4
Dato i viSe ocjena i najnovijih ostvarenja iz istorije. Slijede saopstenja sa i savjetovanja kao i izvjestaji sa XVIII i XIX Drustva istoricara SR Bosne i Senija Penava ZBORNIK DOKUMENATA I NARODNOOSLOBODILA- CKOM RATU NARODA tom XII, knj. 4, Vojno- istorijskog instituta, · Beograd 1979, str. 1330. Njemackog Rajha iz 1944. i 1945. godine. Vojnoistorijski vclike napore da i raznovrsnu i od propadanja i Do danas dosta i arhivske graae i podataka na- Rcdakcija Zbornika, koja na poslu t·adi gotovo dvije i decenije, postigla do sada velike rezultate, znacajne i van granica vise puta mnogim domacim i stranim casopisima. Iz do sada radova NOR-u naroda Jugoslavije vidimo da sc sve vise, te s mozemo reci da neop- posebno za one koji se •iole bave istorijom narodno- oslobodilackog rata i socijalisticke Pored veceg broja i podataka jedi- nica NOV i koji javnosti, Institut 1973. godine da obja\ ljuje jos jedan, XII ko}i sadrii njemac- kih snaga Jugoslaviji. PI-va knjiga XII toma (dokumenta Njemackog iz 1941) objaYljena 1973. godine. knjiga iz 1942) liza5la iz stampe 1976, treca (dokumenta iz 1943) 1978. godine. Cetvrta knjiga (dokumenta iz 1944. i 1945) objav- ljena 1979. godine. Redaktor prve knjige Miletic, istori- Vojnoistorijskom institutu, cetvrte knjige Dzelebdzic, spoljni Prema redakcije, »Cilj objavljivanja ovog posebnog toma dokumenata jedinica i tlstanova da se naucnoj javnostri. koja tomovima edicije Zbor- nije objavljena, jer Institut njom raspolagao.« Ova (cetvrta redu) knjiga sadrii 217 priloga i koji se odnose na period od 1. 1944. do 10. 1945. VcCina (190) odnosi se na 1944, dok 27 iz 1945. gocline. predstavlja zbil·ku arhivske gra- ae koja pored ostalug, za izucavanje niza znacajnih ope- racija u 1944. i 1945. godini. 359

РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... · NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i direktive о operacijama

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... · NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i direktive о operacijama

Dato је i viSe ocjena i pгikaza najnovijih ostvarenja iz oЬlasti istorije. Slijede saopstenja sa odrZэпih naиcnih skиpova i savjetovanja kao i izvjestaji sa XVIII i XIX skиpstine Drustva istoricara SR Bosne i Heгcegovine.

Senija Penava

ZBORNIK DOKUMENATA I РОDЛТАКА О NARODNOOSLOBODILA­CKOM RATU NARODA JUGOSLЛVIJE, tom XII, knj. 4, izdaпje Vojno­istorijskog instituta, · Beograd 1979, str. 1330. Dokиmenti Njemackog Rajha iz 1944. i 1945. godine.

Vojnoistorijski institиt ciпi vclike napore da bogatи i raznovrsnu istoгijskн gradи priЬlШ javпosti i sacиva је od propadanja i иnBtenja. Do danas је иlozeno dosta tгuda ла sreёtivanjи i objavljivanjи arhivske graae и Zboгnikи dokишenata i podataka о NOR-и jиgoslovenskih na­гoda. Rcdakcija Zbornika, koja na tош poslu t·adi gotovo dvije i ро decenije, postigla је do sada velike rezultate, znacajne i van granica Jиgoslavije. Та ciпjenica је istaknиta vise puta и mnogim domacim i stranim casopisima.

Iz do sada objavljenЉ radova о NOR-u naroda Jugoslavije vidimo da sc Zboгnik koгisti sve vise, te s pгavom mozemo reci da је neop­lюdaп posebno za one koji se •iole ozЬiljnije bave istorijom narodno­oslobodilackog rata i socijalisticke гevolиcije.

Pored veceg broja toшova Zborпika dokиmenatc:t i podataka jedi­nica NOV i РОЈ koji sи prezentiгani javnosti, Institut је 1973. godine росео da obja\•ljuje jos jedan, XII tош, ko}i sadrii dokнmenta njemac­kih okиpacioniћ snaga и Jugoslaviji. PI-va knjiga XII toma (dokumenta Njemackog Rајћа iz 1941) objaYljena је 1973. godine. Drиga knjiga (dokиmenta iz 1942) liza5la је iz stampe 1976, а treca (dokumenta iz 1943) 1978. godine. Cetvrta knjiga (dokumenta iz 1944. i 1945) objav­ljena је avgиsta 1979. godine.

