Dan ljekovitog bilja u Rakovici - savjetodavna.hr · LEKTOR . prof. Ivan Martinči ... Osim njih autori Vodiča su i doc. dr. sc. Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog

www.hzpss.hr [email protected]

BILTEN – prosinac 2009.

1

OSVRT HZPSS dobio Certifikat ISO 9001:2008

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) dobio je 3. prosinca 2009. Certifikat br. 66976-2009-AQ-HRV-HAA kojim se potvrđuje da je sustav upravljanja ustanovom u skladu s kvalitetom međunarodne norme ISO 9001:2008, a odnosi se na područje savjetovanja, osposobljavanja i informiranja poljoprivrednika te provedbu programa razvoja poljoprivrednih gospodarstava. Akreditaciju je provela tvrtka Det Norske Veritas.

Politika kvalitete Kvaliteta i dostupnost naših

usluga, usmjerenost na potrebe korisnika usluga i njihovo zadovoljstvo izvršenim uslugama najvažnije su vrijednosti prema kojima Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu mjeri i određuje napredak u ostvarenju svojih ciljeva.

Kako bismo ispunjenjem njihovih zahtjeva i očekivanja održali trajno zadovoljstvo korisnika naših usluga, obvezujemo se da ćemo:

Pružati podršku, pomoć i savjete obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka osiguranjem kvalitetnih i dostupnih informacija.

Razvijati suradnju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima važnima za uspješnu poljoprivredu i posredovati u provođenju mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih prostora u cjelini.

Razvijati konkurentnu poljoprivredu i ostvariti napredak ruralnih područja.

Neprekidno poboljšavati učinkovitost procesa i sustava upravljanja kvalitetom, utemeljenog na zahtjevima međunarodne norme ISO 9001.

152 prosinac 2009.

SADRŽAJ AKTIVNOSTI U ODJELIMA HZPSS-

a 1 Savjetnički dani hortikulture AKTIVNOSTI U PODRUČNIM

SLUŽBAMA HZPSS-a 3 Radni sastanak vezan uz pokuse

HZPSS-a za 2009. godinu 4 IV. Dani voćara Vukovarsko-

srijemske županije 4 Rezidba šljive u Daruvaru 5 Održana demonstracija korekcije

papaka na OPG-u Ivana Čolika u Velikom Grđenovcu

6 Osnovana Udruga strojni prsten „Ribnica“

SUDJELOVANJA 7 53. Seminar biljne zaštite 8 16. Gospodarska izložba „Histria“ ODGOVORNI UREDNIK dr. sc. IVAN KATALINIĆ UREDNIŠTVO mr. sc. Lada Bičak Vanda Čuljat, dipl. ing. dr. sc. Ivan Danjek Ivo Juras, dipl. ing. dr. sc. Ivan Katalinić Ivona Katalinić, dipl. ing. Goran Klopotan mr. sc. Marina Mikšić Višnja Šimunović, dipl. ing. mr. sc. Marija Ševar mr. sc. Ivka Veić LEKTOR prof. Ivan Martinčić NAKLADNIK Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb, telefon: 01 / 4882 700 fax: 01 / 4882 701 e-mail: [email protected] http://www.hzpss.hr

SADRŽAJ

OSVRT 1 HZPSS dobio certifikat ISO 9001:2008 4 Savjetovanje malih sirara „SirCro“ 7 Konstituirana skupština Hrvatske poljoprivredne komore 9 Radionica o programu IPARD u Hrvatskoj 19 Prvi europski i V. talijanski kongres o kestenu ZAKONODAVSTVO 10 Završetak godine pun novih zakona PROJEKTI 2 IPARD: raspisan natječaj AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA HZPSS-a 12 Osnovana Udtuga svinjogojaca Virovitičko-podravske županije 13 Poljoprivredni božićni sajam i izložba rakija Zagrebačke županije u Pušći 14 Božićni sajam na -15 i +15 C u Garešnici 15 Osmo ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorske županije 15 Predavanje o Arkodu na -12 C 22 Radionica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 22 Informativna radionica za proizvođače mlijeka u Tordincima SAVJETI 16 Lažne matice ODGOVORNI UREDNIK dr. sc. IVAN KATALINIĆ UREDNIŠTVO mr. sc. Lada Bičak Vanda Čuljat, dipl. ing. dr. sc. Ivan Danjek Željana Ivanuš, dipl. nov. Ivo Juras, dipl. ing. dr. sc. Ivan Katalinić Ivona Katalinić, dipl. ing. Goran Klopotan mr. sc. Marina Mikšić Vladimir Novotny, dipl. nov. Višnja Šimunović, dipl. ing. mr. sc. Marija Ševar mr. sc. Ivka Veić LEKTOR mr. sc. Marko Kovačić NAKLADNIK Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb, telefon: 01 / 4882 700 fax: 01 / 4882 701 e-mail: [email protected] http://www.hzpss.hr



2

Planirati i provoditi kontinuirano stručno osposobljavanje svojih zaposlenika na svim razinama organizacije, te podizati svijest zaposlenika o vlastitoj odgovornosti za kvalitetu.

Nabavljati suvremenu opremu, poboljšavati infrastrukturu i radno okružje.

Postavljati ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve. Dužnost i obveza svakog zaposlenika Hrvatskog zavoda za

poljoprivrednu savjetodavnu službu jest upoznavanje i prihvaćanje politike kvalitete, te primjena njezinih načela u vlastitu djelovanju.

Ravnatelj HZPSS-a

dr. sc. Ivan Katalinić

PROJEKTI IPARD: Raspisan natječaj

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi objavilo je javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstva iz programa IPARD za Mjeru 101 – ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice te za Mjeru 103 – ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice. Javni natječaj objavljen je u Narodnim novinama 153/09. od 21. prosinca 2009.

Predmet javnog natječaja je dodjela sredstava iz programa IPARD (Instrumenta za pretpristupnu pomoć, komponente V–Ruralni razvoj), sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar programa IPARD (Narodne novine br.: 146/09).

Sredstva namijenjena provedbi programa IPARD namjenska su i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.

Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe koje udovoljavaju uvjetima propisanima Pravilnikom.

Sljedeći sektori prihvatljivi su za ulaganja unutar Mjere 101: • Sektor mljekarstva • Sektor govedarstva • Sektor svinjogojstva • Sektor peradarstva • Sektor jaja • Sektor voća i povrća.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja po korisniku unutar Mjere 101 ograničena je na 900.000,00 eura (6.570.000,00 HRK) u vremenskom okviru IPARD-a, osim sektora jaja gdje gornja granica može iznositi do 2.000.000,00 eura (14.600.000,00 HRK).

