raditi s djecom. Djecu ne kažnjavam kada ne do-nose pribor ili nešto potrebno za rad, već ih opomenem. Nemaju baš puno domaćeg rada jer u školi im objasnim u kraće pa većinu zadataka riješe u školi, a ostatak kući. Kad završimo s gradivom i ostane nam desetak minu-tra, spreme se i malo popričamo, a ponekad se znamo i poigrati.

Ne bih mijenjela posao jer ga volim, a mene vole svi učenici.

Ela Milić, 6. a

Da sam ja učiteljDa sam ja učitelj, sigurno bih radio u OŠ dr. Mate

Demarina.

Sigurno bih se našao u ulozi učitelja hrvatskog jezika. Kao učitelj bio bih pravedan i malo, malo strog. Uvijek bih djeci najavljivao ispitivanje i ispite. Vrlo bi mi važan bio odnos s učenicima. Kada dođe vrijeme ispita, ja bih im dan ranije dao detaljnu vježbu da mi svi dob-iju petice. Katkad bismo se našalili i nasmijali, ali kad je vrijeme učenja, učit ćemo. Tako da nam nikad ne bi bilo dosadno. Za tjelesni bih se uvijek borio da imaju dva sata. Bio bih jako sretan da djeci hrvatski bude na prvom mjestu jer meni je.

Mislim da bih se snašao na mjestu učitelja i da bi to bilo na neki način zabavno.

Matteo Ljubešić, 6. a

Draga učiteljice!

Bliži se trenutak našeg rastanka. Dođe mi da zaplačem kada pomislim na taj dan.

Vi ste za mene učinili mnogo. Naučili ste me prva slova, brojeve, čitati i pisati.Hvala Vam što ste razumjeli moje nestašluke i sve greške koje sam nepromišljeno činio. Uvijek ću se sjećati Vaših savjeta, a posebno: Više uči!Vi ste jedina osoba kojoj s ponosom mogu reći Hvala!

Kada prošetate ulicom, svima ću reći: To je bila moja učiteljica!

Vedran Silađi, 4. a

Bake i djedovi u školskim klupamaMoja baka išla je u OŠ Ližnjan, a moj djed u OŠ

Rovinj.

Na selu u Ližnjanu bili su mali razredi, a u većem gradu veliki. U školu bi djeca dolazila obučena po svom izboru. Škola je baki započinjala u 8 sati i trajala do 12.30, a djed je imao i nulti sat. U školi nisu imali in-formatiku, na selu se učio njemački jezik, a u gradu tri strana jezika.

Njima je nastava išla sporije. Do drugog razreda imali su više igre i manje gradiva. Kad su učenici bili neposlušni, išli bi u kut ili izlazili iz učionice, a nerijetko su se pojavljivali opomena i ukor. Za pisanje sastava ko-ristili su pero i pisali tintom.

Baka je uvijek bila uzorna, voljela je družiti se s pri-jateljima i crtati, a nikako joj nisu išli sastavi na slo-bodne teme. Djed je bio problematičniji u školi, volio je povijest i družnenje s prijateljima. Nakon osnovne škole završio je srednju školu i postao mesar, a čak je imao i mesnicu. Moja baka je išla u gimnaziju, a poslije u višu školu jer je htjela postati učiteljica.Na kraju nije stigla završiti tu školu, pa je postala službenica.

U razgovoru s njima i pišući ovaj sastavak naučio sam da je njima prije bilo lijepo kao i nama te da uvijek treba slijediti svoje snove.

Nino Perković, 6. a

Sara Lorencin, 5. a

22

Intervju

Intervju s učiteljicom matematike Anamarijom Božić

Sve što hoćeš, to i možešAnamarija Božić, učiteljica

matematike, ove je godine došla u našu školu. U početku nam se činila stroga , ali već drugi sat matema-tike shvatili smo da je veoma dobra i zabavna. Uvijek se šali s nama i na zabavan način nam objašnjava matematiku. Kod učiteljice volimo što nam uvijek pomogne ako nešto ne razumijemo i ponovno nam to objasni. Jako volimo učiteljicu Ana-mariju zato što je prema nama kao s prijateljima. Kad dobijemo slabiju ocjenu i veoma smo tužni, uvijek nas tješi i ohrabruje nas.

Kakvi ste bili kao dijete?

Bila sam jako nemirna, ali mi se roditelji nikada nisu obazirali na to, zato jer sam bila dobra i odlična učenica.

Koji su vam predmeti bili naj-draži tijekom školovanja?

Matematika, matematika, mate-matika!!!

Kada ste i zašto ste odlučili biti učiteljica matematike?

Ja sam oduvijek znala da ću biti učiteljica. Kada sam bila mala, kod bake i djeda sam ima ploču u hod-niku gdje sam uvijek računala i to je bilo uvijek išarano. Kada sam došla u školu, znala sam zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti pa mi je prvi razred bio užasno dosadan.

Koje vam je gradivo iz matema-tike najdraže?

Pa ako se baš moram odlučiti, to je geometrija.

Koju biste svoju osobinu promi-jenili, a što smatrate svojom vrli-nom?

Promijenila bih tvrdoglavost. Upor nost mi je vrlina,ali mala je granica između upornosti i tvrdo-glavosti.

Što mislite kako vas učenici doživljavaju?

Peti ili sedmi? Sedmi me razred

uopće ne doživljava, a peti je super. Mislim da nedostajem sedmašima prve dvije godine jer imam drugačiji način rada. Ja od vas puno tražim, ali i punodajem. U matematici važan je rad, rad i rad. To je predmet u kojem jedan zadatak ponavlješ dok ti nije jasno.

Volite li svoj posao?

Obožavam svoj posao. Sretan je čovjek kojem je hobi postao posao. Postoji izreka: Neka ti hobi postane posao i nikad nećeš raditi u životu.Imala sam priliku ostati u drugim poslovima, ali želja mi je raditi u prosvjeti.

Kako ste došli raditi u Medulin?

Ja sam s otoka Krka, a u Medu-lin sam došla raditi sasvim slučajno. Prošle godine 27. 4. sam diplomirala i moji roditelji su me poticali da dam molbu za posao, dala sam molbe svugdje, a bila primljena u Medulin odmah. Nisam se ni raspakirala kad sam stigla iz Zagreba, samo sam se preselila u Medulin.

Što je najljepše, a što najteže u ovom zanimanju?

Najteže mi je dati jedinicu. Najljepše je biti okružen djecom….šalama, forama, djeca me vrate u djetinjstvo. Predavati mi nije teško, to je moj životni poziv..

Vaša poruka učenicima?