Redaktor prve tгi knjige Ьiо је potpиkovnik Antиn Miletic, istori­caг и Vojnoistorijskom institutu, а cetvrte knjige Мilovan Dzelebdzic, spoljni saгadnik.

Prema гijecima redakcije, »Cilj objavljivanja ovog posebnog toma dokumenata njeшackih jedinica i tlstanova је da se naucnoj javnostri. p1·ezcпtira arћivska gгааа koja и dosaciasпjim tomovima edicije Zbor­пika nije objavljena, jer Institut njom пiје raspolagao.«

Ova (cetvrta ро redu) knjiga sadrii 217 dokишenata, З priloga i гegJistaг, koji se odnose na period od 1. janllaгa 1944. do 10. шаја 1945. godiпe. VcCina (190) objavljeniћ dokumeпata odnosi se na 1944, dok је 27 (dokuшenata) iz 1945. gocline. Kпjiga predstavlja zbil·ku arhivske gra­ae koja је, pored ostalug, neophodпa za izucavanje niza znacajnih ope­racija izvedeniћ u 1944. i 1945. godini.

359

Page 2: РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... · NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i direktive о operacijama

Izbor dokиmeпata пiје Ьiо пimalo lak, s obziгom па strog krite~ rijиm i пjihov иkирап broj koj,im raspolaie Iпstitиt. Nastojalo se, prije svega, da se objave опа dokиmenta koja se odпose па operativna dejstva Vermahta i mjere koje је predиzimao и ciljи zastite i obezbjedeпja povlaceпja svojih orиZaпih sпaga pred паstирајисоm ofaпzivom jedinica NOV Jиgoslavije. Ovo s пашјеrоm da se ироtрипе postojece prazniпe и do sada objavljeпim zbomicima (dokиmeпata i podataka jediпica i иstanova NOVJ) i bolje razjasпe pojedini dogadaji о kojima nema do­voljno podataka и arhivi NOP-a. Napokoп, korisno је i potrebno oba­vitri. poredeпje пekih podataka, сiпјепiса (ра i samih dokиmeпata) и ciljи njihove valjaпosti i vjerodostojпosti.

Struktиra dokиmeпata objavljenih и knjizi izgleda ovako: NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i

direktive о operacijama vodenim и 1944. i 1945. godiпi, samostalпo od strane пjemackog okиpatora i и saradnji sa kvisliпzima и borbama pro­tiv NOV Jиgoslavije. U njima se moze naci oЬilje podataka о planovima, пamjerama, tokи dejstava, drzaпjи komипikacija, роvlасепји пjemac­kih i kVJisliпskih formacija, procjeni sitиacije, odsиdnijem drtanju gar­nizona, mostova, odbraпi »Tv.rdave Beograd«, ирогnој odbraпi Sarajeva (to sи sve znacajna mjesta i pravci povlaceпja okupatorskih i kvislin~ skih snaga), obavjestajnoj sitиaciji i drugo.

Pomenиcemo samo neke operacije koje sи izvedene и pomenutom vremenskom razdoЬljи.

Operacij a »Valdraиs« (»Waldrausch«) izvedeпa је sa velikim sna­gama i na sirem prostoru Bosne, cija је opsta zamisao Ьila da odbaci 1. proleterski i 5. korpиs NOVJ sa magistrale Brod - Sarajevo - Mostar i prodиzi dejstva glavnim snagama ka Livanjskom i DuvanJskom polju, а pomocnim sa Kozare ka dolini rijeke Uпе. Oilj је Ьiо da se razЬiju 1, 5. i 8. korpus NOVJ, иspostave garnizoni u veCim mjestima Bosne. obezЬijede komиnikacije i produze ofanzivna dejstva и sjevemoj Dalma­ciji i Gorskom kotaru. · .