SADRŽAJ AKTIVNOSTI U ODJELIMA HZPSS-

a 1 Savjetnički dani hortikulture AKTIVNOSTI U PODRUČNIM

SLUŽBAMA HZPSS-a 3 Radni sastanak vezan uz pokuse

HZPSS-a za 2009. godinu 4 IV. Dani voćara Vukovarsko-

srijemske županije 4 Rezidba šljive u Daruvaru 5 Održana demonstracija korekcije

papaka na OPG-u Ivana Čolika u Velikom Grđenovcu

6 Osnovana Udruga strojni prsten „Ribnica“

SUDJELOVANJA 7 53. Seminar biljne zaštite 8 16. Gospodarska izložba „Histria“ ODGOVORNI UREDNIK dr. sc. IVAN KATALINIĆ UREDNIŠTVO mr. sc. Lada Bičak Vanda Čuljat, dipl. ing. dr. sc. Ivan Danjek Ivo Juras, dipl. ing. dr. sc. Ivan Katalinić Ivona Katalinić, dipl. ing. Goran Klopotan mr. sc. Marina Mikšić Višnja Šimunović, dipl. ing. mr. sc. Marija Ševar mr. sc. Ivka Veić LEKTOR prof. Ivan Martinčić NAKLADNIK Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb, telefon: 01 / 4882 700 fax: 01 / 4882 701 e-mail: [email protected] http://www.hzpss.hr



3

Maksimalni iznosi potpore definirani su člankom 21. stavkom 4. Pravilnika.

Sljedeći sektori prihvatljivi su za ulaganja unutar Mjere 103: • Sektor mlijeka i mljekarstva • Sektor mesa • Sektor ribarstva • Sektor vinarstva • Sektor maslinovog ulja.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku u vremenskom okviru IPARD-a ograničena je na 3.000.000,00 eura (21.900.000,00 HRK), s tim da je u sektoru maslinovog ulja ograničena na 500.000,00 eura (3.650.000,00 HRK).

Maksimalni iznos potpore definiran je člankom 38. stavkom 4. Pravilnika.

Podnositelj prijavu zajedno s propisanom dokumentacijom dostavlja u dva primjerka (original i kopija, numeriranih stranica) na obrascima iz Priloga IV. (obrazac I-OOP-1, za ulaganja u mjeru 101) ili Priloga V. (obrazac I-OOP-2, za ulaganja u mjeru 103) Pravilnika.

Podnositelj koji prijavljuje više ulaganja unutar istog projekta podnosi prijavu na jednom prijavnom obrascu.

Obrasci za podnošenje prijava nalaze se na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: .mps.hr i na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu .hzpss.hr u rubrici Projekti – IPARD, a mogu se podići i u područnim uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, gdje se mogu dobiti i ostale informacije o provedbi programa IPARD.

Obrasci se popunjavaju u elektroničkom obliku, a u slučaju da se obrasci popunjavaju ručno, moraju biti ispunjeni pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati.

Prijava se dostavlja u jednom originalnom primjerku i jednoj kopiji, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom podnositelja napisanim na poleđini, isključivo preporučeno poštom s naznačenim vremenom slanja (datum, sat, minuta i sekunda zaprimanja pošiljke u

http://www.mps.hr/�

http://www.hzpss.hr/�



4

poštanskom uredu) na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, Ulica grada Vukovara 269/d, 10 000 Zagreb, s naznakom: »Natječaj za IPARD«.

Detaljne upute za podnošenje prijava nalaze se u Pravilniku i Vodiču za korisnike, koji su dostupni na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: www.mps.hr, i na stranicama HZPSS-a .hzpss.hr te u područnim uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Rok za podnošenje prijava počinje teći od

Prijave pristigle prije i nakon naznačenoga roka neće se razmatrati.

4. siječnja 2010. i traje do 4. ožujka 2010.

Prijave pristigle po objavljenom natječaju obrađuju se po redoslijedu zaprimanja. Nakon administrativne provjere, te kontrole na terenu bit će sastavljena rang-lista u skladu s kriterijima rangiranja navedenima u Pravilniku.

Ured ravnatelja – Odjel za informiranje i izdavaštvo

Željana Ivanuš, dipl. nov., načelnica

OSVRT Savjetovanje malih sirara „SirCro“

Savez Udruga malih sirara Republike Hrvatske „SirCro“ organizirao je uz pomoć Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu 17. i 18. prosinca „Savjetovanje malih sirara SirCro“. Savjetovanje je održano u Zagrebu u hotelu International, a pokrovitelj skupa bio je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Savjetovanje malih sirara okupilo je više od 90 proizvođača sira na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, članova županijskih Udruga malih sirara i stručnjaka. Savez Udruga malih sirara RH „SirCro“ okuplja 15 županijskih Udruga malih sirara, i to: • Udruga proizvođača sira Grada Bjelovara „KVARGL“, Ivana

Gundulića 1/1, 43000 Bjelovar • Udruga malih sirara Zagrebačke županije „SIREK“, Trg kralja

Tomislava 41, 10410 Velika Gorica • Udruga malih sirara Karlovačke županije „KORNI“, Rakovica 6,

47245 Rakovica • Udruga malih sirara Zadarske županije „MAJA“, Ante Starčevića 2a,

23420 Benkovac • Udruga malih sirara Koprivničko-križevačke županije „PRGICA“, Ul.

I. Z. Dijanovečkog 12, 48260 Križevci • Udruga malih sirara Međimurske županije „TURUŠ“, dr. Ivana

Novaka 1, 40000 Čakovec




5

• Udruga malih sirara Šibensko-kninske županije „MIŠINAC“, Trg kralja Tomislava 4, 22320 Drniš

• Udruga malih sirara Ličko-senjske županije „LIČKI ŠKRIPAVAC“, Budačka 55, 53000 Gospić

• Udruga malih sirara Sisačko moslavačke županije „PREVELAC“, Galdovačka 1, 44000 Sisak

• Udruga proizvođača sira i mliječnih prerađevina Bjelovarsko-bilogorske županije „BIL- SIR“,

• A. Hebranga 12, 43000 Bjelovar • Udruga malih sirara Osječko-baranjske županije „SIROS“,

Vinkovačka 63c, 31000 Osijek • Udruga sirara Virovitičko-podravske županije „LIPA“, Lipovačka 101,

33514 Čačinci • Udruga malih sirara Grada Zagreba „ZG SIREK“ Remetinečki Gaj 14,

10020 Zagreb • Udruga malih sirara Virovitičko-podravske županije „KUMICE“, Trg.

Sv. Josipa 10, 33520 Slatina • Udruga malih sirara Krapinsko-zagorske županije „ZAGORSKI SIR“,

Hruševec 208, 49240 Donja Stubica

• Proizvođačima sira kroz prezentacije su predstavljene različite teme vezane uz kvalitetu mlijeka i preradu mlijeka u sir.