Sve što hoćeš, to i možeš!Razgovor vodili: Emili

Radolović, Sara Lorencin, Petra Pulić, Hana Vlačić, Luka Vasilić, Enna

Počerek,Vanesa Buršić, 5. a

Brzinska pitanja

slano-slatkotorbe-ruksacihaljine-hlače

kino - kazališteštikle- patike (kako kad)

selo-gradautomobil - bicikl

kava-čaj jagode - trešnje (ne mogu se

odlučiti)rock - pop glazba

večera u restoranu –piknik na moru

egipatske piramide - Kineski zid

krstarenje po Sredozemlju - safari u Africi

Sjeverna Amerika - Azija

23

Gosti u našem razredu U goste su nam došli Norman i Laris. Oni sviraju u

grupi Nightexpress. Vođa sastava je Laris Zupanc, a Nor-man Brunjak je pjevač i svira bas gitaru. Bili su jako za-nimljivi dok su nam pričali kako putuju u daleke zemlje, primjerice u Austriju i Italiju.

Bilo mi je jako lijepo i odlično. Bila sam ponosna na svog tatu i njegova kuma.

Maja Brunjak, 2. r.

Radionica bijeli štapOva radionica je trajala jedan školski sat. Došla nam

je teta Danijela s dva čovjeka koji su joj pomagali. Ona je slijepa. Danijela nam je pričala kako slijepe osobe imaju drugačiju abecedu. Oni moraju opipavati i osluškivati.

Treba im štap samo kad su u prostoru koji ne poznaju. Naučili smo jako puno o slijepima. Bilo mi je lijepo.

Lana Laginja, 2. r.

Posjet Montelibriću i HRT-u Pula Bili smo na Sajmu knjiga. S nama su bile dvije

vodičkinje. Zvale su se Ivana i Ivana. Najzanimljivije mi je bilo kad sam gledala naočalama knjigu. Bili smo u Mornaričkoj knjižnici. Tamo ima starih knjiga. Sve su knjige napisane na njemačkom jeziku. Vidjeli smo indi-jsko, arapsko i kinesko pismo. Bili smo i na Radio Puli. Pričali smo preko mikrofona u studiju. Novinari su radili na kompjutoru. Snimale su nas kamere. Voditelj se zvao Bruno Krajcar. On je poznati pjevač i ravnatelj HRT-a u Puli. Osjećala sam se sretno. Naučila sam ne sramiti se pred kamerom.

Lana Laginja, 2. r.

Posjet obrtu staklaU petak 7. listopada 2016. cijeli 2. razred naše škole

uputio se u posjet obrtu stakla u Medulinu. Vlas-nici obrta su Daniela i Mario. Do tamo smo pješačili u koloni. Naučili smo da se staklo radi od kvarcnog pijeska. Za pravljenje stakla potrebna je vatra,plamenik staklopuhač. Od stakla se mogu raditi razne stvari – tikvice, bočice za lijekove,staklene štapiće za miješanje i drugo. Na kraju smo se počastili grickalicama i vratili se u školu sretni i veseli.

Sličice iz školske svakodnevnice

Sretno, prvaši!U ponedjeljak 5. rujna u našoj

je školi priređen svečani prijam učenika prvih razreda matične škole Medulin i područnih odjela Banjole, Ližnjan i Šišan. Uz pri-godan program koji su pripremili učenici nižih razreda prvašiće i njihove roditelje pozdravila je ravnateljica škole Dragica Dorić, načelnik Općine Medulin Goran Buić i načelnik Općine Ližnjan Marko Ravnić poželjevši im sretan početak školske godine te puno us-pjeha u učenju i radu.

Učenike su dočekale riječima dobrodošlice i prigodnim darovi-ma njihove učiteljice Izabela Bilić (PO Banjole), Tatjana Pavlić (PO

Ližnjan), Dejana Posavac (PO Šišan) i Irena Juran (matična škola Medulin). Program je završio kao i svake godine slatkom zakuskom, sve popraćeno željom da novoj

generaciji đaka početak školovanja ostane u lijepom sjećanju i da im školski dani proteknu u vedrom ozračju učenja, druženja i pri-jateljstva.

24

Sličice iz školske svakodnevnice

Produženi boravak u kućici iz snovaOd ove godine u našoj je

školi uređen poseban prostor za produženi boravak u kućici u školskom dvorištu. Budući da je u školi sve više učenika i sve manje prostora, za polaznike produženog boravka ovo je važan događaj.

Učenici dolaze u 6.30 te os-taju neki čak i do 16. 30 sati. S učiteljicama Dobrilom i Marijom provode vrijeme pišući zadaće,učeći i igrajući se. Porazgovarali smo s polaznicima produženog boravka i svi su se složili da im je tu lijepo i zabavno.

Petra Vlačić, 3. a: U produ-ženom boravku volim pisati zadaću. Ovaj mi je prostor ljepši od starog. Igramo razne igre i nije mi dosadno. Dolazim u produženi u 6.30 do 15.30. Najprije ujutro ima-mo zajutrak, zatim pišemo zadaću koju nismo stigli riješiti i nakon toga se igramo, a popodne imamo nastavu. Obje učiteljice su mi do-bre. Pomažemo jedni drugima i družimo se.

Klara Tešija-Šeb, 2. r.: Ov-dje pišem zadaću. Dosadno mi je kad se nitko ne igra sa mnom

i ne volim kada se netko svađa. U produženom boravku mi se sve sviđa. Najviše se volim igrati skrivača.

Maja Brunjak, 2. r.: Zabav-no mi je raditi zadaću. Učiteljice ponekad viču kad smo neposlušni. Vani se najviše volimo igrati špijuniranja. Najdraži predmet mi je matematika. Ponekad se posvađamo s dečkima.

Ivan Šeb, 4. a: Provodim vrijeme tako da se igram, učim

i jedem. Najdraže mi je kad se igramo ludih špageta. Nikad nam nije dosadno. Prostor mi je lijep i učiteljice su dobre. U produženi boravak idem od prvog razreda i na žalost ovo mi je zadnja godina.

Produženom boravku želimo mnogo radosnih dana ispunjenih igrom, druženjem i učenjem!

Petra Pulić, Sara Lorencin, Vanesa Buršić, Luka Vasilić, Hana

Vlačić, Enna Počerek, 5. a

Večer matematikeVečer matematike je treću

godinu zaredom okupila brojne poklonike ove drevne znanosti u kojoj izazov ne pronalaze samo učitelji matematike, već i mnogi učenici i njihovi roditelji. Odaziv je svake godine sve veći. Za orga-nizatore i goste Večer matematike predstavlja izazov - suočavanje s problemskim zadacima, po-traga za rješenjem i radost pri ot-krivanju točnog odgovora, a sve to u ugodnom druženju i vedrom raspoloženju.

25

Sličice iz školske svakodnevnice

Noć knjigeU proslavi Noći knjige koja

je ove godine zagrlila vikend sudjelovali su deseci djece. Aktivnosti su planirane tako da animiraju djecu, pobude znatiželju i maštu, pruže radost otkrivanja te zajedničkog rada i druženja.

Prvaši su od početnog mo-tiva dinosaura gradili priču ko-rak po korak maštajući o njego-voj obitelji, mjestu stanovanja (naravno - na Kamenjaku!), po-lasku u školu, pustolovinama... Tako su nastale njihove priče Dino Saur, Dinosaur s Kamen-jaka i druge, koje su oslikali ve-drim crtežima.

