D 2384 E BR./NR.10 (298) „Navik on živi, ki zgine pošteno ...kroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz10-2009.pdf · Kazao je kako u Hrvatskoj i BiH nije tako alarmantno

TTrraaggoomm ssttrraaddaannjjaa,,ppoobbjjeeddee ii oobbnnoovvee

D 2384 E - 1,50E - LISTOPAD/OKTOBER 2009 - BR./NR.10 (298)

lebendige gemeindelebendige gemeinde„Navik on živi, ki zgine pošteno!“

Fran Krsto Frankopan (1643.—1671.)

„Navik on živi, ki zgine pošteno!“Fran Krsto Frankopan (1643.—1671.)

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Pastoralni djelatnici ispred spome -

nika na Memorijalnom grobljuu Vukovru;

snimio: A. Polegubić

TTrraaggoomm ssttrraaddaannjjaa,,ppoobbjjeeddee ii oobbnnoovvee

D 2384 E - 1,50€ - LISTOPAD/OKTOBER 2009 - BR./NR.10 (298)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Pastoralni djelatnici na Ovčari

u Vukovaru;snimio: A. Polegubić

HODOČAŠĆA

lebendige gemeinde

KEVELAER

UUmalom mjestu Kevelaeru, nadomak nizozemske granice, u subotu 3. listo-pada, održano je tradicionalno hodočašće Majci Božijoj Tješiteljici žalos-nih, koje je organizirala Hrvatska katolička misija (HKM) iz Moersa na če-

lu sa župnikom fra Lukom Šarčevićem. Na hodočašću se okupilo više od 1500 Hrvata, a organizira se od 1979.

godine svake prve subote u mjesecu listopadu za Hrvate iz Sjeverne Rajne i Vest-falije te Nizozemske, Belgije i Lexemburga. Slavlje jezapočelo Križnim putem u kapeli Pax-Christi, kojeg jepredvodio don Zrinko Brković, voditelj HKM Dort-mund. Nastavljeno je koncelibriranim misnim slavljem

u bazilici svetišta kojeg je predvodio biskup mostar sko-duvanjski nons. Ratko Pe-rić, u koncelebraciji s ravnateljom hrvatske inozemne pastve vlč. Antom Kutlešom,o. Šarčevićem te ostalim hrvatskim svećenicima, voditeljima hrvatskih misija. Sveje na početku pozdravio o. Šarčević. Misnom slavlju pribivao je i vodi telj Gene-ralnog konzulata RH iz Düsseldorfa konzul Vjekoslav Križanec. U nadahnutoj pro-povijedi mons. Perić se dotakao trenutnog stanja u Katoličkoj Crkvi kod nas i u svi-jetu. Izrazio je zabrinutost zatvaranjem katoličkih misija i nedos tatkom svećenikai redovnica. Naveo je podatak da svake godine u Katoličkoj Crkvi ima 2000 sve-ćenika i 8000 časnih sestara manje što je jako zabrinjava juće. Kazao je kako uHrvatskoj i BiH nije tako alarmantno sta nje, ali da polako dolazi vrijeme zabri-nutosti.

Misno slavlje je uveličao i crkveni zbor iz HKM Moers uz pratnju na orgulja-ma Joze Jurkovića. U posljepodnevnim satima održan je hrvatski ophod ulicamaKevelaera. Naime, u gradu je jedna ulica koja nosi hrvatsko ime Kroatenstras-se, kroz koju prolazi procesija, a na kraju te ulice podignut je hrvatski križ „Kro-atenkreuz”., koji su podigli stanovnici Kevelaera, gdje završava to molitveno slav -lje. Taj križ je podignut na sjećanje sudjelovanja hrvatskih vojnika u Trideseto-go dišnjem ratu. Križ je obnovljen te je uz njemački tekst dodan i hrvatski prijevod.

Sutradan, u nedjelju 4. listopada, mons. Perić s voditeljem HKM Essen vlč.Stjepanom Penićem slavio je sv. misu u crkvi sv. Tome Mora u Essenu, u kojoj seredovito sastaju hrvatski katolički vjernici u tom gradu. Budući da se toga danaslavio i sv. Franjo Asiški, biskup je u misnom uvodu spomenuo da je asiški sve-tac doslovno prihvatio evanđelje i u stopu išao za Isusom opslužujući evanđeo-ske savjete čistoće, siromaštva i posluha.

Voditelj HKM Lüdenscheid s boravištem u Ennepetalu vlč. Branko Šimović po-častio je mons. Perića i druge goste i pokazao im crkvu, dvorište i kuću, koja jeprije bila njemačka župna kuća. Tekst i snimke: Zvonko Bosnić

HrvatiHrvati kodkod TješiteljiceTješiteljice žalosnihžalosnih

Mnoštvo hrvatskih vjernika u svetištu

Misno slavlje predvodio je mons. Ratko Perić

U zemlji duhovnih velikanaU zemlji duhovnih velikana

Doći u Španjolsku za nas Hrva-te znači doći u zemlju prožetu

kršćan stvom koje je, kao i kod nas,branjeno stoljećima od iste opas-nosti. Tako su se na području da-našnje Španjolske prožele i ispre-prele dvije u mnogo čemu različitetradicije, što je vidljivo na svakomkoraku.

Upravo zato što je stasalo u po-sebno teškim uvjetima, kršćanstvo uŠpanjolskoj bilo je sposobno iznje-driti velikane duhovnosti KatoličkeCrkve (sv. Terezija Avilska, sv. Ivanod Križa), odlučne branitelje evan -đelja i katoličanstva (sv. IgnacijeLojolski), kao i velikane, graditelj -stva, likovnih umjetnosti i književ -nos ti (Gaudí, Ortega, El Greco,Goya, Velázquez, Cervantes).Una -toč ograničenu vremenu, boravaku Španjolskoj, skupine svećenika,pastoralnih suradnika i drugih slu-žbenika biskupije Mainz omogućionam je da upoznamo duhovneznamenitosti nekoliko španjolskihgradova (Ávila, Madrid, Toledo,

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2009 3

U domovinskomU domovinskom jedinstvujedinstvu ii povezanostipovezanosti

Posebno je bio dojmljiv susret pastoralnih djelatnika s gradomherojom — Vukovarom, simbolom hrvatske patnje i stradanja.

OOvih je dana u Vinkovcima odr -žan 38. po redu pastoralni

skup hrvatskih pastoralnih djelatnikaiz Zapadne Europe. Skupovi seuglavnom održavaju u Njemačkoj.Kako bi se što tješnje os talo u po-vezanosti s domo vinskom Crkvom idomovinom, sva ke treće godine skupse održava u domovini. Tako su do-sad skupovi u do movini održavani uZadru 1991., u Poreču 1994., u Bi-zovcu 1995., u Opatiji 1997. i2002., u Sarajevu 1998., u Puli2006. i ove godine u Vinkovcima.

„Nastavljajući tradiciju održa-vanja ovih susreta svake treće godi-ne u domovini, nastojimo i na ovajnačin pružati potporu svima onimakoji su ostali na svojim ognjištima.Neka je ovo naš prinos izgradnji iboljitku naše Slavonije i cijele Lijepenaše”, kazao je u ime organizatoraHrvatskoga drušobrižničkog uredaiz Frankfurta delegat za hrvatskupastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić.

U radu skupa sudjelovali su ipredsjednik Vijeća Hrvatske bis -

kupske konferencije i Biskupske kon-ferencije BiH za hrvatsku inozemnupastvu, dubrovački biskup mons.Želimir Puljić i ravnatelj dušobrižni-štva za Hrvate u inozemstvu vlč. An-te Kutleša. Uz mons. Puljića misnaslavlja predvodili su predsjednikHrvatske biskupske konferencije đa-kovačko-osječki nadbiskup mons.Marin Srakić, gospićko-senjski bis -kup mons. Mile Bogović i pomoćnibiskup mons. �uro Hranić.

U riječina mons. Puljića na ot-vorenju skupa prisutna je zahval-nost cijele domovinske Crkve premapastoranim djelatnicima u Zapad-noj Europi, „jer su oni spona izme-đu te dvije relanosti (domovinstva iizvandomovin stva), koje su zahval-jući Božjoj providnosti u povezano-sti i jedinstvu urodile obilnim plo-dovima”.

Posebno je bio dojmljiv susretpastoralnih djelatnika s gradom he-rojom — Vukovarom, simbolomhrvatske patnje i stradanja.

Urednik

� PASTORALNI SKUP:

IZ CRKVE U SVIJETU:Apostolsko putovanje pape BenediktaXVI. ČeškojPapa je posjetio Prag, češki glavnigrad, Brno, glavni grad Moravske, teStaru Boleslav, mjesto mučeništva Sve-toga Vjenceslava, glavnoga zaštitnikačeškoga naroda.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

PAVAO I NJEGOVA PORUKA:Pavlovo uhićenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT:NightfeverMladi sudionici ovoga susreta poziva-ju u crkvu ljude, osobito mlade, koji suna putu u kino, kazalište, disco, i tospontano i bez obveze. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

SOCIJALNI SAVJETNIK:Pravednost u obrazovanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Im Lande der großenHeiligen1000 Jahre Mainzer Dom: Diöze -santag der Muttersprachlichen Ge-meinden. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Teološko promišljanjeo pastoralu samaca

� STUDIJSKO PUTOVANJE:UpoznavanjebogatstvaŠpanjolske

Hrvatski past.djelatnici iz Za-padne Europeu Vukovaru

� U HRVATSKOM GRADU HEROJU:

str.27

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

Salamanca, Alba de Tormes), od -reda iznimno važnih sastavnicasvjetske duhovne i kulturne baštine.Za pet dana našeg boravka uŠpanjolskoj u vrlo zgusnutu raspo-redu imali smo prigodu upoznatiključne točke Španjolske duhovno-sti i mističnosti, na prvom mjestucrkvenu naučiteljicu, sv. TerezijuAvilsku. Za nas Hrvate posebno jebilo dirljivo upoznati dvije naše su-narodnjakinje Editu Majić i Mihae-lu Mladineo, suvremene nasljedo-vateljice duha sv. Terezije i s njimau karmelićanskom samostanu „SanJose“ u Ávili, koji je ona osnovala,slaviti sv. misu. Prigoda je da u imesvih hrvatskih sudionica i sudionikazahvalim biskupiji Mainz, priredi-teljici ovoga ne zaboravnog hodo-čašća, napose Berndu Krämeru, re-ferentu za trojezične vjerske zajed-nice i njegovoj tajnici gđi Hilde-gard Hay, kao i Franciscu Garcia-Cerqueiri, španjolskom župniku izOffenbacha i pastoralnoj suradniciBerti Lopez Ferreirua.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 10

U OVOM BROJU

UUpohodu Jasenovcu kardinalBozanić je između ostaloga ka-zao: „Ovdje smo u svećenič-

kome spomen-hodu kojemu u središtunisu zločinci i zla koja su nanijeli, ne-go poglavito svjedočanstvo vjernosti,ljubavi i žrtve; otajstvo patnje koja,pročišćena Božjim Duhom, postajesnagom za činjenje dobra. Jer, nepostoji niti jedno mjesto na zemlji nakojemu bi zlo bilo toliko snažno da iu njemu ne bi mogla progovoriti lju-bav i mir.” Karinal je dalje dodao:„Ovdje, u Jasenovcu, osjećamo du-boku bol zbog svih žrtava, a posebnozbog onih koji su ovdje trpjeli i biliubijeni od strane pripadnika hrvats-koga naroda, a još više od strane pri-padnika Katoličke Crkve. Na temeljurasne ili klasne ideologije, na temeljudiskriminacije nečijega podrijetla ilivjere, na teme lju protuboštva koje neprihvaća istinu da su svi ljudi Božjastvorenja jednakoga dostojanstva, nemože se graditi sreća pojedinca ni na-roda. Pitanja vezana uz Drugi svjets-ki rat i totalitarističke režime dvade-setoga stoljeća neće prestati unositinemir i neprijateljstva u naše društvodokle god se istom mjerom ne odno-simo prema svim totalitarističkim reži-mima i dok istom mjerom ne bude za-garantiran spomen za sve žrtve.“

Na svetkovinu sv. Vinka Paulskog,27. rujna u crkvi sv. Vinka u Sarajevu,apostolski nuncij D'Erric u Bosni i Her-cegovini predslavio je svečanu euha-ristiju i uputio prigodnu homiliju.

Totalitarizam jači od demokracije

Sjednica Komisije „Justitia et pax”,pod predsjedanjem biskupa VladeKošića, održana je u utorak 22. ruj-na, u prostorijama Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu. Članovi surazgovarali o knjizi-zborniku izjava,dokumenata i priopćenja, objavljenihtijekom 20 godina, koja uskoro izla-zi, te će je Komisija predstaviti jav -nosti. Također je bilo riječi i o dalj -njem radu i o članovima Komisije, štoće se podastrijeti HBK-u na jesenskomzasjedanju u Dubrovniku. U razma-tranju aktualnog stanja u zemlji izra-ženo je žaljenje što se na poziv Eu-

ropskog parlamenta 23. kolovoza unas nije obilježio kao dan spomenana žrtve totalitarizama. Činjenica jeda u našem društvu jačaju nedemo-kratske tendencije onih koji sprečava-ju da istina o našoj prošlosti konačnodobije svoje pravo mjesto u svijesti na -š ih građana. Komisija izražava zab -rinutost zbog sve prisutnijih napadana Crkvu i na pravo izražavanja miš -ljenja. Osvrćući se na stanje u druš tvu,Komisija je istaknula da Zakoni u Re-publici Hrvatskoj — i oni koji ih dono-se — trebali bi imati na umu upravomoralna načela, ukoliko želimo da sedruštvo konačno postavi na zdravenoge, da se oslobodimo neodgovor-nosti, gramzivosti i korupcije u druš -tvu. U svom priopćenju posebno su se

osvrnuli na nacrte zakona o vodamai o financiranju vodnoga gospodar -stva koji su već bili prošli drugo čita -nje u Hrvatskom saboru. Zatim je, sa-mo u nekoliko dana, povjerenstvu da-la izraditi potpuno nove nacrte tih za-kona, koji stubokom mijenjaju kon-cepciju odnosa prema tom prevaž-nom javnom dobru.

Pokrenuti gospodarstvo,obnovu i povratak

U Vrhbosansom bogoslovnom sje-meništu u Sarajevu održan je treći Gos podarski forum u organizaciji Ca-ri tasa Biskupske konferencije Bosne iHercegovine. Riječ je bila o stanju ikrizi gospodarstva i financijskog sek-tora u cijelom svijetu i posebno ukup-ni problemi gospodarstva u Bosni iHercegovini. Govorilo se o blokadirada institucija BiH, ukupno zaosta-janje u procesu provođenja sveukup-nih reformi i preuzetih obveza iz Spo-razuma o pridruživanju BiH Europskojuniji. Istaknuto je da ozbiljna socijal-na kriza velikog dijela pučanstva BiH,

upućuje gospodarstvenike, a i pred-stavnike Crkve, da podignu svoj glasi zatraže od svih institucija BiH daubrzaju ustavne promjene, da se raz-voju poduzetništva i ukupnog gospo-darstva dade prioritet, obnove u ratuporušeni domovi, što brže realizirakoridor VC.

Splitsko-makarski nadbiskup Ma-rin Barišić ponovno je u utorak 22. ruj-na operiran i po drugi put u mjesecdana ugrađen mu je pacemaker.Nadbiskup Barišić je 16. kolovozazbog gubitka svijesti primljen u hitnojslužbi u bolnici na Križinama te jesmješten na Kliniku za unutarnje bole-s ti. Tijekom bolničkih pretraga utvrđe-no je kako nadbiskup ima poremećajrada srca s povremenim nesvjesticama

te se pokazala prijeka potreba zaugradnjom pacemakera.