Na savjetovanju je predstavljen Vodič dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.



6

Predstavili su ga autori Višnja Magdić, dipl. ing. agr. i Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., članice Radne grupe za sirarstvo HZPSS-a i tajnice Saveza „SirCro“. Osim njih autori Vodiča su i doc. dr. sc. Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručni suradnik Saveza te Predrag Janeš, bacc. ing. agr., stručni suradnik HZPSS-a.

Vodič je dokument odnosno priručnik koji proizvođačima sira i drugih mliječnih proizvoda na OPG-u pomaže postići sukladnost s propisima na području higijene. Služi kao osnova za izrađivanje vlastitih sustava za savladavanje rizika u procesu proizvodnje mliječnih proizvoda, a koji su utemeljeni na principima HACCP-a.

Vodič je trenutno na procjeni u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nakon pozitivne procjene Vodič će se moći koristiti kao osnova za uvođenje sustava samokontrole u sve obiteljske mini-sirane.

Osim predstavljanja Vodiča prezentirane su sljedeće stručne teme: Kvaliteta mlijeka za preradu na OPG-u – Vlasta Ranogajec, dipl.

ing. agr. (Ured za poljoprivredu Grada Zagreba) Strojna mužnja i ispravnost muznih uređaja – doc. dr. sc. Alen

Džidić (Agronomski fakultet) Problematika mastitisa – dr. vet. med. Danko Dežđek (Hrvatski

veterinarski institut) Utjecaj pojedinih tehnoloških koraka na kvalitetu sira i pojavu

pogrešaka u proizvodnji svježih i mekih te polutvrdih i tvrdih sireva – doc. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet)

Porezni sustav u poljoprivredi i obveze OPG-a – Robert Črep, dipl. ing. agr. (HZPSS)

Problematiku sanitarnih uvjeta proizvodnje, transporta i prodaje mliječnih proizvoda pojasnila je voditeljica Odsjeka za hranu Grada Zagreba sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva mr. sc. Marija Čelić dipl. ing. biotehnologije kratkim uvodom i odgovaranjem na postavljena pitanja, a na pitanja o označavanju i deklariranju proizvoda odgovarao je dr. sc. Ivan Kecko, gospodarski inspektor Državnog inspektorata RH.

Sva pitanja i odgovori zabilježeni su u Zapisniku sa Savjetovanja i mogu ih dobiti svi zainteresirani na upit. Ostale prezentacije nalaze se u Zborniku predavanja.

Prvog dana Savjetovanja, tijekom pauze, u predvorju hotela upriličena je izložba i degustacija sireva svih Udruga članica Saveza, a na kraju prvog dana, za sve je sudionike organizirano zajedničko druženje uz svečanu večeru.

U sklopu Savjetovanja malih sirara „SirCro“ održana je i 2. redovna godišnja Skupština Saveza Udruga malih sirara RH „SirCro“. Raspravljalo se najviše o organizaciji ocjenjivanja sireva i o uvođenju Vodiča dobre higijenske prakse u mini-sirane članova.

Dogovoreno je da se rasprava na te teme nastavi i na sastanku Upravnog odbora Saveza krajem siječnja 2010. godine.



7

Sudionici savjetovanja dobili su Potvrdu o sudjelovanju dok je sponzorima dodijeljena Zahvalnica za sponzorstvo.

Prošlogodišnjim sudionicima ocjenjivanja sira od strane potrošača na Tomislavcu, koje je bilo organizirano u sklopu Dana malih sirara, podijeljena su priznanja, a za prva tri osvojena mjesta i prigodne nagrade.

Područni odjel HZPSS-a Zagrebačke županije

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica

OSVRT Konstituirana Skupština Hrvatske poljoprivredne komore

Prva skupština Hrvatske poljoprivredne komore konstituirana je 22. prosinca na sjednici održanoj u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Za predsjednika komore izabran je Darko Grivičić s 82 glasa, a izabran je i Upravni odbor koji ima 17 članova. Predsjednik komore ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

Na konstituirajuću sjednicu pozvano je 119 članova skupštine, koji su izabrani u skladu s izbornim pravilima za provedbu prvih izbora za Skupštinu HPK, a odazvalo se 117 članova Skupštine.

Sjednicu je sazvao ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, kao što predviđa Zakon o HPK. Ministar Čobanković podsjetio je da su u tijeku završni pregovori Hrvatske s EU, koji će biti gotovi do sredine 2010. godine, a 1. siječnja 2012. Hrvatska će postati punopravna članica EU. Ulazak u EU je od izuzetnog značaja za cijelu Hrvatsku, pa tako i za hrvatsku poljoprivredu, istaknuo je ministar kazavši da će to stvoriti nove pretpostavke za razvoj



8

poljoprivrede. Hrvatska će tada imati mnogo više novca za potpore, što će svakako unaprijediti našu poljoprivredu. Ministar Čobanković pozvao je poljoprivrednike da se prijavljuju za potpore iz programa IPARD jer su osigurana velika sredstva i bila bi šteta da ne budu iskorištena.

Članovi Upravnog odbora Iz skupine OPG:

R.b Prezime i ime

Broj glasova

1 Miljak Hrvoje 60 2 Orsag Zlatko 55 3 Antolić Stjepan 51 4 Juzbašić Darko 50 5 Pankretić Zdravko 50 6 Vujević Mate 47 7 Mlinarić Mato 44 8 Ivković Frane 41 9 Latin Mijo 40 10 Vrankić Vesna 39 11 Bilek Vladimir 38

iz skupina OSTALI

Naziv Broj

glasova

1 Poljoprivredna zadruga Lovinac 50

2 Vindija d.d. 46 3 Poljoprivredni obrt „Brojne“, vl. Velimir Mratinić 35 4 Agromeđimurje d.d. 33 5 Žito d.o.o. 33 Pozdravnim riječima članovima Skupštine obratio se

potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva mr. sc. Božidar Pankretić ocijenivši stvaranje Komore povijesnim trenutkom za hrvatsku poljoprivredu pred kojom su veliki izazovi, ali se zajedničkim radom, slogom i jedinstvom sve poteškoće mogu svladati. Skupštinu su pozdravili i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca te bivši ministar dr. Ivan Majdak.


