C:ztadicGraphicsRazna predavanjaPredavanje - …zaf.biol.pmf.unizg.hr/Tadic/PDF/Pozvana_predavanja/Simpozij_FF_AS... · Botanika Zoologija Ekologija i zaštita prirode Kopno Kopnene

ilior

oder

Jesmo li sveučilišni nastavnici ili samogubimo vrijeme držeći predavanja?

by Zoran Tadić

Ilustracije:Design by dr. Zoran Tadić

Mnogi zaključci izneseni u ovoj prezentaciji predstavljajuosobni pogled autora, stvoren na temelju mnogih razgovorasa sadašnjim i bivšim studentima biologije, obavljenih uvišegodišnjem razdoblju.

Rezultati anketa o animalnoj fiziologiji koji su ovdjeizneseni, predstavljaju rezultate osobnih i sveučilišnihanketa autora o njegovim predavanjima.

Design by dr. Zoran Tadić

Gdje smo i što smo?

Dekanat, Kemijski i Geološkiodsjek te dio Biološkog odsjeka(Molekularna biologija) -Horvatovac 102a

Matematički i Fizički odsjek -Bijenička 30 i 32

Biološki odsjek (dio Botaničkogzavoda) - Marulićev trg 9a

Biološki odsjek - Rooseveltovtrg 6

Botanički vrt (dioBotaničkog zavoda)

Geografski odsjek -Marulićev trg 19


Što nam se dogodilo?

Sustav primjenjene marikulture:

3 godine preddiplomskog studija

2 godine diplomskog studija

Magistar struke

Koncepcija: 3 + 2 (uglavnom) ili

5 + 0 (sporadično)

Rvacki bakalar(Baccalaureus croaticus)


Nakon što je patuljaka složilo relativno prihvatljiv nastavniplan, Snjeguzica i 40 hajduka odbacilo ga je kao “plan talibanakoji žele uništiti biologiju” i sastavilo plan koji je potpunoprilagođen željama i potrebama nastavnika, ali ne i modernojbiologiji. Studente nitko nije ništa pitao.

Kako smo glumili Anu Ugarković?

patuljakaSnjeguzica


Kakve su špagete skuhali?Početak prežderavanja špagetima: 2005. godina

Ishod prežderavanja špagetima: Zlo nam je!

Sveučilišni dodiplomski studij (3 godine): BiologijaMolekularna biologijaZnanost o okolišu

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij biologije i kemije (5 godina)

Sveučilišni diplomski studij (2 godine): Eksperimentalna biologijaFiziologija i imunobiologijaBotanikaZoologija

Ekologija i zaštita prirodeKopnoKopnene vodeMore

Molekularna biologijaGenetikaStanična biologijaBiologija čovjekaRačunalna biologijaStrukturna biologija

Znanost o okolišuBiološka zaštita okolišaGeološka zaštita okolišaGeografska zaštita okolišaDesign by dr. Zoran Tadić

! Molekularne znanosti - vrlo moderni pristup, ali. . .

! Biomedicinske znanosti (fiziologija, imunologija i sl.) -relativno moderni pristup.

! Ekološke znanosti - relativno stari pristup.

Kakva je kvaliteta studija biologije na PMF-u?


Zašto “ali” ?

Gotovo čitava molekularna znanost je uglavnom u dvije-triknjige! Molekularnu biologiju uglavnom čine metode primjenjiveu biomedicini, ekologiji, zaštiti okoliša itd.


! Nedovoljan broj ljudi za toliki broj kolegija - predajepreveliki broj ljudi sa drugih fakulteta i/ili instituta. (relativniproblem. . .koji to zapravo i nije!)

! Nasilno izmišljeni kolegiji za nastavnike. (veliki problem!)! GODINAMA se animalna fiziologija predavala po

medicinskoj i/ili humanoj fiziologiji i to uglavnom VRLOLOŠE (”ofrlje!”), pod plaštem “svekolike genijalnosti inedodirljivosti” predavača koji su pričali svašta.

U čemu je problem sa biomedicinskim znanostima?


Dobro, što je s ekologijom?