Osam stoljeća franjevačke vjernosti

Zagrebački nadbiskup kardi-nal Josip Bozanić primio je u petak25. rujna u Nadbiskupskome dvo-ru u Zagrebu fra Lovru Gavrana,

provincijala Franjevačke provincijeBosne Srebrene, zajedno s vikaromprovincije fra Marijanom Karaulom tegvardijanom samostana u Podsusedufra Tomom Anđićem.

Svečanim misnim slavljem, koje jeu zagrebačkoj katedrali u subotu 19.rujna predvodio zagrebački nadbi-skup i metropolit kardinal Josip Bo -zanić, završila je proslava 800. ob -ljetnice Franjevačkog reda. U konce-lebraciji su bili apostolski nuncij u Re-publici Hrvatskoj nadbiskup Mario Ro-berto Cassari, predsjednik HBK đa-kovačko-osječki nadbiskup Marin Sra-kić i ostali hrvatski (nad)biskupi, ba -njolučki biskup Franjo Komarica i be-ogradski nadbiskup Stanislav Hoče-var, provincijali franjevačkih provin-cija Hrvatske i Bosne i Hercegovine,te dvjestotinjak svećenika, većinomfranjevaca. Na misi su uz franjevke ifranjevce te brojne vjernike pribivali ipredsjednica Vlade RH Jadranka Ko-sor, predsjednik Vladine komisije zaodnose s vjerskim zajednicama BožoBiškupić i zagrebački gradonačelnikMilan Bandić. A.O.

Nemir unosi neistinaNemir unosi neistina


Oko 350 svećenika Zagrebačke nadbiskupije predvođenih kardinalom Josipom Boza -nićem i pomoćnim biskupima hodočastilo je u Staru Gradišku, Jasenovac i Petrinju u četvr-tak 24. rujna.

Činjenica je da u našem društvujačaju nedemokratske tendencijeonih koji sprečavaju da istina onašoj prošlosti konačno dobijesvoje pravo mjesto u svijesti na šihgrađana, rečeno je na sjednici Ko-misije „Justitia et pax” u Zagrebu.

4 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2009

UUprogramu pohoda BenediktaXVI. sudjelovao je i zagrebačkinadbiskup kardinal Josip Bo -

zanić koji se, prema riječima njegovatajnika Željka Faltaka, susreo s Papomnakon sve čanog misnog slavlja uBrnu, te ga u podužem razgovoru poz-vao u Hrvat sku. Kardinal Bozanić s Pa-pom je razgovarao i o 50. obljetnicismrti blaženog Alojzija Stepinca kojaće se spomenuti sljedeće godine.

Češka, smještena u samome srcuEurope, bila je most i susretište razli -čitih naroda, tradicija i kultura, prem-da je kroz prošlost na njezinome tlubilo i različitih napetosti i sukoba. Is -ta knuo je to 26. rujna u zračnoj luciglavnoga grada Praga na početku,ali i 28. rujna na završetku svogatrod nevnog putovanja papa BenediktXVI. Osim Praga, češkoga glavnoggrada, Sveti Otac je posjetio i Brno,glavni grad Moravske, te Staru Boles-lav, mjesto mučeništva svetoga Vjen-ceslava, glavnoga zaštitnika češkoganaroda, čiji je blagdan bio baš nazadnji dan Papina putovanja.

U toj su zemlji, u koju je Papa do-šao na svoje 13. inozemno apostolskoputovanje pod geslom „Kristova ljubavnaša je snaga“, prije više od tisuću go-dina braća Ćiril i Metod započeli svo-je poslanje gradeći prve mostove iz-me đu židovsko-grčko-latinskoga i sla-venskoga svijeta, stvarajući pismo ka-ko bi slavenski narodi mogli na svomejeziku čitati evanđelje. No, Češka je izemlja mučenika: Sveti je Vjenceslavubijen jer je evanđelje dovelo u pita -nje interese moćnika; sveta Ljudmila,njegova baka, udavljena je jer su nje-zi ni savjeti bili „kršćanski“; sveti jeAdalbert izboden kopljima zato što jenaviještao da je Isus utjelovljeni Bog;sveti Ivan Nepomuk utopljen je u rije-ci Moldavi jer nije želio kralju odati is -po vjednu tajnu; sveti Ivan Sarkandermu čen je i ubijen jer se tijekom vjer -skih ratova nije opredijelio ni za jed-nu stranu osim za Bož ji mir. Češka jekroz teš ku povijest proživjela i dvijediktature: nacističku i komunističku ko-je su htje le graditi svijet protiv Boga ibez Boga. Prije dvadeset godina pro-pao je komunizam sa svim svojim ilu-zornim obe ćanjima. A prije dvadesetgodina Ivan Pavao II. proglasio je sve-

tom češku princezu Janju iz Praga, ko-ja je u XIII. stoljeću iz ljubavi prema ras petome Kristu podijelila siromašni-ma svu svoju imovinu. Na sve je to usvome govoru podsjetio Benedikt XVI.,zah va liv ši Česima na hrabrosti zbog„Bar šu naste revolucije“ i neumornogazauzi ma nja za slobodu, pa i onu vjer -sku.„Sa da kada je uspostavljenja vjer -ska sloboda, pozivam sve građane

Češke, da ponovo otkriju kršćansketradicije koje su oblikovale njihovukulturu, a 'po tičem kršćansku zajedni-cu da nas ta vi dizati svoj glas dok senarod suče lja va s izazovima trećeg tisućljeća'. Bez Boga čovjek ne znakamo ići, čak ne uspijeva shvatiti štoje. Evanđeoska is tina je bitna za sret-no druš tvo jer otva ra nadi i osposob -ljava nas otkriti naše neotuđivo dosto-jan stvo djece Božje.“

Najveća misa u češkojpovijesti

Papu je u subotu, 26. rujna, u pra-š koj zračnoj luci, dočekao predsjed-nik Vaclav Klaus, koji ga je i otpratioiz Češke, komentirajući da su Česi„razumjeli Papu“ i njegove poruke ko-je su hrabre i zauzete za istinu, prem-da ih neki ne bi nazvali „politički ko-rektnima“.

U ponedjeljak, 28. rujna, na spo-men svetoga Vjenceslava, nacionalniblagdan u Češkoj, na mjestu mučeniš -tva glavnoga zaštitnika češkoga naro -da, u Staroj Boleslavi nedaleko od Pra-ga, Sveti Otac je predvodio misu predviše od 45 tisuća vjernika, ponajvišemladih. Prije mise Papa se u bazilicisv. Vjenceslava pomolio pred njego-vim relikvijama, pozivajući sve danasljeduju sv. Vjenceslava koji je daosvoj život da „uvijek i vjerno slije di Kri-sta“. Veliko iznenađenje — kao novo,simboličko „Praško proljeće“ — prire-

dilo je gotovo dvije stotine tisuća vjer-nika koji su sudjelovali na misi u ned-jelju 27. rujna nedaleko od zračne lu-ke u Brnu. Bio je to najveći vjerski sus -ret u povijesti Češke Republike. U svo-joj je propovijedi Benedikt XVI. is -taknuo da je Isus jedina sigurna ipouzdana nada koja je potrebna Češ -koj, Europi i cijelome čovječanstvu. Is -kus tvo povijesti pokazuje do kakve be-

zumnosti čovjek može doćikada isk ljuči Boga iz svojihodluka i djelovanja. Sadaš -nja kultura često je radikal-ni izazov za vjeru i za na-du. A one su, u modernodoba, prognane na privat -no i nebesko područje, dokse u konkretnome i javno meživotu učvrstilo pouzdanje u

znanstveni i gospodarski napredak. Aon je, pak, dvosmislen, pri čemu jeSveti Otac podsjetio da su tehničkiraz voj i bolje društvene strukture važ-ne, no nisu dostatne kako bi se zajam -čilo moralno bogatstvo društva. Čovje -ka treba osloboditi materijalnoga rop -stva, ali on treba biti spašen, i to jošdublje, od zala koja pogađaju duh.

Dan ranije, 27. rujna, Papa je mi-su slavio u Pragu. Na kraju je poz-dravio mlade — kojima je inače upu -ćivao posebne riječi — te zahvalio štosu se okupili oko njega u velikome bro-ju, pa i iz susjednih država. Češkomje pak akademskom svijetu BenediktXVI. još jednom istaknuo da se razumne smije odvajati od traženja istine. Tije kom leta u Češku Sveti Otac je raz-govarao s novinarima, te je podsjetioda Katolička Crkva, premda je u ma -njini (većina Čeha izjašnjava se nev-jerni cima) može biti kreativna, poseb-no na području odgoja i karitativne lju-bavi, te služenja siromasima, prenio jeVatikanskom radiju vatikanski glasno-govornik o. Federico Lombardi. Po do-lasku u Prag Papa je pošao u crkvuSvete Marije od Pobjede, u kojoj sepoklonio pred malenim drvenim i voš -tanim kipom Djeteta Isusa koji se natom mjestu štuje od 1628. godine. Di-p lomatskome zboru, kao i predstavni-cima čeških vlasti, s kojima se susreou Praškome dvorcu, Sveti Otac je istak-nuo da jedino istina jamči slobodu icjelovit ljudski razvoj. M. K.

Češka zagrlila i razumjela PapuČeška zagrlila i razumjela PapuAPOSTOLSKO PUTOVANJE PAPE BENEDIKTA XVI. ČEŠKOJ

Papa je posjetio Prag, češki glavni grad, Brno, glavni grad Moravske, te Staru Boleslav,mjesto mučeništva svetoga Vjenceslava, glavnoga zaštitnika češkoga naroda.

„Sada kada je uspostavljenja vjerska slo-boda, pozivam sve građane Češke, daponovo otkriju kršćanske tradicije koje suoblikovale njihovu kulturu, a 'potičemkršćansku zajednicu da nastavi dizatisvoj glas dok se narod sučeljava s izazo-vima trećeg tisućljeća'”, kazao je Papa.

IZ CRKVE U DOMOVINIIZ CRKVE U SVIJETU

nekoliko misli u povodu nedavno pro-g lašene Svećeničke godine. Pritom jeistaknuo kako je to milosna godina ukojoj se otrkiva i produbljuje sveće nič -


te voditelj podružnice Hrvatske maticeise ljenika u Vukovaru Silvio Jergović.

U skup je uveo dr. Adolf Polegu-bić koji je izrazio radost što hrvatskiured u Frankfurtu među prvima uHrvatskoj cijeli jedan takav skup pos-većuje upravo toj temi, te kako ćezbornik radova koji će se objaviti na-kon skupa dati nezaobilazno znanst-veno uporište za daljnje proučavanjezadane teme.

Dr. Ivica Raguž s Katoličkoga bo-goslovnog fakulteta (KBF) u �akovu usvom je predavanju govorio o teološ-kom promišljanju samaca. „Bit idejestaleža u Katoličkoj Crkvi jest konkre-tizirano, duhovno-tjelesno obveziva -Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić

ki biskup mons. Želimir Puljić je istak-nuo kako domaća Crkva duguje punonašim ljudima u inozemstvu. „Neka iovaj susret prođe u toj našoj zahval-nosti, pogotovo u zahvalnosti premavašoj svećeničkoj i sestarskoj i pasto-ralnoj zauzetosti, jer ste vi bili sponaizmeđu te dvije relanosti koje su zah-valjući Božjoj providnosti u poveza -nosti i jedinstvu urodile obilnim plo-dovima.” Ujedno je podsjetio kako seskup održava na području đakovač-ko-osječke nadbiskupije, koja je una -toč stradanjima, danas Crkvi u Hrvat -skoj u svojoj pastoralnoj zauzetostiuzor kako se to radi. Čestitku je upu-tio i društvenim strukturama toga kra-ja. Nakon toga mons. Puljić je kazao

Vinkovački župnik i dekan mons. TadijaPranjić

ki indetitet, duhovnost i svećeničko icrkveno zajedništvo.

U radu skupa sudjelujelovao je iravnatelj dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu vlč. Ante Kutleša, uz dele-gata o. Bebića za Njemačku i dele-gati fra Josip Tretnjak za Austriju, vlč.Stjepan Čukman za Francusku i sus-jedne zemlje te mons. Stjepan Biletićza Skandinavske zemlje, kancelar Bis kupije Stockholm Miroslav Dudek

nje vjernika za odnos s Bogom, kojesamo slijedi temeljnu logiku kršćanskevjere, a to je utjelovljenje druge bo -žanske osobe. Takva logika krš ćanske

vjere isključuje treći stalež, staležsamaca jer se kod njih ne događaupravo to konkretizirano obvezi-vanje za odnos s Bogom. Kolikogod se samci angažirali i djelova-li u društvu i Crkvi, ostaje i dalje či -njenica da se oni nisu kokretizi -rano obvezali u svojem odnosu sBogom, a time i s drugima. Daka-ko, time se ne želi reći da su vjer-nici u braku i redovničkom staležusamom svojom pripadnošću bo ljiod samaca. Posve je jasno da su

dobri ili loši vjernici kako u braku iredov ništvu, tako i u samačkom živo-tu. Budući da je samački život u ob-jektivnoj suprotnosti s logikom krš ćan -ske vjere, možemo reći da on lak šepogo duje određenoj vrsti egoizma,jer je čovjek neobvezan drugim i du-hom i tije lom. S druge strane takvakritika samačkog života s teološkoggledišta pruža nam također smjerni-ce za jednu moguću teologiju i pas -

Pomoćni biskup mons. �uro Hranić

Gradonačelnik Vinkovaca dr. MladenKarlić

Kako samci žive samač ki, daklebez tjelesno-spolnoga zajedni-štva s drugom osobom, oni vi-še smjeraju prema redovničkomstaležu. Stoga teolog Balthasarnaziva samački život staležomiščekivanja.

Biskup mons. Mile Bogović

GGodišnji pastoralni skup hrvat -skih svećenika, đakona i pa-storalnih suradnica i suradnika

iz Zapadne Europe o temi „Teološkopromišljanje o pastoralu samaca”održan je od pone djeljka 5. do pet-ka 9. listopada u hotelu „Slavonija” u

Vinkovcima zazivom Duha Svetoga.Na skupu, koji je organizirao Hrvat skidušobrižnički ured iz Frankfurta naMajni, okupilo se oko sto sudionika izNjemačke, Austrije, Švicarske, Fran-cuske, Slovenije, Velike Britanije, Ni-zozemske i Skandinavskih zemalja.

Sve je na početku pozdravio žu-pan vukovarsko-srijemski Božo Galićkoji je istaknuo važnost povezivanjadomovinske i iseljene Hrvatske te jezahvalio hrvatskim pastoralnim dje-latnicima za sve što su učinili pogla-vito za taj dio Hrvatske u Domovin -skom ratu. Potom je govorio o današ -njem stanju u toj županiji. Gradona-čelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić jeizrazio zadovoljstvo što se skup odr -žava upravo u tom gradu koji, kako jekazao, ima dugu i burnu povijest.Ujedno je podsjetio na ljudske i ma-terijalne žrtve koje su Vinkovci pretr -pjeli za Domovinskog rata te na kas-niju dugogodišnju obnovu. Podsjetioje također na poznatu manifestacijutoga grada „Vinkovačke jeseni“ nakojima se okupljaju folklorna društvaiz domovine i inozemstva. Vinkovačkižupnik i dekan mons. Tadija Pranjić

PASTORALNI SKUP


Teološko promišljanje o pastoralu samacaTeološko promišljanje o pastoralu samacaVINKOVCI

hrvatskog čovjeka je nešto lijepo i ši-roko, kao što je široka i ova naša sla-vonska ravnica.“

U ime organizatora skupa Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-

furta delegat za hrvatsku pas t -vu u Njemačkoj fra Josip Bebićje prije nego je otvorio radskupa kazao: „Nastavljajućitradiciju održavanja ovih na -ših susreta svake treće godineu domovini, nastojimo i naovaj način pružati potporu svi-ma onima koji su ostali na svo-jim ognjištima. Neka je ovonaš prinos izgradnji i bo ljitkunaše Slavonije i cijele Lijepenaše“, kazao je delegat o. Be-bić podsjetivši kako je to 38.po redu takav susret, a od to-

ga je organiziran osmi put u domovi-ni: u Zadru 1991., u Poreču 1994., uBizovcu 1995., u Opatiji 1997., u Sa-rajevu 1998., u Opatiji 2002., u Puli2006. i ove godine u Vinkovcima.