Željana Ivanuš, načelnica



9

OSVRT Radionica o programu IPARD u Hrvatskoj

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organiziralo je 14. prosinca radionicu na temu „IPARD program u Republici Hrvatskoj“, na kojoj su sudjelovali djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, županijskih ureda za poljoprivredu, županijskih razvojnih agencija i konzultantskih tvrtki. Predavači su bili djelatnici MPRRR-a – Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa i Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi.

Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU predstavio je program IPARD, mjere, potencijalne korisnike te kriterije za dobivanje novčanih sredstava.

„Prioritetni cilj programa IPARD jest poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe standarda EU, pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i LEADER-a te razvoj ruralne ekonomije“, istaknuo je Majdak, predstavljajući Mjere 101 i 103.

Mjera 101 pokriva ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Krajnji korisnici Mjere 101 jesu poljoprivredna gospodarstva u skladu s odredbama Zakona o poljoprivredi, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

Sredstva potpore iz programa IPARD za Mjeru 101 osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega EU sudjeluje sa 75% udjela, a RH s 25%. Minimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu ograničena je na 13.500 EUR. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja po korisniku ograničena je na 900.000 EUR, osim u sektoru jaja, gdje gornja granica može iznositi do 2.000.000 EUR u slučaju da se ulaganje odnosi na udovoljavanje standardima Zajednice u skladištenju/rukovanju gnojivom i u uzgojnim sustavima koji poštuju uvjete određene Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05 i 101/07) u nekom projektu.

Unutar programa IPARD dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku. Prijava za sljedeće ulaganje može se podnijeti tek nakon izvršenog konačnog plaćanja za prethodno ulaganje.

Mjera 103 obuhvaća unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice. Krajnji su korisnici obrti i poduzeća 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave i Grada Zagreba, u sustavu PDV, te registrirani za predmetnu djelatnost i nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih tvrtki.



10

Objekti koji zadovoljavaju standarde Zajednice nisu prihvatljivi za ulaganje u okviru ove mjere.

Kroz Mjeru 103 može se dobiti iznos potpore do 50% od iznosa ukupno dopuštenih ulaganja. Minimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu iznosi 33.800 EUR (250.000,00 kn), a maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a iznosi 3.000.000 EUR-a (21.900.000,00 kn), od čega ukupna ulaganja u sektoru maslinarstva ne smiju premašiti 500.000 EUR (3.650.000,00 kn).

Dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku. Prijava za sljedeće ulaganje može se predati samo nakon izvršene isplate za prethodno ulaganje

O administrativnoj proceduri prijave na natječaj, potrebnoj dokumentaciji te načinima popunjavanja obrazaca govorila je Dubravka Međimurec, iz Odjela za odobrenje projekata u SAPARD/IPARD programu. Kako napraviti dobar poslovni plan i ekonomsko-financijsku analizu predstavio je Tomislav Kolak iz Odjela za odobrenje projekata u SAPARD/IPARD programu.

U poslijepodnevnom dijelu radionice svi su nazočni upoznati s načinima odobravanja projekata, kontrolom na terenu te odobrenjem isplata novčanih potpora.

Detaljne informacije o IPARD-u, Mjerama 101 i 103 mogu se pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja .mps.hr te na mrežnim stranicama HZPSS-a .hzpss.hr, u rubrici Projekti – IPARD.


Željana Ivanuš, načelnica

ZAKONODAVSTVO Završetak godine pun novih zakona

Za razliku od poslova u poljoprivredi, početak zime za zakonodavstvo vezano uz poljoprivredu bio je vrlo radan i plodan. U samo nekoliko dana donesen je niz zakona i propisa od temeljne važnosti za poljoprivredu.

Tako je u Narodnim novinama broj 149 od 15. prosinca 2009. objavljen Zakon o poljoprivredi i Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji su stupili na snagu 22. prosinca 2009.

Zakonom o poljoprivredi uređuju se ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvještavanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

U Članku 18. Zakona definirana je i poljoprivredno-savjetodavna djelatnost kojoj je temeljna zadaća tehnološko-tehničko unapređenje poljoprivrednih gospodarstava i pružanje stručne pomoći

http://www.mps.hr/�




11

poljoprivrednicima s ciljem povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti i dopunskih djelatnosti na gospodarstvu. Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obavlja se kao javna i privatna poljoprivredna savjetodavna služba.

Javnu poljoprivredno-savjetodavnu službu obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koji se financira iz državnog proračuna.

Članak 26. Zakona definira i Accountancy Data Network – FADN za potrebe praćenja dohotka poljoprivrednih gospodarstava, ocjene gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analize mjera poljoprivredne politike. FADN obuhvaća provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih gospodarstava na način i prema uvjetima koje propisuje ministar pravilnikom. Sredstva za vođenje FADN osiguravaju se u proračunu.

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda propisuju

način i mjere uređenja tržišta u pojedinim sektorima poljoprivrednih proizvoda, uvjete za aktiviranje pojedinih mjera uređenja tržišta, korisnike u provedbi navedenih mjera, njihovu kontrolu te upravni i inspekcijski nadzor.

U Narodnim novinama broj 154 od 23. prosinca 2009. godine objavljen je Pravilnik o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Pravilnikom su određena područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Status pripadnosti TUG područjima utvrđuje se na razini katastarske općine. Područja su razvrstana u sljedeće kategorije:

1. brdsko-planinska područja, 2. otoci i poluotok Pelješac. Brdsko-planinska područja obuhvaćaju katastarske općine više

nadmorske visine i povećanog nagiba terena, i to one s: – prosječnom nadmorskom visinom od najmanje 600 m ili – prosječnim nagibom terena od najmanje 20% ili – prosječnom nadmorskom visinom od 500 do 600 m, uz prosječni

nagib terena od najmanje 15%.



12

Pravilnik o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar programa IPARD objavljen je u Narodnim novinama broj 146 od 9. prosinca. Pravilnik utvrđuje ciljeve i namjenu programa, način korištenja sredstava, podnositelje prijava, korisnike i uvjete za dobivanje sredstava, financiranje projekata, izvještavanje, kontrolu, obrasce, postupke i potrebne dokumente vezane uz provedbu sljedećih mjera:

– ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice – Mjera 101.

– ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice – Mjera 103.

Svi zakoni i pravilnici mogu se pročitati kako na mrežnim stranicama Narodnih novina tako i na mrežnim stranicama HZPSS-a u rubrici Zakonodavstvo.

Ured ravnatelja – Odjel za informiranje Vladimir Novotny, dipl. nov.,

stručni suradnik za informiranje

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA Osnovana Udruga svinjogojaca Virovitičko-podravske županije

U prostorijama Crvenog križa u Slatini sredinom prosinca prošle godine održana je Osnivačka skupština Udruge svinjogojaca Virovitičko-podravske županije.