Nekoliko oblmnih dokumenata odnosi se па operaciju »Herbst­geviter« (»Herbstgewithero: - »Jesenja оlија«), kоји su Nijemci vodili za zaиzimanje grupe jиznodalmatiпskih ostrva: Korcиle, Mljeta, Hvara, Braca, i Solte, а koja sи braпili dijelovi 26. NOU divizije. Та operacija је Ьila и sklopu Zimskih operacija Komande jиgoistoka. Ciilj operacije је Ьiо da se zauzimanjem ovih ostrva obezЬijedi dio jadranske obale na odsjeku Split - Dubrovnik, od eveпtualnog saveznickog iskrcavaпja и sadejstvu sa jediпicama NOVJ. Јег, и slucaju da dode do savezпickog iskrcavanja i otvaranja drugog troпta na podrиcju jиgoistoka Ьila Ьi ugrozena pozadina njemackih sпaga i njihovo povlacenje. Zato sи Nijemci izvodili fortifikacij:ske i druge radove и ciljи иtvrdivanja i osposoЬlja­vanja jadraпs·ke obale za odbranи. Narocito је utvrdivana komиnikacija Zadar - Dиbrovnik, za sta је kor.isceпo i civilпo stanovnistvo.

Operacija »Panter« koja је vodena па Baniji i Kordunи protiv 4. korpиsa NOVJ, sa ciljeш da se uniste njegove baze za sпabdijevanje, izvrsi deportacija stanovnistva kako Ьi se oslobodile komunikacije koje iz dobl.пe Sane izvode ka jadraпskoj obali i time obezЬijedila duЬlja pozadina jedinica njemacke 2. оМорпе armije па obalskoш ројаsи. Оре-

360

Page 3: РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... · NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i direktive о operacijama

lЋcija је trajala 13 dana i na nja se odnosi пekoliko dokumenata. Zatim slijede dokumenti о zamasnijim opeгacijama, kao sto sн: »Morgenvind«, »Hazenjagd«, ~>Frilingsgev·iter<<, »Moгgenstern«, »Kazano\'З«, »RiЬecal«, »Reselsprung«, 1>Forfriliпg«, »Ungeniter«, »Brandfakel« i druge.

Drugu grupu dokumenata cine izvjestaji, гazni pregledi i izvodi sa brojnim, do sada manje poznatim podacima. U njima se шogu naci po­daci о rasporedu i jacini snaga, ukupnim rezultatima, dejstviшa na frontu i proboju, gublcima u ljudstvu i tehnici, zatim podaoi о taktic­koj situaciji, stecenim iskust,•ima (posebno iz borbl na moru i dalma­tinskim otocima), formaciji, t·eorganizaciji, rasformiranju i formiranju jedinica i komandi, saradnji sa okupatorom, raznovrsne sluZЬene Ьiljeske i drugo. Podaci se odnose na cijelu teritoriju Jugoslavije. Posebno su interesantni pregledi dejstva i dnevni, petnaestodnevni, mjesecni izvje­~taji. Medu vaznije i oblmnije spadaju izvjestaji о kninskoj i mostarskoj operaciji i decembarskoj ofanzivi jedrinica NOV i РОЈ u Sremu. Medu izvjestajima posebnu grupu cine obavjestajni.

Izvodi iz ratnih dnevnika, zablijeske, sluZЬene Ьiljeske, procjene prijediozi oine posebnu grupu koja nudi brojne i dragocjeшe podatke.

Preostala dokumeпta se odnose na direktive, procjene, prijedloge i primjedbe, formaciju, brojno stanje obavjestenja i pisma razlicitog sadrzaja. Ona nam pruzaju podatke razne prirode, kao sto su: ekono­mija Yojnih ustanova, folksdojcerska i kvis1inska saradnja cetnika Dra­ze Mihailovica sa Nijemcima, гаd univeгziteta, situaciji u Bugarskoj i razoruzanje bugarskog okupacioпog korpusa, proizvodnja i transpor­tovanje ruda ,ј metala njemackim jedinicama specijalne namjene, reor­ganizacija oru.Zanih formacija tzv. NDH, slu.Zbene Ьiljeske ABVER-a i drugo.

Objavljcni kljucni dokumenti nisu znacajni jedino za vojne isto­ricare, za pгoucavanje samo x-atnih operacija, vec i za izucavanje i dru­gih pitanja iz istorije NOR-a. Valja istaCi da veCina pitanja iz ove pro­Ыematike nisu izucena bas zbog nedostatka arhivske grade, koja se upravo ovdje objavljuje.

Na kгaju knjige objavljena su tri priloga - izvod iz гatnog dnev­nika Komande grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944; izvod iz ratnog dnevnika Komande grupe armija »Е« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. i njemacki dokumenN za period ?~ 1. januara 1944. do 4. maja 1945. godine objavljeni н clo sada iza­sltm knjigama edicija Zbornika. Ova tri priloga pruzaju оЫlје razno­Yrsnih podataka, tc na odreden nacin dopunjavaju osnovni sadrtaj knjige.

Knjiga sadi"bl i registaг licnih imena, geografskih naziva, vojnih Jedinica .i komandi, ustanova, organizacija i ostalih pojmova, skracenica I sadrz.aJ dokпmenata jedinica i komandi i ustanova Njemackog Rajha iz 1944. i 1945. godine, sto oшogucaYa lakse sпalazenje i koriscenje ove knjige.

. ~edaktoг knjige Milovaп Dzelebdzic је, pored dokumenata koje је ?.ЬЈаvю, da~ detaljna objasnjenja i obavjestenja о pojedinim dogada­Jlma, podac1ma i izvorima, kao i о naucnim radovima koje је и tom

361

Page 4: РОDЛТАКА О JUGOSLЛVIJE, XII,iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/17-Prilozi... · NajveCi broj objavljeпih dokиmenata sи пaredenja, zapovijesti i direktive о operacijama

cilju koristiu, iz cega se vid.i njegovo dobro poznavaпjc i stгucпost u koriscenju i objavljivanju arhivske grade. S obzirom па svoja sadri.inu, objavljena knjiga Zboшika dokнmeпat<J. i podatak;1 пeoplюdna је svima onima koji se interesaja za istoгijн NOR-a, а пarocito za period 1944. i 1945. godiпu.

Adem Maslo

N а а с n i s k н р »ISTO'<.IJSKI ZNACAJ SRPSKE REVOLUCIJE 1804. GODINE""

U organizaciji Srpskc ~tkaclemije пauka i ш11ctпosti i Istorijskog institнta а Beogгadu је З, 4. i 5. јнnа 1980. godiпe odrzaп naucni skttp »lstorijski znacaj srpske revolucije 1804. godiпe«. Na njemu је podneto oko 60 гeferata и kojima је prouceпa, istгazcпa i kristalizovana proble­matika srpske гevolucije 1804, koja је izvrsila izuzetno znacajnu i vise­struktt fuпkciju u izgradivanju modeшe srpskc nacije i ы·pske nacionalne d1·zave i ''isestrllko doprinela njЉovom izrastanju u vai.ne cinioce bэ!l­kaпsko-poduпavske i evropskc istorije пovoga veka.

Iz citavog registгa гezнltata i naucnih resenja koja је ova.i skup ostvario potrebno је posebno naglasiti sledece: Temeljno su i cestito izvrsena sooioloska razmatranja odпosa izmedu »dntstvenih kolektiva i njihovih vodecih licnosti pre svega za ,,1·cme velikih drustvenih pro­mena i reYulucija Ll okvin1 tЉ kolekti\1Э« (V. Cubrilovic). Data је para­lela izmedu Karadorda ,i Milosa, drzavпika kuji sLt svojim koncepcijama presudno uticali na isturiju revolucije, kao sto је i ona uokvirila i prcdo­dredila njihovu zi,rotшt stazн, а prikazaпo је i MiloseYo pretvaranje sa­moupгavnih oгgana u SrЬiji н srpski dгzavni apara!.. Prosiпma је izYorna podloga vec prЉvacene ocene u пattci da је stvaгanjem slobodnog se­ljackog poseda, гazvojem pгometa i trgovinc pocelo поvо razdoblje u istoriji drustva u Srblji XIX stoleca, koje izгasta u sгazmeri sa jacanjem kapitalistickiћ odпosa u pri\•redi, razvojem gradanskog drustva i gra­danske drzave.

Ucinjen је kгuрав progres u analizi socijalnog sastava i socijalne dinamike srpske гevolucije, koja је »Yreшenski jedna od pгvih anti­feudalnЉ revoluoija па evropskom kontineпtu, u stvaгi odmah posle francuske revolнcije, i samo petnaestak. godina kasnije<<. Odbгanjeno је i novim izvoгiшa оЬоgасепо sаzпапјс ргеmа kojem sгpska гevolucija, ne samo sto је Ьila jedna od prvih antil:eшtalпih revolucija, >>vec i jedna od najгadikalnijЉ, а verovatno i najradikalnija, jel" је u tom pogledu blla cak i ispred francuske revolucije, koja је za sоЬош ostavila znacajne ostatke feudalnЉ odnosa, а srpska nije nikakvc<< (О. Blagojevic). Iako

,., Cilj osпta nlje Ьiо da se da hronika skup<.~ nego da se u saietorв vidu prezentuju naucnn ге~еnја koja su па njemu ostvareпa i teorijske dileme, koje su ispuni!e atшosfeш tl njegovom radu. Тај motiv pret!odгedio је i samu fizionomiju teksta.

362