Predsjednik Vijeća Hrvatske bis -kupske konferencije i Biskupske kon-ferencije Bosne i Hercegovine zahrvatsku inozemnu pastvu dubrovač-

okupljene je pozdravio u ime nadbis -kupa mons. Marina Srakića koji ga jeza to opunomoćio kao i u svoje osob-no ime. „Drago mi je da vas danasmogu pozdraviti u gradu na Bosutu,

„Neka i ovaj susret prođe u toj na-šoj zahvalnosti, pogotovo u zah-valnosti prema vašoj svećeničkoj isestarskoj i pastoralnoj zauzetosti,jer ste vi bili spona između te dvi-je realnosti koje su zahvaljući Bož -joj providnosti u povezanosti i je-dinstvu urodile obilnim plodovi-ma”, kazao je mons. Želimir Puljić.

našim Vinkovcima. Sudbina hrvatsko-ga naroda je uvijek bila sudbina Ka-toličke Crkve. Kada su davno u svijetkrenule prve skupine hrvatskih iselje-nika s njima je krenula i KatoličkaCrkva. Ima nas na svim kontinetima, usvim zemljama. Hrvatske misije su bi-le ono mjesto u kojem su se Hrvatiokupljali i osjećali na svome. Duša

Na 38. po redu skupu okupilo se oko sto hrvatskih pastoralnih djelatntika iz Zapadne Europe. To je ujedno bio osmi po redu skup od r žan u domovini.

Na skupu se okupilo oko sto sudionikaBiskup mons. Želimir Puljić


Za vrijeme okruglog stola: (slijeva nadesno) — dr. Aračić, dr. Čatić, dr. Akrap, dr. Pole-gubić i delegat o. Bebić

slojevita stvarnost pa onda i tema. Sa-maca je mnogo i različite su podjele.Stoga je važno razvrstati ih i opredi-jeliti se o čemu je riječ. Može se po-kušati definirati: Samac je osoba ko-ja nema čvrstu vezu s partnerom, od-nosno partnericom i živi samostalno ustanu, odnosno kući bez maloljetnedjece. Riječ slobodan je pojam zaone koji nemaju pravno zasnovan od-nos s drugom osobom, tj. koji nisu ni-kad bili ženjeni ili udavani. Čini seda nas zanimaju ovi slobodni samci.”Dajući smjernice za pastoral samaca,dr. Aračić je kazao kako misionarskaCrkva, odnosno crkvena zajednica,treba biti svjesna obveze tražiti ono-ga kome je darovala krštenje. „Iz-gubljene valja tražiti i to je obveza.Krštenje kao temeljni sakrament sa so-bom nosi Božji poziv i njega valja ot-krivati i vidjeti gdje i kako me Bog že-li. Temeljni i upisani poziv jest onajna ljubav, sebedarje. Crkveno djelo-vanje mora pomagati svakom poje-

Dr. Ivica Čatić

dincu da taj poziv otkrije, osjeti. Utom vidu i ženidbu treba gledati kaoBožji poziv. Obveza je crkvene za-jednice pomagati i pratiti sazrijeva njeu sakramentu ženidbe. Valja bitnopoboljšati osobnu komunikaciju i ko-munikaciju na personalizirajućim od-nosima u crkvenoj zajednici. U istra-živanjima crkveni djelatnici ne prola-ze dobro. Naprotiv, nisu traženi su-govornici. Pastoral mladih i ondapastoral 'starijih mladih', u tzv. 'pro-duženom zaruč ništvu', obveza jecrkvenih zajednica. One taj vid radane uspijevaju u ozbiljnijoj mjeri ost-varivati, pa se nudi kvazi crkveno dje-lovanje, koje s identitetom Crkve ne-ma puno veze. Važan je također radu različitim 'malim skupinama', kojemoraju imati svoj interes, program,

ciljeve i rad. U toj komu nikaciji čov-jek kao osoba može ras ti, otkrivatisvoje mjesto, poziv i zauzetost u za-jednici i društvu. Ovdje se misli po-sebno na 'obiteljske skupine' i 'skupi-

ne mladih' različitih uzrasta. Struktu-riran i stalno inovativan pastoral bra-ka i obitelji, nadasve na župnoj razi-ni, na dužu stazu doprinosit će kvali-teti brakova i time i radijem i sprem-nijem ulaženju u brak budućih gene-

i Bog traži i brine se o njemu. Čovjekosjeća da mu je srce nemirno dok sene smiri u Bogu.“

Sudionike je tijekom ručka posje-tio zagrebački gradonačelnik Milan

Bandić u pratnji gradonačel-nika Vinkovaca dr. MladenaKarlića.

U popodnevnim satimaodržan je okrugli stol na ko-jem su sudjelovali predavači:dr. Pero Aračić, dr. Ivica Ča-tić, dr. Anđelko Akrap i dr.Adolf Polegubić. Predstavljenje i zbornik s prošlogodišnjegskupa, koji je ujedno jubilarni,de seti, o temi „Fenomen(ne)religioznosti u književno-sti“. Gospićko-senjski biskup

mons. Mile Bogović je govorio o pro-jektu crkve Hrvatskih mučenika, apredvodio je i toga dana i misno slav -lje u crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vin-kovcima.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

udjela ženskih samačkih kućanstva.Porastom broja neudanih i neoženje-nih raste udio samačkih kućanstava.Obzirom na veliku koncentraciju sta-novništva i posebne uvjete života i ra-da u gradovima najveći je broj sa-mačkih kućanstava u gradovima. Štoje veći grad, to je i veći udio samač-kih kućanstava“, kazao je dr. Akrapistaknuvši kako broj samačkih kućan-stava raste u svim dobnim skupinamate kako je jači trend rasta samačkihkućanstava u odnosu na trend rastaizvanbračnih zajed nica. Podatke jepotkrijepio i statističkim podacima.

Dekan Katoličkoga bogoslovnogfakulteta u �akovu prof. dr. Pero Ara-čić govorio je o pastoralu samaca.„Kad je riječ o pastoralu samaca, va -lja odmah reći da je to vrlo složena i

racija. Društvena zajednice se moratakođer pokrenuti i imati pozitivanpristup braku, mladim obiteljima, za-poslenju, djeci, stanu, infrastrukturi zaodgoj.“ Na kraju je zaključio kako ječovjek biće upućeno na druge i sve jeprimilo od drugih: život s unutar njomkompozicijom od Stvoritelja i rodite -lja, uvjete za razvoj, spoznaje, kultu-ru, vrijednost. „Čovjek nije mogućbez drugih. Čovjek je biće koje ipakizabire, slaže misli i želi biti svoj, ori-ginal. I na kraju, čovjek ipak stoji urascjepu između biti svoj, samostalani biti zajedništvo. U srži bića ostajesam pred i prema mnogima i premaBogu. No, jedno je temeljno, da onjest samac, ali nije osamljen. S jednestrane čovjek je Božje voljeno biće,kojeg on sluti i traži, ali osjeća da ga

Čovjek ipak stoji u ras cjepu izmeđubiti svoj, samostalan i biti zajedni-štvo. U srži bića ostaje sam pred iprema mnogima i prema Bogu. No,jedno je temeljno, da on jest sa-mac, ali nije osamljen. S jedne stra-ne čovjek je Božje voljeno biće, ko-jeg on sluti i traži, ali osjeća da gai Bog traži i brine se o njemu.

Misno slavlje u crkvi sv. Euzebijai Poliona u Vinkovcima predvodio jebiskup Puljić u zajedništvu s pomo ćnimbiskupom �akovačko-osječke nadbis -kupije �urom Hranićem, koji je odr -žao propovijed dotičući se tematikepas toralnog skupa. U večernjim je sa-tima mons. Hranić govorio o stanju iperspektivi djelovanja u novouteme lje -noj �akovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Predavanje o samcima u Hrvat -skoj i Zapadnoj Europi održao je učetvrtak 8. listopada demograf prof.dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fa-kulteta u Zagrebu. Govoreći o kućan -stvima kazao je kako se ona dijele nainstitucionalna i privatna. U privatnaspadaju obiteljska koja čine jednu iliviše užih obitelji, bračnu zajednicu iizvanbračnu zajednicu. U neobitelj -ska privatna kućanstva spadaju sa-mačka i višečlana neobiteljska kuć-anstva. „U doindustrijskim civilizaci-jama rijetka su samačka kućanstva.Obite lji su bile umirovljenički domovi


toral samaca. Ključna riječ u teologi-ji staleža jest konkretizirano, duhovno-tjelesno obvezivanje. Iz toga proizla-zi da bi samački život u Crkvi mogaobiti jedino opravdan i smislen, ako usebi ostvaruje to duhovno-tjelesno ob-vezivanje. Kako samci žive samački,dakle bez tjelesno-spolnoga zajedni-štva s drugom osobom, oni više smje-raju prema redovničkom staležu. Sto-ga teolog Balthasar naziva samačkiživot staležom iščekivanja“, istaknuoje dr. Ivica Raguž.

Toga dana o samcima u Svetompismu govorio je dr. Ivica Čatić ta-kođer s KBF-a u �akovu, koji je ka-zao kako u Starom zavjetu pitanje

samaca nije postavljeno kao što to či-ni moderno doba jer je tada na cije-ni bio bračni život i brojno potom -stvo. „Imajući u vidu da su i život ucelibatu i život u bračnoj zajedniciGospodnji darovi, teško se može re-ći da je neki od njih viši i duhovnijiod drugog jer oba dolaze od Boga.Čini se da je crkvena zajednica na-kon određenog vremenskog odmakai vjerojatno dovoljno praktičnogiskustva, prihvatila spoznaju da nisusvi koji su ostali izvan braka to učiniliiz pravih motiva, kako je lijepo i jas-no iznio Pavao, i stoga ne donoseplodove kršćanskog djevičanstva. Za-to nije slučajno da postpavlovska tra-dicija u pastoralnim poslanicama po-činje preporučivati ženidbu svima pačak i nadglednicima i đakonima, arađanje djece kao rješenje za ženei mlade udovice.“

Dr. Adolf Polegubić iz Frankfurtagovorio je o samcima u svjetovnim in-stitutima i laičkim udrugama. Istaknuo

VINKOVCI Teološko promišljanje o pastoralu samacTeološko promišljanje o pastoralu samacaa ……

Delegat fra Josip Bebić

Dr. Anđelko AkrapDekan KBF-a �akovo dr. Pero Aračić Dr. Ivica Raguž

relativno malena broja staraca, a dje-ca su bila 'mirovinski fondovi'. Neu-dane i neo ženjeni ostajali su u obite -lji. Obitelj, pod pritiskom vanjskih čim-benika oblikovanih u industrijskim ci-vi liza ci ja ma, prepušta nekoć auto-nomne obiteljske funkcije javnim usta-novama. Promijenjeni uvjeti života irada isprepletani sa sustavom vred-nota uvjetuju porast broja samačkihkućanstava. S porastom ekonomskeaktivnosti žena i većim obuhvatom mi-rovinskim sustavom povećava se brojsamačkih kućanstava. Produljenjemprosječnog obrazovanja povećava sebroj samačkih kućanstava. Neposto-janje stambene strategije za mlade islaba potpora mladima, osobito u ne-kadašnjim socijalističkim državama,jedan su od važnih činitelja porastabroja samačkih kućanstva. Nesigurnazaposlenost i neriješeno stambeno pi-tanje ograničavaju slobodu izbora:brak i djeca ili samački život. Ženeduže žive pa je to razlogom većeg

je kako je u svjetovnim institutima uHrvatskoj oko 150 žena koje su sedragovoljno odlučile na posvećeni ži-vot živeći u čistoći, poslušnosti i siro-maštvu. „U laičkim organizacijama iud ru gama u Hrvatskoj je oko 9000trajno ili privremeno samaca, žena imuškaraca. Mali je broj njih koji su sedragovoljno na to odlučili, a puno jeveći broj onih koje je životna situaci-ja dovela u takvo stanje. U Pokretu fo-kolara u Hrvatskoj je šesnaest žena iosam muškaraca, koji žive obdržava-jući privatne zavjete čistoće, posluš-nosti i siromaštva. Žive u zajednicamaposvećena života u Zagrebu, Splitu iKriževcima“, zaključio je.

PASTORALNI SKUP


rencije i Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine za hrvatsku inozemnupastvu dubrovačkim biskupom mons.Želimirom Puljićem. Mons. Srakić jesudionicima skupa zahvalio za sve štočine za Hrvate u inozemstvu. Pozdra-vio ih je i domaći župnik fra Vjences-lav Janjić kojemu je fra Marinko Vuk-man u ime svoje zajednice u Sindel -fingenu darovao 3000 eura kao po-moć za brojniju djecu u Vukovaru.

Delegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj fra Josip Bebić, uime Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda, organi-zatora skupa, zahvalio je nadbiskupumons. Srakiću na potpori te mu je da ro vao dosadašnja izdanja Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta. U popodnevnim su satima sudi -onici posjetili Kopački rit, historističkidvorac „Tikveš“ te uži dio Osijeka sosječkom katedralom. A.P. U crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

Na Memorijalnom groblju u Vukovaru Ispred Spomen doma Ovčara

Na OvčariU Spomen domu Ovčara


U HRVATSKOM GRADU HEROJU

VUKOVAR, BOROVO NASELJE, KOPAČKI RIT I OSIJEK

NaNa mjestimamjestima stradanjastradanja ii obnoveobnoveUUsrijedu 7. listopada za hrvatske

pastoralne djelatnike iz Zapad-ne Europe organizirano je stu-

dijsko putovanje. Najprije su bili u Vu-kovaru. Posjetili su Ovčaru i Memori-jalno groblje gdje su molili, zapalilisvijeće i položili vijence, te samostansv. Filipa i Jakova. O Vukovaru u Do-movinskom ratu i danas govorio im jegvardijan fra Goran Propadalo i gra-donačelnik Vukovara Željko Sabo.

Vidjeli su i film o stradanju i ob-novi Vukovara. U crkvi Gospe Fatim -

Sudionici vidno potreseni u dvorani samostana u Vukovaru nakon što su pogledali filmo Vukovaru i gdje ih je pozdravio gradonačelnik Sabo

Misno slavlje u crkvi u Borovu Naselju predvodio je predsjednikHrvatske biskupske konferencije nadbiskup đakovačko-osječkimons. Marin Srakić

ske u Borovu Naselju misno slavljepredvodio je predsjednik Hrvatske bi-skupske konferencije đakovačko-osje-

čki nadbiskup i metropolit mons. Ma-rin Srakić u zajedništvu s predsjedni-kom Vijeća Hrvatske biskupske konfe-

Na Memorijalnom groblju položeni su vijenci i zapaljene svijeće

Fra Marinko Vukman je u ime zajednice uSindelgenu župniku fra Vjenceslavu Janji-ću predao 3000 eura za pomoć obiteljimas brojnijom djecom u Vukovaru

Za vrijeme vožnje brodom u Kopačkom ritu

NNach Spanien zu kommen be-deutet für uns Kroaten, in einLand zu kommen, das vom

Christentum geprägt ist, welcheswiederum, ähnlich wie bei uns, jahr-hunderte lang vor der gleichen Ge-fahr verteidigt werden musste. DerUnterschied liegt (allein) darin, dassdiese Gefahr bei uns aus dem Ostenkam und im Falle Spaniens aus demSüden, aus Nordafrika. So haben

sich auf dem Gebiet des heutigenSpanien zwei in vielerlei Hinsichtunterschiedliche Traditionen ausge-breitet und ineinander verflochten,was auf Schritt und Tritt offenbarwird. Gerade weil es unter besondersschwierigen Umständen wuchs, wardas Christentum in Spanien in der La-ge Größen der Spiritualität innerhalbder Katholischen Kirche hervorzu-bringen (die Heilige Teresa von Ávilaund den Heiligen Johannes vomKreuz), entschlossene Verteidiger desEvangeliums und des Katholikentums(den Heiligen Ignatius von Loyola), sowie auch große Genies der Baukunst,der bildenden Kunst und der Literatur(Gaudí, Ortega, El Greco, Goya, Ve-lázquez, Cervantes).