Skupu je prisustvovalo dvadeset pet uzgajivača svinja s područja Virovitičko-podravske županije. Prisutne je pozdravila gospođa Tihana Bišćan, stručna savjetnica za stočarstvo HZPSS-a, koja je istaknula da je inicijativu za osnivanje Udruge prije mjesec dana pokrenula nekolicina uzgajivača svinja.

Poslovni tajnik Hrvatskog saveza uzgajivača svinja Vladimir Prpić, djelatnik HPA, istaknuo je važnost osnivanja Udruge kao organizacije koja okuplja članove koji se bave uzgojem svinja. Ciljevi Udruge prije svega su promicanje uzgoja i tova svinja na području Virovitičko-podravske županije.

Za predsjednika Udruge izabran je Željko Matišić iz Josipova, dopredsjednik Udruge je Zdravko Vukovski iz Slatine, a za tajnicu je izabrana Tihana Bišćan, mag. ing. agr, djelatnica HZPSS-a u Virovitičko-podravskoj županiji.

Slijedi postupak registracije Udruge pri nadležnim tijelima.

Područni odjele HZPSS Virovitičkopodravske županije Tihana Bišćan, mag. ing. agr.,

stručna savjetnica za stočarstvo



13

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA Poljoprivredni božićni sajam i izložba rakija Zagrebačke županije u Pušći

U organizaciji Općine Pušća i suorganizaciji Područnog odjela HZPSS-a Zagrebačke županije te pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva turizma RH od 4. do 6. prosinca u dvorani OŠ Pušća održan je VI. Poljoprivredni božićni sajam.

U sklopu sajma održana je i V. Izložba rakija Zagrebačke županije s ocjenjivanjem.

Ocjenjivanje je održano 16. i 17. studenog 2009., a ocjenjeno je 113 uzoraka rakije i likera od 47 izlagača. Na ocjenjivanju rakije Zagrebačke županije u Pušći 12 uzoraka rakije dobilo je zlatnu diplomu, 35 uzoraka rakije srebrnu diplomu, 32 uzorka rakije brončanu diplomu, a 15 uzoraka rakije dobilo je priznanje. Odbačeno je 19 uzoraka rakije i likera. Ocjenjivanje rakije izvršila je prosudbena komisija u sastavu: • Dunja Mežnarić, dipl. ing., predsjednica • Anđela Šafranec, dipl. ing., član • Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing., član • Vesna Jurak, dipl. ing., član • Anka Cvjetičanin, dipl. ing., član • Renata Sahor, dipl. ing., član

Ocjene prosudbene komisije objavljene su na otvorenju sajma, 4. prosinca 2009. gdje su se posjetitelji mogli informirati o izloženim uzorcima rakije. Za trajanja sajma posjetitelji su mogli degustirati ocijenjene i izložene uzorke rakije.

Uz dodjelu zlatnih, srebrnih, brončanih diploma i priznanja, proglašen je i šampion – višnjevac s medom proizvođača Mire Gerija iz Dugog Sela.

Na VI. Božićnom je sajmu svoje proizvode izlagalo 70 izlagača iz 4 hrvatskih županija.

Na Sajmu se moglo pronaći za svakoga ponešto. Izlagači su izlagali i prodavali med, pčelinje proizvode, rakije, likere, džemove, sireve, mesne prerađevine, tradicijski nakit i suvenire, sušeno voće i povrće, ljekovito bilje, božićne ukrase, cvjetne aranžmane, biljne kreme i sl.


Manuel Čičko, dipl. ing. agr. Stručni savjetnik



14

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA Božićni sajam na -15°C i +15°C u Garešnici

Već tradicionalno na glavnom garešničkom trgu proizvođači poljoprivrednih proizvoda i starih zanata prodavali su svoje proizvode od 21. do 23. prosinca 2009. Čarolija Božića na Trgu hrvatskih branitelja započela je na -15°C, a završila na +15°C.

Ni velike hladnoće ni naglo zatopljenje nisu omeli dobro

raspoloženje sirara, pčelara i ostalih izlagača. Gareščani su već navikli da svojim najdražima za Božić poklanjaju komadić tradicije svojeg kraja umjesto proizvoda tko zna odakle. Jedino ovakvim načinom možemo sigurno znati da je to hrvatska kvaliteta i hrvatski proizvod. Poljoprivredni proizvođači u ovakvim sajmovima vide način plasmana svojih proizvoda i uopće mogućnost svojeg opstanka na selu. Uz bogati kulturno-umjetnički program proizvodi našeg sela i tradicijski zanati bore se protiv konkurencije većih i jačih.

Područni odjel Bjelovarsko-bilogorske županije,

Darija Markovic dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za stočarstvo



15

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA HZPSS-a Osmo ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorske županije

Osmo ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorske županije održano je 18. prosinca u Radoboju. Na izložbi su sudjelovali pčelari iz sedam udruga koje aktivno djeluju na području županije.

Ove godine Povjerenstvo za ocjenjivanje dostavljenih uzoraka pred sobom je imalo težak zadatak jer je kvaliteta meda izvanredna, a to potvrđuju dodijeljena odličja, te činjenica da od 80 pristiglih uzoraka ni jedan nije odbačen.

Na natjecanju je najzastupljeniji bio bagremov med sa 68 uzoraka, zatim kestenov 5, livadni 6, te jedan uzorak cvjetnog meda. Nakon obavljene laboratorijske analize na Agronomskom fakultetu i senzoričkog ocjenjivanja dodijeljeno je 46 zlatnih, 22 srebrna, 11 brončanih odličja te jedno priznanje. Ovogodišnji šampion izložbe je Nenad Martinjak koji je osvojio 98,5 od mogućih 100 bodova. Ovime je dokazana kvaliteta i znanje pčelara na našem području.

U sklopu izložbe prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta održao je predavanje na temu „Pčelarstvo u 21. stoljeću“. Ovim predavanjem pčelari su bili ukratko upoznati s trenutnim stanjem u pčelarenju, te s opasnostima i problemima koji se pojavljuju u modernom svijetu. U konačnici su pčelari i gosti bili zadovoljni sve većim interesom za bavljenje pčelarenje, te smatramo da budućnost proizvodnje meda nije upitna.

Područni odjel HZPSS a Krapinsko-zagorske županije.

Sandra Majsec, dipl. ing, stručna savjetnica

Dragutin Kasteljan, dipl. ing, viši stručni savjetnik

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA HZPSS-a Predavanje o ARKOD-u na -12°C

Predavanjem u Gornjem Maslarcu koprivnička ispostava HZPSS-a završila je 18. prosinca ovogodišnji ciklus planiranih predavanja o novom Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, pratećim Pravilnicima, ARKOD-u i Načelima dobre poljoprivredne prakse.