Trećaši i četvrtaši su sudjelovali u radionici Književni detektivi, koja se odvijala u školskoj knjižnici. Svaka sku-pina učenika dobila je početni citat iz jedne od lektira koju su svi čitali. Nakon što bi pronašli na polici knjigu iz koje je zada-ni citat, u njoj bi otkrili sljedeći koji bi ih vodo do nove knjige. Pobjednička skupina je ona koja najbrže otkrije sve zadane lektire.

Petaši i šestaši su također bili književni detektivi, samo što su oni tražili tragove po cijeloj školi. Knjižničarka je po svim hodnicima sakrila QR kodove, koji bi nakon skeniranja otkrili pitanje vezano uz književni po-jam, najčešće iz njihove lektire. U 30 minuta svaka je skupina trebala otkriti što više kodova i na njih točno odgovoriti.

Noć knjige u našoj školi završila je jednom zajedničkom ocjenom - šteta što je tako krat-ko trajalo.

Dušanka Đokanović, knjižničarka

26

Mali i veliki kreativciUčenici OŠ dr. Mate Demarina Marta Dobran, Mia

Bertagnoli, Filipa Pušić, Leticia Bobanović, Vita Raffael-li, Luka Vasilić, Hana Vlačić, Nika Galant, Nicole Črnac, Paola Cukon i Sara Lorencin, sa svojom učiteljicom likovne kulture Mirjanom Konta učestvovali su zajedno sa članovima Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju Istarske županije u projektu Mali i veliki kreativci, gdje su izrađivali magnete i broševe od gline . Radionica se održala 30. 3. u prostorijama 3MC u Medulinu. Svi smo se dobro zabavili i lijepo družili sa članovima udruge.

Naši likovni umjetici

Učenici uključeni u rad likovne grupe koju vodi učiteljica Mirjana Konta ti-jekom godine sudjelovali su u različitim školskim i izvanškolskim projekti-ma te svojim raznolikim i kreativnim radovima uvijek ostvaruju zapažen nastup na izložbama i smotrama.

Sličice iz školske svakodnevnice

MaškareJučer smo se maskirali u različite maske i obukli

razna odijela. Posjetili smo Lorenin, Matein i Ivanov dom. Kod njih smo se igrali. Počastili su nas fritulama i slatkišima. Zatim smo se vratili u školu. Bilo nam je lijepo i ugodno.

Nikola Radić, 2. r.Jako sam se veselila tom danu jer sam znala da će

moj razred doći k meni. Kod mene nismo dugo os-tali, ali nam je bilo lijepo. Zatim smo posjetili Mateu i Ivana. Bilo nam je svugdje lijepo i zabavno.

Lorena Pedranz, 2. r.Danas je cijeli razred išao u maškaranoj povorci.

Posjetili smo Lorenu, Mateu i Ivana. Njihove mame su nas dočekale. Potrudile su se. Kod njih smo dobili bombone, sokove i fritule. Hrana je bila jako ukusna. Tamo smo igrali nogomet i lovice. Vozili smo bicikle

i skateboard. Kod Lorene smo mazili njenog zečića. Poslije smo se vratili u školu. Bili smo jako sretni.

Maja Branjak, 2. r.

27

Sličice iz školske svakodnevnice

Učenici PO Šišan su i ove školske go-dine bili su vrijedni, kreativni, rasple-sani i raspjevani, suosjećajni i darež-ljivi. Obilježili smo blagdane i surađivali s Udrugom roditelja osoba s intelektu-alnim teškoćama, s Domom za sta rije i nemoćne “Mo ja hiža” kao i s Općinom Ližnjan.

Dan škole27. travnja obilježili smo Dan

škole. Jutarnji program započeo je predstavljanjem svih učenika koji su sudjelovali na školskim, županijskim i državnim natjecanjima te njihovih mentora. U programu su nastu-pili recitatori i dramska družina, a u nastavku su uslijedile radionice i predavanja pod zajedničkim na-zivom Znanstveni piknik u Medu-linu. Tu su se predstavili modelari s izradom upo rabnih predmeta, grupa robotičara s temom Kretanje po zadanoj stazi, Robotika na prste-nac, Mogućnost microbitova, Mladi prirodnjaci s temom Izrada čokoladica, grupa matematičara Izrada origamija. Prof. pov. David Orlović održao je predavanje o po-vijesti škole. Toga dana gosti škole bili su učenici i profesori Tehničke škole koji su održali predavanje o povijesti robotike i prezentirali rad robota u proizvodnji.

Prijepodnevno druženje završilo je prijateljskom rukometnom utak-micom između muške i ženske ekipe naših petaša.

Dan škole u večernjim satima završio je nastupima folklornih družina istarskih škola pod naslo-vom Istarska večer u Medulinu.

Male navijačiceProf. D. Orlović, Predavanje o povijesti škole

28

Putovanje kroz prostor i vrijeme

Terenska nastava u NP Brijuni12. listopada 2016. učenici sedmih razreda posjetili su NP Brijuni u sklopu terenske nastave iz biologije. Uz radionicu „Tragovima dinosaura“, posjetili su i Safari park te fazaneriju. Razgledali su i novu interak-tivnu izložbu postavljenu u zgradi čamčarnice koja na interaktivan i suvremen način upoznaje učenike s poviješću te kulturnom i prirodnom baštinom Brijuna.

Dinosaurovim stopama do današnje terenske nastave

U deset do osam svi sedmi razredi okupili su se ispred škole.

Kao i uvijek onaj tko kasni je Iva-na - tako je bilo i ovaj put. Ja sam sje-dio pored Žufića. Čim je Matko vidio u busu besplatnu Wi-Fi mrežu, išao je pitati učiteljicu da se priključi na internet što je njoj diglo tlak. Pa do Brijuna je samo 20 minuta!

Krenuli smo. Ali, što je vožnja bez DJ-a? Na zadnjim sjedalima Rocco je puštao muziku (i tako cijeli dan). Svi smo imali jedva otvorene oči. Tako nenaspavani zurili smo kroz prozor. Možda bih i zaspao da mi Ivana nije govorila da je zabavljam jer joj je dosadno.

Kad smo stigli u Fažanu, na putu do rive naša razrednica je dijelila pa-nine. Dok smo stigli do rive, ja sam svoj panin pojeo jer sam bio gladan, iako sam u ruksaku imao još dva. Nikad se ne zna! Naravno, trio rio Matko, Hrelja i Luciano izvodili su gluposti s plastičnom bocom i mi smo čekajući brod, pričali, smijalii se i gledali kako se njih trojica glu-piraju.

Došlo je vrijeme da se ukrcamo na brod. Svi smo se udobno smjes-tili. Dino, Nolan, Žufić i ja sjedili smo jedan nasuprot drugom. Imao sam predivan pogled. Na klupici preko puta nas sjedili su i sunčali se penzići zatvorenih očiju. Ispred njih su sjedile Donna, Carla i Lara. Hrelja, Matko i Luciano, vesela tro-jka, i dalje izvode gluposti. Luciano radi palmicu na glavi, a Matko mu se smije. Bližimo se Brijunima.

