D A N A Š N J f BROJ D i n . 2 -

H STRAŽU ZLAZ1 SVAKE^SUBOTE. - P R E T P L A T A IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI P O

CIJENIKU. - PISMA I P R E T P L A T A SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU . N A R O D N E STRAŽE« ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 29. Š I B E N I K , 25 . KOLOVOZA 1925.

V

Dani hrvatskog Orlovstva u Šibeniku. Z N A Č E N J E I U S P J E H

S L E T A . Orlovski slet u Šibeniku je svršio.

Čeka još samo konačnu svoju bilansu. Čeka još, da povučemo zadnje crte spod stavaka toga velikog slavlja. A

konačni zaključci, nepristrani i objektivni, složni su u tome, da je šibenski orlovski slet pokazao snagu mo-alnu i organizatoričnu hrvatskog or-ovstva.

Ako uvažimo, da je u Dalmaciji sve do pred deset mjeseci orlovski pokret bio samo poznat u nekoliko njesta te istom u svom prvom raz

voju, onda nas orlovski šibenski slet nože da upravo iznenadi. Hrvatski orlovski pokret danas je u Dalmaciji pokrit širokih masa, ponajviše te-

ačkih i radničkih i to je napredak, koji u kratko doba podizanja hrvatskog orlovstva znači mnogo. Osamdeset postotaka učesnika sleta jesu sinovi maloga težačkoga naroda. N a tjelovježbenom nastupu je najveći dio vježbača — osobito u prostim vježbama — biu rekifrtevan opet iz težačkih slojeva T o znači, da je or-ovski pokret uhvatio već jak korijen

širokim narodnim, masama. Brojčano ak i snažan pokret hrvatskog orlov-itva dokazao je time svoju s p o s o b nost za život. To je stoga, što je tip orlovske organizacije nužno demokratičan. To je sto^a, što je orlovska nisao razumljiva, jasna i privlačiva* Sirim slojevima naroda.

Ono, čime se osobito odlikovao orlovski slet i njegovi učesnici, jest disciplina. Nikakve galame ili suvišne buke tu nije bilo. Manifestaciona povorka je svakomu imponirala svojim uzornim redom. To je bila vojska 1 Preko četiri hiljade učesnika sleta bilo

uredno ukonačivano i svi su bili zadovoljni te su odnijeli iz Šibenika najbolje dojmove. Oriovstvo je s v o -om sviješću te organizaiorno-tehnič-

kom sposobnošću doprinijelo $ve ajbolje da orlovski slet ovako sjajno spije. Ako uvažimo da mladi orlov-

Í pokret tek razvija svoju organi-aciju, da su brojna orlovska društva

Dalmaciji, pa i sama orlovska okruga, plod tek novijeg datuma, onda je isno, da slet u Šibeniku znači dosad

neviđeni triumf hrvatskog orlpvstva. Najbolje jamstvo, da će hrvatsko

•rlovrtvo još jače razviti svoja krila est Činjenica, da je u ogromnoj ve-Uni u sletu uzela učešće baš orala-Hna. Oni, koji su gledali orlovsku

povorku, mogli su opaziti samo mlada lica, lica momaka i djevojaka

najboljim godinama. 1 to nam je baš ono najdraže. Omladina je or-'ovskom pokretu u Hrvatskoj udarila

nelje, ona će orlovski pokret ne amo uzdržati, nego i pojačati. Ona je u, a gdje je ona, tu nema straha za akav nazadak.

Orlovski slet u Šibeniku je uspio, ta konstatacija nas dovodi do još

vrdeg uvjerenja, da će svaka jubi-

lejna godina ovoga prvog velikog sleta donijeti sve veće i bolje uspjehe orlovstvu, toj živoj zelenoj grani na deblu hrvatskog naroda.