Vanjskih -12°C i tek koji stupanj iznad nule unutra nisu uspjeli omesti nešto više od 30 poljoprivrednika u pozornom praćenju predavanja. Iako nismo navikli predavati u debelim zimskim jaknama, a ni ledni ornamenti na prozorima nisu česta dekoracija prostora u kojima radimo, uspjeli smo (i mi i tehnika) izdržati gotovo polarne uvjete. Zahvaljujemo poljoprivrednicima na kuhanom vinu koje nam je nakon predavanja zagrijalo ledene ruke i vratilo boju u lice. Sretni što putem



16

nismo zapeli na idiličnim, snijegom prekrivenim obroncima Bilogore slažemo dojmove i izrađujemo planove za 2010. godinu.

Vjerojatno će netko reći da se naša polarna avantura u malom bilogorskom selu kosi sa zdravim razumom, ali mi se nadamo da nije bila uzaludna. Mnogi su se savjetnici ozbiljno prihvatili ARKOD-a, bilo da je riječ o informiranju ili unošenju podataka, iako ih se u tom kontekstu, nažalost, rijetko spominje.

Područni odjel HZPSS-a Koprivničko-križevačke županije

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savjetnica

SAVJETI Lažne matice

Lažne matice su radilice kojima su u odsutnosti matice i legla nabujali jajnici te su počele nesti jaja iz kojih će se izleći samo trutovi.

Poznata je činjenica da se lažne matice pojavljuju u zajednici bez matice. To možemo zahvaliti spoznaji da feromoni koje proizvodi matica i prisustvo nepoklopljenog legla sprečavaju razvoj jajnika u pčela radilica. Tri do četiri dana nakon uklanjanja matice iz zajednice mogu se jasno uočiti promjene u jajnim cjevčicama radilica. Započinje tvorba jajnih stanica koja traje desetak dana. Nakon tridesetak dana (kod europskih pasmina pčela) pojavljuju se lažne matice. No u nekih pasmina lažne se matice pojavljuju znatno ranije. Primjerice, u pasmine A.m.capensis (Južna Afrika) već za 4-8 dana po nestanku matice. Pojedini sojevi razviju lažnu maticu kroz dva tjedna, a ima i pčelinjih zajednica gdje se lažne matice uopće ne pojave.

Ponekad se lažne matice pojave i u pčelinjim zajednicama s maticom. Različiti izvori govore da se u zajednici može pronaći od 1 do 30 posto radilica s nekim oblikom razvoja jajnika. Djelomičan razvitak jajnika u radilica možemo sa sigurnošću očekivati u rojevima i u pčelinjih zajednica sa slabom maticom. Upravo se lažne matice smatraju odgovorne za zaleženost nekoliko trutovskih stanica iznad matične rešetke u medištu. Tu će neiskusni pčelar često pogriješiti jer će prva pomisao biti da se radi o zaleženu matičnjaku. U nekih zajednica, kada je iz nekog razloga onemogućena tiha izmjena matice, radilice će proizvoditi znakovitu količinu trutovskog legla zajedno s maticom. Ako takvoj zajednici uspješno promijenimo maticu, radilice će polagano smanjivati nesenje trutovskih jaja do potpunog prestanka.

Jedna od većih nedoumica u vezi s lažnim maticama svakako je njihovo prepoznavanje u zajednici. Potrebno je naglasiti da mi nismo u stanju razlikovati obične radilice od lažnih matica. Za pčelinju ćemo zajednicu kazati da ima lažnu maticu samo na osnovu rasporeda legla. Razumljivo da će nam u potvrđivanju sumnje od velike pomoći biti neprekinuto zujanje zajednice i manja količina pčela u košnici



17

Raspored legla veoma je tipičan za lažne matice. Unutar jedne stanice saća možemo pronaći jedno, a češće i nekoliko trutovskih jaja. Većina jaja i ličinaka unutar stanice bit će pojedena i uklonjena kako bi se oslobodio prostor za razvoj samo jedne ličinke. Lažne matice nerijetko će snijeti jaje na stjenku stanice saća, umjesto na dno stanice. Iako to nije pravilo, rešetkasti izgled trutovskog legla može nas uputiti da se radi o nekom obliku abnormalnosti unutar pčelinje zajednice.

Foto: S. Spiewok: lažne matice nesu mnogo jaja unutar stanica saća Tako neke lažne matice nesu gotovo u pravilnim koncentričnim

krugovima, kao i prave matice, što pčelara početnika može zbuniti prilikom pregleda pčelinje zajednice. Pčelar će izgubiti mnogo vremena tražeći pravu maticu u košnici jer mu „izgled legla“ govori da bi ona morala biti na nekom od okvira. To je čest slučaj kod umjetnog razrojavanja ili pri provjeri oplodnje matica u oplodnjaku kad „izgubimo oči“ tražeći maticu, a u biti prisutno leglo je trutovsko i vodi porijeklo od lažnih matica.



18

Foto: S. Spiewok: trutovsko rešetkasto leglo

Ovisno o procjeni pčelara (iskustvu), sudbina pčelinje zajednice s lažnim maticama je različita. Bez pomoći pčelara zajednica je osuđena na polagani nestanak radilica, a istodobno se povećava količina trutova. Narušena je biološka ravnoteža unutar košnice, redovito dolazi do grabeži i konačnog uginuća zajednice.

Međutim, utvrđeno je da neke pčelinje zajednice s lažnim maticama ostaju znatno duže na životu nego što je uobičajeno. Razlog tome je prisustvo tzv. partenogenih radilica koje u određenoj mjeri mogu zamijeniti odraslu populaciju radilica. Opće je poznata priča o partenogenezi i nastanku trutova. Dzierzon je davne 1845. godine utvrdio da se trutovi razvijaju iz neoplođenih jaja matice. Kasnije je potvrđeno da trutovi imaju polovičan ili haploidan (16) broj kromosoma u odnosu na radilice i maticu koji imaju diploidan broj kromosoma (32). Jednostavnim rječnikom, partenogene radilice nastale su od radilica tj. lažnih matica kojima su nabujali jajnici te su uz trutovska jaja snijele i radilična jaja. Genetičari taj fenomen (telitokija) opisuju kao posljedicu spajanja dviju haploidnih jezgri u jednu prilikom spolne diobe stanica (mejoze). Takva jedinstvena jezgra dalje se neometano razvija i nastane partenogena radilica s diploidnim brojem kromosoma. Mogućnost da lažne matice uz trutove proizvode i radilice razmjerno je niska u europskih pasmina pčela. Primjerice Tucker (1958) je utvrdio da je šest od osam pčelinjih zajednica s lažnim maticom proizvelo svega jednu ili nekoliko partenogenih radilica po zajednici. Visoku pojavnost partenogenih radilica susrećemo kod afričke pasmine pčela A.m.capensis koja je bila predmet mnogih istraživanja.