Kad smo stigli na Brijune i sišli s broda, okupili smo se oko voditeljice. Ona je pričala o povijesti Brijuna i njegovim značajkama. Nakon toga

smo se ukrcali u vlakić. Naša raz-rednica je bila s većinom u jednom vagonu, dok smo Dino, Nolan, Žufć, Petar, učiteljica iz biologije i ja bili u drugom. Meni je tamo bilo super jer je bio mir i imali smo više pros-tora za sjedenje. Ono što me začudilo bilo je to da se učiteljica iz biologije par puta s nama nasmijala. Ja sam svako toliko pogledao šta rade os-tali u vagonu iza nas i svaki put bih vidio učiteljicu kako mi mi maše da joj pomognem i da je izvučem iz tog vagona. Znam kako joj je bilo.

Malo sam slušao voditeljicu kako priča jer sam gledao krajolik, a i Nolan bi izvalio neku foru pa bi me nasmijao. Cijelim putem smiješno mi je bilo mi je bilo kako učiteljica Natalija zapisuje pitanja koja će nam postaviti u ispitu. Kada smo stigli u safari park, vidio sam na početku naojeve i paunove. (Ana-bell je u svom sastavku koji smo pročitali prethodni sat spomenula i žabe, mada ih ja nisam vidio.) Bile su

tamo i zebre, jedna ljama, magarci, boškarini, indijska goveda i moge druge životinje. Indijska goveda su crna i izgledaju kao da su progutali loptu pa da im je zapela u grlu.

Krenuli smo prema Parku dino-saura. Voditeljica je pričala o gma-zovima, vodozemcima i kukcima i ostalom, ali ja sam više pratio No-lana nego nju jer i dalje izvaljivao dobre fore.

Zatim nas je voditeljica po-dijelila u dvije grupe, crvene i plave. Zadatak nam je bio tražiti stope di-nosaura te ih kamenčićima označiti i tko nađe više stopa, taj je pobjednik. Naravno, mi smo izgubili, ali meni je bilo zabavno sudjelovati.

Nakon Parka dinosaura otišli smo posjetiti slonicu Lenku i Kokija. Putem smo ušli u crkvicu gdje smo vidjeli Bašćansku ploču, a Žufić i ja smo održali jednu besplatnu misu, ali nas nitko nije slušao.

Na kraju smo posjetili stvarno za-

29

nimljivu izložbu u čamčarnici kroz koju su neki proletjeli kao muhe bez glave. Rocco je stalno vrtio valjke na kojima su prikazane animacije o povijesti Brijuna. Pogledali smo

film o Josipu Brozu Titu i riješili kviz zna nja. Prošli smo kroz prostorije s primjercima biljnog i životinjskog svijeta i došli u sobu gdje smo svi sje-dii na nekim svijetlećim sjedalima, a

na kraju sam shvatio da je na zidovi-ma prikazano otočje Brijuni, a stolci su modeli tih otoka.

Na povratku smo sjedilli pored učiteljice. Nolan je toga dana bio u elementu i nasmijavao je učiteljicu svojim dosjetkama, a ja vicevima. Toga dana Nolanov slogan kojim je obilježio cijelu terensku nastavu bio je ispjevan u stihu: Budi mi prijatelj!

U autobusu više ispred mene nije sjedila Ivana već Adrian i Patrik koji su razgovarali povjerljivo kao da se radi o nekoj državnoj tajni. Lijepo sam se smjestio i zatvorio oči kad na-kon 30 sekundi začujem Žufićev glas da igramo neku igru na mobitelu. Kad smo napokon umorni došli u Medulin, prebacio sam se u drugi bus i otišao kući i mogao se konačno odmoriti.

Jan Stojanović, 7. b

Putovanje kroz prostor i vrijeme

Čarobna MaltaOve sam godine posjetio Maltu, s

roditeljima i kumovima.

Malta je otočna država u Sre-dozemnom moru i najgušće naseljen otok na svijetu. Njihov službeni jezik je malteški, koji je mješavina sedam jezika i engleskog. Malta ima blagu klimu tako da sam se polovinom de-setog mjeseca kupao. Glavni grad Malte je Valletta. To je prekrasan grad pun spomenika. U njemu se nalaze brojne znamenite građevine i spomenici. Grad je sam po sebi spomenik prepun turista iz cijeloga svijeta, idealan za šetnju i razgleda-vanje.

Valletta je opasana starim zidi-nama s kojih se pruža nevjerojatan pogled. Sa zidina svakoga dana u 16 sati opali top i sve se zadimi. U Val-letti se nalazi i katedrala s drugom najvećom kupolom u Europi. Kate-dsrala je jako zanimljiva, oslikana freskama i ukrašena raznim detalji-ma. Tu je i veliko brodogradilište i

luka u kojoj pristaju brodovi i kru-zeri iz cijeloga svijeta.

Na jednom trgu u Valletti u 15 sati počinje prskati voda i započinje svirati glazba pa se može i zaplesati. Vidio sam i poznate engleske tele-fonske govornice. Malta je nekada bila engleska kolonija. U Valletti , kao i na cijeloj Malti, građevine su od bež kamena, tako da posvuda pre-vladava žućkasta boja.

Drugi dan išli smo na izlet na otok Comino koji službeno ima samo četiri stanovnika. Na Cominu se na-lazi plaža Plava laguna gdje smo se kupali u tirkiznoplavom moru.

Treći dan posjetili smo otok Gazo. Na Gazu se nalaze dvije geološke znamenitosti: Azurni prozor i Plava rupa. Azurni prozor je velika stijena s rupom na sredini. Fantastičan pri-zor, kao da ste u svemiru. Plava rupa je podvodni tunel, pećina dugačka 80 metara. Na Gazu se nalazi naj-starija građevina na svijetu koju je

čovjek sagradio.

Četvrti smo dan bili u Popeyevu selu. To je u stvari pravi filmski set iz 1980. g. Set je izgradio Studio Disney a Popeya je glumio Robin Williams. Danas je selo turistička atrakcija i tamo smo proveli ugodan dan.Čak smo snimili kratki film i ludo se zabavili. U povratku posjetili smo grad Molinu, grad spomenik, okružen zidinama, slično kao Du-brovnik Molina se naziva Tihi grad, i stvarno je jako tiha. Večerali smo na samim zidinama s pogledom na cijelu Maltu.Terasa je sva u staklu pa sam imao osjećaj kao da večeram na samome nebu.

Posjetili smo i simpatično ribar-sko selo Marsaxklokk, posebnom po stotinama šarenih ribarskih brodova koji se zovu luzzu i zaštitni su znak Malte.

Ako budete u prilici, svakako posjetite čarobnu Maltu!

Luka Vasilić, 5. a

30

Svi putevi vode u RijekuDošao je i taj dan! Inače, kad se

ujutro budim i znam da moram u školu, vučem se po kući kao prebi-jena mačka, ali ne danas. Spreman sam u tren oka i požurujem roditelje da krenemo prema školi.