B R O J N I U Č E S N I C I . . I ako je slet u Šibeniku bio samo

pokrajinski slet, na njemu nije bila samo zastupana Dalmacija, već svi hrvatski krajevi. Dohrlili su u Kreši-mirov grad ne žaleći truda ni troška brojni Orlovi i Qt\\ce * z Zagreba, Đakova, Požege, Osijeka, Karlovca, Broda n/S, Ludine, Gradišta, I vanić-grada, Senja, čak dalekog Zemuna i Subotice, pak Sarajeva, Travnika, Kakeja, Mostara. Iz svih ovih mjesta, su došle veće skupine, a bilo ih je pojedinaca i iz mnogo drugih mjesta. Lijepo se odazvala i južna i srednja Dalmacija: Orli i Orliće iz Dubrovnika, Konavala, Neretve, Makarskog Primorja, Imotskog, Klisa, Miraca, Giabija, Splita, Kaštela, Trogira i osobito brojni iz Sinja, da se Šibenčanima oduže za njihov brojni oda-

S e č * k a r , splitskog „Jadrana" vlč. Vodanović, dubrovačke „Narodne Svijesti" vlč. C a p u r s o , „Posestrim-stva" gđica M. S t a n k o v i ć; odvjetnici dr Ćiril B r a j š a iz Karlovca i Julije R a d o č a j iz Požege; dr Josip C a r e v i ć dr Ćiro M i l i č i ć , direktor VI. S m o l č i ć , industrijalac D. B a r t u l i c a , bivši pred. Krešimirovog ori. okr. P. D o k o , F. Ž . D o n a d i -n i iz Splita; preč. F r a n č i š k o v i ć i dr Ivo B l a ž e v i ć iz Senja; veleposjednik Damjan K a t a l i n i ć iz Kaštel Staroga i mnogi drugi odlični svećenici, redovnici i svjetovnjaci vrli prijatelji, vođe i prvaci hrvatskog orlovskog pokreta.

D O Č E K U Č E S N I K A I G O S T I J U .

Prvi učesnici i gosti su počeli stizati već u subotu 1. VIII., kad je jutarnjim vlakom stigla oveća skupina đaka-tečajaca sa predsjedništvom HOS-a. U ponedjeljak 3. VIII. popodnevnim vlakom je stiglo još više

ziv na lanjski stèt JJLSÙIJU. Svakako Orta-težajki ^ sa^^ j im -v . je najbrojnije na sletu bila zastupana sjeverna Dalmacija: brojni su pohi-tjeli osobito dični Orlovi iz Sala, Prekoga, Murtera, Drniša, Stankova-ca, Lišana i naši najmlađi iz Vodica. Bilo ih je i iz Ista, Molata, Zaglava, Žmana, Luke, Raba, Kampora. Tajništvo računa, da je prema, njegovim stalnim podacima vanjskih učesnika na sletu bilo do 5.000. Takvom se lijepom odazivu nije nitko nadao.

O D L I Č N I G O S T I . S ostalim brojnim učesnicima d o

šli su na slet i ovi odlični gosti: Biskup splitski Dr Kv. B o n e f a č i ć i provincijal franjevačke provincije Presv. Otkupitelja 0 . Ante C i k o j e -v i ć ; Česi: František M. Ž a m p a c h , tajnik Čehoslovačkog Orlovskog Saveza, František S v o b o d a , član predsjedništva i vanjski referent Čeh. Ori. Saveza, Julija N e č a s o v a , savezna načelnica čehoslov. Orlića, Anđela M u c h o v a, učiteljica; njezina pomoćnica, P. Benedikt B o g a r . O. S. M., pjesnik i pisac, Antonin V e -l a n , učitelj i Ladislav K v a s n i č k a , bank. činovnik; Slovenci: nar. p o slanici gg. Janez B r o d a r i Karol Š k u l j , trgovac u Ljubljani Franc P a v l i n , 7 delegata Đačkog Orlovskog Okružja i načelnik Akademskog Orla u Ljubljani br. Mirko P o k o r o ; bivši nar. poslanik Dr Ve-iimir D e ž e l i ć sin, tajnik HKN Saveza u Zagrebu, Dr Ljubomir M a r a-k o v i ć , urednik „HrvatskeProsvjete" u Zagrebu i gđa Danica B e d e k o -v i ć , tajnica Hrv. Kat. Ženske Sveze u Zagrebu; čitavo predsjedništvo Hrv. Ori. Saveza sa drom Ivom P r o t u -1 i p c e m , drom Aveiinom Ć e p u 1 i-ć e m , drom Ivom M e r z o m i 0 . Brunom F o r e t i ć e m na čelu; urednik „Nove Revije* dr Petar G r a b i ć , „Luči" akademičar J. M. U j e v i ć , đakovačke „Narodne Obrane" dr