Unatoč spoznaji da se iz zajednica s partenogenim radilicama mogu uzgojiti matice, to ipak nije čest slučaj čak ni kod pasmine A.m.capensis. Vjerojatno pčele odgajateljice nisu u mogućnosti prepoznati spol jedne ili nekoliko ličinki koje će postati partenogene radilice, a i prisustvo feromona koje proizvode lažne matice ima inhibirajući učinak.

U komercijalnom pčelarenju pčelinje zajednice s lažnim maticama mogu predstavljati velik problem. Pčelari pokušavaju na razne načine sanirati takve zajednice. Umetanje oplođene matice neće dati dobar rezultat ako pri tome ne provedemo određene radnje. Izgledi za



19

primitak matice povećavaju se ako iz zajednice s lažnim maticama uklonimo sve leglo i nadomjestimo ga s poklopljenim leglom iz kojeg će se mlade radilice ubrzo izleći. Nije potrebno naglašavati da mlada matica mora biti u kavezu sa šećernim tijestom. Neki pčelari odnesu košnicu s lažnim maticama stotinjak metara dalje od pčelinjaka, sastružu sve pčele i vrate košnicu na staro mjesto, a zatim unutra stave maticu. Iako se smatra da lažne matice mogu pronaći put do košnice, ponekad ovaj način ima uspjeha. Izgledi za primitak matice bit će znatno veći ako uklonimo sve leglo iz zajednice i pčele zatvorimo u tamnu prostoriju dva dana bez hrane. Za to bi se vrijeme jajnici lažnih matica trebali vratiti u normalno (regresivno) stanje. Moramo biti svjesni da svako spašavanje zajednica s lažnim maticama nosi u sebi i određenu opasnost. Poglavito se to odnosi na mogućnost grabeži takvih zajednica čak i kad uspješno prime mladu maticu. Naime, sanirane zajednice s mladom maticom teško mogu dostići biološko-uzgojno stanje ostalih zajednica (u bespašnom razdoblju) pa postaju meta napada jakih pčelinjih zajednica, a grabež je jedna od najvećih nepogoda za pčelinjak. Stoga se čini razboritom ideja da se zajednica s lažnim maticama pripoji nekoj jakoj zajednici i opasnost od grabeži na taj način svede na najmanju razinu.


Zlatko Tomljanović, dr. vet. med., stručni savjetnik za pčelarstvo

OSVRT Prvi europski i V. talijanski kongres o kestenu

U listopadu 2009. održan je 1. europski i 5. talijanski kongres o kestenu u gradu Cuneu u Italiji, pod nazivom „Hrana, drvo, biomasa i energija u Europi“.

Kongresu je prisustvovalo više od 250 sudionika iz cijeloga svijeta: Francuske, Italije, Švicarske, Velike Britanije, Slovenije, Mađarske, Češke, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Albanije, Turske, Portugala, Španjolske, Japana, Koreje, Kine, Brazila, Čilea, SAD-a, Australije.

U hrvatskom izaslanstvu bilo je sedam predstavnika od kojih je jedan bio iz HZPSS-a.

Okosnica tog međunarodnog događaja bio je 11. talijanski sajam (festival) kestena, koji se u Cuneu održavao u isto vrijeme kad i kongres.

Cuneo je vrlo lijep, pitoreskni grad (oko 50.000 stanovnika) podno

Alpa, sjedište istoimene provincije, jedne od šest koliko ih ima pokrajina Piemonte, koja se nalazi na krajnjem sjeveru Italije. Inače, Piemonte je jedna od najvažnijih talijanskih pokrajina po uzgoju kestena, koji tu, između ostaloga, predstavlja nezamjenljiv izvor za održanje kvalitete života. Kesten se uzgaja na brežuljcima srednje planinskog područja na nadmorskoj visini između 400 i 800 m, a sporadično dolazi na 1000 – 1100 m. Pokrajina ima oko 40.000 ha kestena i marona, s godišnjom proizvodnjom oko 9000 t, što predstavlja oko 16 posto ukupne nacionalne proizvodnje kestena. Ima tu stotinjak različitih kultivara i



20

ekotipova kestena, bilo da se radi o uzgajanom kestenu ili samoniklom u šumama alpskog područja pokrajine. Osim kestena u pokrajini se uzgajaju i ostale voćne vrste na ukupnoj površini od oko 31.000 ha i ukupnom proizvodnjom oko 425.000 t godišnje. Prednjači lješnjak (10.855 ha) pa slijede: jabuke (5192 ha), kivi (4651 ha), breskve (3685 ha), nektarine (3224 ha), kruške (1371 ha) marelice (1021 ha), šljive (856 ha) i višnje (380 ha). (Izvor: ISTAT, 2008.)

Demonstracija strojne berbe

Kongres je bio odlična prilika za prezentiranje znanosti, stručnosti,

tehnologije i istraživanja, kao i za raspravu o aktualnim problemima te razmjenu ideja u proizvodnji kestena. Rad se odvijao putem sedam sekcija, na kojima je prezentirano 85 znanstvenih tema o kestenu, koje su se odnosile na povijest, okoliš i ekologiju, biologiju i genetska istraživanja, kulturu uzgoja kestena, štetnike i bolesti, berbu i postupke nakon berbe, kvalitetu i napredak u uzgoju kestena, ekonomiku i trženje, biomasu i energiju. Osma je bila Poster sekcija, na kojoj je prezentirano 111 postera, s podjednako zanimljivim temama kakve su prezentirane u izlaganjima. U sklopu te sekcije posteri su imali „stalnu postavu“ tijekom oba dana održavanja kongresa, u prekrasnom i za tu svrhu vrlo primjerenom dvoetažnom prostoru staklenog paviljona Agronomskog fakulteta u Cuneu, gdje je bila postavljena i vrlo zanimljiva izložba proizvoda od kestena iz cijelog svijeta (vidi Foto galeriju na mreži).

Za sve sudionike je zapravo najzanimljiviji bio treći dan kongresa kad je domaćin, Agronomski fakultet iz Torina, organizirao dva stručna obilaska. Jedna je grupa obišla nekoliko uzgajivača – proizvođača, koji uzgajaju kesten u intenzivnim nasadima u pokrajinama Cuneo i Torino te je prisustvovala prikazu sanitarne rezidbe starih stabala u stoljetnoj šumi iznad gradića Susa desetak kilometara prije tunela, koji povezuje Italiju i Francusku, a koji je poznat po sorti kestena „Marrone di Susa“.