Svi smo se okupili pred školom i krenuli u autobus trčeći i gurajući se kao da nam o mjestima ovise životi, ali na kraju smo se sretno smjestili i krenuli napokon prema Rijeci. I kao što to obično biva na izletu, već nakon prvog zavoja svi smo imali sendviče u rukama i kriomice jeli.

Napokon Rijeka i posjet Plane-tariju gdje smo prisustvovali kvizu i projekciji filma Natrag na Mje-sec zauvijek. Nakon Planetarija u Pomorskom i povijesnom muzeju otkrili smo mnoge tajne naših pre-daka, a posebno nas je oduševio prsluk za spašavanje s Titanika koji nas je vratio u raskoš tog doba, ali i podsjetio na veliku tragediju. U

mislima mi je prošla scena kada se utapa Leonardo Di Caprio (pa kakav to redatelj može dopustiti da se ta-kav vrstan glumac utopi?). Na red je došao Prirodoslovni muzej s raznim životinjama, biljkama i interak-tivnim prostorijama namijenjenim upoznavanju različitih životinjskih

vrsta jer svakako je bolje upoznati morskog psa u muzeju nego osobno u moru dok plivaš.

Put natrag u Medulin bio je veseo i nažalost brz jer sve što je lijepo, kratko traje.

Lucijan Boljun, 5. c

Putovanje kroz prostor i vrijeme

Terenska nastava u Karlovcu i Zagrebu

Učenici sedmih razreda u sklopu terenske nastave posjetili su Karlovac i Aquaticu, prvi akvarij slatkovodne ribe u Hrvatskoj. U prostoru akvarija u 25 bazena pred-stavljen je tok rijeke od izvora do ušća.

Budući da je Karlovac grad na četiri rijeke Kupi,

Korani, Mrežnici i Dobri, bio je prava lokacija za ovaj slatkovodni akvarij. U početnom prostoru prikazan je gornji tok rijeke kojim voda struji brže, hladnija je i puna je kisika. U prvom smo akvariju vidjeli pastrvu kao tipičnog predstavnika naših rijeka. U srednjem toku ri-jeke nagib je manji, brzina vode se smanjuje i tempera-tura povećava. Tu smo vidjeli najpoznatije riječne vrste: šarana, mrenu, klena i podusta. U donjem toku rijeka teče sporo, tlo je muljevito, a najpoznatije vrste riba su som, štuka, grgeč idr. Slatkovodni akvarij Akvatika bio je pravi doživljaj - u tamnom prostoru okruženi visokim akvarijima punim neobičnih riba, uz edukativne nat-pise, zvučne i svjetlosne efekte koji su nas putem pratili bilo je zadovoljstvo saznati kakvo životinjsko i biljno bo-gatstvo kriju hrvatske rijeke.

U popodnevnim satima posjetili smo Zagreb, Tehnički muzej Nikola Tesla gdje smo poslušali predavanje o najznačajnijim izumima ovog velikog znanstvenika, a kasno popodne i Muzej iluzija. Slobodno vrijeme proveli smo šećući središtem grada i bez obzira na kišno vrijeme dobro smo se proveli.

31

Putovanje kroz prostor i vrijeme

Vladari starog EgiptaOd svih sati povijesti, petaše su posebno zainteresirali oni koji su obrađivali povijest starog Egipta: njegovu arhitekturu, svakodnevicu, vjerovanja i vladare. Nakon gledanja dokumentarnoga filma „Tajne egipatskih grobnica“, učenici su napisali kratke sastavke nadahnute ovom povijesnom temom.

Kraljica Hatšepsut zahtijevala je da je egipatski umjetnici na kipovima i slikama prikazuju s bradom jer je željela dokazati svoju mušku i žensku stranu vladavine.Ja bih, recimo, željela da me prikažu s dužom kosom (u drugoj boji) ili nešto slično tomu. Kod Egipćana kosa je bila pokazatelj položaja u piramidi društva stoga bih ja imala najdužu kosu a robovi bi bili obrijanih glava. Znam da su se u Egiptu šminkali i muškarci i žene. Da sam kraljica Hatšepsut zabranila bih šminkanje muškarcima. Također, znam da je većina Egipćana bila nepismena, ali da sam ja Hatšepsut svi bi morali naučiti pisati i onda mi slati zapise koje bi mi pročitao moj pisar. Svi faraoni nakon smrti dobili bi raskošnu grobnicu punu zlata no grobnice ne moraju biti raskošne stoga bih ja imala najobičniju grobnicu. U Egiptu su neprijatelji krali zlato u grobnicama, a mogli su imati stražare koji čuvaju grobnice samo po noći. Egipćanima su mačke bile jednako važne kao da im umre neki član obitelji kojega bi pretvorili u mum-iju, to jest mumificirali su i mačke kad bi ugi-nule.Ali, zašto bi mačke bile važne kad su svi ljubimci jednaki? Kraljici Hatšepsut nije bilo lako, ali zapravo baš je dobro biti Hatšepsut.

Livia Poldrugo, 5. c

Da sam ja Ramzes II., svatko bi imao svo-ju kuću.Svatko bi imao hrane i vode, svat-ko bi imao novaca barem za ono osnovno. Samo loši ljudi bi odlazili u robove. Svatko bi mogao pisati i čitati. Svatko bi radio. Ne bi bilo rata. Svi bi imali stoku kojom bi se hra-nili. Egipat bi bio puno manji,a ipak bi imao mnoštvo više gradova i sela. Egipat bi imao puno više građevina i puno više oslikanih zidova. Na Nilu bih sagradio “strojeve” koji sami peru rublje. Na Nilu bih još sagradio i mostove. Napravio bih puno oaza i puno klu-pica kako bi se ljudi mogli odmarati. Sagra-dio bih i očistio puno plaža kako bi se ljudi u ono vrijeme mogli kupati.

Patrick Uzon, 5. d

Enia Kirac, 8. b.psd

32

Dnevnički zapisi

Zimovanje u AustrijiUčenici OŠ dr. Mate Demarina iz Medulina boravili su od 19. do nedjelje 26. veljače u austrijskoj općini Pöls-Oberkurzheim, općini pobratimu Općine Medulin.

Ulomci iz dnevničkih zapisa jedne sedmašice

Dan ranije...Cijela je kuća vrvjela kao košnica,

a samo sam se ja pakirala. Sprema-nje za put je ličilo onoj sceni pakira-nja iz filma Sam u kući. Dan ranije obavila sam kupovinu pod nazivom: Sve što mi treba za Austriju, da mi slučajno ne bi zatrebalo, mama će se pobrinuti da imaš sve!

Iz sobe se čulo kako dozivam mamu: Mamaaa gdje su mi taji-ceee? Sva ta strka...strah da ću nešto zaboraviti... pregledavanje popisa šest puta prije konačnog zatvaranja kufera.

Od uzbuđenja nisam mogla ni spavati, ali napokon je ipak stiglo to dugo iščekivano jutro.