Trotz des engen Zeitrahmens hatder Aufenthalt in Spanien uns, der

Gruppe von Priestern, Pastoralmit-arbeitern und anderen Angestelltendes Bistums Mainz, es ermöglicht,die geistigen Sehenswürdigkeiteneiniger spanischer Städte (Ávila,Madrid, Toledo, Salamanca, Albade Tormes) kennen zu lernen, dieallesamt als außerordentlich wich-tige Bestandteile des geistigen undkulturellen Kulturerbes anzusehensind. In den fünf Tagen unseresAufenthalts in Spanien hatten wir in

einem äußerst dicht gefüllten Pro-gramm die Gelegenheit, Schlüsselfi-guren der spanischen Spiritualität undMystik kennen zu lernen, an ersterStelle die Heilige Teresa von Ávila,die Kirchenlehrerin, die nach Mei-nung vieler eine der größten Frauender Weltgeschichte und das Erhaben-ste der spanischen Spiritualität undder Weltmystik darstellt. Aus diesemGrund ist es für uns Kroaten be-sonders ergreifend gewesen, die Kro-a tinnen Edita Majić (bekannte kroati-sche Schauspielerin) und MihaelaMladineo kennen zu lernen, zwei zeit-genössische Nachfolgerinnen desGeistes der Heiligen Teresa, und mitihnen im Karmeliterkloster „San Jose“in Ávila, das von ihr gegründet wur-de, die heilige Messe zu feiern. Undauch unsere Reise war inspiriert vom


ImIm LandeLande derder großengroßen HeiligenHeiligenVerehrte Leserinnen und Leser!

Geist der großen Heiligen, der Bete-rin, so dass wir jeden Tag unserer Stu-dienreise mit dem Gebet der HeiligenTeresa von Jesus begannen und be-endeten:

„Nichts soll dich ängstigen,nichts dich erschrecken,

alles vergeht;Gott bleibt derselbe.Geduld erreicht alles;

wer Gott besitzt,dem kann nichts fehlen:

Gott nur genügt.“

Ich möchte nun diese Gelegenheitnutzen und mich im Namen aller kro-atischen Teilnehmerinnen und Teil-nehmer beim Bistum Mainz bedan-ken, das diese unvergessliche Wall-fahrt organisiert hat. In besonderemMaße möchte ich Herrn Bernd Krä-mer, dem Referenten für die Gemein-den fremder Muttersprache und seinerSekretärin Frau Hildegard Hay, dan-ken und auch Francisco Garcia-Cer-queira, dem spanischen Pfarrer in Of-fenbach und seiner Pastoralmitarbei-terin Frau Berta Lopez-Ferreirua. Ichempfehle uns alle der Fürsprache derHeiligen Teresa von Ávila und demHeiligen Johannes vom Kreuz.

Ihr Pater Josip Bebić, Delegat

Karmeliterkloster „San Jose“ in dem sich auch kroatische Schwestern Edita Majić und Mihaela Mladineo befinden

Foto

: Mar

ija Lo

vrić

-Hol

enda

Foto

: J. B

ebić


IIz Mileta preko Kosa, Roda, Patarestigoše u Tir. Iz Tira preko Ptole-maide i Cezareje uziđoše u Jeruza-

lem. U Jeruzalemu na poticaj azijskihŽidova Rimljani uhićuju Pavla.

U Jeruzalemu

Pavao se susreće s Jakovom. Ja-kov na Pavlov uspjeh među poganimaupozorava na mnoštvo Židova koji supovjerovali, ali su i nadalje ostali rev-nitelji Zakona (usp. Dj 21,20). Odat-le i primjedba da Pavao među poga -ni ma Židove navodi na otpad od Moj-sija učeći ih da ne obrezuju djecu i dane žive po običajima. To su doznalijeru zalemski Židovi. Stoga ga Jakovnago vara da se posveti s četvoricombraće koji imaju zavjet. Može li semisliti da i Pavao mora izvršiti nazire-at ili je ri ječ o sedmodnevnom čišće -nju budu ći da se vratio s putovanja izdijas pore (tuđine)? U svakom slu čajuće to bi ti znak njegovog obdržavanjaZakona.

Spominjanje „apostolskog dekre-ta” u ovom kontekstu podsjeća na na-čin propovijedanja među Židovima(usp. Dj 15,19-21.29). Što ne govorida Pavao toga ne bi znao nego da sevjerojatno toga nije držao ili je to takoŽidovima izgledalo. Naime Pavao jeizvijestio o onome što je Bog učiniomeđu poganima po njegovoj službi(usp.Dj 21,19; također 15,12). Iz togaproizlazi da je uspjeh među Židovimabio malen ili nikakav baš zbog ne dr -ža nja ovoga „dekreta” koji regu li ra su-život kršćana iz židovstva i pogan stvazbog Židova. Jakov izričito ponavljada se taj dekret ticao pogana koji supostajali kršćani (usp. Dj 21,25).

Židovi iz Azije optužuju Pavla daposvuda poučava protiv naroda, Za-kona i „ovoga mjesta”, tj. Hrama (usp.Dj 21,28). Ista je optužba podignutai protiv Stjepana (usp. Dj 6,13). Osimtoga bio bi uveo i poganina u Hram,tj. Trofima Efežanina. U gužvi koju supodigli oko Pavla intervenirao je tisu-ć nik s vojnicima, okovao ga i poveo uvojarnu. Mnoš tvo je tražilo da gasmakne kao nekoć i od Pilata da

U gužvi koju su podigli oko Pavla intervenirao je tisućniks vojnicima, okovao ga i poveo u vojarnu. Mnoštvo je tra-žilo da ga smakne kao nekoć i od Pilata da smakne Isusa.

U Cezareji

Židovi su se zakleli da neće ništaokusiti dok ne ubiju Pavla. Te namje-re otkriva Pavlov nećak. Stoga tisućnikorganizira Pavlov premještaj u Ceza-re ju k upravitelju Feliksu. Pismo kojeKlaudije Lizija šalje Feliksu spominjeda je Pavao optužen za nešto prije-porno u židovskom Zakonu (usp. Dj23,29). Slično nalazimo i u 25,19gdje Fest iznosi kralju Agripi Pavlovslučaj i spominje da je optužen zbogprijepornoga o židovskoj vjeri i o ne-kom Isusu koji je umro, a za kojeg jePavao tvrdio da je živ. Feliks je htiopreslušati Pavla tek kad stignu i nje-govi tužitelji. Tertul, odvjetnik, koji sti-že s velikim svećenikom Ananijom op-tužuje Pavla da je kolovođa nazaret -ske sljedbe (Dj 24,5) i da je htio oskvr-nuti Hram (Dj 24,6). Tertul želi prika-zati Pavla u Feliksovim očima kao re-volucionara protiv rimskog mira jed-nako kao i protivnika židovske vjere.Pavlov odgovor je pobijanje optužbeda je stvarao nered za svog posljed -njeg boravka u Jeruzalemu (usp. Dj24,12-13.18). To potvrđuje i činjenicada njegovi tužitelji, azijski Židovi, nisuprisutni (usp. Dj 24,19). On i nada ljetvrdi da se optužba zapravo tiče vje -re u uskrsnuće mrtvih (usp.Dj 24,20-21) u koje vjeruju i neki članovi Veli-kog vijeća. Nakon nekoliko dana pos-lao je Feliks po Pavla i poslušao ga ovjeri u Isusa Krista. Pavao je nato po-čeo raspravljati o pravednosti, uzdr -žljivosti i budućem sudu (usp. Dj24,25). Možda zbog njegove veze sDruzilom, Agripinom sestrom, koja jenapustila svoga muža Aziza (?), kra -lja Emese. Feliksa je naslijedio Porci-je Fest. U Jeruzalemu veliki svećenici istarješine žele da dovede Pavla ona-mo ne bi li ga putem pogubili. Pavaose u Cezareji branio da nije počinioništa protiv židovskog Zakona, ni pro-tiv Hrama, ni protiv cara (usp.Dj25,8).Tužbe koje su se ticale Zakona i Hra-ma sad se odnose i na cara, kako smovidjeli iz Tertulova pokušaja. Pavao neželi u Jeruzalem i priziva se kao rim skigrađanin na cara (usp.Dj25,11). �

smakne Isusa (usp. Dj 21,36; 22,22;Lk 23,18). No Pavao je želio govoritimnoštvu. Obraća se na hebrejskom (=aramejskom) okupljenima. Oni natoutihnuše (usp. Dj 22,2). Pavao iznosida ga je Isus pozvao, i dao mu doznanja da je on onaj koji ga progoni(usp. Dj 26,14). Pavao počinje govor-iti o sebi i o svom progonu kršćana.Saznajemo da je Židov iz Tarza cili-cijskog, odrastao u Jeruzalemu do no-gu Gamalijelovih, odgojen po otač-kom Zakonu. No opis njegova pozivada bude Isusov navjestitelj razlikuje seod onoga u Dj 9. Pavao inzistira nasvojem židovstvu. U svom obrambe-nom govoru predstavlja i Ananiju.Ananija je čovjek po Zakonu pobo žani na dobru glasu u Židova ondje nast-anjenih (usp. Dj 22,12). On je tumačPavlova poziva (usp. Dj 22,14-15).Vrhunac Pavlova govora je opis za-nosa u Hramu (usp. Dj 22,17-21). Dokmoli u Hramu, govori mu GospodinIsus. Ovaj Pavlov poziv želi naglasitikontinuitet revnovanja za Boga otaca.Slušatelji ponavljaju želju da Pavaobude uklonjen (usp. Lk 23,18; Dj21,36).

U vojarni se Pavao očituje kaorimski građanin (usp. Dj 22,25-29).Tisućnik vodi Pavla pred Veliko vijeće.Svoju pogrdu upravljenu Velikom sve-ćeniku Ananiji ispravlja citatom iz Izl22,27: „Ne huli Boga i ne psuj gla-vara svoga naroda“. U ovoj prigodiPavao ističe da je farizej, sin farizeja(usp. Dj 23,6; 26,5; Fil 3,5). Želio jepridobiti farizeje iz Vijeća za sebe iz-noseći da je optužen zbog nade,uskrsnuća mrtvih (usp. također Dj24,15; 26,6; 28,20; 4,1-3). No raz-log uhićenja je bio Pavlov nauk pro-tiv naroda, Zakona i Hrama (usp. Dj21,28). U tom smislu bi onda valjalovidjeti kakvu ulogu ima vjera u uskrs-nuće mrtvih i nauk protiv Zakona, od-nosno piše li o uskrsnuću negdje u Za-konu, i u čemu bi onda bi njegovnauk protiv Hrama.

Gospodin mu govori u snu i oh ra -b ruje ga za svjedočenje koje ga čekai u Rimu (usp. Dj 23,11). Pavao prematome mora u Rim.

Pavlovo uhićenjePavlovo uhićenjePAVAO I NJEGOVA PORUKA GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR. 111

Piše: Mario Cifrak,OFM Zagreb

Heilige Teresa von Ávila

NAŠE ZAJEDNICE


HHrvatska katolička misija iz Wies-badena svečano je proslavila

Dan zahvale za plodove zemlje zavrijeme sv. mise u nedjelju 27. rujna.Misi je pribivao i generalni konzul izFrankfuta Petar Uzorinac i kandidatza predsjednika države na sljedećimizborima Filip Šundov.

Misno slavlje započelo je opho-dom u kojem su bila brojna djeca ob-učena u narodne nošnje. Voditelj mi-sije dr. fra Ante Bilokapić u svojoj je

WIESBADEN Zahvala za plodove zemljeZahvala za plodove zemlje

propovijedi govorio o dobroti Božjoj,a Božja ljubav bila je vidljiva po da -rovima prirode koji su obilato krasilioltar i propovijedaonicu.

Na kraju se zbor sastavljen samood mladih članova misije pjesmom irecitacijom zahvalio Gospodinu zadarove prirode, a generalni konzulUzorinac je kratkim govorom pozvaosve prisutne na registriranje za pred-stojeće predsjedničke izbore koje semoglo obaviti nakon mise u misijskim

prostorijama. O. Bilokapić je pred-stavio kandidata za predsjednikadržave Filipa Šundova rođenog uSplitu.

Na misi je bio i mladi sedam-naestogodišnji Slaven Čulina u prat -nji oca, majke i brata, koji su s po-nosom istaknuli njegova odličja i do-stignuća u plivanju.

Misno slavlje uveličao je misijskizbor pod vodstvom s. Auksilije Milić.

Tekst i snimka: Ljubica Turić

FRANKFURT Nastup sarajevskog zboraNastup sarajevskog zbora

MMeđureligijski zbor iz Sarajevapod nazivom „Pontanima” nas -

tupio je u nedjelju 4. listopada naDan zahvalnosti za plodove zemlje iblagdan sv. Franje Asiškoga u kato-

ličkoj župnoj crkvi Presvetoga Troj -stva na Frankfurter Bergu u Frankfur-tu, u kojoj je župnik fra Anto Batinić.

Zbor, koji je 1996. osnovao fraIvo Marković, njeguje židovsko i is-

lamsko zborno pjevanje, kao i crkve-no pjevanje pravoslavne, katoličke iprotes tantske tradicije.

Svojim pjevanjem šire, pomirenje,ljubav i toleranciju. �

Snim

ila: L

j. M

arko

vica

-Bab

an


1000 JAHRE MAINZER DOM

ZZu diesem Anlass feierte General-vikar Prälat Dietmar Giebelmannin Konzelebration mit dem De-

kan des Dekanates Mainz-Stadt, Pfar-rer Markus Kölzer, und Priestern derKatholischen Gemeinden andererMuttersprachen einen Gottesdienst imMainzer Dom.

In seiner Predigt hob GeneralvikarGiebelmann die Einheit der Katholi-schen Kirche hervor, die trotz ihrerVielfalt und Verschiedenheit eine welt-weite Gemeinschaft sei. „Für uns gibtes keine nationalen Grenzen, keineSprachgrenzen, keine Ausländer, esgibt die eine Katholische Kirche.” DieGemeinden anderer Mutterspracheseien längst keine Nationalkirchemehr. „Sie leisten einen wichtigen undunverzichtbaren Beitrag zur Integra-tion”, betonte Giebelmann. Der Gene-ralvikar rief die Gemeinden deutscherund anderer Muttersprache zur Ko-operation und zur Zusammenarbeitauf. Gemeinsam sollten sie sich auf diechristlichen Wurzeln Europas und diegemeinsamen Werte, die sich aus derNachfolge Jesu ableiteten, besinnen.

„Anlässlich des Domjubiläums wol-len die Gemeinden ande-rer Muttersprachen inMainz mit dem Diözesan-tag zum Ausdruck brin-gen, dass sie ein Teil derOrtskirche von Mainz sindund ein Zeichen für dieUniversalität der Kirche set-zen”, sagte OrdinariatsratBernd Krämer vom Referat„Katholiken anderer Mut-tersprache” im Bischöf-lichen Ordinariat Mainz.Zu Beginn des Diözesantags versam-melten sich die Gemeindemitgliederder portugiesisch-, italienisch-, pol-nisch-, spanisch- und kroatisch sprachi -gen Gemeinden in ihren Gemeinde-zentren in Mainz sowie in der Bis-tumsakademie Erbacher Hof zu Impul-sen in ihrer Muttersprache. Währendsich die italienische Gemeinde mit demErdbeben von L'Aquila beschäftigte,

wurde vor Mitgliedern der kroatischenGemeinde über den Heiligen Franzi-skus referiert. Danach zogen die Ge-meindemitglieder zur gemeinsamen

Eucharistiefeier in den Dom. Als Zei-chen der Gemeinschaft brachte sich je-de Gemeinde auf unterschiedlicheWeise in den Gottesdienst ein: Die pol-nische Gemeinde Mainz überreichtebeispielsweise als friedensstiftendesZeichen eine Glocke, auf der ein Bildvon Papst Benedikt XVI., der Madonnavon Tschenstochau und dem 1.000-jäh-rigen Willigis-Dom zu sehen ist.

MAINZ: DIÖZESANTAG DER MUTTERSPRACHLICHEN GEMEINDEN

Prozession der kroatischen Gemeinde durch Mainz zum Mainzer Dom

Die muttersprachlichen Gemein-den beteiligten sich auch am Inter-kulturellen Fest der Stadt Mainz, dasam selben Tag auf den Domplätzenstattfand. Neben zahlreichen Essens-ständen, die Spezialitäten aus denunterschiedlichen Ländern anboten,gab es viele Auftritte mit traditionel-len Tänzen und Gesängen. Der Bundder Deutschen Katholischen Jugend(BDKJ) Mainz und die Arbeitsge-meinschaft Evangelische Jugend(AEJ) boten ein buntes Kinderpro-gramm mit Malen, Schminken undBasteln an.

Den Abschluss des Tages bildeteeine Vesper mit Domdekan PrälatHeinz Heckwolf. Für die Hauptorga-nisation des Diözesantages waren Jo-aquim Nunes, Pastoralreferent derPortugiesischen Gemeinde Mainz-Of-fenbach und Vorsitzender des Beiratsvon Katholiken anderer Mutterspra-chen im Bistum Mainz, sowie MartinaReißfelder, Geschäftsführerin der Räteim Bistum Mainz, verantwortlich.

lk(MBN)-pressestellebistum-mainz.de

Eucharistiefeier mit Generalvikar PrälatEucharistiefeier mit Generalvikar PrälatDietmar GiebelmannDietmar Giebelmann

„Anlässlich des Domjubiläums wollendie Gemeinden anderer Muttersprachenin Mainz mit dem Diözesantag zum Aus-druck bringen, dass sie ein Teil der Orts-kirche von Mainz sind und ein Zeichenfür die Universalität der Kirche setzen”,sagte Ordinariatsrat Bernd Krämer vomReferat „Katholiken anderer Mutterspra-che” im Bischöflichen Ordinariat Mainz.

Foto

: A. P

oleg

ubić

Im Rahmen des Domjubiläums „1.000 Jahre Mainzer Willigis-Dom“ und der „Inter-kulturellen Woche Mainz 2009“ fand am Sonntag, 13. September, der Diözesan-tag der muttersprachlichen Gemeinden im Bistum Mainz statt.


SINDELFINGEN

DDvadeset četvrti put po redu Hrvat -ska katolička zajednica Sindelfin-

gen proslavila je, u nedjelju 20. rujna,blagdan Gospe Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta. Misno slavlje u punojcrkvi Presvetoga Trojstva u Sindelfin-genu u tom je povodu predvodio du šo -brižnik u Hrvatskoj katoličkoj zajedni-ci Stuttgart-Bad Cannstatt fra Josip Repeša u zajedništvu s domaćinomvo diteljem zajednice fra MarinkomVukmanom te uz asistenciju stalnogađakona Ivana Jeleča. Misi je pribi valai konzulica savjetnica GK RH u Stutt-gartu mr. Mirjana Božić te predsjed-nik Vijeća stranaca u SindelfingenuAhmad Amini. Misi je prethodio op -hod od obliž njih misijskih prostorijado crkve. Sve je na početku misnogslavlja pozdravio fra Marinko, koji jepritom istaknuo kako je poznato kakoje domo vina označena velikim mari-janskim svetištima te kako se u svakomod tih svetišta Mariju naziva imenomtog svetišta. Djevojčica Matea Blaži-nović je u ime vjernika uputila molitvuGospi. Fra Josip Repeša je u nadah-nutoj propovijedi kazao kako jehrvatski narod tijekom povijesti ulaziou različite nevolje, probleme i isku-šenja te je iz svih tih situacija više ilimanje uspješno izvlačio. „Vjernost Bo-gu očituje se kada se obitelj okuplja i

ProslavljenaProslavljena GospaGospa HrvatskogaHrvatskoga krsnogkrsnog zavjetazavjetaU Sindelfingenu je proslavljena 24. put Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, aprihod od tombole u iznosu od 3000 eura upućen je djeci Vukovara.

kad se djecu uči pravim stvarima bezikakve uvjerovanosti, mržnje i izoli -ranosti. Vjernost Bogu se ponajboljeočituje u Gospi koja pod križem oslu-škuje svoga Sina. Potrebno je govori-ti djelima više nego riječima.“ Na kra-ju misnog slavlja fra Marinko je izgo-vorio posvetnu molitvu Gospi Veliko-ga hrvatskog zavjeta. Misno slavljeuveličali su svojim pjevanjem dječjizbor, zbor mladih i odraslih podvodstvom s. Bernardete Tomić. Nakonmisnog slavlja za sve je priređen, uzsvesrdno zauzimanje cijele zajednice,poglavito fra Marinka i časnih sestaras. Bogoljube Jurić i s. Bernardete To-mić, objed i duhovno-kulturni program

u prostorijama zajednice. Sve je poz-dravio Ahman Amini, konzulica sav-jetnica mr. Božić i župnik njemačkežupe Presvetog Trojstva beneditinaco. Johannes Rathfelder. Marko Fran-cišković iz Karlovca kratko je pred-stavio svoju knjigu „Hrvatska knjigaopstanka“. U programu je nastupiodječji zbor, folkorna skupina mladih,te dječja i srednja folklorna skupina,a u zabavnom programu skupina„Plavi Dunav“. Prihod od tombole u iz-nosu od 3000 eura upućen je za po-moć djeci Vukovara. Novac je fraMarinko predao 8. listopada u Boro-vu Naselju župniku fra VjenceslavuJanjiću. Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Misno slavlje predvodio je fra Josip Repeša u zajedništvu s fra Marinkom Vukmanom

MARIA EINSIEDEL Hodočašće HrvataHodočašće Hrvata

VVjjernici iz Hrvatske katoličke misije(HKM) Rüsselsheim hodočastii su

13. rujna u marijansko hodočasničkomjesto Maria Einsiedel. Svi su došli

osobnim automobilima, osim dvojicehodočasnika iz Rüsselsheima koji sudošli pješice. Oni su udaljnost od 50km između Rüsselsheima i Maria Ein-

siedel prešli za 15 sati. Svečano misnoslavlje započelo je ophodom koje jepredvodio đakovački svećenik i župniku Bizovcu vlč. Marin Knežević. U kon-celebraciji je bio voditelj HKM Rüs-selsheim fra Berislav Nikić. Na misi jesvirao Miško Suk koji je sa svojim sa-stavom „Veseli Slavonci“ obišao sve hr -vatske misije u Rajnsko-majnskoj regiji.Nakon blagoslova automobila, svakije vlasnik automobila dobio sliku Bo -žan skog milosrđa s devetnicom i lita -nijama. Potom je održano narodnoslavlje. Hodočašće je završilo molitvomGos pine kunice. U to biskupijsko mari -jan sko hodočasničko mjesto hodočas -te vjernici iz HKM Rüsselshima više oddvadeset godina. Ove su im se godinepridružili i vjernici iz, Mainza, Darm-stada, i Mannheima. Među hodočasni -cima bile su i franjevke Bosansko-hr vat -ske provincije, koje više od 40 godinažive i rade u biskupiji Mainz. B.N.

MAINZ

SSvečano misno slavlje za vjernikedrugih materinskih jezika u bisku -

piji Mainz predvodio je u nedjelju 13.rujna u katedrali sv. Martina u Main-zu generalni vikar Dietmar Giebel-mann. U koncelebraciji su bili dekanMarkus Kölzer i svećenici zajednicadrugih materinskih jezika, među koji-ma i vo ditelji hrvatskih katoličkih misi-ja: fra Ante Bilić iz Mainza, fra JosipKlarić iz Darmstadta, fra Mladen Ma-rić iz Offenbacha, te uz asistenciju stal-nog đakona Mate Valjana iz Giesse-na. Više stotina hrvatskih vjernika,

predvođeni svojim svećenicima i pas -toralnim suradnicama i suradnicima,sudjelovali su tako u proslavi Biskupij -skog dana zajednica drugih materin -skih jezika u biskupiji Mainz kada sesla vilo i 1000 godina katedrale uMain zu. Slavlje je održavalo u sklopuMeđukulturnog tjedna u Mainzu. Mis-nom slavlju s hrvatske strane pribivaoje i generalni konzul Generalnog kon-zulata RH iz Frankfurta Petar Uzorinac,konzul za gospodarstvo Marko Šimat,predsjednica Hrvatske kulturne zajed-nice iz Mainza Katica Vraneša i drugi.

HrvatiHrvati nana međukulturnommeđukulturnom tjednutjednu


Sve je na počet ku pozdravio de -kan Kölzer, a potom i generalni vikarGiebelmann, koji je okupljenima pre-nio pozdrave biskupa Mainza kardi-nala Karla Lehmanna. U propovijedije kazao kako Katolička Crkva nijenacionalna te kako ona prelazi jezič -ne barijere. Vjernici zajednica dru-gih materinskih jezika su tijekom mis-nog slavlja molili na svojim jezicimai dali svoj doprinos osmišljenju slav -lja. Hrvatska skupina djece i mladihu narodnim nošnjama (na slici) iz ve -la je „Hvalospojev brata Sunca“ sv.Franje u povodu 800 godina Franje-vačkog reda.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

TÜBINGEN Održana duhovna obnovaOdržana duhovna obnova

HHrvatska katolička zajednicaTübin-gen, koju vodi vlč. Ivica Komadi-

na, proslavila je duhovnom obnovomod 24. do 27. rujna svog nebeskogzaštitnika sv. Vinka Paulskog. Obnovuje vodila s. Berislava Grabovac iz Za-greba. Ta jubilarna godina ima po-sebno značenje, jer se ove godine 27.rujna navršilo 350. godina od smrtisv. Vinka Paulskog. Voditeljica obno-ve je govorila o sv. Vinku kao najve-ćem utemeljitelju prihvatilišta za na-puštenu djecu, bolesne, siromašne, na-puštene i odbačene u povijesti Katoli-čke Crkve. Govorila je i o temi „Navi-

ještati Radosnu vijest siromašnima“ te„Milosrdna ljubav osvaja“. U Nedjelju27. rujna sve tri mise: u Reutlinegenu,Metzingenu i Tübingenu predvodio jemladomisnik vlč. Branimir Budinski,koji je slavio mladu misu u lipnju ovegodine u Zagrebu, uz sudjelovanjevlč. Komadine, vlč. Šutala i bogoslovaZdravka Mikca iz Zagreba. Sve daneduhovne obnove obogatio je misijskizbor mladih pod vodstvom Vlatke Vuka šinac. Nakon mise u dvorani pok raj crkve priređen je domjenak.Do kasno u noć pjevao je misijskizbor „Zlatni vezovi“. Ante Kekez

BANNEUX

Hrvati hodo Hrvati hodo --častili Djevicičastili Djevicisiromahasiromaha

VVjernici Hrvati iz Belgije, Luksem -burga, Nizozemske i Njemač-

ke sa svojim dušobrižnicima, te re-dovnicama okupili su se u nedjelju20. rujna na tradicionalnom godi-šnjem hodočašću u svetištu Djevicesiromaha u Banneuxu (Belgija).

Nakon ispovijedi, koncelebri -rano misno slavlje predvodio je vo-ditelj Hrvatske katoličke misijeMoers fra Luka Šarčević. U propo-vijedi je o. Šarčević istaknuo Mari-ju kao uzor svakom vjerniku, a na-pose siromahu.

Nakon mise uslijedio je tradi-cionalni blagoslov bolesnika. Ho-dočašće je završilo zajedničkimKrižnim putem.

Hrvati tradicionalno hodočašćeu Banneux od 1975. godine kadaje don Drago Rogina preuzeo Hr -vat sku katoličku misiju u Liegeu.IKA

NAŠE ZAJEDNICE

dovnica i vjernikapredvodio je u srije-du 9. rujna u cr kvisv.Gabrijela u Mün-chenu fra luka Liva-ja, dok je ob redispraćaja pred vodiogvardijan toga sa-

mostana fra Ante Buljan Vuk.Fra Draško rođen je 19. travnja

1951. u mjestu Komorani kraj Livna odoca Ivana i majke Milke. Osnovnu ško-lu završio je u rodnom kraju, klasič nugimnaziju u Sinju, a filozofsko-teološkistudij na Franjevačkoj visokoj bogos-loviji u Makarskoj i na Katoličkom bo-goslovnom fakultetu u Zagrebu. U fra -njevački novicijat stupio je 1. srpnja1969. u Sinju i dovršio ga na La Verni

SSvećenik Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja fra Draško

Teklić preminuo je 7. rujna u Münche-nu, u 59. godini života, 41. godi ni re-dovniš tva i 32. godini svećeništva.

U petak 11. rujna sprovodni obredna splitskom gradskom groblju Lovri-nac predvodio je gvardijan fra Ante Bi-lokapić, a misu zadušnicu u crkvi Gos -pe od zdravlja u Splitu predvodio jeprovincijal Franjevačke provincije Pres-vetoga Otkupitelja fra Željko Tolić, ko-ji je uz životopis, koji je pročitao tajnikfra Ante Udovičić, istaknuo kako je fraDraško živio za povjerene vjernike upastoralnoj službi. Na kraju mise odfra Draška su se oprostili: uime splitsko-makarskoga nad biskupa vikar za pas -toral don Dra go Šimundža, uime re-dovničke zajednice franjevačkoga sa-mostana sv. Gabrijela u Münchenugvardijan fra Ante Buljan Vuk, uimeHrvatskoga dušobrižničkoga ureda uNjemačkoj delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj fra Josip Bebić, uime re-dovnika i svećenika samostanskogaokružja livanjskoga kraja gvardijan fraMarko Semren i uime kolega fra JakovBegonja. Ispraćaj pokojnika u domo-vinu bio je u samostanu sv. Gabrijelau Münchenu. Misu zadušnicu uz sud-jelovanje velikoga broja svećenika, re-


OOkrijepljen otajstvima vjere, nakon du-ge i teške bolesti, u subotu,26. rujna,

u Parizu je preminuo u 69. godini živo ta,52. godini redovništva i 38. godini sve-ćeništva isusovac o.Zorislav Nikolić, dušobrižnik u Hrvat -skoj katoličkoj misiji u Parizu. Bio je više godina vodi telj ta-mošnje misije i delegat za hrvatsku pastvu u Francuskoj.

O. Nikolić je rođen 14. rujna 1941. godine u Borovi-ci kod Vareša, u Bosni i Hercegovini. U Družbu Isusovu jestupio u Zagrebu 15. srpnja 1958. godine, gdje je zavr šiofilozofiju i teologiju, a za svećenika je zaređen 25. lip nja1972. godine. U provinciji je obavljao službe kapelana ižupnika, te voditelja i pomoćnika u Hrvatskoj katoličkoj mi-siji u Parizu. Ispraćaj i sveta misa bila je u Parizu, u srije-du 30. rujna, a pokop u Zagrebu na Mirogoju u petak, 2.listopada. Sprovodne obrede u Zagrebu na Mirogoju pred-vodio je pomoćni zagrebački biskup mons. Valentin Po-zaić, dok je homiliju nad grobom održao provincijal o. IvanKoprek. Nakon sprovoda u župnoj je crkvi BezgrešnogaSrca Marijina slavljena euharistija. Misu je predvodioo. Koprek, a o o. Nikoliću je govorio voditelj Hrvatske kato ličke misije u Parizu o. Mato Antunović. �

UUsrijedu 30. rujna u franjevačkom sa-mostanu Gospe Karmelske u Omišu,

u 76. godini života, 58. godini redovni-štva i 51. godini svećeništva, preminuoje fra Dominik Tomić, svećenik Franjevačke provincije Pres-vetoga Otkupitelja.

U petak, 2. listopada na Visovcu misu zadušnicu zapok. fra Dominika predvodio je provincijal Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić. Fra Do-minik je pokopan u samostansku grobnicu na Visovcu. FraDominik, krsnim imenom Josip, rođen je 8. rujna 1934. uSiveriću kraj Drniša. Osnovnu školu završio je u rodnommjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofsko-teološki stu-dij na Visokoj franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj i KBF-u u Zagrebu. U franjevački novicijat stupio je 15. srpnja1952. na Visovcu, a doživotne zavjete položio je 8. pro-sinca 1957. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 14.srpnja 1959. u Makarskoj. Fra Dominik je svećenički vijekproživio u pastoralnoj službi u domovini i inozemstvu. Ta-ko je od 1. rujna 1974. do 31. siječnja 1976. bio i vodi-telj Hrvatske katoličke misije u Rosenheimu.

ABEPERIŠA

†

†

frafra DraškoDraško TeklićTeklićsvećenik redovniksvećenik redovnik

o.o. Zorislav NikolićZorislav Nikolićsvećenik redovniksvećenik redovnik† frafra DominiDominik k TomićTomić

svećenik redovniksvećenik redovnik

u Italiji, a doživotne zavjete položio je4. listopada 1975. u Makar skoj. Zasvećenika je zaređen 2. srpnja 1978.u Sinju. Mladu misu pros lavio je u Liv-nu 16. srpnja 1978. godine.

Fra Draško se kao mladi svećenikopredijelio za pastoralnu službu. Od1978. do 1980. bio je župni vikar užupi sv. Ilije u Metkoviću, zatim dvijegodine pomoćnik magistra franjevač-kih novaka na Visovcu te župni vikarod 1982. do 1988. u župi Svih Svetihu Zmijavcima kraj Imotskoga. Nakonpastoralnoga iskustva u domovini fraDraško je premješten u Njemačkugdje je dvadeset godina obnašao slu-žbu dušobrižnika među hrvatskim ise -ljenicima u Frankfurtu, Ebersbergu,Münchenu i Waiblingenu. IKA

Snim

io: A

.P.

Ubolnici u Hannove-ru, 31. srpnja, s

osmjehom na licu, usvojoj jeda naestoj go-dini života, zaklopilaje oči za ovozem ni ži-vot Ivana Perkunić, asvoje dra ge roditelje,brata i cijelu župnuzajednicu u Wiesba-denu os tavila s veli-kom boli u srcu. Nakon duge i teške bolesti, nje-zine su malene snage izgubile bitku života; ni-su se više mogle nositi i boriti uza svu ljubav nje -zinih roditelja, brata, prijatelja, liječni ka.

Ostaje u sjećanju kao draga i veoma tihadjevojčica, uvijek s osmjehom na licu, vedra isusretljiva. Njezino mjesto ostaje prazno navjeronaučnim susretima, na smotrama dječjihzborova i u misijskim slavljima. „Hvala ti dra-ga Ivana za dobrotu kojom si zračila, za strplji-vost i hrab rost koji su pokazala u teškoj bolestido kraja života. Netko reče: 'Čovjek je dijetene samo roditelja, nego i potomak neba i zem -lje, te kao takav postoji i živi na zemlji, a žudiza nebom'”, napisla je njezina vjeroučiteljicas. Auksilija Milić. �


VAIHINGEN/ENZ — KLENGLATTBACH

TrogodišnjeTrogodišnje molitvenomolitveno okupljanjeokupljanje

UUsubotu 19. rujna navršile su se tri godine zajedničkog okup -ljanja na molitvu i meditaciju, molitvene zajednice u Vaihin-

gen/Enz — Kleinglattbachu, koja se redovito sastaje jedan puttjedno.

U današnjem vremenu ljudi sve više tuže da „nemaju vreme-na“, a ova molitvena zajednica svaki tjedan nađe vremena za za-jedničku molitvu u crkvi sv. Bonifacija. Članovi zajednice takvimzajedničkim druženjem u kojem se moli, razmišlja i Boga slavi,stvaraju divno duhovno ozračje u zajednici u kojoj vlada posebnaatmosfera radosti i međusobne povezanosti. Duša zajednice je Ma-rija Klarić, na čiju inicijativu su članovi i započeli druženje, a ko-joj se od srca zahvaljuju. A. M.

BERLIN Šesta međunarodna dječja krunicaŠesta međunarodna dječja krunicaUUorganizaciji svećenika i mladih obitelji Hrvatske katoličke

misije (HKM) u Berlinu, u crkvi sv. Sebastiana, gdje je i sje-dište misije, održana je u subotu 3. listopada šesta po redumeđunarodna molitva krunice za djecu. Ovogodišnjoj pripre-mi i realizaciji molitvenog vijenca koji HKM organizira od po-ziva pape Ivana Pavla II. za obnovom molitve među djecom iu obiteljima iz 2003. godine, pridružili su se i mladi Hrvati,pripadnici Franjevačke mladeži. Ovogodišnjoj međunaraod-noj krunici odazvali su se i predstavnici drugih misijskih za-jednica, među kojima i Poljaci i Koreanci, potom članovi nje-mačkih zajednica sv. Sebastiana i sv. Bonifacija.

Sve je ponajprije pozdravio na hrvatskom jeziku fra Ra-doslav Tolić, a potom i Nijemac vlč. Bodo Borkenhagem.„Zahvaljujem svima, posebno mladim obiteljima koje se trudeoko organizacije ovog molitvenog vijenca. Krunica je hranai živom Franjevačkom redu. I svakodnevna hrana svim sve-ćenicima čijem zvanju je posvećena ova godina. Gospina kru-nica pokazuje da smo braća u Kristu, djeca iste Nebeske Maj-ke. Ona je vijenac, simbol ujedinjenja različitosti u jednommolitvenom buketu, kao što su primjerice u ovoj zemlji razli-čitosti ujedinjene u jednu zajedničku državu“, rekao je fra Ra-doslav Tolić. Šestu međunarodnu krunicu predvodio je po-moćni biskup mons. Wolfgang Weider, a nazočio i prelat dr. Ewald Nacke iz papinske nuncijature u Berlinu.

Molitvenom vijencu su kao i prošli puta nazočile i časnesestre iz reda Majke Terezije iz Berlina. Podijelile su djeci mo-litvene letke i čudotvorne medaljice Blažene Djevice Marije.

Tekst i snimka: Sonja Breljak

U SPOMEN

†† Ivana PerkunićIvana Perkunić

IN MEMORIAMNAŠE ZAJEDNICE


FenomenFenomen (ne)religioznosti(ne)religioznosti uu književnostiknjiževnosti

OOvih je dana svjetlo dana ugle-dao deseti po redu zbornikradova s godišnjih pastoral-

nih skupova hrvatskih pastoralnih dje-latnika iz Zapadne Europe. U zborni-ku su predavanja sa skupa održanogod 6. do 9. listopada prošle godineu Bergisch Gladbachu kod Kölna. Ob-javljen je u izdanju Hrvatskoga du -šobrižničkog ureda iz Frankfurta. Tema je bila posvećena fenomenu(ne)religioznosti. U zborniku su dvapredavanja mr. Josipa Grbavca izSinja o problemu Boga u suvreme-noj književnosti i odnosu teologije iknjiževnosti, predavanje akademikaJosipa Bratulića iz Zagreba o ulozistaroslavenskog jezika i glagoljice,te dva predavanja dr. Vladimira Lo-nčarevića iz Zagreba o religiozno-sti i katolicizmu te hrvat skom katoli-čkom pokretu i katoličkoj književno-sti. U predgovoru delegat za hrvats-ku pastvu u Njemačkoj fra Josip Be-bić odgovara na pitanje o izboru te-me skupa te ističe: „O ovoj temi dosada nismo razmišljali temeljito, kaoi o njezinoj važnosti u suvremenojhrvatskoj književnosti. Danas se sveviše osjeća potreba za proučavan-jem književnosti i kulture u teologi-ji, osobito u praktičnoj teologiji. Dru-gi vatikanski sabor, osobito u kon-cilskom dokumentu 'Gaudium et spes'('Radost i nada'), u poglavlju o pro-micanju kulturnog napretka govori opotrebi dijaloga između vjere i kultu-re i važnosti književnosti za razumlji-viji navještaj krš ćanske poruke. Mo-derna književnost posljednjih desetl-jeća osobito je prikladna da prekoproblematiziranja jezika neposrednodopremo do čovjeka sadašnjice, ne-ophodna je kao korektiv za svakog te-ologa, jer i teologija nužno koristi je-zik kao medij svoga izražavanja.Bavljenje poetskim tekstom vrlo je va-žno u ophođenju s Biblijom kao knji-ževnim djelom. Iako je suvremenaknjiževnost pretežno 'literatura nevje-re, fatalizma i nihilizma', ona upravokao takva 'provocira, ali produciravjeru'; na njezina do krajnosti radi-kalna i provokativna pitanja može da-ti odgovor samo teologija.”

U radu skupa sudjelovao je i gos -pićko-senjski biskup mons. Mile Bogo-

vić, koji je okupljene pozdravio uimedubrovačkog biskupa mons. ŽelimiraPuljića, predsjednika Vijeća Hrvatskebiskupske konferencije i Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine zahrvatsku inozemnu pastvu. Pritom jeistaknuo: „Mi biskupi podr žavamo vašrad i radujemo se svakom vašem usp-jehu u pratnji svakog našeg vjernikakako ne bi izgubio ono što je dobro,a to su vjera i ljubav prema domovini“.

Mr. Josip Grbavac u predavanjimaističe kako su teologija i književnostdvije veličine koje se po samom svompodrijetlu ne mogu dijeliti, štoviše, po-vezane su na dvojak način. „Svi onikoji posljednjih nekoliko desetljećaprate književnost, teatar i film, jedvaće u njima susresti govor o Bogu, o ot-kup ljenju, o Crkvi, osim u izna kaženimslikama i karikaturi. Umjesto toga neu-morno se prikazuje kaotično stanje udanašnjem svijetu u svim varijacijama.Čežnja za oslobođenjem iz tog bez-nadnog stanja, čežnja za ispunjenimživotom, zdravim okolišem, praved-nošću, sretnim partnerstvom, oslobo-đenjem od krivnje, dostojnom smrćuipak nije umuknula. Zbog toga bav -ljenje književnošću i filmom, pa i u nji-hovu tmurnom, blasfemičnom ili ops-cenom izrazu, može jednom angaži -ranom recipijentu više kazati o našemsvijetu nego što je ovaj kadar razab-rati iz vlastitog iskustva, koje je uvijek

ograničeno na jedan horizont”, kazaoje mr. Josip Grbavac.

Akademik Josip Bratulić ističe ka-ko ima malo naroda koji su u svojojkulturnoj i političkoj prošlosti prošli ta-ko složen i jedinstven put — od davnihpočetaka do danas — kakav je prošaohrvatski narod. „Taj je put sav u zna-ku trojstvenosti. Hrvatski narod, i nje-govi svećenici, Riječ su Božju slušalina svom jeziku. I svećenici i vjernici

svakodnevne su molitve, razgovor sBogom, molili na svom jeziku.”

U predavanjima dr. VladimiraLončarevića stoji kako je u Hrvatskojknjiževnosti tijekom stoljeća, a na-ročito u 19. st., bilo različitih prije-pora o stilsko-formalnim, tematskim,jezičnim i drugim pitanjima, no svedo kraja 19. st. u jednu se stvar nijediralo: u opravdanost vjersko-mo-ralne prosudbe književnosti kao ni uopravdanost vjersko-moralnih inspi-racija u gradbi književnih tema.”

Hrvatska katolička književnost,kako je i ovom prigodom „terminustechnicus“ nazivamo, nastajala je uokolnostima završnih sukoba velikeknjiževne borbe, što se, okvirno uze-vši, razvijala između 1898. i 1909.godine. Bio je to sukob „starih“ i„mladih“, sukob zagovornika tradi-cijskog pogleda na književnost u

njezinoj prije svega moralnoj, domol-jubnoj i vjerskoj pedagoško-prosvjet-no-pastoralnoj ulozi, koji su polaziliod načela dotadašnje katoličke este-tike u smislu „verum, bonum et pulch-rum convertuntur“, odnosno „nije lije-po što nije dobro i istinito“, i onih kojisu držali da se književnost ima oslo-boditi svakog „pritiska“ i „tutorstva“,smatrajući kriterij ljepote ako ne jedi-nim, a ono vrhovnim kriterijem njezi-ne prosudbe i njezina smisla. To jedakako vrlo pojednostavljena slika, smnogo nijansi i preklapanja poeto loš -kih, estetičkih, socijalnih, političkih idrugih shvaćanja književnosti i njezi-ne javne uloge i službe, kazao jedr. Lončarević.

I ovaj, kao i prethodni zbornici,da je kvalitetan hrvatski inozemni do -p rinos razvoju hrvatske teološke mis-li, a njegovo grafičko rješenje i ovo-ga je puta uspješno ostvarila Romana Ka šaj. A. Polegubić

„Fenomen (ne)religioznosti u suvremenoj književnosti” — Zbornik 2008., Diaspora cro-atica, knjiga br. 13, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2009., 160. str.


MAINZ: IZLOŽBA SLIKA IVE CENKOVČANA

Viđenje gastarbajterskog životaViđenje gastarbajterskog života

UUnazočnosti brojnih uglednih go-s tiju, kulturnih djelatnika iz Mai -za domaćina u gradskoj viječ-

nici u Mainzu, u sklopu Međukultur-nog tjedna otvorena je u srijedu 9. ruj-na izložba slika hrvatskog umjetnika uNjemačkoj Ive Cenkovčana pod nazi-vom „Einblicke in meine Köpfe”. Naotvorenju izložbe govorio je predstav-nik za kulturu grada Mainza Peter Kra-wietz, konzul za gospodarstvo Gene-ralnog konzulata RH u Mainzu MarkoŠimat, koji je istaknuo kako takve kul-trurne prezentacije daju pečat jednoj

ku ili pri kraju svakog razgovora. Uglave postavlja TFT monitore preko ko-jih prikazuje svoje filmove-dijaloge ukojima, kroz zanimljive sadržaje, opi-suje svoje viđenje gastarbajterskog ži-vota kao npr. u instalaciji „Gastar-bajteri i Germania“ ili u vrlo provo-kativnoj multimedijalnoj instalaciji „Re-cesija koja pogađa cijeli svijet“. Takoputem umjetnosti daje svoj doprinosrazvoju multikulture i boljeg razumije-vanja života koji proživljava i vodihrvatski umjetnik u tuđini.

Ovakvi kulturni događaji na Me -đu kulturnom tjednu doprinose još višejačanju izvrsnih političkih i gospo-darskih veza između naših dviju ze-ma lja, a doprinos tome već godinamadaju vaši konzulati i kulturne zajedni-ce, koje s uspjehom djeluju u Njemač -koj, pa tako i u našem gradu Hrvat ska

kvalitetnoj multikulturalnoj suradnji iboljem upoznavanju stvaralaštvahrvatskih umjetnika u Njemačkoj.

Ivo umjetnost pokazuje kroz svo-je slike i instalacije, onako kako ih onumjetnički doživljava u svojoj glavi. Usvojim novim multimedijalnim djelimai instalacijama u tehnici ulje na drve-tu on se koristi i modernim sredstvimaprezentacijá. Ivo u svojim instalacija-ma, koje predstavljalju komunikacijuljudi, koristi okvire u formi glava kojepostavlja jednu nasuprot drugoj navagu. Tim stilom želi izraztiti uravno-teženost koja bi trebala biti u počet-

Umjetnik i njegovo djelo „Ich und ich — Wie geht’s uns?“ (2009.)

Okupljeni su sa zanimanjem pratili izložbu

Model Crovata (2005.—2006.)

kutlurna zajednica, s kojom imamoizvrsnu suradnju, istaknuo je u svomgovoru Peter Krawietz na otvorenju iz-ložbe.

„Ova je izložba simbol stvaralaš -tva ne samo Ive Cenkovčana nego ihrvatske zajednice u Njemačkoj iHrvatske kulturne zajednce Mainz.Cenkovčan iza sebe ima puno izložbii silnu kreativnost”, kazao je konzul Šimat.

Na izložbi se predstavila na gita-ri i hrvatska glazbenica Tihana Zu beki otpjevala nekoliko izvornih skladbi izumjetnikova podravskog kraja. �

Snim

ke: L

j. M

arko

vica

-Bab

an

Snim

ka: I

vo C

enko

včan

KULTURA


NightfeverNightfever

BBorba za mlade ne prestaje. Naideološkom,kuturološkom,politič -kom i religioznom području nas -

toji se svim dopuštenim sredstvima, aponekad i spletkama i trikovima, pri-dobiti mlade za određenu stranku,stajalište, opredjeljenje, sektu, reli-gijsko odnosno vjersko uvjerenje. Kon-kurencija je u međuvremenu pos -tala globalna, jaka i nemilosrdna.Kad je u pitanju kršćanska, odnos-no u našem slučaju, katolička mla-dež, Crkva ju također pokušavazadržati u svome krilu, odgojiti išto više pridobiti za sebe i svojedjelovanje. Sama činjenica rođe -nja u katoličkom ozračju i krštenjau Katoličkoj Crkvi odavno nije do-statna da netko bude i ostane ka-tolik cijeloga života. U poplaviezoterijske literature, parareligioz-nih te paraduhovnih ponuda na inter-netu teško se snaći. Kršćansko štivoustuknulo je pred komercijalističkommedijskom agresijom ezoterijskih, spi-ritističkih pa i magijskih sadržaja. Nipraktični kršćani nisu ponekad u sta -nju razlikovati istinski kršćanski sa-držaj od sinkretističke religioznosti,koja bez pardona u jedan koš trpa isvece, i anđele, i proroke, i mudrace,sve svete i manje svete knjige raznihreligija, raznorazne misterijske (po-ganske) kultove itd.

Očito je da kršćanske Crkve, pa iKatolička Crkva, pritom gube dah.Na takav tempo tradicionalne crkve-ne zajednice, koje po tradiciji misle ustoljećima, nisu navikle. Nije stoga ničudno, da Crkva gubi ne samo mla-de, nego i starije vjernike. Pored stan-dardnih oblika sakramentalne katehe-ze i pobožnosti (euharistijsko slavlje,tečajevi prve pričesti i potvrde, hodo-čašća itd.) Crkva s vremena na vrije-me nudi susrete mladih (svjetske, pod -ručne) te neke neuobičajene oblikesusretanja, molitve i druženja. Tako jenakon Svjetskoga susreta mladih uKölnu 2005. nastao NIGHTFEVER, ve-černji susret mladih na molitvu, du-hovnu pjesmu i razgovor.

Kada na internetu utipkate riječ„Nightfever“, dočeka vas sljedeći poz-drav: Herzlich willkommen auf demüberregionalen NIGHTFEVER- Portalwww.nightfever-online.de

Ideja je nastala u listopadu 2005.u Bonnu. Otada se proširila na preko15 gradova u Njemačkoj. NIGHTFE-VER želi i dalje prenositi radost Sus-reta mladih te je darovati i dijeliti sasvim ljudima, osobito mladima. Ti mla-di su uvjereni da daruju ono što su sa-mi doživjeli: milosrdnu ljubav Božju,

poput učenika na putu za Emaus, ka-da im je Isus tumačio Sveto pismo (Lk24,32). Ti mladi ljudi, tinejdžeri, sve-ćenički kandidati i studenti žele pri-povijedati o tomu po ulicama i trgovi-ma. Mnoge mlade ljude, ma kolikooni bili katolički odgojeni, teško je pri-dobiti za uobičajenu nedjeljnu misu,koja ni satom održavanja, niti sadr -žajem i publikom ne odgovara živom,pokretljivom i nepredvidivom mladomnarašataju različita uzrasta i katego-rije. Kako su mladi većinom „noćneptice“, Nightfever im nudi noćnu groz-nicu u Crkvi, a ne u disku ili kakvombaru, vodeći se parolom: „Od noćiučini dan!“ odnosno „Pretvori dan unoć!“ i „Dođi na Nightfever!“

Izazov i za mlade Hrvate

Bilo bi lijepo, kada bi i naši mla-di s vremena na vrijeme prihvatiliovaj poziv umjesto odlaska u zamor-ne kafiće, preglasne diskaće i klubo-ve (makar bili i u vlasništvu Hrvata),gdje se odaju slušanju primitivnih tur-bo-folk pjesmuljaka, s izgovorom dabez „narodne“ i alkohola nema pra-ve fešte. Nisam protiv fešte, plesa, ra-dosti, pa i umjerene količine piva ilivina. Naprotiv! Ali jesam protiv pri-mitivizma, protiv glazbenoga neuku-sa i protiv mentaliteta u stilu: „Svi smomi ionako Balkanci“ ili „Balkan namje u krvi“.

Posve drugačiju, dostojanstvenu,duhovnu i otajstvenu atmosferu za vjer-ničku higijenu duše i srca nudi Night-fever. U središtu je susret s Bogom i sljudima. Zato obično počinje svetommisom, raznim oblicima pobožnosti imolitve. Varate se, ako odmah pomis-lite, da to nije za vas! Pokušajte, pa

ćete doživjeti nešto izuzetno. Mla-di se okupe oko oltara i klanjajuse Isusu nazočnom u Presvetom oltar skom sakramentu, stupaju snjim u kontakt, razgovoraju snjim.

Potom se događa nešto neo-bično. Mladi izlaze iz crkve vani,na ulicu, te mole prolaznike dauđu u crkvu, da upale svijeću i daje pos tave na oltar. Svijeća gorikao vid ljivi znak na nakanu tih ljudi i nakon napuštanja crkve. U

mračnoj crkvi gori mnoštvo svijeća,koje šire nadu i pouzdanje te tom sus-retu daju posebnu draž.

Sve to gotovo neprestano pratiglazba i pjesma te biblijski psalmi ikratke molitve. Pred oltarom su korpi-ce s biblijskim izrekama. Svatko izv-lači jednu za sebe te razmišlja o njoj,kao o posebnoj poruci koju Bog upra-vo tebi te večeri šalje.

Svećenici su također tu, ali po stra-ni. S njima se može razgovarati, odnjih se može tražiti savjet, posve dis-kretno. Mnogi žele sakramentalnuispovijed. Neki žele opet samo bla-goslov. Blagoslov polaganjem ruku jeposebna prilika da se oćuti Božja pri-sutnost. Blagoslov nam daje da iskusi-mo Boga kao onoga koji je prisutan učovjekovu životu. Samo je Bog jamaci izvor svakog blagoslova. Tijekom ve-čeri možete osobno moliti, ali takođertražiti da za vas drugi mole. Molitve-na nakana može se anonimno ispisa-ti na posebnom papiriću te ubaciti upripremljeni crveni kovčežić. Redov -nice ili redovnici mole potom na te na-kane. Susret ponekad nudi i razne radionice (workshops) i razgovore(talks) o zanimljivim temama.

Mjesta i termine održavanjaNightfevera naći ćete na internetu, ato su gradovi u kojima živi veliki brojmladih Hrvata. Posjetite Nightfever uvašem ili obližnjem gradu i pišite namšto i kako ste doživjeli. T. G.

Mladi sudionici ovoga susreta pozivaju u crkvu ljude, osobito mlade, koji su na putu u kino,kazalište, disko, i to spontano i bez obveze.

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


SS listopadom nam je stigla jesen i približavamo se već jesenjskimpraznicima. Za dobro raspoloženje smo vam pripremili priču za

jesensko prilagođavanje. Neka vas i dalje prate zdravlje i radost!

MMama, mama, uzduđeno će Antonio, čim je stigaoiz vrtića, „znaš li da je jesen stigla? A, ja nemampojma, ništa nisam čuo niti vidio da je netko do-

šao. Pa, kad je stigla?“ Mama se nasmiješi i objasni: „Na-kon ljeta stiže jesen, po kalendaru je to 22. rujna. Godi-šnja doba se svaka tri mjeseca mijenjaju. A, sad je jesenna redu.“ Antonio se zamisli, pa nastavi: „Ali ne može bi-ti jesen, pa vidiš da je još toplo i sunce sja. Ovo je jošljeto.“ Mama primijeti njegovunesigurnost, pa pokušava raz-jasniti: „Gle, u jeseni može vri-jeme isto biti još toplo i sun -čano, ali može biti i dosta kišo-vito i hladno. To se ne zna, su-tra može toliko zahladnjeti danam trebaju već puloveri i deb -lja odjeća.” Antonio uzdahne:„Uh, pa kako ću onda znati daje jesen stigla. To je baš čudno-vato.“ Mama povede Antoniado vrata, koja vode u njihov vrti reče mu: „Pogledaj malo bo ljedrveće, koje vidiš ovdje u na-šem vrtu. Prvi znaci da jesen sti-že se pokazuje na lišću. Vidišda lišće na drveću dobiva zu-ćkastu i crvenkastu boju, a kadzahladi još više ono će se osuš-iti i sasvim opasti i drveće nećeimati više lisća. Drveća, kao i ci-jela priroda, se tako pripremajuna zimu.” Antonio se zagledaou drveće i ništa više nije rekao.Mama je otišla u kuhinju pripre-miti ručak, ne razmišljajući višeo toj temi, jer je bila zaovoljnada je Antonio sve shvatio. Me -đu tim malo kasnije, kad je zvala Antonija na ru čak, on ni-je bio u svojoj sobi. Mama se uznemirila, jer nije znalagdje se u kući nalazi. Obično bi uvijek rekao gdje je ili bibio u njenoj blizini. Iznenađenje je bilo još veće, kad gaje našla u vrtu pokraj jednog drveta, a u rukama je držaokantu za zalijevanje cvijeća punu vode s kojom je upra-vo zalijevao drvo. Mama ga iznenađeno upita, što to ra-di, a Antonio veselo odgovori: „Mama, nismo drveće ni-

JesenJesen

Zanimlj i va p r i pov i j e s tZanimlj i va p r i pov i j e s t

kad zalijevali kao cvijeće, pa se sigurno zato lišće suši.Ja ću ga odsad uvijek zalijevati, pa se neće osušiti.” Ma-mi je bilo jasno da nešto nije dobro objasnila, pa ga zagr-li i pokuša ponovno: „To je lijepo od tebe i drvetu je tosigurno drago, ali drveća se ne trebaju zalijevati, ona do-bivaju vodu kroz kišu. Ne trebaš se brinuti zbog toga. Toti je sasvim normalno da se lišće u jeseni suši i opada.”Antonio tužno pogleda prema drvetu, pa mamu: „Ali,

drvo će izgledati baš ružnobez lišća, to je kao da je bo-lesno.” Mama ga zagrli i sasmješkom mu reče: „Ne tre-baš se brinuti, zlato, pa lišćeće u proljeće opet narasti ibiti zeleno. Sad u jeseni sedrveće priprema na odma-ranje, u zimi spavaju, a uproljeće se opet budi da uljeti može blistati zeleno.” Po-malo smireno priupita Anto-nio: „Ti misliš, ovo je nor-malno i ne treba ga uopćezalijevati?” i počne se glas-no smješkati: „A, ja sam mis-lio da ga trebam zalijevatida se ne osuši, pa nisamznao da se samo odmara.”Pog leda nes trpljivo premanebu: „A, kad bude mrak,hoće li onda sutra biti pro lje -će?” Mama uzdahne i nas -miješi se: „Ne, tako brzo tone ide. Sad je jesen, pa on-da dolazi zima, sv. Nikola iBožić, a tek će onda doćiproljeće.” Antonio čuvši zaBožić, odmah se razveseli i

počne brojati prstiće na jednoj ruci: „Ako ovoliko putaspavam, hoće li onda doći sv. Nikola i donijeti mi dar?“Mama nasmiješeno odgovori: „Još puno više puta morašspavati.” I dok su ulazili u kuću, Antonio je već izbrojaodo 20 i bio uvje ren kako je to dosta. „Ovolikoje puta puno. Onda mora doći zima!” Ni-je više brinuo zbog jeseni i opadanja liš ća,nego sad ga je zaokupilo iščekivanje zime…

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTDJEČJI KUTAK


OObrazovanje je ključ za osob-ne, materijalne, vjerske i etič-ko-moralne razvojne moguć-

nosti. Ono je preduvijet za samoo-dređeno društveno i političko sudioni-štvo. Njemački Caritas se zauzima zaobrazovni sustav koji prihvaća kultur-nu mnogostrukost kao snagu i koji ra-di interkulturno, kompetentno i ukla njasocijalnu i etničku diskriminaciju.

Obrazovanje u Njemačkoj

Obrazovanje omogućuje integra-ciju pojedinaca u moderno društvoznanja i zato zauzima visoko mjestona vrijednosnoj ljestvici. U posljednjevrijeme sve je jasnije da uspjesi obra-zovanja u Njemačkoj ne odgovarajutom visokom mjestu na vrijednosnojljestvici. Slabosti njemačkog obrazov-nog sustava posebno su vidljive koddjece i mladih migranata. U prosjekuta djeca zaostaju za svojim njemač-kim vršnjacima bez migracijske po-zadine. Uspjeh obrazovanja u Nje-mačkoj u usporedbi na svjetskoj razi-ni, iznadprosječno ovisi o socijalnomporijeklu i obrazovnom stupnju rodi-telja. Djeca i mladi migranti često pot-ječu iz obitelji bez ili s nižom nao-brazbom, a time i iz nižeg socijalnogkruga. Ako potječu iz obitelji s višomnaobrazbom ili im se s treće stranepruži odgovarajuća pomoć, mogurazviti svoje potencijale i postižu isteili slične rezultate kao i djeca i mladibez migracijske pozadine.

Uz socioekonomsko obrazloženjepostoje i naznake da zapostavljanjapočinju izravno na migracijskoj poza-dini. Tako se npr. djeca Talijana ili Tu-raka mnogo češće upućuju u posebneškole. Djeca migranata s istim zna -njem često se ocijenjuju lošije i mnogoim se rijeđe daje preporuka za nasta-vak školovanja u gimnazijama.

Uspostava pravednosti uobrazovanju

Obrazovanje je važan temelj zajednakost u mogućnostima i sudioniš -tvo u društvenim i demokratskim struk-tu rama. Zapostavljanje migranata,na -po se njihove djece u obrazovanju jesto ga pitanje socijalne pravde. Teme -ljem uske veze između socijalnog sta-tu sa roditelja i obrazovnog uspjeha nji -hove djece, kod siromašnijih obitelji

PravednostPravednost uu obrazovanjuobrazovanju (1(1))neo brazovanje i s njime povezano sla-bije financijsko stanje, postaje „nas -ljed no”. Teški životni uvjeti roditelja če-s to onemogućuju ili sužavaju njihovojdjeci ostvarivanje šansi za budućnost.

Njemački Caritas ne prihvaća tunepravdu kod obrazovanja migrana-ta i njihove djece. Temeljem ljudskihprava na obrazovanje, država je du-žna svim ljudimaomogućiti pristupobrazovnim susta-vima i ustanovama.Društvo u cijelosti,kao i pojedinci, nataj način samo do-bivaju a ne gube.Ljudi sa solidnomnaobrazbom se če-šće angažiraju kaodragovoljci i aktiv-no sudjeluju u politici. Zato državamora ukloniti postojeću nepravdu uobrazovanju migranata i u djelo pro-vesti ljudsko pravo na naobrazbu.

Diskusija o pristupu migranata ob-razovnim ustanovama i sustavima nesmije se međutim svesti samo na zna -nje jezika. Potrebno je pozabaviti sesocijalnom segregacijom u njemač-kom obrazovnom sustavu, nedostat-kom pedagoških koncepata kakoophoditi s raznolikošću, manjkom in -ter kulturne kompetencije i predrasu-dama učitelja/ica i tražiti odgovara-juća rješenja.

Za poboljšanje obrazovanja mi-granata i njihove djece nije dovoljnopočeti tamo gdje su nedostaci vidljivi,bilo u odnosu na jezik ili kulturnu po-zadinu, već je potrebno sve više uk lju -čivati postojeće potencijale kod djecei mladih migranata. Po mišljenju Ca-ritasa niti to neće biti dovoljno zauklanjanje nepravde na obrazovnompodručju. Mora se započeti kod insti-tucija i struktura. Obrazovni sustav tre-ba ponajprije osposobiti za rad s raz-nolikošću.

Ophodnja s različitošću

Jezična i sociokulturna različitostsu u međuvremenu stvarnost u njemač -koj obrazovnoj svakidašnjici. Ta či nje -nica se međutim ne odražava dovolj -no niti u izobrazbi pedagoga/učiteljaniti u nastavnoj građi, metodici i didak -tici. Predrasude i očekivanja od straneučitelja mogu dovesti do isk ljučivanja

i ne u s pjeha uobra zovanju:kad se npr. oddjece na osno-vi njihovog po-rijekla manje očekuje, a ne obra ća sedovoljno pozornoti njihovoj jezičnoj ikulturnoj kompetenciji. To onda dovo-di do učvršćenja postojećih deficita. Je-

dan od ciljeva u izo-brazbi učitelja/peda-goga trebao bi biti„snab di je va nje s pot -rebnim ala tom”, kakobi u praksi mogli od-govo riti potrebamarazli či tosti. Odgojite -lji i uči telji bi moralisteči jezično-pedago-šku na obraz bu i inter-kulturnu kompetenci-

ju. Odgojitelji i učitelji s iskustvom mi-gracije mogu lakše prevladati jezičneprepreke, graditi mostove i u društvusvjedo čiti različitost i na taj način bitiprimjerom.

Obrazovanje od početka

Jedan od uzroka za slabije uspje-he obrazovanja u Njemačkoj u među -na rodnoj usporedbi jest, što se ne ko-ris te mogućnosti ranog početka obra-zo vanja. Premda u međuvremenu 85%djece s migracijskom pozadinom, na-suprot 90% domicilne djece, pohađapredškolske ustanove (vrtiće), veliki dionjih te ustanove napušta bez dovolj-nog znanja jezika za nastavak školo-vanja. Da bi se djeci pomoglo i omo-gućilo u kasnijim procesima obrazo-vanja, mora im se u predškolskoj do-bi ponuditi više. Uz učenje jezika pot -rebno je podupirati duhovne, glazbe-ne i motoričke sposobnosti. U to spa-da učenje različitih kultura i vrijednostite ophođenje s društvenom raznolikoš -ću. Djeci koja ne znaju, odnosno neznaju dovoljno Njemački, potrebna jepojedinačna, individualna pomoć. Tadjeca su ponajčešće već stekla jezičnukompetenciju nekog drugog jezika. Totreba priznati i cijeniti. Taj jezik s jed-ne strane pridonosi stvaranju identite-ta, a s druge strane dvojezičnost uječena daljnje učenje jezika i stjecanjeznanja. Zato bi u dječjim vrtićima kodtestiranja znanja jezika, kod djece mi-granata trebalo uzeti u obzir njihovocjelokupno znanje jezika. �

Za poboljšanje obrazova -nja migranata i njihove dje-ce nije dovoljno početi ta-mo gdje su nedostaci vidlji-vi, bilo u odnosu na jezik ilikulturnu pozadinu, već jepotrebno sve više uključiva-ti postojeće potencijale koddjece i mladih migranata.

Simbolkisika

MariofilSoldo

Pticagrab -ljivica

Svečanizavjet

Čovjekkoji pra -vi stvari

od olova

Svetac kojije red

osno vao Pokus

GlumacLevy

Umjetnost(lat.)

Grad uRusiji

Grčkoslovo

Bakrenisulfoar-

senatIzričaj

RudiLabaš

Morskipauk

IridijGlumacGuberina

FosforLitica(Pjesn.)

VatikanGlumacDiesel

Na prvommjestu

Svečanizavjet …

Gluhkao…

Gutatitekućinu

Mok -raćna

sonda,bužija

Osobnai pokaz-

na za -mjenica

LovroZovko

„Op -lošje“

Zazi-vanje

pomoći

Težakpoložaj,(poslov-na …)

Pučkinaziv

za stol

Nena -glašena

riječ

Hrv.arheologIveković

Masli-na,

uljika

„Tona“

Skijaškosredišteu Švicar-skoj

Talijan skisklada teljNino

Pokaz-na za -mjenica

Gradi-vo, tvo-rivo

Pulskazna-menitost „Škola“ Vlažnost

Tomi-slavRadić

Svečanizavjet:posluš-nost

Bitikomu …u oku

Divljazob,stoklasa

Pokri-vači


800 godina franjevačkog reda800 godina franjevačkog redaRješenje poslati najkasnije

do 31. listopada

MonMonss.. JurajJuraj Jezerinac,Jezerinac, vojnivojni ordinarijordinarij uu RepubliciRepublici HrvatskojHrvatskoj

MMons. Juraj Jezerinac rođen je23. travnja 1939. godine uJezerinama, župa Gornje

Prekrižje kod Krašića, od oca Mije imajke Barice rođene Bradica.

U Zagrebu jezavršio klasičnugimnaziju na Šala-ti i studij teologijena Katoličkom bo-goslovnom fakulte-tu. Zaređen je zasvećenika 26. lip -nja 1966. godineu Zagrebu. Od1967. do 1969.vršio je službu ka-pelana u NovojGradiški, a od1969. do 1971.bio je župnikomžu pe Završje. Od

1971. do 1980. obavljao je službužupnika u novoosnovanoj župi SrcaMarijina u Sesvetskom Kraljevcu. Oti-šao je potom u Kanadu gdje je vršiosljedeće službe: od 1980. do 1985.

bio je kapelan hrvatske župe NašeGospe Kraljice Hrvata u Torontu; od1985. do 1986. upravitelj župe uOakvilleu, a od 1986. do 1988. ka-pe lan u Hamiltonu. Od 1988. do1991. bio je župnikom hrvatske župeu Oakvilleu. Član Vijeća BK za obiteljbio je od 1972. do 1980. godine.

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovaoga je pomoćnim zagrebačkim bisku-pom 11. travnja 1991. godine, a za-ređen je za biskupa 8. lipnja iste go-dine. Vojnim ordinarijem u RepubliciHrvatskoj imenovan je 25. travnja1997., a službu je preuzeo 18. kolo-voza iste godine.

Službe u HBK:— predsjednik Odbora HBK za

pastoral osoba lišenih slobode— član Biskupske komisije HBK za

Hrvatski Caritas

Izvor: www.hbk.hr

HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Piše:StjepanHerceg

SOCIJALNI SAVJETNIK

NAGRADNA KRIŽALJKA

O V O L I K O �� R I Z O M IM I L O S R D N I C A �� I SA N A �� T A L I J A N I S TŠ K �� Z O V I N A �� A S I RK O Z A �� A V A L A �� T O TA �� A G A �� I R O N I�� K O R A �� D I V A ��

S E V E R �� A M A R OG R A B E �� N A R A V

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

DemokracijaDemokracijaPita učiteljica Pericu:

— Perice, znaš li ti što je to demo-kracija?— Znam, to je kad dvije budaleimaju više prava nego jedan pame-tan.

Još pametnijiJoš pametniji— Priča Jure Mati:— Ja sam bio pametno dijete, pro-hodao sam s 10 mjeseci!— Ja sam bio još pametniji, menesu nosili do četvrte godine! — odgo-vori Mate.

U reprezentacijiU reprezentacijiNa satu hrvatskoga profesorica

pita Antu:— Ante, reci mi što povezuje Ma-rulića, Šenou, Gavrana i Kušana?— Hm, jesu li svi igrali u repre zen -taciji?

Uspori Uspori —— školaškolaZakasnio Stipe u školu i učitelji-

ca ga pita koji je razlog njegovogkašnjenja, a on će na to:— Učiteljice, Vi ste nas naučili damoramo poštivati znakove.— Pa da, ali kakve to veze ima?— Na jednom je pisalo: Uspori,škola.

PrepoznavanjePrepoznavanjeZapitkuje Marko oca:

— Zašto kirurzi nose maske prekolica?— Pa da ih kasnije pacijenti ne biprepoznali.

Ni jaNi jaDošao Josipov tata na informa-

cije, a njemu će učiteljica:— Vaš sin je cijeli test prepisao odnajbolje učenice u razredu!

Pita nju tata:— A kako znate da je Josip od njeprepisao test, a ne ona od njega?— Znam, tako što su im prva tri od-govora jednaka, a u četvrtom jeona napisala ne znam, a Ivica jenapisao: Ni ja!

Pripremite sami džemPripremite sami džem

DDžem se priprema od cijelog vo-ća ili izrezanog na veće koma-

de s dosta šećera. Kuha se kratkoda se voće ne raskuha i ne izobliči.Džem se ne kuha od nezrelog, ni odprezrelog voća. Najbolje džemovedobit ćemo od voća koje sadrži do-s ta želatinoznih tvari (pektina i voć-nih kiselina). Takve su breskve, ma-relice, dunje, šljive, ribiz.

Džem se priprema u manjoj ko-ličini da se kuha što kraće, kako biboja bila što svjetlija. Dugim kuha -njem šećer karamelizira i potamni,pa je i džem tamniji. Posuda za ku-hanje džema mora biti neoštećena,dosta velika da se lakše miješa. Dnoposude može se premazati masla-cem, pa će se smjesa manje lijepitiza dno i manje će zagarati.

Da biste skratili vrijeme kuhanja,postupite ovako: odaberite zrelo ineoštećeno voće, operite ga podmlazom vode ili u nekoliko voda u

Sastojci za 6 osoba:1 kg ho-botnice; 1,5 kg krumpira; 1 žli-ca Vegete; 150 ml maslinova ulja ili mješavine maslinova i ulja suncokreta; 4-5 češnja češ -njaka; peršin; svježe mljevenipapar i sol.

Priprema: Očišćenu ho-botnicu stavite kuhati u topluvodu. Kad hobotnica skoroomekša, dodajte krumpir na-rezan na polovice i Vegetu.Kuhajte još oko 30 minuta.Ocijedite, a tekućinu saču-vajte. Hobotnicu narežite nasitne komadiće i stavite u po-sudu. Dodajte krumpir i vi -ljuškom ga djelomično izg -nječite, dolijevajući ulje i diotekućine u kojoj se sve kuha-lo. Nakon toga dodajte nas-jeckani češnjak i peršin, tezačinite paprom. Sve dobroizmiješajte i po potrebi do-solite.

Posluživanje: Ovako pri-p remljeno jelo od hobotnice

Hobotnica na Hobotnica na novaljski načinnovaljski način

poslužite toplo kao samostalni obrok ilikao toplo predjelo.

Savjet: Voda u kojoj se kuha hobot-nica ne smije se soliti, jer u tom slučajuhobotnica ožilavi.

Izvor: www.coolinarika.com

posudi, očistite od koštica ili razre -žite na manje dijelove (breskve, ma-relice), stavite u veću posudu i prek -rijte šećarom. Obično se na 1 kg očiš ćenog voća stavlja 1 kg šećera.Posudu pokrijte i ostavite preko noćina hladnom mjestu. Drugi dan ku-hajte, polako miješajući, da se voćešto manje ošteti. Džem je dovoljnokuhati od 30 do 45 minuta, uz pov-remeno obiranje pjene.

Provjerite je li gotov: na hladantanjurić stavite malo smjese, pa akose odmah stvrdne, džem je kuhan,inače nije, pa se još malo kuha i po-novi pokus. Gotov džem se malo oh-ladi i puni u čiste, suhe, steriliziranestaklenke (2 sata na 110 stup njevaCelzija u pećnici ), poklopi tanjuri-ćem i ostavi do drugoga dana da senapravi korica. Zalijte žlicom ruma idobro zatvorite staklenke, označitenaljepnicom i spremite na suho ihladno mjesto. Izvor: www.zena.hr

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI


STUDIJSKO PUTOVANJE

STUDIJSKO PUTOVANJE U ŠPANJOLSKU

OOd nedjelje 20. do petka 25.rujna pastoralni djelatnici izzajednica drugih materinskih

jezika iz biskupije Mainz boravili suna svom studijskom putovanju u Špa -njolsku. Predvodio ih je referent dušo-brižništva katolika drugih materinskihjezika u toj biskupiji Bernd Krämer.Za logističku organizaciju i vodstvopobrinuli su se župnik Garcia-Cer-queira Francesco pastoralna suradni-ca Berta Lopez-Ferreira.

U skupini je bilo trideset i šesterosudionika, a od toga četrnaest Hrva-tica i Hrvata: delegat za hrvatsku past-vu u Njemačkoj fra Josip Bebić, izMainza fra Ante Bilić, iz Darmstadtafra Josip Klarić te s. Damjana Damja-nović i s. Anđela Milas, iz Giessenafra Marijan Petričević, stalni đakonMato Valjan, Veronika Valjan, Mari-ja Lovrić-Holenda, Žana Halupa i Dra-go Halupa, iz Offenbacha ZvonkoOrlović, iz Rüsselsheima s. Estera Ma-rijić i s. Gordana Stanić iz Mainza.

Putovanje se odvijalo pod geslom„Španjolska na drukčiji način — Na pu-tu mistike“, a u središtu putovanja su bi-li sv.Tereza Avilska i sv. Ivan od Križa.

Cilj ovog, kao i prethodnih stu-dijskih putovanja u Poljsku, Hrvatsku

i Portugal, bio je upoznati kulturu i et-ničku pozadinu druge zemlje kako bise zajedničko djelovanje sa zajedni-cama drugih materinskih jezika daljeprodubilo u smislu kooperativnog pa-s torala. Sudionici su tako dobili uvid upolitičke i društvene aspekte Špa -

njolske, upoznali situaciju Crkve u tojzemlji, migrantske probleme, a tako-đer i španjolsku vjeru i pobožnost. Ta-ko su imali prigodu upoznati kulturne icrkvene znamenitosti glavnoga gradaMadrida. Između ostaloga posjetili sunadaleko poznati karmelićan ski sa-mostan „La Encarnatión“ u Ávili, u ko-jem je djelovala i sv. Tereza Avil s ka. UMadridu su se susreli s pred sjednikomVijeća za migracije Europ skih bis -kupskih konferencija biskupom mons.Joséom Sánchezom Gonzálezom kojije odr žao predavanje o odnosu Crkvei dr ža ve u Španjolskoj. Imali su prigo-du vidjeti Toledo i Sala mancu, grado-ve koji se ubrajaju u svjetski poznatuspomeničku baštinu. A. Polegubić

Snimio: J. Bebić

UpoznavanjeUpoznavanje bogatstvabogatstva ŠpanjolskeŠpanjolske

Toledo — grad kršćanske, maurske i židovske kulture

Katedrala u Ávili građena je od 12. do 14.stoljeća

Sudionici u Madridu s predsjednikom Vijeća za migracije Europskih biskupskih konfe-rencija biskupom mons. Joséom Sánchezom Gonzálezom

Documents

D 2384 E BR./NR.10 (298) „Navik on živi, ki zgine pošteno ...kroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz10-2009.pdf · Kazao je kako u Hrvatskoj i BiH nije tako alarmantno