21

Demonstracija sanitarnog reza

Druga se grupa upoznala s preradom ploda kestena za konditorsku industriju te obišla nekoliko takvih pogona.

Zaista je impresivno bilo vidjeti sve te suvremene intenzivne nasade kestena koji u suživotu s lješnjakom i orasima na farmama daju obilježje cijeloj pokrajini poznatoj po tim proizvodnjama daleko izvan talijanskih granica. Na posjećenim farmama kesten se uzgaja na površini od 1,5 do 5 ha, razmaka sadnje 6,0 x 3,0 m odnosno 8,0 x 8,0 m, sa sustavom navodnjavanja kapanjem ili natapanjem, s godišnjim prinosom od oko 3 t/ha. Kesten se bere strojno na dva načina: usisnim strojem i skupljačem s rotacijskim metlicama koje skupljaju plodove. Ubrane plodove proizvođači plasiraju na tržište putem kooperativa (čitaj „zadruge“), koje posjeduju adekvatne skladišne prostore, u kojima se ubrani kesten kalibrira i pakira u primjerenu ambalažu za tržište.

Stroj za berbu kestena



22

Sudionici kongresa također su prisustvovali i otvorenju 11. nacionalnog festivala kestena u Cuneu, na kojem je bilo prilike probati neke delicije od kestena te ostale tradicionalne proizvode.

Lijepo i vrijedno iskustvo bilo je pribivati kongresu i ostalim popratnim sadržajima, koje je maštoviti i vrlo dobar domaćin pripremio za sve sudionike. Posebno je vrijedilo vidjeti što cijeli svijet radi s kestenom, kako i u kojoj količini proizvodi tu vrijednu voćnu vrstu te što se sve može od nje proizvesti. Kod nas se, nažalost, kesten još uvijek može naći samo u samoniklim mješovitim bjelogoričnim šumama.

Sljedeći kongres o kestenu održat će u 2010. u Debrecinu u Mađarskoj.

HZPSS – Ured ravnatelja Višnja Šimunović, dipl., ing., agr., načelnica Odjela za hortikulturu

AKTIVNOSTI U PODRUČNIM ODJELIMA HZPSS-a Radionica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

U suradnji s tvrtkom Findri i Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, Zavodom za mehanizaciju, 14. prosinca održana je radionica za djelatnike HZPSS-a o praktičnoj primjeni uređaja za kontrolu protoka i distribucije dizni na ratarskim prskalicama.

Predavači su bili: prof. dr. sc. Đuro Banaj, Vjekoslav Tadić (Poljoprivredni fakultet Osijek), dipl. ing. Željko Findri i Zlatko Findri (tvrtka Findri).

Medijski pokrovitelj radionice bio je Agro-glas koji nas je ugostio u prekrasnom snježnom ambijentu Baranje.

Usvojena znanja vrhunskih stručnjaka na području aplikacije sredstava za zaštitu bilja želimo prenijeti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva u cilju smanjenja troškova i nadasve zaštite čovjeka i okoliša.

Dogovoreno je održavanje novog sastanaka i radionica na temu atomizera.

Područni odjel HZPSS-a Požeško-slavonske županije

Ivica Prpić, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik za mehanizaciju

PROJEKTI Informativna radionica za proizvođače mlijeka u Tordincima

Radova u polju ovih kišnih jesensko-zimskih dana ipak je sve manje, stoga je pravo vrijeme za okupljanja poljoprivrednika i razmjenu znanja i iskustava. Tako je 8. prosinca u zajedničkoj organizaciji Područnog odjela HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije i općine u



23

Tordincima održana informativna radionica o projektu kontrole onečišćenja u poljoprivredi.

Proizvođači mlijeka upoznali su se s Projektom kontrole onečišćenja u poljoprivredi, njegovim globalnim i lokalnim ciljevima u odabranim županijama, te mogućnostima ostvarenja povrata značajnih financijskih sredstava uloženih u izgradnju ili rekonstrukciju odlagališta za stajski gnoj, kao i odgovarajuću opremu za njegovu distribuciju. Naime, fond ovog projekta Svjetske banke omogućuje 75% povrata sredstava, pri čemu maksimalna svota koju poljoprivrednici mogu ostvariti iznosi 450.000 kn.

Budući da Projekt ujedno podupire pripremu poljoprivrednih proizvođača skoroj prilagodbi propisima EU na tom području, razgovaralo se i o načelima dobre poljoprivredne prakse. Jednostavno rečeno, dobra poljoprivredna praksa označava sustav pravilnih postupaka u poljoprivrednoj proizvodnji, kojima se postiže veća učinkovitost, bolje iskorištenje resursa, manji trošak proizvodnje, a tako se poboljšava i kvaliteta proizvoda te ostvaruje profitabilan, čist i održiv sustav gospodarenja. Projekt je financirao i brošuru o načelima dobre poljoprivredne prakse, koju je napisao ekspertni tim HZPSS-a, a koja će uz postojeći elektronički oblik uskoro biti poštom dostavljena svim korisnicima poticaja.

U okviru komponente promicanja dobre poljoprivredne prakse poljoprivrednici se u Projekt mogu uključiti i kroz pokazne oranične površine na kojima će se provoditi besplatna analiza tla, preporuke gnojidbe vrhunskih stručnjaka s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, pravilan plodored s međuusjevima, zelena gnojidba, sjetva postrnih i pokrovnih usjeva. Sve će to rezultirati poboljšanjem bilance hranjivih tvari tla i uštedom skupog mineralnog gnojiva, što će u velikoj mjeri smanjiti troškove proizvodnje.

Nakon predstavljanja komponenti Projekta razvila se žustra rasprava u kojoj je kao značajna prepreka mogućem ostvarenju ovih, kao i sredstava iz drugih fondova, utvrđena nedostatna građevinska dokumentacija postojećih objekata za stočarsku proizvodnju. Iz rasprave je proizašao prijedlog da predstavnica općine u dopisu Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora obrazloži problem stočara na ovom području, te predloži moguća rješenja.

Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije, Ružica Kovačević, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za

integriranu i ekološku poljoprivredu Katrin Gnjidić, dr. vet. med., suradnik za nitrate

Documents

Dan ljekovitog bilja u Rakovici - savjetodavna.hr · LEKTOR . prof. Ivan Martinči ... Osim njih autori Vodiča su i doc. dr. sc. Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog