d.d. Miramarska cesta 24 ZAGREB IZVJEŠ E O … · JANAF d.d. Datum: Travanj, 2012. IZVJEŠ E O SIGURNOSTI - TERMINAL VIRJE 3 od 53 1. Uvod Uspostava sustava upravljanja sigurnoš

d.d. Miramarska cesta 24 ZAGREB

IZVJEŠ�E O SIGURNOSTI – TERMINAL VIRJE

Travanj, 2012.

JANAF d.d. Datum:

Travanj, 2012. IZVJEŠ�E O SIGURNOSTI - TERMINAL VIRJE

1 od 53

Naru�itelj: Jadranski naftovod, dioni�ko društvo Miramarska cesta 24, Zagreb

PREDMET: Izvješ�e o sigurnosti – Terminal Virje

Izra�iva�i: DLS d.o.o.

M. Bara�a 19, Rijeka OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju Trg senjskih uskoka 1-2, Zagreb

Voditelji izrade:

Igor Meixner, dipl.ing.kem.tehn. Berislav Botin�an, dipl.ing.stroj.

Suradnici: Branko Markota, dipl.ing.brodogr. Željko Koren, dipl.ing.gra�.

Goran Breulj, dipl.ing.gra�. Dr.sc. Božica Šorgi�, dipl.ing.kem.

Domagoj Kriškovi�, dipl.ing.preh.tehn. Dr.sc. Dinko Vujevi�, dipl.ing.kem.tehn.

Ivana Orli� Kapovi�, dipl.ing. pomorskog prom.

Bojana Bori�, univ.spec.ekoinž. dipl.ing.met.

Marko Karaši�, dipl.ing.stroj.

Daniela Krajina, dipl.ing.biol.-ekol.

M.P

JANAF d.d. Datum:


2 od 53

Sadržaj 1.� Uvod ........................................................................................................................... 3�2.� Opis lokacije postrojenja ............................................................................................10�

2.1. Opis lokacije ......................................................................................................10�2.1.1. Zemljopisni smještaj .................................................................................10�2.1.2 Meteorološki, geološki i hidrogeološki pokazatelji......................................12�

2.2 Odre�ivanje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesre�a ....................................................................................................15�2.3 Opis podru�ja na kojima bi moglo do�i do domino efekta nakon velike nesre�e .15�

3.� Tehni�ki i tehnološki opis postrojenja .........................................................................17�3.1 Opis glavnih aktivnosti .......................................................................................17�

3.1.1 Opis planiranih preventivnih mjera ............................................................17�3.2. Opis postupaka na Terminalu Virje....................................................................19�3.3 Opis opasnih tvari ..............................................................................................20�

3.3.1 Opasnosti vezane za karakteristike opasnih tvari na Terminalu Virje ........20�4.� Utvr�ivanje i analiza rizika od nesre�a te na�ini sprje�avanja ....................................21�

4.1. Procjena rizika – metodologija ...........................................................................21�4.2. Temeljni podaci za procjenu rizika ....................................................................24�4.3. Analiza mogu�ih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Virje .......................25�

4.3.1. Mogu�i uzroci pretpostavljenih situacija iznenadnih doga�aja koje mogu uzrokovati zna�ajne posljedice...........................................................................25�4.3.2. Scenariji mogu�ih iznenadnih doga�aja na Terminalu Virje ......................25�4.3.3. Procjena dosega mogu�ih velikih nesre�a na Terminalu Virje ..................26�

4.4. Opis tehni�kih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja ..........35�5.� Mjere zaštite i interventne mjere za ograni�avanje posljedica nesre�e ......................36�

5.1. Mjere prevencije iznenadnog doga�aja .............................................................36�5.2. Mjere u slu�aju iznenadnog doga�aja ...............................................................38�

5.2.1. Protupožarna zaštita ................................................................................39�5.2.2. Mjere zaštite okoliša .................................................................................42�5.2.3. Vanjske snage .........................................................................................43�

6.� Zaklju�ak ...................................................................................................................44�7.� Prilozi .........................................................................................................................48�

7.1.� Prilog 1 – Organizacijski dijagram JANAF-a ..................................................48�7.2.� Prilog 2 – Obavijest o prisustvu opasnih tvari ................................................49�7.3.� Prilog 3 – Obavješ�ivanje i komuniciranje u JANAF-u ...................................50�7.4.� Prilog 4 – Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a .............................51�7.5.� Prilog 5 – Ovlaštenja MZUPUG-a za tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. ..........52�

JANAF d.d. Datum:


3 od 53

1. Uvod Uspostava sustava upravljanja sigurnoš�u i promjena iz posljedi�noga u preventivno

djelovanje u zakonsku regulativu Republike Hrvatske prenosi ciljeve Direktive 2003/105/EC1 tzv. Seveso II Direktive kroz Uredbu o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08). Uredba propisuje obaveze operatera u svrhu sprje�avanja velike nesre�e putem provedbe niza mjera predostrožnosti, a u skladu s obujmom mogu�ih evidentiranih opasnosti u postrojenju. Mjere predostrožnosti poduzimaju se koliko god je mogu�e na samom izvoru u postrojenju kako bi se smanjila mogu�nost nastanka rizika od velike nesre�e. Operater mora procijeniti mogu�e posljedice kako za ljude tako i okoliš glede mogu�ih u�inaka velike nesre�e i izra�una veli�ine podru�ja u�inka prema scenariju ''najgori mogu�i slu�aj''.

Jadranski naftovod, dioni�ko društvo (skra�eni naziv tvrtke je JANAF d.d.) pravni je subjekt koji upravlja izgra�enim naftovodnim sustavom Jadranski naftovod. Društvo je registrirano za cjevovodni transport, prekrcaj tereta i skladištenje nafte i naftnih derivata te ostale prate�e djelatnosti u prometu, prema registriranom predmetu poslovanja. Sjedište tvrtke se nalazi na adresi Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb.

Svoju registriranu djelatnost JANAF d.d. (u daljnjem tekstu JANAF) obavlja kroz organizacijske jedinice koje su utemeljene u sektorima, službama, odjelima i terminalima. U JANAF-u je uspostavljeno osam organizacijskih jedinica. Svaka jedinica ima to�no definirana prava i obveze. Organizacijske jedinice JANAF-a su:

� Uprava društva; � Sektor investicija i IT; � Sektor sigurnosti i zaštite; � Sektor transporta nafte; � Sektor komercijalnih poslova; � Sektor ekonomsko-financijskih poslova; � Sektor pravnih poslova i ljudskih resursa; � Sektor razvoja i kontrolinga.

U Prilogu 1 ovog dokumenta dan je organizacijski dijagram JANAF-a. Temeljem odredbe to�ke VI. st. 2. Odluke Vlade Republike Hrvatske o objektima

posebnog zna�aja za obranu zemlje (Klasa: 814-01/93-01/01 od 11. lipnja 1993. godine) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o objektima posebnog zna�aja za obranu zemlje (Klasa: 814-06/92-01/01 od 17. lipnja 1999. godine), objekti naftovodnog sustava JANAF-a su objekti od posebnog zna�aja za obranu zemlje. Za takove objekte utvr�eni su visoki sigurnosni zahtjevi. Iz navedenog razloga pojedini dijelovi ovog dokumenta su ozna�eni kao tajni.

Sustav JANAF-a izgra�en je kao me�unarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj do doma�ih i inozemnih rafinerija u isto�noj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG. Sustav JANAF-a sastoji se od:

� Prihvatno – otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku s ukupnim skladišnim prostorom od 820 000 m3 te pripadaju�im pumpnim i mjernim stanicama, te Luke Omišalj (Lu�ka uprava Rijeka je vlasnik Luke Omišalj. Dio lu�kog

1 Directive on the control of major-accident hazard involving dangerous substances

JANAF d.d. Datum:


4 od 53

podru�ja Luke Omišalj koji uklju�uje priveze i pripadaju�i obalni pojas je dat tvrtki JANAF pod koncesiju.);

� Cjevovoda duga�kog oko 610 km s dionicama: � Omišalj – Sisak; � Sisak – Virje – Gola; � Virje – Lendava; � Sisak – Slavonski Brod; � Slavonski Brod – Sotin; � Slavonski Brod – Bosanski Brod � Prihvatno-otpremnih terminala sa skladišnim prostorom u Sisku (260 000 m3),

Virju (40 000 m3) i Žitnjaku – Grad Zagreb (40 000 m3) sa pripadaju�im pumpnim i mjernim stanicama te terminala Slavonski Brod (u izgradnji);

� Podmorskog naftovoda Omišalj – Urinj koji povezuje Terminal Omišalj i INA-Rafineriju nafte Rijeka – Pogon Urinj.

Prema popisu i grani�nim koli�inama opasnih tvari na temelju Uredbe, te prepoznatih opasnih tvari i maksimalnih koli�ina na lokaciji Terminala Virje, Paromlinska 17 b, 48 326 Virje, koji se nalazi u sustavu JANAF-a, utvr�eno je da je za predmetnu lokaciju potrebno izraditi Izvješ�e o sigurnosti.

Izvješ�e o sigurnosti izra�eno je shodno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), Uredbi o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08), a u svrhu uskla�ivanja sa zahtjevima Direktive Seveso II u cilju analize opasnosti i rizika, ocjene organiziranog pristupa prevenciji, kontroli, ublažavanju i sanaciji posljedica velikih nesre�a unutar kompleksa JANAF-a.

Svrha ovog Izvješ�a jest: � Analiza i ocjena djelovanja sustava zaštite na radu, zaštite od požara i

eksplozije te zaštite okruženja u slu�aju tehnoloških poreme�aja i nesre�a; � Procjena mogu�ih posljedica za zaposlenike, stanovnike, objekte i okoliš u

neposrednom okruženju i mogu�ih štetnih utjecaja na radnu okolinu i okoliš; � Informiranje o upravljanju i organizaciji sigurnosnog sustava tvrtke JANAF s

naglaskom na prevenciju mogu�ih nesre�a; � Procjena mogu�ih u�estalosti neželjenih doga�aja koji kao posljedicu mogu

imati nesre�e s velikim posljedicama.

Sigurnosno izvješ�e se odnosi na postoje�i sigurnosni sustav JANAF-a.

Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju dostavljena je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva (MZOPUG) za potrebe vo�enja Registra postrojenja u kojima je utvr�ena prisutnost opasnih tvari i o�evidnika prijavljenih velikih nesre�a. Obavijest o prisutnosti opasnih tvari na lokaciji dana je u Prilogu 2 ovog dokumenta.

Uzimaju�i u obzir misiju, ciljeve i temeljne vrijednosti Društva bitno je naglasiti nezaobilaznu komponentu organizacije i vo�enja poslovanja sukladno globalnim ekonomskim na�elima i zahtjevima ISO normi i specifikacije. Kratica ISO predstavlja me�unarodnu federaciju nacionalnih organizacija za norme i normizaciju, zaduženu za pripremu, prihva�anje i objavljivanje u skladu s me�unarodnim normama. Certifikacija sustava upravljanja u JANAF-u je provedena u skladu sa svjetskim trendom objedinjavanja zahtjeva koji uklju�uje:

� ISO 9001:2008 (Sustav upravljanja kvalitetom);

JANAF d.d. Datum:


5 od 53

� ISO 14001:2004 (Sustav upravljanja okolišem); � OHSAS 18001:2007 (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti).

Opredjeljenje JANAF-a za unapre�enje sigurnosti rada i zaštite okoliša temelji se na integriranom sustavu sigurnosti, zaštite na radu, zaštite okoliša te kvalitete.

JANAF d.d. Datum:


6 od 53

JANAF d.d. Datum:


7 od 53

JANAF d.d. Datum:


8 od 53

JANAF d.d. Datum:


9 od 53

S obzirom na nova saznanja, tehnološki razvoj i zakonske zahtjeve, provode se dodatne kontrole sustava (i potrebne aktivnosti s obzirom na nalaze) te modernizacija sustava u cilju pove�anja sigurnosti rada, smanjenja rizika i zaštite okoliša.

JANAF d.d. Datum:


10 od 53

2. Opis lokacije postrojenja 2.1. Opis lokacije 2.1.1. Zemljopisni smještaj MAKROLOKACIJA

Op�ina Virje nalazi se u sklopu Koprivni�ko – križeva�ke županije u samom centru Podravine izme�u rijeke Drave i bilogorskih brežuljaka. U sklopu Op�ine postoji šest statisti�kih naselja: Donje Zdjelice, Hampovica, Miholjanec, Rakitnica, Šemovci i Virje. Na površini od 78,55 km2 prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 5 197 stanovnika.

Slika 1. Zemljopisni smještaj Op�ine Virje

U Op�ini Virje djeluje dje�ji vrti� osnovan 1954. godine na poticaj "Društva naša djeca" što je podržala i tadašnja Op�ina Virje. Danas je u vrti�u "Zrno" 65 djece u dvije odgojne skupine. Škola u Virju ima 22 odjela redovnog i jedan odjel posebnog programa, te tri podru�ne škole. Školu poha�a ukupno 472 u�enika, od toga 37 u�enika u podru�nim školama gdje su kombinirani razredni odjeli.

O prisutnosti �ovjeka na ovim prostorima govore brojni arheološki nalazi koji se �uvaju u muzejima u Zagrebu, Koprivnici, Bjelovaru i nešto u Zavi�ajnom muzeju u Virju. Nalazi s ovog podru�ja objavljeni su u Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske.

MIKROLOKACIJA

Terminal Virje smješten je zapadno od potoka Zdele, izme�u Virja i Molvi u Gradu �ur�evcu, na katastarskoj �estici k.�.br. 9901 K.O. Virje. Udaljenost Terminala Virje od mjesta Virje je oko 3 km, a od mjesta Molve 2 km.

Terminal se rasprostire na površini od 108 000 m2. Terminal Virje povezan je sa cjevovodom 28'' od Terminala Sisak prema Republici Ma�arskoj, a cjevovodom 12 ¾'' od Terminala Virje do Rafinerije nafte u Lendavi (ta dionica je pregledana, inertizirana i stavljena van upotrebe).

JANAF d.d. Datum:


11 od 53

Slika 2. Prikaz iz zraka Terminala Virje

Cesta koja vodi od ulazno-izlazne porte Terminala spaja se na regionalnu cestu Virje – Molve. Terminal Virje ima 20 zaposlenih djelatnika. Transport nafte obavlja se 24 h dnevno pa je organiziran smjenski rad. Rad u dnevnoj smjeni obavlja 13 djelatnika pod nadzorom upravitelja Terminala.

JANAF d.d. Datum:


12 od 53

Slika 3. Terminal Virje – pumpna stanica

2.1.2 Meteorološki, geološki i hidrogeološki pokazatelji METEOROLOŠKI POKAZATELJI

Ovo je prijelazno podru�je umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja op�e cirkulacije karakteristi�ne za ove geografske širine, osje�a jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabi utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. �itave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.

Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10 ºC, a što se neko mjesto nalazi isto�nije, ona je viša. Tako Križevci imaju prosje�nu godišnju temperaturu 9,8 ºC, dok �elekovec ima 10,9 ºC. Apsolutna minimalna temperatura zraka 6 mjeseci u godini se nalazi ispod 0 °C. Zbog toga su mogu�a duga razdoblja s mrazom. Prosje�na temperatura u najhladnijem sije�nju je oko -10 °C, a u najtoplijem srpnju 20 °C (Kr iževci 19,8 ºC, �elekovec 21,2 ºC). Lipanj, srpanj i kolovoz imaju najve�u temperaturu. U rujnu ona po�inje opadati sve do sije�nja, kada su temperature najniže. U velja�i se temperatura po�inje pove�avati.

JANAF d.d. Datum:


13 od 53

Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. �esto se javljaju godine s malim brojem dana sa snježnim pokriva�em i s malim koli�inama snijega. Prosje�no godišnje padne 850-900 mm padalina. Koli�ina padalina opada od zapada prema istoku; na Bilogori i Kalniku padne 900 mm, a u Prekodravlju 780 mm.

Javljaju se dva maksimuma padalina: primarni u srpnju (100 mm) i sekundarni u studenome (93 mm). To su razdoblja naj�eš�ih prolazaka ciklona s polazne fronte preko naših krajeva. Mjesec s najmanje padalina je velja�a. Povoljna okolnost je to što najviše ljetne temperature prati i najve�a koli�ina padalina. Broj kišnih dana iznosi 127 kroz godinu. Izrazito sušnih razdoblja u godini nema. Za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najviše padalina.

Relativna vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. Maksimalna vlažnost je u studenom i prosincu, a minimalna u travnju i svibnju. Prosje�na godišnja relativna vlaga iznosi 82 %. Podru�ja bliže rijeci Dravi imaju ve�u vlažnost. Magle se pojavljuju naj�eš�e u jesenjim i zimskim mjesecima. Pojava tu�e vezana je za vegetacijsko razdoblje.

Vjetrovi pušu tijekom cijele godine i ovo podru�je je blago vjetrovito. Naj�eš�e puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a isto�njak je ja�i u proljetnim mjesecima. Vrlo je hladan poput sjevernjaka, a nekad puše i nekoliko dana neprekidno, a u svibnju jako ošte�uje vo�ke. Ljeti prevladava jugozapadni vjetar, koji je topao i pove�ava vlagu i naj�eš�e prethodi kiši. Tijekom �itave godine, a osobito u jesen, puše zapadnjak (zgorec). U listopadu je štetan jer suši brazde. Zbog u�estalosti sjevernih vjetrova, horst Kalnika djeluje na ublažavanje temperaturnih amplituda, pogotovo u neposrednom južnom prigorskom zale�u Kalnika.

GEOLOŠKI POKAZATELJI

U širem podru�ju Virja istaloženi su Lesoidni glinovito-pjeskoviti siltovi. Tu izgra�uju pleistocensku, tre�u dravsku terasu. Ovi su talozi uglavnom eolskog podrijetla, a taložene su diskordantno na šljuncima i pijescima tre�e dravske terase. Izmjenjivali su se jezersko-barski i kopneni taložni okoliši. Prevladavaju zrnca kvarca, feldspata, �estica stijena, muskovita i karbonatnih �estica. Debljina ovih siltova kre�e se u rasponu od 2-10 metara. U širem podru�ju Gole i Ždale istaloženi su sedimenti poplavnog podru�ja koji pokrivaju ve�e površine na II dravskoj terasi. Leže izravno na pijescima i pjeskovitim šljuncima. Predstavljeni su sitno zrnatim pijescima, pjeskovitim siltovima i siltovima. Nastali su kao završna sekvenca u formiranju II dravske terase. Sedimentacija se odvijala za vrijeme visokih vodostaja rijeke Drave. Petrografski sastav �estica odgovara sastavu podloge. Naj�eš�e debljine ovih sedimenata su 1-2 metra.

Neposredno uz korito rijeke Drave nalaze se pijesci i šljunci to su talozi prve dravske terase. Od korita rijeke su odvojeni terasnim odsjekom visokim 1-2 metra. Nemaju kontinuiranu rasprostranjenost jer su dijelom erodirani recentnim tokom Drave. Za vrijeme visokih vodostaja terasa je poplavljena. Izgra�uju je pijesci i šljunci koji su pomiješani u svim omjerima. Oni redovito sadrže pozemnu vodu i predstavljaju zna�ajne aluvijalne vodonosnike.

Izme�u Molvi i �ur�evca prisutne su naslage Eolskih pijesaka na ve�im površinama. Leže diskordantno na razli�itim �lanovima. Obi�no leže na pijescima i šljuncima II terase. Istaloženi su posredstvom vjetra koji je iz prostrane poplavne ravnice rijeke Drave prenosio sitno zrnate pijeske u podru�ja koje oni danas zauzimaju. Stvorene su dine koju su do nedavna bile aktivne-pokretljive. Kultiviranjem podru�ja zaustavljen je ovaj proces.

JANAF d.d. Datum:


14 od 53

Karakteristi�ne teksture su kosa i unakrsna slojevitost metarskih dimenzija što je karakteristika eolskih taložina. Debljina im je oko 20 metara.

Terminal Virje nalazi se u podru�ju Panonskog prostora za kojeg su, u tektonskom smislu, zna�ajne spuštene strukture koje su predstavljene Glinskim, Savskim, Bjelovarskim i Dravskim bazenom te uzdignute strukturne jedinice Moslava�ke gore i Bilogore.

Bazeni su nastali u uvjetima ekstenzije prostora uz sustave pretežito normalnih strmo nagnutih rasjeda koji se pružaju paralelno s dužom osi bazena. Zbog tektonskih pokreta debeli slijed neogenskih taložina je i boran. U strukturnom sklopu zapaža se prisutnost i reversnih rasjeda.

INŽENJERSKO GEOLOŠKE (GEOTEHNI�KE) I SEIZMOLOŠKE ZNA�AJKE

Najvažnija inženjersko-geološka zna�ajka zona su geodinami�ki procesi/pojave (klizanje, erozija, akumulacija, potres i sl.), budu�i da oni predstavljaju prirodne opasnosti koje mogu ugroziti funkcioniranje naftovoda i okoliš.

Regija Panonskog bazena proteže se od Ma�arske granice na sjeverozapadu do regionalnog rasjeda �rnomelj-Karlovac-Glina-Kostajnica-Dubica na jugoistoku.

Dolina Drave je podru�je rije�ne doline unutar regije Panonski bazen. Ovim podru�jem prolazi dionica naftovoda Sisak – Gola, približne duljine 17,5 km, a u njemu se nalazi i Terminal Virje.

Nadmorska visina terena kre�e se u rasponu od 111-130 m n.m., teren je zaravnjen (< 5); ujedna�eno nagnut s pove�anjem nagiba prema JZ.

Karakteristike tla istraživane do 15-tak m dubine ukazuju da su veliki dio vezana neokamenjena i nevezana sitnozrnata stijena 40 % (gline i prahovi), 45 % nevezana sitno i krupnozrnata stijena (pijesci, šljunci i prahovi), 7 % nevezana sitnozrnata stijena (glinoviti prahovi) te 8 % nevezana sitnozrnata stijena (glinovito-pjeskoviti prahovi).

Terminal Virje nalazi se u podru�ju preostale seizmi�nosti (–P 3), procijenjena maksimalna magnituda potresa je 5,5.

HIDROGEOLOŠKI POKAZATELJI

Terminal Virje nalazi se na podru�ju sliva srednje Podravine. Ovu dionicu trase izgra�uju stijene s velikom transmisivnosti i regionalno zna�ajnim vodonosnicima. Po vertikali se razlikuju tri markantna vodonosna sloja, koja su me�usobno odijeljena glinovito-prašinastim me�uslojevima. Litološka zna�ajka naslaga je izmjena gruboklasti�nih i finoklasti�nih materijala. Sa stanovišta vodoopskrbe najzna�ajniji je prvi produktivni kvartarni vodonosni sloj, koji je predstavljen nanosom Drave i njenih pritoka, te terasnim taložinama prve i druge dravske terase. Naslage druge dravske terase predstavljene su pijescima, šljunkovitim pijescima i pjeskovitim šljuncima. Ovaj dio naslaga pripada pod vodonosnike sa zna�ajnom infiltracijom oborinskih voda i vrlo promjenjivom debljinom krovinskih naslaga. Na lijevoj obali dravske ravnice debljina krovine je svega nekoliko metara i tu prevladavaju sitnozrni pijesci i pjeskoviti siltovi poplavnih podru�ja te tanke gline i glinoviti siltovi barskih naslaga debljine svega do 1 m. Smjer toka podzemne vode uvjetovan je udaljenoš�u od rijeke Drave i hidrogeološkom razvodnicom. Južno od razvodnice, smjer toka je prema jugu i jugoistoku, a sjeverno od razvodnice, smjer toka podzemne vode je prema istoku. Na desnoj obali dravske ravnice, debljina, kao i hidrogeološka funkcija krovine zna�ajno varira zavisno od litoloških zna�ajki krovinskih naslaga. Praporne naslage karakterizira relativno velika debljina, ali i zna�ajna propusnost, što omogu�ava zna�ajnu infiltraciju oborinskih voda. S

JANAF d.d. Datum:


15 od 53

druge strane, glinovito pjeskoviti siltovi su reducirani u propusnosti, ali i u debljini naslaga, što uvjetuje vrlo sli�ne hidrogeološke uvjete i na�ine prihranjivanja vodonosnika. Zna�ajno je primjetiti da se udaljavanjem od rijeke Drave mjenja tip vodonosnika; iz otvorenog prelazi u poluzatvoreni, što je dokaz pove�anja debljine krovinskih naslaga i njene hidrogeološke funkcije. Smjer toka podzemne vode je prema sjeveroistoku.

Recentne aluvijalne naslage rijeke Drave i naslage prve dravske terase koje su predstavljene šljuncima i pijescima u direktnoj su hidrauli�koj vezi s rijekom Dravom i predstavljaju vodonosnike otvorenog tipa. Udaljavanjem od rijeke pove�ava se dominantan utjecaj oborinskih voda na prihranjivanje vodonosnika.

Udaljavanjem od rijeke, pove�ava se dubina do podzemne vode, ali i promjene razina su ve�e i kre�u se od 2-5 m. Podzemne vode ovog sliva pripadaju u strateške rezerve druge razine.

2.2 Odre�ivanje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesre�a

Kao aktivnosti ili objekti koje predstavljaju najve�u opasnost na lokaciji Terminala Virje prepoznato je sljede�e:

� Skladišni prostor.

2.3 Opis podru�ja na kojima bi moglo do�i do domino efekta nakon velike nesre�e

Podru�je koje može biti ugroženo "Domino efektom" je skladišni prostor za naftu. U navedenom prostoru ili su prisutne opasne tvari u ve�im koli�inama ili doseg utjecaja iznenadnog doga�aja zahva�a prostor u kojem su prisutne opasne tvari u ve�im koli�inama (Seveso II Direktiva) te �e mogu�i iznenadni doga�aji na navedenoj lokaciji biti obra�ivan u nastavku ovog izvješ�a.

JANAF d.d. Datum:


16 od 53

JANAF d.d. Datum:


17 od 53

2. Tehni�ki i tehnološki opis postrojenja Na lokaciji Terminala Virje smješteni su sljede�i objekti s pripadaju�im instalacijama:

� Skladišni prostor za naftu; � Otpremna pumpna stanica; � Mjerna stanica; � Glavni ulazni filtar; � Zacijevljenje s pripadaju�im ventilima; � Kanalizacija sa separatorom i slop spremnik; � Trafostanica; � Kotlovnica s razvodom vode; � Elektromotorni kabelski razvod; � Vanjska rasvjeta i uzemljenje; � Daljinsko upravljanje; � Instrumentacija; � Glavna upravna zgrada; � Vatrogasnica (vatrogasna stanica); � Skladište (otvoreno i zatvoreno); � Portirnica; � Vatrogasno crpilište.

Unutarnje prometne površine Terminala Virje asfaltirane su kao i prilazne ceste s prostorom za parkiranje izvan ograde Terminala. Glavna prilazna cesta kao i cesta uz pumpnu stanicu i spremnike dvosmjerna je cesta s bo�nim bankinama, široka 6,0 m. Ostale spojene ceste su jednosmjerne ceste s ugibalištima širine 7,0 m. Površinska odvodnja je omogu�ena jednostrešnim nagibom od 2,5 % tako da se sva voda slijeva u odvodne jarke uz bankinu ili u okolinu terena ako je u nagibu kao i kolni�ka konstrukcija. Kolni�ka konstrukcija je od nosivog asfaltnog sloja debljine 3,5 cm.

3.1 Opis glavnih aktivnosti Funkcije Terminala Virje su:

� prihvat, skladištenje i otprema nafte; � mjerenje koli�ina nafte koja se transportira ili iz JANAF-a u Ma�arsku ili iz

Ma�arske u sustav JANAF-a, a potom dalje korisnicima.

Napomena: trasa Gola – Virje – Sisak je reverzibilna, tj. mogu� je transport u oba smjera.

3.1.1 Opis planiranih preventivnih mjera

Naftovodni sustav JANAF-a je projektiran, izgra�en i kontroliran prema svjetskim normama i zakonskim propisima Republike Hrvatske. Dosadašnji rad naftovodnog sustava JANAF-a i provedena temeljna i ekološka revizija sustava (Gaffney, Cline & Associates, 1997. god.) potvr�uju ispravno planiranje realizacije zahvata naftovodnog sustava JANAF-a, kvalitetno provedenu izgradnju, ispravan rad, održavanje i kontrolu sustava.

Siguran rad sustava i ciljevi zaštite okoliša osigurani su:

JANAF d.d. Datum:


18 od 53

� odabirom i izvedbom optimalnih tehni�kih rješenja i operativnih karakteristika sustava;

� ugradnjom kvalitetnih materijala i opreme, cijevi optimalnih debljina stjenki (prora�unatih temeljem utvr�ene kategorizacije zemljišta kroz koje prolazi naftovod), blok ventila na trasi naftovodnog sustava u funkciji zatvaranja odre�ene sekcije naftovoda;

� izvedbom i funkcioniranjem sustava pro�iš�avanja otpadnih voda i odvodnje otpadnih voda;

� izgradnjom zaštitnih vodonepropusnih bazena (tankvana) za prihvat eventualno izlivene nafte, dimenzija dovoljnih da prihvate uskladišteni volumen te vodu i pjenilo za gašenje požara u slu�aju iznenadnog doga�aja;

� izgradnjom i stavljanjem u funkciju (u slu�aju potrebe) odušnog ure�aja s pripadaju�im spremnikom sa svrhom zaštite nizvodnog dijela naftovoda u slu�aju previsokog tlaka;

� uspostavom sustava nadzora i upravljanja; � provedbom antikorozivne zaštite; � postupanjem s otpadom prema gospodarskim na�elima i na�elima zaštite

okoliša; � sustavnim rješavanjem problematike buke; � preventivnim i interventnim održavanjem opreme i instalacija; � provedbom nadzora trase; � organiziranim djelovanjem u slu�aju iznenadnog doga�aja (koji može

rezultirati zaga�enjem) prema planovima intervencije i drugim planovima ovisno o stupnju zaga�enja i razini djelovanja (lokalnoj, županijskoj ili državnoj) i dr.;

� provjerama funkcionalnosti interventne opreme i sustava, kao i osposobljenosti kadrova;

� provedbom kontrole integriteta naftovodnog sustava prema svjetskim normama;

� pra�enjem novih postupaka, tehnologija, opreme i propisa iz podru�ja zaštite okoliša te njihovom primjenom;

� suradnjom s nadležnim tijelima uprave i tvrtkama u zemlji i inozemstvu.

Podru�je Terminala Virje ogra�eno je željeznom ogradom. Kontrolu nad podru�jem Terminala obavljaju zaposlenici JANAF-a video nadzorom ili obilaskom. Ulazak osoba i motornih vozila na podru�je Terminala Virje reguliran je Pravilnikom o obavljanju poslova tjelesne zaštite i radu �uvarske službe. Na Terminalu Virje, poslove tjelesno-tehni�ke zaštite obavlja zaštitarska tvrtka s kojom JANAF ima sklopljen ugovor o obavljanju navedene djelatnosti.

Sve prometnice i glavni objekti na Terminalu Virje osvijetljeni su zadovoljavaju�om vanjskom rasvjetom. Prometnice na Terminalu Virje su asfaltirane i obilježene potrebnim znakovima zabrana i upozorenja. Unutarnju kontrolu nad prometnicama i objektima Terminala obavljaju zaposlenici JANAF-a.

Svi instrumenti u sklopu instrumentacijskog prostora povezani su s kontrolnom plo�om zbog o�itavanja mjernih vrijednosti (temperatura, razina medija u spremnicima i dr.) te uklju�eni u krugove sigurnosti gdje aktiviranjem alarma, kod opasnih tehnoloških parametara koji mogu prouzro�iti požar, eksploziju ili drugi iznenadni doga�aj, pokre�u radnje potrebne za siguran rad (zatvaranje ventila, isklju�ivanje pumpi i sli�no).

JANAF d.d. Datum:


19 od 53

Da bi se osigurao normalan i siguran rad Terminala Virje redovito se održava postrojenje, oprema i ure�aji vode�i ra�una o habanju materijala, optere�enosti postrojenja, koroziji, zamoru materijala, odnosno njegovom starenju. U propisanim rokovima provode se ispitivanja i pregledi procesne opreme i ure�aja s ciljem iznalaženja slabih i opasnih mjesta, u svrhu njihove zamjene ili popravaka. Isto podrazumijeva i strogo poštivanje radne i tehnološke discipline i provo�enje svih propisanih i nare�enih mjera zaštite od svih zaposlenika Terminala. Sustave koji su u funkciji dojave i gašenja požara i detekciji opasnih tvari redovito se u zakonskim rokovima ispituje, glede funkcionalnosti i pouzdanosti, a sa ciljem u�inkovitosti njihova korištenja u slu�aju iznenadnog doga�aja.

3.2. Opis postupaka na Terminalu Virje Na Terminalu Virje skladišti se i transportira nafta. Prihvat, skladištenje i otpremu

nafte nadzire smjenski poslovo�a operater na kontrolnoj plo�i u kontrolnoj sali. Terminal Virje tehnološki je podijeljen na skladišni dio (spremnici) te na dvije grupe pomo�nih i glavnih pumpi od kojih je jedna za smjer zapad (Lendava), a druga za sjever (Ma�arska). U svaki dio po ovoj podjeli spadaju pripadaju�i ventili i sustav cjevovoda pomo�u kojih se mogu posti�i željeni smjerovi u manipulaciji naftom.

Dovod nafte naftovodom iz Siska i iz Ma�arske vrši se preko naftovoda promjera 28'', a projektiran je za maksimalni protok nafte od 2 090 m3/h.

SKLADIŠNI PROSTOR ZA NAFTU

Skladišni prostori za naftu sastoje se od tri spremnika sljede�ih kapaciteta: 1 × 20 000 m3 = 20 000 m3 A-4501 2 × 10 000 m3 = 20 000 m3 A-4502, A-4503 UKUPNO = 40 000 m3

Spremnici su izvedeni s plivaju�im krovom te opremljeni miješalicom, protupožarnim instalacijama za hla�enje i gašenje, sustavom za drenažu plivaju�eg krova, instrumentima za automatsko mjerenje razina nafte, opremom za ru�nim mjerenjem razina i uzorkovanje, opremom za automatsko mjerenje temperature medija, armaturom za odvodnjavanje, instrumentima za zaštitu od prelijevanja, stubištem s podijima i dr. Metalna konstrukcija spremnika je izvana antikorozivno zašti�ena poliuretanskim premazom, a iznutra do visine 1 m katran-epoksidnim premazom.

Spremnici nafte smješteni su u betonskim bazenima (tankvanama) što osigurava prihvat rezlivenog medija u slu�aju iznenadnog doga�aja, odnosno sprje�ava izlijevanje nafte u okolinu.

PUMPNA STANICA Namjena pumpne stanice Virje je transport nafte iz spremnika Terminala Virje u oba

mogu�a smjera. Regulacija protoka provodi se pomo�u regulacijskog ventila na tla�noj strani glavnih pumpi. Za pumpanje nafte koriste se glavne pumpe i predpumpe.

JANAF d.d. Datum:


20 od 53

Pumpna stanica se sastoji od 3 glavne pumpe i 2 predpumpe koje opslužuju glavne pumpne stanice.

3.3 Opis opasnih tvari 3.3.1 Opasnosti vezane za karakteristike opasnih tvari na Terminalu Virje

U Tabeli 2 dan je prikaz opasnih tvari koje se skladište na Terminalu Virje, na�in transporta i skladištenja kao i osnovni sigurnosni podaci.

Tabela 1. Osnovni podaci o opasnim medijima koji se skladište na Terminalu Virje KOMERCIJALNO IME

SASTOJCI KOJI PRIDONOSE OPASNOSTI PROIZVODA

CAS/EINECS BROJ

IZGLED OZNA�AVANJEOZNAKA OPASNOSTI

OZNAKA UPOZORENJA "R"

OZNAKA OBAVIJESTI "S"

Nafta Smjesa ugljikovodika

8002-05-9/232-298-5

Sme�ezelena do sme�a kapljevina

F+, T Karc. kat. 2

R: 12-45-65-66-67-52/53

S: 43-45-53-61-62

Tabelarni prikaz opasnih kemikalija uskla�en je s Pravilnikom o razvrstavanju, ozna�avanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08, 64/09) te Pravilnikom o grani�nim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim grani�nim vrijednostima (NN 13/09).

JANAF d.d. Datum:


21 od 53

3. Utvr�ivanje i analiza rizika od nesre�a te na�ini sprje�avanja 4.1. Procjena rizika – metodologija

Procjena rizika kombinacija je mogu�ih u�estalosti pojedinih doga�aja i mogu�ih posljedica po zaposlenike, radnu okolinu i okruženje.

Za sve doga�aje, a za koje se preliminarnom analizom (Tabela 8 – Matrica rizika) utvrdi potreba daljnje analize bit �e potrebno analizirati mogu�nost odvijanja ovog doga�aja te njegovu posljedicu po tvrtku JANAF (u ovom specifi�nom slu�aju Terminal Virje) te neposredno okruženje Terminala. Za one doga�aje za koje je preliminarnom analizom utvr�ena prihvatljiva razina rizika nije potrebno provoditi daljnje analize (doga�aji koji su smješteni u zelenom podru�ju matrice rizika, Tabela 8).

Scenariji mogu�ih doga�aja se uvrštavaju u Matricu rizika (žuto i crveno podru�je, Tabela 8).

Scenariji u žutom i crvenom polju u matrici, detaljno �e se analizirati uzimaju�i u obzir sve provedene zakonske, podzakonske propise i dobru praksu JANAF-a.

Doga�aji koji nakon analize ostaju u crvenom podru�ju matrice zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

Doga�aji koji nakon analize ostaju u žutom podru�ju matrice imaju prihvatljiv rizik s obzirom da su poduzete dostatne mjere za smanjenje nivoa rizika.

KRITERIJ ZA ODABIR VE�IH IZNENADNIH DOGA�AJA (SEVESO II-ANNEX VI) � Svaki požar, eksplozija ili nekontrolirano propuštanje u okoliš opasnih tvari

iznad 5% koli�ina iz popisa iz ANNEXA 1. 96/082/ EEC Direktive; � Iznenadni doga�aji koji za posljedicu mogu imati: Smrtnu povredu; � Povrede 6 ili više osoba u JANAF-u sa potrebom hospitalizacije više od 24 h; � Jedna osoba iz okruženja hospitalizirana više od 24 h; � Ošte�enje jednog ili više objekata za boravak osoba u okruženju; � Evakuacija/zbrinjavanje više osoba iznad 2 h (broj osoba × broj sati = 500); � Prekid snabdijevanja osnovnim energentima u okruženju više od 2 h za više

osoba (broj osoba × broj sati = 1000).

PROCJENA MOGU�E U�ESTALOSTI I MOGU�IH POSLJEDICA IZNENADNIH DOGA�AJA

Procjena se temelji na: � Podacima o dosadašnjim doga�ajima iz statisti�kih podataka JANAF-a (s

naglaskom na Terminal Virje) i dostupnih podataka za sli�ne terminale; � Podacima o broju i u�estalosti radnih operacija na jedinicama Terminala Virje; � Provedenim tehni�kim i organizacijskim mjerama za smanjenje mogu�nosti

nastanka i ublažavanje posljedica iznenadnih doga�aja; � Karakteristikama pojedinih opasnih tvari iz procesa, prosje�nim meteorološkim

uvjetima za podru�je postrojenja, prosje�nom broju spojnih mjesta na instaliranoj opremi itd.

Niže danim tabelama prikazana je metodologija procjene rezultata analize i analize mogu�ih posljedica.

JANAF d.d. Datum:


22 od 53

Tabela 2. Metodologija procjene rezultata analize Vjerojatnost Kriterij odre�ivanja vjerojatnosti Godišnja

u�estalost Vjerojatno Više puta u radnom vijeku postrojenja < 10-2

Malo vjerojatno Mogu�e jednom u 10 do 20 sli�nih terminala u 20 do 30 godina 10-2 - 10-3

Izuzetno malo vjerojatno

Mogu�e jednom godišnje na 100 sli�nih terminala, ali su poduzete efikasne preventivne mjere

10-3 - 10-4

Gotovo nemogu�e

Ve� se dogodilo na sli�nim terminalima, ali poduzete su efikasne mjere kojima je onemogu�eno ponavljanje

10-4 - 10-5

Nemogu�e Nikada nije dogodilo u 20 do 30 godina u sli�nim terminalima > 10-5

Tabela 3. Metodologija analize mogu�ih posljedica Ozbiljnost Posljedice Materijalna šteta

Umjerena Na terminalu: Nema trajnih posljedica U okruženju: Bez posljedica

< 200.000 €

Srednja Na terminalu: Trajne posljedice U okruženju: Bez trajnih posljedica

200.000 – 2 000.000 €

Velika Na terminalu: Jedna ozljeda sa smrtnim i ozljeda sa trajnim posljedicama U okruženju: Trajne posljedice

2 do 10 m€

Teške posljedice Na terminalu: Više smrtonosnih ozljeda U okruženju: Jedna smrtna i više ozbiljnih ozljeda

10 do 100 m€

Katastrofalno Na terminalu: Mnogobrojne smrtne ozljede U okruženju: Više smrtnih ozljeda

> 100 m€

Tabela 4. Metodologija "rangiranja" ozbiljnosti mogu�e nesre�e Stupanj "ozbiljnosti" nesre�e Ugroženost (populacija)

Umjerena ozbiljnost po uposlenike i osobe iz okruženja

< 1 osoba unutar ugroženog podru�ja

Srednja ozbiljnost Na terminalu: <10 osoba u ugroženom podru�ju

Velika ozbiljnost < 100 osoba u podru�ju letalnih koncentracija. Ukupno sa okruženjem <500 izloženih

Teške posljedice 100 do 500 osoba ukupno izloženo u podru�ju životne ugroženosti. U okruženju <100 ili ukupno 500 do 1000 osoba u ugroženom podru�ju

Katastrofalne posljedice Ukupno na terminalu i okruženju: do 300 osoba u podru�ju životne ugroženosti ili > 1000 osoba u okruženju i ugroženim podru�jima

Ugroženim podru�jem smatraju se podru�ja s iznenadnim doga�ajem koji uzrokuju trajne posljedice na ljudski organizam.

JANAF d.d. Datum:


23 od 53

Tabela 5. Matrica za izbor mogu�ih iznenadnih doga�aja koje je potrebno detaljnije analizirati

Tabela 6. Matrica rizika

Vjerojatno 10-2/god

Malo vjerojatno 10-3/god

Rizici 1. razine (Prvorazredni prioritet)

Izuzetno malo vjerojatno 10-4/god

Rizici 2. razine (Prihvatljivi uz analizu)

Gotovo nemogu�e 10-5/god

Rizici 3. razine (Prihvatljivi)

Zanemarivo 10-6/god

Umjerena Srednja Velika S teškim posljedicama Katastrofalna

Za sve iznenadne doga�aje koji su prepoznati i smješteni u crvenom i žutom podru�ju potrebno je izvršiti detaljniju analizu poduzetih mjera temeljem zakonskih i podzakonskih propisa i prihvatljive prakse kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri je poslodavac osigurao primjenu najbolje dostupne tehnologije i prakse po pitanju sigurnosti terminala.

Poduzete tehni�ke i organizacijske mjere bitno umanjuju mogu�u u�estalost i procijenjene posljedice iznenadnog doga�aja.

Po�etni podaci za analizu rizika temelje se na dostupnim podacima lokacije i statisti�kim podacima za sli�na postrojenja, prikupljenih iz raznih izvora.

JANAF d.d. Datum:


24 od 53

4.2. Temeljni podaci za procjenu rizika Kvantificiranje rizika unutar tvrtke JANAF Terminal Virje i u neposrednom okruženju

temelji se na podacima o: � vrsti izvora opasnosti; � broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog podru�ja; � atmosferskim uvjetima; � konfiguraciji tla.

Niže su navedeni podaci za najzna�ajnije potencijalne izvore opasnosti prepoznate u to�ki 2.2., a koji su poslužili kao osnova za procjenu rizika i izra�un zona ugroženosti te mogu�ih posljedica pretpostavljenih nesre�a.

VRSTE I IZVORI OPASNOSTI

Tabela 7. Opis i osnovni podaci o izvorima opasnosti Izvor opasnosti

1. Skladišni prostori

2. Pumpna stanica za naftu

POPULACIJA

Tabela 8. Raspored populacije po objektima i u okruženju Raspored populacije po objektima u sklopu pojedinih organizacijskih jedinica Organizacijska jedinica Broj zaposlenika Terminal Virje 20 Raspored populacije u okruženju Op�ina Virje 5 197

ATMOSFERSKI UVJETI� Klasa stabilnosti: D � Brzina vjetra: 1,5 m/s � Temperatura: 25oC � Vlažnost: 50 %

KONFIGURACIJA TLA

Korištene metode i "software" prepoznaju opstrukcije zbog konfiguracije površine kroz parametar "surface roughness" kojim se temeljem procjene uprosje�uju neravnine na tlu u smjeru disperzije opasnih tvari u okolinu.

JANAF d.d. Datum:


25 od 53

4.3. Analiza mogu�ih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Virje 4.3.1. Mogu�i uzroci pretpostavljenih situacija iznenadnih doga�aja koje mogu uzrokovati zna�ajne posljedice

Mogu�i uzroci pretpostavljenih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Virje su: � Prirodne pojave; � Vanjska ili unutarnja korozija; � Mehani�ki uzroci; � Ljudske greške; � Namjerno i nenamjerno djelovanje tre�ih osoba.

