Dalmacija

Općenito o Dalmaciji

Dalmacija , jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi se put spominje u 1. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastanjivalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao i obuhvaćao i susjedne države Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju, taj se pojam održao od antičkog doba do danas jedino u dijelu Hrvatske.

Reljef i klima Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna

ili mediteranska.Primorski karakter regije ojačan je velikim udjelom otočnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paške otočne skupine, nalazi se 926 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% površine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% površine Dalmacije).

U Dalmaciji je vrlo razvedena obala.Ima puno otoka i otočića.Najpoznatiji su : Hvar, Brač,Pag,Korčula,Mljet,Vis,Kornati,Pelješac i mnogi drugi.

Poljoprivreda i gospodarstvo

U Dalmaciji je relativno malo obradivih površina, no i ono malo što se nađe među kamenjem u škrtom tlu zlata vrijedi jer se radi o tlu koje dobro upija i zadržava vodu, crvenici. Najrazvijeniji poljoprivredni krajevi Dalmacije su Ravni kotari i neretvanska dolina, ali i područja krških polja (npr. Petrovo, Kosovo, Imotsko).

Najzastupljenije kulture su vinova loza, maslina i smokva. U zadarskom zaleđu uzgaja se višnja Maraska te se od nje proizvodi čuveni liker Maraschino, a u neretvanskoj dolini ima dosta agruma (poglavito mandarina) te lubenica. Zastupljeno je i povrćarstvo. Najvažnije stočarske grane su ovčarstvo i kozarstvo, ali i pčelarstvo.Najpoznatija dalmatinska životinjska vrsta je magarac.

Stanovništvo Južno hrvatsko primorje pokazuje stalni porast

stanovništva unatoč naglašenom iseljavanju, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeće, i kasnije sve do danas. Međutim, to je ublažavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraštaja, pa je održana ravnoteža rasta. Posljednjih desetljeća stopa rasta je povećana. Uzrok tome je gospodarsko oživljavanje s naglaskom na pomorsko, industrijsko i turističko gospodarstvo.

Gradovi Današnje regionalno središte je Split, grad smješten u

sredini priobalnog dijela Dalmacije. Ostala veća središta su Zadar, Šibenik i Dubrovnik, te niz manjih središta - priobalno Pag, Nin, Biograd na Moru, Vodice, Trogir, Kaštela, Solin, Omiš, Makarska i Ploče, a u zaleđu Obrovac, Benkovac, Knin, Drniš, Skradin, Vrlika, Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac, Metković i Opuzen.

Split Split je najveći grad u Dalmaciji, drugi po veličini grad u

Hrvatskoj, uže gradsko područje broji više od 220 000 stanovnika,druga je po veličini hrvatska luka i treća luka na Mediteranu po broju putnika. Upravno je središte Splitsko-dalmatinske županije i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija, te dio Hercegovine, pa i Bosne. U luci Lora na sjevernoj strani poluotoka nalazi se sjedište Hrvatske ratne mornarice. Gradsko središte čini starovjekovna Dioklecijanova palača iz 4. stoljeća što je jedinstven primjer u svijetu.

Dubrovnik Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, administrativno

središte Dubrovačo-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Prema popisu iz 2001. godine Dubrovnik je imao 43.770 stanovnika, za razliku od 49.728 stanovnika prema popisu iz 1991. U popisu iz 2001., 88,39% stanovnika izjasnilo se kao Hrvati.

Dubrovnik je u 15. st. postao Dubrovačka Republika.

Rijeke Prevladavajuća krška podloga odražava se u bogatoj i

složenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaštvu površinskih tokova. Od većih rijeka ističu se Cetina (105 km), Krka (75 km), Zrmanja (64 km) i Neretva (218 km)

Jezera U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveća prirodna jezera

u Hrvatskoj: Vransko jezero kod Biograda – 30 km2 Prokljansko jezero u donjem toku Krke, kod Šibenika –

11,5 km2 Od većih jezera još se ističu Perućko jezero na rijeci

Cetini, najveća akumulacija u Hrvatskoj (13 km2) te dva krška jezera - Modro i Crveno jezero kraj Imotskog.

KRAJ:Izradila:Antonela Jelčić 6.A