Obim grupama su šibenski Orlovi i Orliće priredili osobito svečan i srdačan doček, koji se svih duboko dojmio i veoma ih oduševio. Izašle su im ususret sve kategorije članstva sa „Šibenskom Glazbom". Gosti i domaći Orlovi i Orliće svrstali su se tad oba puta u veliku povorku i uz pratnji^glazbe obišli gradom, od građanstva najsrdačnije pozdravljani i posipani cvijećom. Pojedinci su stizali zatim sve do četvrtka, a veće skupine su ponovno počele stizati u petak i subotu. Nije bilo vlaka ni parobroda, kojim ne bi stigle čitave Čete Orlova i Orlića, a motorima i okićenim lađama su stizali naši primorski Orlovi i Orliće. Veće skupine su dočekali korporativno Šibenski Orlovi i Orliće sa glazbom te su s njima zatim obilazili u povorci gradom i stvarali u građanstvu najsvečanije i najradosnije raspoloženje. Manje skupine i pojedince su dočekali pojedini Članovi Sletskog Odbora i revni i neumorni dobrovoljni naši redatelji i redateljice. Svi učesnici, netom bi stigli, dotično iza svršene povorke, prijavljivali su se u Sletsku Kancelariju, gdje im se odmah određivao stan i mjesto prehrane. To je išlo tako brzo, pa dolazili učesnici i u gluho doba noći, da su se tome divili i sami protivnici.

B R Z O J A V N I P O Z D R A V I .

Sletski Odbor primio je ove brzojavne pozdrave:

KRK. — Idealnu omladinu, koja živi i žrtvuje se u svijetlu vječno valjanih načela katoličke Grkve, te je stoga jedino opravdana, da predstavlja mladež hrvatskog katoličkog naroda, od srca pozdravljam i želim joj puninu Božjega blagoslova te najljepše uspjehe na slavu Crkve i na pravu korist naroda na putu za pobjedu orlovske misli svuda u hr

vatskoj zemlji. — Srebrnić, biskup krčki.

ĐAKOVO. — Uzdanicu i ponos Crkve i domovine, Orlove i Orliće naše, te sve učesnike šibenskog orlovskog sleta pozdravjja i blagoslovom blago-slivlje. Hrabro naprijed u radu za Boga domovinu! — B'.skup Akša-mović.

ZAGREB. — Vašem velebnom slavlju pridružuje se — Zadružna Sveza.

ZAGREB. — Svim učesnicima orlovskog slavlja kliču gromki: Bog živi! — Zagrebački Orlovi.

ZAGREB. — Orlovima, vitezovima Krista, neustrašivim borcima za katolička i hrvatska načela, želim najbolji uspjeh, da osnaženi duhom i tijelom sveđerno neumorno budu i nadalje radili na ponos i korist vjere i Hrvatske. Bog živi! — Koiaraš.

ZAGREB. — Svoj braći i sestrama kliče: Bog živi! — Vitaljič.

AGfiŠ mentu spriječen prisustvovati pozdravljam avantgardu vojiika Kristovih. Bog živi! — Kutin.

LJUBLJANA. — Katolička akademska društva u Ljubljani pozdravljaju orlovski slet u Šibeniku, te žele najbolji uspjeh u svemu javn»m življenju i idealnom nastojanju hrvatskoga naroda. — Akademska Zveza.

LJUBLJANA. — Smjelo naprijed k staroj slavi, junačka nova hrvatska stražo na Jadranu! — Pravnici Pe~ trović i Dagelič.

SMEDEREVO. — Iz srpskih krajeva hrvatskim Orlovima kliču slovenski: Bog živil — Ciko, Boja-nić, Milošević, Vujović, Jankovič.

ĐAKOVO. — U duhu smo uz Vas. Proglasite na obali Jadrana, da nas ima mnogo, koji ljubimo Krista i domovinu! — Đakovački Orlovi.

ĐAKOVO. — Šibenički orlovski slet neka bude vijesnik sretne budućnosti naroda hrvatskog i katoličkog I Bog živi! — Josip Sokol, potpredsjednik „Orla".

SLUNJ. — Sa Korduna pozdrav šalju. - LađevaČki Orlovi.

SLUNJ. — Zapriječen doći srdačno pozdravlja sve Orlove — Dr

Juretić. KLJUČ. — Pozdravljam i želim

svaki uspjeh. — Dr Moto Filipović.

POŽEGA. — Na slavi tisućgodi-šnjice pozdravljamo braću i sestre. Bog živi! — Starješinstvo požeško, Dr Duka Kuntarić, Balog, Franjevci.

DUBROVNIK. — Hristovi vifezo-vi, pobornici doma i roda, naprijed smjelo k pobjedi! Kliču: Bog živil — Dubrovački Orlovi.

BRUSJE (Hvar). — Braćo, najsrdačniji Vam pozdrav! Bog živi! — Omladinsko Društvo.

Strana 2. N A R O f t N A S T R A Ž A " Broj 29.

BRUSJK (Hvar). — Još si malen, aii Ti je ime Orao. Naprijed! Bog Živi! Župnik Dulčić, kapelan Miličič.

JELSA (Hvar). — Isporučite Orlovima bratski pozdrav, a hrvatskoj zastavi duboki poklon. Bog živi! — Peran.

MAKARSKA. — Vaš svečani dan, ponosni bijeli Orlovi, srdačno pozdravljamo vrućom željom, da Vaša plemenita nastojanja pospješe pobjedu kraljevstva Kristova u narodu hrvatskom. — Društvo „Prosvjeta".

GROHOTE (Šolta). — Današnje slavlje neka uvjeri protivnike o snazi našoj , a nas oduševi za orlovske ideale! — Bezič, župnik.

TRSTENO. — Današnjem sletu želimo najbolji uspjeh. Duhom se na-hodimo među Vama. — Katoličko omladinsko društvo.

TRSTENO. — Ljubavlju i samosvijesti motrim sunčanu visinu orlovske mučeničke značajnosti prijeko nužnu savremenoj niskosti. Orlovi braćo, u Srcu Isusovom grlim Vas svih. — Lepeš, župnik.

ZAOSTROG. — U znakn Euharistije, Apostolata i Žrtve pozdravljam današnje zborovanje. — Fra Vence-slav Nakič.

VRLIKA. — Bog živi radnike za vjeru i dom! — Buljan, Nola.

PAG. — Uvijek uz Vas, veličinu Crkve i Jugoslavije. — Felicinović.

METKOVIĆ. — Prvu sjajnu manifestaciju orlovske misli u Krešimi-rovom gradu u godini najplavnijeg svog jubileja radosno pozdravljaju uz bratski poklik: Bog živi! — Dekan Šimić, Dr Ko psić, Ivo Gabrić, Ivo Jovanović, Pavo Vrnoga.

~ VARAŽDIN. — Zapriječen doći želim ponajbolji uspjeh. Bog živi! — Stjepan Kropek.

KORČULA. — Zapriječeni sudjelovati sletu pridružujemo se duhom orlovskoj manifestaciji katoličke i hrvatske misli. — Prijatelji iz Korčule.

DRNIŠ. — Duhom sudjelujem svečanostima sleta, koji oduševljeno pozdravljam želeći, da on bude koristan časnom Krstu i zlatnoj hrvatskoj s lobodi. Samo naprijed uz staro još uvijek aktuelno geslo r Bog i Hrvati! Nema sile, koja pravicu može da zaustavi ! Bog živi! — Dr Buić.

LOŽIŠĆE (Brač). — Hrabro naprijed, vitezovi Kristovi, u r&du za sreću vjere i otadžbine! — kliču braca Marušić.

TRST. — Oriice i Orlovi, neka Vas Bog blagoslovi! — Josip Buljan.

IMOTSKI. — Za katoličku i hrvatsku misao mi, koji ne mogosmo prisustvovati danas u Krešimirovom gradu na velebnoj orlovskoj slavi, dušom i srcem smo s Vama. Bog i iv i ! — Predsjednik Ivan Vučemilović.

IMOTSKI. — Osobno zapriječen duhom pridružujem se slavlju usklikom: Naprijed, Orlovi, za Boga i domovinu! — Antun Colombani.