Ništa


! Nastavnici se osjećaju ugroženim od novog studija.• Smatraju da pročelnik želi takav program da bi stvorio višak nastavnika odn.

da bi ljudima podijelio otkaze, posebice zoolozima.• Smatraju da studij treba mnogo klasičnih bioloških predmeta (na pr. botanike,

zoologije) već na prvim godinama, jer je to temelj biološkog obrazovanja.• Boje se da će izgubiti svoj kolegij.

! Ne postoje nastavnici na PMF-u (pa ni šire) koji bi moglidržati određen broj novih kolegija.

! Nastavnici ne žele prilagoditi svoje kolegije novom planu þformalno će se prilagoditi, ali u stvarnosti ostati će starakoncepcija studija i predavanja.

Nedavni pokušaj reforme studija neslavno je propao


Mitovi i legende u akademskim krugovima


Poznati znanstvenici - užasni predavači

James D. WatsonWilliam D. Hamilton

Niels BohrDesign by dr. Zoran Tadić

Poznati znanstvenici - odlični predavači

Francis H. C. Crick

Ernest Rutherford

J. B. S. Haldane


Čovjek koji je od predavanja napravio dobar posao

Peter Atkins


! Dobar* znanstvenik i dobar predavač! Dobar znanstvenik i loš predavač! Loš* znanstvenik i dobar predavač! Loš znanstvenik i loš predavač

Kratki tečaj klasifikacije nastavnika

* Dobar i loš znanstvenik su JAKO RELATIVNI pojmovi u nas Rvata, ali i šire!


Tko je dobar predavač?

Onaj koji zainteresira slušateljstvo za ono štoizlaže, tako da se slušateljstvo osjeti potaknutoda dalje samo istražuje i kritički promišljačinjenice vezane uz izloženu problematiku.

Dobar predavač visokospecifičnog kolegijaMORA imati široko opće znanje, ne samo izpodručja za koje se specijalizirao, nego izmnogih znanstvenih disciplina (pa čak idruštvenih)!!!


! Predaje zanimljivo i točno.

! Predaje zanimljivo i netočno = opasni varalica!

Kratki tečaj klasifikacije dobrih nastavnika


! Da su predavanja zanimljiva.! Da se iz njih može učiti.! Da prezentacija ne bude prevelika (jer se iz nje teže uči).! Da se preskače odn. ne predaje ništa matematičko, jer su

“na biologiju došli zato što nema matematike” (uglavnomekolozi).

! Da budu složena tako da se iz njih može i zahtjevniji ispitnaučiti za 15-ak dana.

! Da se, ako se iz njih uči, lako dobije 5. A ako se ne dobije5, onda da se ocjena odbije bez ikakvih posljedica(uglavnom mol. biolozi) þ poplava petica na diplomskomstudiju.

Što studenti BO-a očekuju od predavanja (i ispita)?


! Oko 30% studenata ekologije zainteresirano je za ozbiljanznanstveni rad.

! Oko 70% studenata molekularne biologije zainteresirano jeza ozbiljan znanstveni rad.

Koliko su studenti zainteresirani za znanost?


Primjer 1: Predavanje kakvo studenti baš ne vole.



Studentske ankete o animalnoj fiziologiji kažu ovo:! Trebalo bi biti malo više teksta na prezentacijama i napraviti skripta ili knjigu na hrvatskom kako

bi se olakšalo učenje i poboljšala kvaliteta učenja, jer većina ne zna dobro engleski.! Slajdovi sadrže premalo informacija (teksta), pa treba zapisivati puno bilješki radi učenja, što

otežava praćenje predavanja.! Predavanja dobra, škrte prezentacije i to samo iz razloga nedostatka literature (naglasak na

hrvatskom jeziku). Znam da knjigu nije lako napisati, ali da ne može postojati neka interna skripta prema staroj literaturi. Žalosno je da iz hrpe predmeta na biološkom odsjeku ne postoje knjige nahrvatskom, jer engleski jako slabo znamo.

! Htjela bi da su prezentacije sa više objašnjenja, a ne samo sa slikama. Engleski je veliki problem.! Studentima je postala navika učiti sa slajdova, a na profesorovim slajdovima nema baš puno

informacija, samo slike sa malo objašnjenja, pa bi bilo poželjno da ih ima više i da je literaturapristupačnija (ne na eng. jeziku) :-) i ne predebela, recimo oko 200 strana, ne više.

! Ne sviđaju mi se prezentacije, ima premalo teksta i objašnjenja i nema se odakle učiti.! Prezentacije bi trebale sadržavati malo više popratnog teksta koji bi ih dodatno objasnio.! Na prezentacijama bi moglo biti više teksta - mogle bi se koristiti za učenje.! Stavite malo više teksta na slideove ili napravite skripticu da je lakše učit :). ! Mislim da bi slike na slajdovima trebale biti praćene tekstom. To bi olakšalo pripremu za ispit.! Kolegij je stvarno zanimljiv i mislim da odlično predajete. Ali problem je literatura. Bilo bi super

kada bi postojala skripta iz koje bismo mogli učiti. Jer knjiga “Animal Physiology” je odlična, alije predetaljna, a naša predzanja su nedovoljna za to sve shvatiti. Ako već ne postoji mogućnostda se napravi neka skripta, onda bi barem bilo dobro da na slajdovima ima više teksta, tako da binam bilo lakše učiti.


Primjer 2: Predavanje kakvo studenti prilično vole.


Kakve su posljedice ovakvog “učenja”?

Prvostupnici odn. magistri struke bez modernih(multidisciplinarnih) znanja, samostalnosti isposobnosti rješavanja čak i srednje složenihproblema.


! Ekolozi se teško zapošljavaju u struci, a ako se i zaposle, tosu uglavnom državne i javne ustanove. Privatne tvrtke kojezapošljavaju ekologe uglavnom su različite tvrtke zaprovođenje ekoloških studija ili tvrtke za deratizaciju.

! Državne ustanove u RH ne trebaju moderna znanja, jerdobro funkcioniraju i sa “klasičnim” znanjima. Pogotovomoderna biološka znanja ne trebaju u tvrtkama zaderatizaciju.

Kakve su posljedice ovog za dobivanje posla? - 1. dio

Prema tome, posljedica nema!


Trenutno (listopad 2011. godine), situacija je slijedeća:

! Ekolozi lakše nađu posao u struci nego molekularni biolozi.! Molekularni biolozi, ako žele ostati raditi u struci, odlaze na

doktorske studije u inozemstvo, jer je potreba za njima uHrvatskoj nikakva (na pr. zdravstvo potrebe za molekularnimbiolozima najčešće zadovoljava ljudima koji su završili drugefakultete - FBF, PBF ili MF).

! Industrija nema gotovo nikakve potrebe za biolozima, jerindustrija koja bi ih trebala više i ne postoji.

! The ultimate question: Gdje se mogu zaposlit oni koji završeznanost o okolišu?

! Zapošljavanje na fakultetima i institutima jako je ograničeno.! Malo ljudi stvarno želi biti školskim profesorima - više od stoljeća

to je nepopularna i vrlo podcijenjena struka!

Kakve su posljedice ovog za dobivanje posla? - 2. dio

Zaključite sami: Za koga školujemo biologe?Design by dr. Zoran Tadić

! Četiri do šest su odlični predavači.! Dva do šest su užasni predavači.! Ostali su u linearnom gradijentu.

Kakva je nastava na Biološkom odsjeku PMF-a?

Godine 2005. Biološki odsjek ima 16 redovnihprofesora, 6 izvanrednih profesora te 21 docenta.Od tog broja:


! Neki nastavnici se ne žele truditi oko predavanja.! Neki nastavnici ne znaju/nisu sposobni bolje predavati.! Tzv. sindrom nepotpisanog tajnog ugovora: Neki nastavnici

shvaćaju da veći broj studenata samo želi ocjenu, pa se ine trude oko predavanja, nego uglavnom podijeleprihvatljive ocjene i - svi su zadovoljni!

! Neki nastavnici ne znaju/ne razumiju dovoljno gradivo kojepredaju.

! Neki nastavnici su osobe koje imaju problema sa sobom itime stvaraju probleme studentima, ali i drugimnastavnicima.

Zašto se ne drže kvalitetnija predavanja?


! Nastava nije toliko vrijedna u napredovanju kao znanost !!!! Tzv. učinak razrjeđenja: kolegij drži više predavača (male

kolegije zna držati i troje predavača!), pa se nekvaliteta ugrupi lakše može sakriti.

! Ako uspiješ nagovoriti ljude iz drugih institucija (ili čakkolege sa BO-a) da održe neke nastavne jedinice umjestotebe, uštedio si sebi nekoliko predavanja.

! Tzv. učinak pogrešne kompenzacije: ako si dobar uznanosti (ili nečem drugom!), onda nije nužno biti kvalitetani u nastavi.

! Studente ionako zanima samo završna ocjena.! Isto je i na sveučilištima u EU i nekima u SAD.

Zašto se ne truditi oko kvalitete predavanja?


Različiti čimbenici

Lošepredavanje

Nezainteresirani ibezvoljni studenti

Nezainteresiraninastavnici

Hodgkin-ov ciklus perpetuacije loših predavanja


Alan L. Hodgkin(1914 - 1998)

Nobelova nagrada za fiziologijuili medicinu 1963. godine.

! će vaši kolege koji se manje trude oko kvalitetepredavanja, ali imaju koji rad više od vas, lakšenapredovati?

! su studenti došli do viših godina učeći uglavnom izprezentacija, da im nedostaju znanja iz temeljnih predmeta(ali njih i većinu nastavnika, to ne zabrinjava previše), aliimaju savršeno znanje o tome da im treba dobra ocjena (uzmalo učenja)?

! se, pod izgovorom modernizacije, pokušavaju proguratikojekakve “moderne” metode nastave (na pr. punonastavnika “specijalista” na malom kolegiju, kondenziranaili seminarska nastava), a sa ciljem da se drži što manjenastave? Ovo vrijedi za čitavu EU!

Uostalom, da li biste se vi trudili, kad znate da . . .


Primjer: Kako potpuno uništiti nastavu na fakultetu?Odgovor: “Ako želimo postići svekoliku izvrsnost znanstvenog obrazovanja, nastavnikMORA držati isključivo onaj dio nastave sa kojim se praktično bavi! Jer, tako je na pr. urazvijenim zemljama EU i SAD-u.”

Problem: Hrvatska ni po čemu NIJE razvijena zemlja EU, još je manje slična SAD-u!

Posljedice (ispričane preko fiziologije): U Hrvatskoj se većina fiziologa baviimunologijom i sa njom povezanom problematikom (iz povijesnih razloga). HIIM se bavineuroznanostima. Jedna se osoba bavi renalnom fiziologijom, jedna fiziologijomronjenja, dvije elektrofiziologijom, a nekoliko njih različitim oblicima stanične fiziologijeodn. stanične biologije. Ako preuzmemo gornji oblik držanja nastave, tko će budućimliječnicima objasniti kako integralno funkcionira na pr. kardiovaskularni sustav, mišićnisustav, itd.?Rješenje 1: Uzeti ćemo predavače/znanstvenike iz inozemstva!Vrlo podlo pitanje: Tko će ih platiti?Rješenje 2: Fiziologiju može predavati svatko tko se razumije u molekule i stanice.Zaključak iz realnog života: Bilo bi lijepo da je tako ali, nažalost, nije. Mol. bioloziobično razumiju fiziologiju isključivo na razini stanica i molekula i potpuno se izgubekad to treba integrirati u rad organa i njihove međusobne interakcije. Tako je u SAD-u iEU, pa ne vidim nikakvog razloga zašto ne bi bilo i u Hrvatskoj!I tako ad infinitum!


I za kraj: Majka svih ocjena nastavnika!

Fiziologija je vrlo zanimljiva. Iako profesor nije visok,lijep i zgodan, svojim je predavanjima pokazao da jeto iznutra.Naravoučenije: izgled često vara i zato je anatomijabez fiziologije - ništa!

(Nepoznata studentica naizvanrednom studijusestrinstva naZdravstvenom veleučilištu)


Kraj (klokana)


Documents

C:ztadicGraphicsRazna predavanjaPredavanje - …zaf.biol.pmf.unizg.hr/Tadic/PDF/Pozvana_predavanja/Simpozij_FF_AS... · Botanika Zoologija Ekologija i zaštita prirode Kopno Kopnene