Putovanje u AustrijuUstanem, pogledam na sat i

razmišljam o tome kako ću za dva sata biti u busu i voziti se prema Austriji. Još sam šest puta pregledala popis i torbe. Nikad se ne zna!

Polako smo krenuli prema Medu-linu. Razmišljajući o tome da ćemo biti tjedan dana bez roditelja preko granice, uzbuđenje je u meni sve više raslo. Točno se sjećam tog osjećaja. Uzbuđenost koju dijele strah i sreća, samo ih jedna tanka crta drži u “ba-lansu”. Kad smo stigli u Medulin, tamo nas je dočekao učitelj Dimitri-je. Svi smo nestrpljivo čekali bus, a kada je stigao, nismo mogli vjerovati da se sve to stvarno događa. Svi smo se pozdravili s roditeljima kao da se nikad više nećemo vidjeti. Ušli smo u autobus i našli si mjesta na kojima smo sjedili do kraja puta.

Ja sam sjedila s Paulom Ćubić s kojom sam bila i u sobi. Dok nismo prešli granicu, nisam vjerovala da

putujem za Austriju. A onda se ja-vio onaj osjećaj....osjećaj da si nešto zaboravio. Brzo sam izvadila popis iz džepa (urnebes, znam) i počela, prateći prstom, pažljivo iščitavati svaki redak. Prema popisu sam sve imala pa sam bila malo mirnija. Po putu nije bilo glasno u autobusu, za-pravo većina je spavala, a onda sam zaspala i ja. Sa slušalicama na ušima spavala sam cijelim putem.

Onda su nas probudili. Učitelji su nam dali upute što raditi i kamo ići. Prvo smo otišli u hotel, smjestili se u sobe, raspakirali se... nakon toga otišli smo po pancerice i opremu, pa po skije.

Navečer su nam voditelji rekli da ćemo ići u dom za, mlade, a budući da je večera bila u staračkom domu, to nas je zbunilo. Ali nakon večere sve je bilo jasnije - u domu za stare dočekala su nas djeca iz te općine. Neki su se s njima sprijateljili, ali ja nisam jer “špreham njemački ja, naturlich ko maternji”. Tamo je bilo jako cool, mogli smo igrati razne igre kao što su: stolni tenis, biljar, pikado, video-igre, a mogli smo se i izležavati po kaučima ili jednostav-

no mogli smo plesati.

Sljedećeg jutra našli smo se svi na parkiralištu i u devet krenuli na skijalište. Tamo smo se podijelili u tri grupe, svaki sa svojim trenerom na svojoj strani staze. Svi su prvo krenuli s lakšim vježbama, a kako su vježbe postajale sve teže, penjali smo se sve više. Nakon dva sata više mi se nije dalo pa sam rekla da moram na toalet. Dok sam odlazila, razmišljala sam o svojim urnebesnim padovima i povicima koji su stizali do mene: Ne rade mi kočnice! Zgodni Austrijanac, spasi me! itd.

Idućeg smo jutra svi zaspali!!! Kad sam pogledala na sat, doslovno sam skočila iz kreveta i krenula bu-diti Paulu. Stigle smo se spremiti prije nego što su nam pokucali na vrata, tako da smo se spasile. Na doručku su se svi osjećali krivim te je u balgovaonici bio muk i tišina. U autobusu smo dobili jednu malu salatu. Bila je mala i ne baš ugodna, ali smo je zaslužili. (...)

Arien Mišta, 7. b

33

Intervju

Intervju s Jasnom Held

Tke se priče sjeća, pratit će ga sreća!U našoj je školi gostovala Jasna Held, pripovjedačica

narodnih priča i bajki.U tri dana u nizu susreta s djecom ispripovijedala je niz prekrasnih, poučnih, zanimljivih, duhovitih priča iz cijeloga svijeta. Učenici su je sa za-nimanjem i pozorno slušali, uživljavajući se u čaroban i tajnovit svijet bajki.

PA DA! JA SAM PRIPOVJEDAČICA BAJKI!

Jeste li kao dijete voljeli slušati priče i tko Vam ih je pripovijedao?

Odmalena mi je baka pričala priče. U to vrijeme nismo imali televiziju,sjeli bismo kasno navečer uz vatru,pričali što se događalo toga dana,a ja sam jako voljela slušati što su odrasli govorili. Zanimalo me što to odrasli pričaju, bila bih tiha i mirna… dok me ne bi primijetili kako ih slušam pa bi me poslali spavati.

Jeste li imali omiljenu priču?

Jesam i nisam. U jednom razdoblju mi se sviđala jed-na, u drugom neka druga…. Bajke sam otkrila kad sam počela čitati.

Kakvi ste bili kao dijete?

Ja sam bila jako mirna, dobra, ali sam imala bogat i nemiran unutrašnji život.

Kada ste počeli pripovijedati priče i što Vas je na to navelo?

Najprije sam čitala priče svojoj djeci, ujutro i navečer obavezno. Kasnije sam ih počela pripovijedati jer bih isključila svjetlo da djeca mogu lakše zaspati, a onda u mraku nisam mogla čitati pa sam pričala.

Jeste li imali uzore u ovom poslu?

Nisam imala posebne uzore jer nisam ni znala tko se time bavi. Dok nisam upoznala jednu pripovjedačicu ba-jki pa sam shvatila… pa da! Ja sam pripovjedačica bajki!

PRIPOVJEDAČ MORA BITI “U PRIČI”

Je li Vam itko u životu govorio čime da se bavite, odnosno jesu li Vas odgovarali od toga da budete pripovjedačica priča?

Nisu me odgovarali direktno. Ja sam osjetila strašnu želju da pomognem djeci koja su iščekivala da im pričam bajke. Čudila se cijela moja okolina što to radim, zašto to radim, to mi nije potrebno... Ali to je isto kao i u ba-jci - kad vam se događaju tako neke stvari, kad znaš u sebi da je to ispravno, onda znaš da je to tvoj put. Nitko te ne može razuvjeriti. Pokaže se s vremenom da je to ispravno, samo treba izdržati.

Sjećate li se kad ste prvi put pripovijedali? Jeste li tada imali tremu?

Kad sam prvi put pričala,nisam imala tremu jer sam pričala svojoj djeci. Ali ja uvijek imam tremu jer kada vam je stalo do nečega,trema je uvijek prisutna. To je normalno, znak da nekog poštujete. Ako nemamo tremu, znači da nam nije stalo.

Što mislite da je najzanimljivije u Vašem poslu?

Mislim da su u mojem poslu najzanimljivija putovanja,to su putovanja kroz priče. Kad se vratiš s put-ovanja, uvijek doneseš nešto posebno sa sobom.

Koje osobine mora imati dobar pripovjedač?

Po meni je jako važan govor, kako oblikuje rečenice, svaki glas se mora čuti,a onda pripovjedač mora “biti u priči”. Ako pripovjedač nije “u priči”, onda to svi primi-jete, a ako je “u priči”, onda se to osjeti i svi ga slušaju.

VAŽNO JE DATI NAJBOLJE OD SEBE

Zašto su priče važne?

Postavimo si pitanje kako je to moguće da priče koje su nastale, ne prije par stotina godina nego prije par tisuća, godina slušamo i danas.

Što Vam je najvažnije u životu?

Da prepoznam ono što mi dolazi u susret i da dam najbolje od sebe što mogu za to što dolazi.

Što biste na kraju poručili našim čitateljima?

Čitajte bajke!

Sara Rojnić, Hana Vlačić, Sara Lorencin, Paola Cukon, Vanesa Buršić, Luka Vasilić, Petra Pulić, Ena

Počerek,5.a

34

Božićna priča

Tajna stare kolibeJednog sunčanog dana Lana, Jana i Darko igra-

li su se u obližnjoj šumi. Dan je bio kao stvoren za igru na svježem zraku.

Darko je u daljini ugledao dim koji je dopirao iz neke neobične kućice. Odlučili su pratiti dim da vide kamo će ih odvesti. No, što su se više približavali kući, ona se sve više i više udaljava-la. Hodali oni tako i začuli neobično šuštanje u obližnjem grmu. Mislili su da je vuk ili divlja svinja. Kad odjednom iz grama promoli glavu pravi pravcati sob!

Predstavio se i rekao da se zove Rudolf i da se prošle zime izgubio i otada traži put do kuće.

Ispričao im je svoju priču.

Jednog dana uputio se u jutarnju šetnju sa svojim prijateljima. Šetali su satima i Rudolf se već pomalo umorio. Napravio je kratku stanku. Njegovi prijatelji odlučili su malo našaliti se s njim pa su mu pobjegli... i više ih nije pronašao. Od toga dana hoda šumom i traži put do kuće.

U tom trenutku Lana ugleda čudan papir za-taknut za Rudolfove rogove. Djeca su ga pitala kakav je to papir i smiju li ga pogledati. A kad su ga razmotali, ugledali su kartu koja je pokazivala put do Rudolfove kuće.

Put je započinjao u Maglenoj šumi, vodio do grmlja sa šumskim jagodama, zatim stizao do Labuđeg jezera sa začaranim vodopadom, potom skrenuo prema drevnom stablu Polusuncu – po-lumjesecu. Karta je vodila dalje do Medvjeđe špilje i prema Okamenjenom srcu koje ostvaruje sve ljubavne želje. Put ih je tako doveo do oronule daščare koja je bila u stvari Rudolfov dom!

Stali su pred starom, oronulom i ruševnom kolibom. Na karti su pročitali čarobne riječi, njih su izgovorili, a vrata su se pred njima sama ot-vorila: Lijepa riječ sva vrata otvara!

Kada su ušli, ugledali su skromnu sobu i ve-liki ormar uza zid. Vrata ormara su se otvorila, a pred njima se pojavila čarobna tvornica Djeda Mraza.

U sredini nalazio se veliki okićeni bor, a uoko-

lo na trakama su visjeli bezbrojni šareni darovi za svu djecu svijeta.

Kad je Djed Mraz ugledao svog omiljenog soba Rudolfa, od sreće ga je zagrlio, pozvao djecu na topli čaj i kolače i darivao ih poklonima.

Dugo u noć razgovarali su, veselili, prisjećali se smiješnih zgoda i nezgoda.

Rudolf je pronašao dom, Djed Mraz svog izgu-bljenog soba, djeca su za nagradu dobila darove koje su oduvijek priželjkivala ...i priča je sretno završila!

Zajednički napisali i ilustrirali učenici 5. a

Gabrijel Kapustić, 5. a

35

Intervju

Čovjek samo srcem dobro vidiOve smo zime u Istarskom narodnom kazalištu po-

gledali odličnu predstavu Mali princ u kojoj je osim naše bivše učenice Luanne Počerek glumio i naš prijatelj iz 5. a Luka Vasilić. Porazgovarali smo s njim o njegovim prvim glumačkim iskustvima.

Otkada se baviš glumom?

Glumom se bavim već dvije godine u Istarskom narod-nom kazalištu u Puli.

Tko ti je predložio da se upišeš u dramsku grupu?

Moja priča je vrlo neobična. Zapravo mi je savjetovao da se upišem u dramsku grupu - moj frizer! On ima vezu s kazalištem jer glumcima radi frizure.

U kojim si predstavama glumio?

Glumio sam u predstavi Mali princ i sudjelovao sam u kazališnim projektima koje inače organiziramo na kraju godine.

Kako je bilo na audiciji?

Bio sam siguran u sebe da ću proći. Najprije sam imao tremu,a onda je prošla. Za audiciju smo trebali naučiti tekst iz Malog princa.

Što ti je bilo najzanimljivije u predstavi?

Najzanimljivija mi je bila scena sa zmijom iako u njoj nisam sudjelovao. Lijepa je poruka predstave: Čovjek samo srcem dobro vidi!

Kako si uskladio školske obaveze i kazališne nas-tupe?

Bilo mi je teško, da budem iskren, pratiti nastavu i održavati predstave. Hana mi je slala zadaće,a Petra bi mi davala bilježnice. Ipak sam sve stigao i naučio.

Koji ti se lik u predstavi najviše svidio?

Lik kralja zbog uloge i glumca.

Kako je to biti glumac?

Naporno, ali jako lijepo. Predstavu smo počeli pri-

premati u desetom mjesecu, pripreme su bile naporne, probe smo imali svaki dan po tri sata. Na premijeri nisam imao tremu, ne znam ni sam zašto. Redateljica Renata Carola Gatica je bila zahtjevna, puno je tražila od nas, ali od nje sam puno naučio. Za sve to vrijeme stekao sam jako puno prijatelja i sad mi nedostaju. Bilo je to lijepo iskustvo.

Čime se želiš baviti u životu?

Želim se baviti glumom i dalje, a jednog dana se želim baviti filmom.

Razgovor vodili novinari iz 5.a

Ivana Jusufi, 7. b Aleks Demarin, 4. b

Jan Stojanović, 7. b

36

Film u školi

Redateljica: Deniz Gamze Ergüven

Igrani film Mustang, 2015. gUčenici sedmih razreda u sklopu

FUŠ-a pogledali su projekciju filma Mustang u Kinu Valli i iskazali svoje dojmove o filmu.

Tema filma je tradicionalna sre-dina i položaj žene u njoj te kršenje osnovnih ljudskih prava: pravo na slobodu govora, na privatnost, na slobodan izbor. Film mi je bio zanim-ljiv i zainteresirao me od početka. Svidio mi se razvoj radnje i kako su na kraju dvije sestre pobjegle od kuće, kao iz nekog zatvora, u Istan-bul.

Nolan Ilisić, 7. b

Film govori o odrastanju pet se-stara u jednom selu u Turskoj, o teškom položaju žena u tradiciona-lnim sredinama i njihovoj obesprav-

ljenosti. Film ima simbolički naslov: mustang je divlji konj, duge grive, a njegove su značajke snaga i neovis-nost. Sve su sestre imale dugu i gus-tu kosu, sve su željele biti slobodne. Film bih ocijenila ocjenom 5 jer mis-lim da je gluma bila jako dobra. Film me nije ostavio ravnodušnom ni ti-jekom gledanja ni nakon što sam ga pogledala. Neke scene će mi sigurno ostati u pamćenju, posebno su dobro prikazane sve emocije.

Carla Rosanda, 7. b

Ovaj film ocijenila bih odličnom ocjenom jer mi se sviđao način snimanja kadrova, scenarij, gluma (posebno Lale), prostor u kojem je film sniman te kostimografija. Radn-ja je bila zanimljiva i napeta, u nekim dijelovima smiješna.Najupečatljiviji

prizor bio mi je kad sestre zajedno bježe i love autobus za odlazak na nogometnu utakmicu. Bile su složne i hrabre, čuvale su leđa jedna drugoj.

Donna Bulić, 7. b

Film govori o dogovorenim bra-kovima u tradicionalnom društvu. U filmu je prikazano kako se krše prava žena na slobodu, školovanje, odabir voljene osobe. Najnega-tivniji likovi bili su baka i ujak koji je zlostavljao djevojčice, a baka nije ništa poduzimala u vezi toga i nije to spriječila. Film je u meni izazvao osjećaj znatiželje, pogotovo kad su Nur i Lale bježale sa svadbe, napeto-sti i straha pred događajima koji će uslijediti. Film je genijalan!

Arien Mišta, 7. b

37

Naši uspješnici

Naši vrijedni učenici i njihovi mentori istakli su se na školskim, županijskim i državnim natjecanji-ma. Sve ih pohvaljujemo i čestitamo na iznimnim rezultatima

Županijska natjecanja:

MatematikaKarlo Lorencin, 7. a - 1. mj.Nino Perković, 6. a - 8 . mjestoJuraj Teković, 6. a - 15. mjestoMentor: Jasmin Matijević

Hrvatski jezikIleana Rosanda, 8. c - 10. mjestoMentorica: Deborah BrajkovićCarla Rosanda, 7. b - 10. mjestoMentorica: Tina Ribić

BiologijaCarla Rosanda, 7. b - 3. mjestoNolan Ilisić, 7. b -13. mjestoDino Lovrić, 7. b– 7. mjestoKarlo Lorencin, 7. a – 5. mjestoIvanGrgorović, 8. a – 13. mjestoNika Agostelli, 8. a - predložena za državnu razinu

Državno natjecanje:Nika Agostelli, 8.a-1. mjestoMentorica: Natalija Zoričić

KemijaCarla Rosanda, 7. b– 8. mjestoKarlo Lorencin, 7. a – 10. mjestoMentor: Saša Lakić

FizikaIvan Grgorović, 8. a - 7. mj.Mentorica: Jelena Korenić

PovijestLean Osmanović, 7.a - 2. mjestoDino Lovrić, 7.b - 4. mjestoCarla Rosanda, 7.b - 7. mjestoLara Plastić, 7.b - 10. mjestoLuka Jukopila,7.a - 14. mjestoLeonarda Bonaca, 8.a - 9. mjestoIvan Vlačić ,8.a - 10. mjestoMentorica: Morena Glavinić

GeografijaAdrian Mačina,5. c - 2. mj.Petra Pulić, 5. a - 13. mj.Lean Osmanović, 7. b- 5.mjMentor: Miroslav Šop-Kebert

Njemački jezikRomana Bajrić, 8.a – 6. mjestoMatija Kastelc, 8. a - 3.mjestoMentorica: Danijela Lončarić

InformatikaPatrik Blašković, 7. b Županijska razina -1. mj.Državna razina - 3. mj.Mentor: Damir Blašković

Islamski vjeronaukAlma Reka, 7. cMuhamed Reka, 7. bMentorica: Minela Omanović

Tehnička kultura

Modelarska grupa- Ivan Vlačić, Lukas Mandić, Toni Mlakić, Natali Marin- 4. mjesto

Nolan Ilisić, Ivan Grgorović - 2. mjesto

Robotrka na prstenac Ivan Grgorović, Nolan Ilisić, Lukas Mandić, Ivan Vlačić, Patrik Blašković, Nika Agostelli - 10. mjestoMentorica:Hatka Adrović

LidranoŠkolski list Cvrčak sudjelovao je na županijskoj razini Lid-rana i bio predložen za državnu razinu.

Svim natjecateljima i njihovim mentorima čestitamo na pre-danom radu i izvrsnim postignućima.

Nika Agostelli

Patrik Blašković

38

Sportske vijesti

Sportski školski klub zabilježio je niz sportskih susreta, natjecanja i drugih aktivnosti tijekom školske godine u različitim disciplinama.

- Plivanje: muška ekipa - 4. mjesto, ženska ekipa - 2. mjesto

- Malonogometna ekipa od 5. do 8. r. - 2 mjesto na međuopćinskom natjecanju

- Kros od 3. do 6. r. - 4. mjesto na županijskoj razini

- Ženski rukomet, županijsko - 6. mj.

- Muški rukomet , županijsko - 5. mj.

- Mali nogomet za 5. i 6. r ., županijsko - 5. mj.

Rukometašice na Danu škole

Plivačice

Malonogometna ekipa 5.-6. r.

Malonogometna ekipa 5.-8. r.

Atletičarke

Rukometaši na Danu škole

39

ISSN 1333-0349

Sretno, osmaši!Sretno, osmaši!1. Nika Agostelli2. Stjepan Anđelić 3. Romana Bajrić4. Mia Bertanjoli5. Leticia Bobanović6. Leonarda Bonaca 7. Renata Buršić8. Marta Dobran9. Dolores Đelčić10. Ivan Grgorović11. Matija Kastelc12. Adrian Lunko

13. Lukas Mandić 14. Filipa Pušić15. Vita Raffaelli16. Nino Rovis17. Julian Tišljarec18. Marin Vilić 19. Mia Vitasović20. Ivan Vlačić21. Simona Vojak Razrednica: Danijela Lončarić

1. Antonio Barešić 2. Patrik Gerguri3. Mario Gortan 4. Elena Grakalić5. Ema Ivetić6. Enia Kirac7. Arlinda Lekaj8. Emanuela Lekaj9. Martin Lleshaj10. Dino Milić 11. Mark Miota12. Ivan Mizdarić

13. Nicol Pačić 14. Emili Peruško 15. Leonardo Dubravko Savić 16. Katarina Silić 17. Milana Šikljan18. Mateo Škifić19. Noa Šurlan20. Tea Tolić21. Ivona ValleRazrednica: Vesna Borzić

1. Dean Božić 2. Mariah Deborah Budić3. Nina Bukovac 4. Lana Čelić-Glišić5. Antonio Edelinski6. Ivan Erlić7. Nikol Josić 8. Fran Kučiš 9. Matija Mauša10. Antonio Pereša11. Vita Ptiček

12. Matea Rebac13. Ileana Rosanda 14. Eric Sficco15. Sana Vrbljanac16. Deni Zahirović 17. Zvjezdan ZovićRazrednica: Deborah Brajković

VIII. a

VIII. b

8. c

VIII. c