P I S M E N I P O Z D R A V I . Sletski je odbor primio i bezbroj

najtoplijih pismenih pozdrava, od kojih radi ograničenosti prostora priopćujemo samo ova tri:

OTOK BL. GOSPE OD MILOSRĐA. — Za dulje vremena zaposlen sam ovdje oko popravaka crkve i zgrada, uslijed česa žalim, što mi nije moguće, da se odazovem Vašem pozivu, prisustvujuć Orlovskom Sletu, komu želim potpuni uspjeh na slavu Božju i korist naše lijepe domovine

Frano Uccellini, bi-Jugoslavije. -skup kotorski.

SARAJEVO. — Od srca zaln . I j u -jem na prijateljskom pozivu na orlovski slet. — Kao uvjerenom prijatelju orlovske misli i orlovskog pokreta bila bi mi osobita radost, kad bih mogao osobno prisustvovati toj impozantnoj smotri naših mladih katoličkih snaga, gdje će naša uzdanica na svetom tlu Krešimirova grada, tu na samoj kolijevci hrvatske državnosti, tako dično manifestovati snagu svoje vjere i nepokolebive odanosti posvećenim idealima uaše katoličke i hrvatske prošlosti. — Nažalost mi to ne će biti moguće, jer ću se u to vrijeme, po već davno utvrđenom i obavljenom programu, nalaziti na krizme-nom putovanju. — Nu zato ću biti duhom prisutan Vašemu slavlju i molitvi usrdno Svemogućega, da blagoslovi na* orlovski pokret i podigne iz nas junake kreposti i domoljublja, preporoditelje hrvatske nam domovine u duhu Kristova evanđelja, u duhu istine i ljubavi. — U to ime ponovno Vas sve uvjeravam o svojoj najtoplijoj simpatiji i srdačno Vas blagosli-. vljem i pozdravljam! — Dr Ivan Ev. Šarić, nadbiskup.

KRIŽEVCI. — Na Vaš mili poziv, da i ja budem učesnikom Orlovskog Sleta u Šibeniku meni vazda milih i dragih „Pobornika vjere i oltara" moram s bolju duše odgovoriti, da ne ću moći tijelom biti kod Vas. Ja sam naime za taj dan, kao i za dane iza toga, već prije u dogovoru sa svećenstvom odredio posjet nekih župa u Srijemu i u Bosni, a vrijeme mi je jako odmjereno, jer moram odmah iza toga u Čehoslovačku. Bit ću s Vama u duhu i vruće ću prositi Go-

•apadifoiifi Vag jafo. KtijfpU^egiaže, u tim danima, koji ne zaostaju za danima prvih kršćanskih vijekova s obzirom na borbe, koje nas sve čekaju. Ali Vi svi zajedno sa mnom možete u svako doba klicati: »Tko je kao B o g ? " Pobjeda će biti na strani „Vitezova Hristovih". — Zazivajući na sve Vas, na sve učesnike obilje Božjega blagoslova ostajem s toplom preporukom u sv. molitve. — Dr Dionizije Njar adi, vladika.

T E Č A J Đ A K A - O R L O V A U K R A P N J U .

Tečaj na Krapnju najjasnije dokumentira snagu orlovske preporodne ideje. U maloj borovoj šumici, okruženi morem i vedrinom, đaci-Orlovi šu sedam dana (od 1.—7. kolovoza) najvećom marljivošću studirali sva moguća pitanja orlovske organizacije slušajući najvrsnije poznavaoce orlov-stva dra Protulipca, dra Deželića, dra Merza, dra Čepulića, vlč. Gunčevića, dra Grabića, o. Foretića, o. Perovića, Cerovca (pravnika) i druge. Svi predavači su išli za tim, da prikažu Orlovstvo kao kulturno - prosvjetnu organizaciju, koja mora da temelji svoj razvoj na potpunoj katoličkoj izgradnji pojedinaca, što je konačno i uspjelo u punoj mjeri. Tečaju je prisustvovalo preko 70 đaka više-školaca iz svih krajeva naše države, osobito iz Slavonije, Bosne i Zagreba, te desetak bogoslova iz Zagreba, Splita i Sarajeva. Bogoslovi su imali i svoja posebna predavanja i rezolucije s obzirom na njihovu ulogu u Orlovstvu.

Duhovni vođa HOS-a o. Foretić je svako jutro čitao sv. Misu sa prigodnom propovijeđu po .Zlatnoj Knjizi". Zatim je slijedila gimnastika. U 9 sati je bilo jedno predavanje sa svestranom debatom i bilješkama. Iza toga kupanje i odmor. Poslije

podne isto tako predavan^ sa dugom debatom.

Predzadnji dan je bio udešen ispit svih tečajaca pred komisijom uz nagrade. Taj dan je došao na Krapanj dr o. fra Petar Grabić, urednik . N o v e Revije", da održi svoje predavanje o auktoritetu. Burno pozdravljen od đaštva iza svoga predavanja prisustvovao je ispitu. S njim je došlo na Krapanj još 5 Franjevaca, koji su ostali do konca tečaja sudjelujući kod predavanja i debate. Zadnji dan ujutro stigli su na Krapanj braća delegati iz Čehoslovačke Žampach, Svoboda i P. Bogar Benedikt. S njima su stigli i delegati slovenskog đačkog okružja iz Maribora. Srdačno dočekani od đaštva održali su Česi i Slovenci nekoliko zgodnih predavanja o kulturnim prilikama u njihovim zemljama. Poslije podne je sa posebnom pratnjom stigao na Krapanj i šibenski biskup presv. Mileta, koji je uz blagoslov sa Presvetim krasnim riječima zaključio tečaj.

Prije odlaska đaci su se plačući rastajali sa dobrim o. gvardijanom, koji im je ustupio samostan i bio u svemu pri ruci. Iza ponovnih pozdrava biskupu i sa strane Čeha i sa strane đaka krenuli su svi u Šibenik, puni uvjerenja, da Orlovstvo unosi u naš pokret novu snagu i svježinu i da su daći u prvom redu pozvani, da aktivno sudjeluju u Orlu ne samo s općeg razloga, da kao intelektualci budu vode i kvas, nego i stoga, što se pojedinac đak u Orlu može da potpuno spremi i odgoji za savreme-nu kulturnu borbu.

T E Č A J O R L I Ć A U Š I B E N I K U .

U isto vrijeme, dok su đaci-Orlovi imali svoj tečaj na Krapnju, imale

su -UGjJice . svoj Jeca}., u Šibeniku, kome su prisustvovale i članice djevojačkih prosvj. društava, kat. posestrime i učenice. Odaziv naše ženske omladine bio je upravo neočekivan. Osim mjesnih Orlića pohitjelo je na tečaj do 120 učesnica iz svih, pa i najudaljenijih, krajeva prostrane nam domovine.

Dok su tečajke bile na stanu i hrani u Đačkom biskupskom sjemeništu, predavanja su se držala u starodrevnoj i velebnoj sali Biskupske Palače. Duhovni vođa šibenskih Orlića vlč. don Ante Radić je svako jutro čitao sv. Misu u crkvi sv. Lovre, preko koje su tečajke pjevale razne pobožne pjesme i u velikom broju pristupale na sv. pričest, a Msgr d o n A n t e Š a r e , kateheta mjesne Učiteljske Škole držao vrlo zgodnu prigodnu eshortu. Zatim je slijedila gimnastika. Od S—10 sati držalo se 1—2 predavanja sa debatom. Iza toga išlo se na kupanje i odmor. Popodne je opet biio jedno predavanje sa debatom, pak gimnastika i "zajednička šetnja gradom.

Tečaj se započeo 4., a trajao do 8. kolovoza. Nakon svečanog saziva Duha Svetoga po vlč. Radiću u crkvi sv. Lovre slijedio je svečani otvor tečaja u velikoj i lijepoj sali Biskupske Palače, kome je prisustvovao presv. biskup dr Jerko Mileta, predstavnici Sletskog Odbora i mjesnog »Orla te predstavnice svih mjesnih ženskih kat. udruženja. Tečaj je otvorila tajnica Hrv. Kat. Ženske Sveze gđa D a n i c a B e d e k o v i ć lijepim pozdravnim govorom, u kome je istakla također veliku važnost, potrebu i korist ovoga tečaja, kao i boljeg razvoja ženskog katoličkog pokreta kod nas. Nakon njezina pozdrava progovorio je sam presv. biskup dr M i l e t a istaknuvši važnost ženske uloge u ljudskom društvu i na koncu

svima učesnicima zaželio obilan Božji blagoslov i najbolji uspjeh. Još su pozdravili tečajke brat V l a d e K u I i ć kao predsjednik Sletskog Odbora i mjesnog „Orla*, sestra M a r i j a Vu-č i ć - F r a n c e s h i kao predsjednica šibenskih Orlića, sestra F r a n a Jak o vi je v i ć u ime „Zore", sestra J a n j a J a d r o n j a u ime šibenskih posestrima, sestra A n t i c a O s t o j i ć u ime šibenskih org. kat. učenica, prof. o. T o m a T o m a Š i ć kao duhovni vođa „Zore" i d o n A n t e Rad i ć kao duhovni vođa šibenskih Orlića, posestrima i učenica.

Istoga je dana održao prvo predavanje D r V e l i mir D e ž e l i ć : „Historijat katoličkog pokreta". f* prošlosti našega pokreta iznio je u svome referatu sve najmarkantnije stvari: potrebu i prilike, u kojima je pokret nastao, bitnu razliku između liberalnih pokreta i katoličkog pokreta, koji nije luksus, nije moda, već je sazidan na tvrdom temelju. S mnogo ljubavi iznio je kratku karakteristiku naših učitelja Mahniča i Kreka, te njihovih najboljih učenika Milunića, Ecktrta i Rogulje.

Poslije pedne učiteljica M a r i c a S t a n k o v i ć održala je predavanj „Samoodgoja naše djevojke", gamoodgoje svake naše djevojke razvitak osobnosti i karaktera. Za cilj ima mnogo naravnih sredsta kao što su vježbe u radu i odrica ili odgoj volje. Osim izgradnje s sama važna je tačka u samoodgoji naše djevojke odgoj za zvanje te odgoj za prosvjetni rad u kršćanskom smislu. Svaka naša članica treba da je neumoriv borac za vječne ideal«

5. kolovoza prvo je predav bilo od Dr M a r i j a n e K r a l j : Krivi i pravi feminizam*. Referentica je IžrHjefa*•' fiifiVf filiSijeirja o ženskom pitanju, pa konačno kršćansko nazivanje o tom pitanju. Katoličke djevojke ne smiju da ostaju pasivne u u borbi za ženska prava. Ne smijemo dozvoliti, da nas liberalne žene preteku i da budu na ikojem polju spremnije od nas.

Iza toga je referirala učiteljica V i k t o r i j a Š v i g i r : „ 0 karitativno-socijalnom radu žene." Iznijela je čitav niz raznih grana karitativnog rada, u kojem bi mogle žene sudjelovati, kao što su: pjestovališta, skrbništva za školsku djecu, briga oko staraca i nemoćnih, organizacije za brigu oko mladeži, žene u tvornici, za služavke i konobarice. Sve je to ilustrirala sa primjerima sličnih uredaba u stranim zemljama, gdje se karitativni rad žene silno razmahao.

Poslije podne je D r V e l . D e ž e l i ć nastavio o „Historijatu katoličkog pokreta", gdje se posebno obratio našoj ženskoj mladeži, neka poštuje i ljubi našu prošlost, na samim žrtvama sazidanu, ali neka i sama kroči po jasno zacrtanim putevima.

6. kolovoza referirao je Dr V e l . D e ž e l i ć : „ 0 odgoju ukusa". Iznijevši glavne i temeljne principe, kojih treba da se drži svaka katolička djevojka u svome odijevanju, prešao je na ukrasivanje vlastitog doma. Svako kićenje treba da je naravno, puno profinjenosti i meke ženske ruke. Naši domovi treba da se vrate u onaj stadij, kad su se srca svih članova obitelji radosno grijala u njemu. To pak ovisi o ženi.

7. kolovoza vlč. G u n č e v i ć referirao je: „Mens sana in corpore sa-no*. Orlovski pokret treba da odgaja tijelo i dušu. Tijelo gimnastikom, dušu duhovnim sredstvima. Naš razum treba odgajati po vječnim kršćanskim zasadama, a to ćemo postignuti du-