4.3.2. Scenariji mogu�ih iznenadnih doga�aja na Terminalu Virje U skladu s rizi�nim djelatnostima i objektima prepoznatim to�kom 2.2. niže je dat

popis mogu�ih iznenadnih doga�aja na pojedinim od pretpostavljenih lokacija.

Tabela 9. Mogu�i iznenadni doga�aji na lokaciji Terminala Virje 1. SKLADIŠNI PROSTORI

1.1. KOLAPS SPREMNIKA NAFTE – zna�ajno ošte�enje spremnika koje bi moglo rezultirati ozbiljnim posljedicama po okolinu

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE DNA SPREMNIKA – zna�ajno propuštanje na dnu spremnika uslijed ve�eg ošte�enja istog

1.3. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA PREMA OTPREMNOJ STANICI - manja propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

2. OTPREMNA PUMPNA STANICA ZA NAFTU

2.1. KOLAPS GLAVNIH PUMPI – zna�ajno ošte�enje glavnih pumpi uslijed kojeg bi došlo do prekida u obavljanju djelatnosti

2.2. KOLAPS PREDPUMPI

Pretpostavljeni iznenadni doga�aji, mogu�e posljedice kao i mogu�a u�estalost obra�ene su pojedina�no te su shodno dobivenim rezultatima u podru�jima kvalitativnog i kvantitativnog pristupa prikazane u Tabeli 12.

JANAF d.d. Datum:


26 od 53

Tabela 10. Matrica rizika za Terminal Virje

Vjerojatno (10-2/god)

Malo vjerojatno (10-3/god) 2.1.

Izuzetno malo vjerojatno (10-4/god) 2.2. 1.3.

Gotovo nemogu�e (10-5/god) 1.2.

Zanemarivo (10-6/god) 1.1.

Umjerena Srednja Velika S teškim posljedicama Katastrofalna

Za sljede�e potencijalne iznenadne doga�aje izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvr�ivanja mogu�ih posljedica:

LOKACIJA ANALIZIRANI IZNENADNI DOGA�AJ

1. SKLADIŠNI PROSTORI 1.1., 1.2.

OPIS RAZMATRANIH IZNENADNIH DOGA�AJA

1. Skladišni prostori Kolaps spremnika za naftu može kao posljedicu imati i ugrozu podru�ja izvan granica skladišnog prostora uslijed požara i/ili eksplozije.

2. Otpremna pumpnastanica

Kolaps glavnih pumpi i predpumpi za transport nafte u sklopu otpremne crpne stanice ne bi imao ozbiljnije posljedice izvan granica Terminala.

4.3.3. Procjena dosega mogu�ih velikih nesre�a na Terminalu Virje Za procjenu dosega mogu�ih velikih nesre�a na Terminalu Virje korištene su sljede�e

metode: � MacKay & Matsuga model za odre�ivanje brzine isparavanja nafte; � TNT metoda; � SLABView.

MacKay & Matsuga model – Ukupna koli�ina zapaljivog medija koji �e ispariti u vremenu od 10 min odre�uje se prema izrazima:

qv= qv¨*A m=qv*600 qv – brzina isparavanja (kg/s) qv¨ - brzina isparavanja po jedinici površine (kg/(m2s)) A – površina bazena zapaljive teku�ine (m2)

Vjerojatnost doga�aja Ozbiljnost

posljedica

JANAF d.d. Datum:


27 od 53

(A=površina zaštitnog bazena – površina spremnika) m – koli�ina medija koja ispari u 10 min (600 s) i formira zapaljivi oblak para (kg)

TNT metoda – kod najgoreg slu�aja ispuštanja zapaljivih plinova i hlapivih zapaljivih teku�ina ne razmatra se brzina ispuštanja. Pretpostavlja se da ukupna koli�ina zapaljive tvari tvori oblak pare. Pretpostavlja se da je cjelokupni sadržaj oblaka unutar granica zapaljivosti, a pretpostavlja se i eksplozija oblaka. Za analizu najgoreg slu�aja, pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10 posto zapaljive pare u oblaku. Model ekvivalentnog TNT-a odabran je kao temelj analize posljedica zahvaljuju�i svojoj jednostavnosti i širokoj uporabi. Ovim modelom ne uzimaju se u obzir faktori lokacije i mnogi faktori specifi�ni za pojedine kemikalije koji bi mogli utjecati na ishod eksplozije oblaka pare. Zona ugroženosti se odre�uje po sljede�em izrazu:

D= 17* (0,1*m*Hc/HTNT)1/3

D – udaljenost do granice opasnosti (m) 17 – konstanta za štete uzrokovane pretlakom od 7 kN/m2

0,1 – udio ukupne koli�ine ispuštene tvari koji sudjeluje u eksploziji (10%) m – ukupna koli�ina medija koja ispari u 10 min pri �emu se formira oblak pare (kg) Hc – toplina izgaranja para HTNT – toplina oslobo�ena eksplozijom trinitrotoluena (4680 kJ/kg).

SLABView – Software-ski paket za modeliranje iznenadnih ispuštanja kemikalija. Koristi se za odre�ivanje zona opasnosti, trajanja izloženosti te kretanja ispuštenih kemikalija.

1. SCENARIJ: KOLAPS SPREMNIKA NAFTE A-4501 Nafta se na lokaciji skladišti u 3 spremnika ukupne zapremine 40 000 m3. Svi

spremnici su izra�eni sukladno API standardu i postavljeni u adekvatne tankvane. U spremnicima se nalazi uskladištena nafta s ukupnim kapacitetom od 34 400 t.

Maksimalna koli�ina nafte za koju se provodila analiza najgoreg mogu�eg slu�aja je najve�a koli�ina nafte koja se može nalaziti u spremniku A-4501 na lokaciji i iznosi 17 200 t. Scenarij za najgori mogu�i slu�aj pretpostavlja istjecanje ukupne koli�ine medija (u ovom slu�aju nafta) iz spremnika te formiranje oblaka zapaljivih para što u kona�nici rezultira s eksplozijom. Pri odre�ivanju scenarija najgoreg mogu�eg slu�aja za naftu na Terminalu Virje korišten je MacKay & Matsuga model za odre�ivanje brzine isparavanja nafte te TNT metoda za odre�ivanje zone ugroženosti. Izra�unom prema TNT metodologiji je odre�ena jedna zona eksplozivnog utjecaja i to:

� 447 m (1 psi – pucanje stakla).

Na slici je prikazan doseg utjecaja u slu�aju iznenadnog doga�aja koji uklju�uje naftu.

JANAF d.d. Datum:


28 od 53

2. SCENARIJ: PRETPOSTAVKA ISTJECANJA NAFTE IZ SPREMNIKA A-4501Scenarij istjecanja nafte iz spremnika A-4501 na Terminalu Virje pretpostavlja

istjecanje cjelokupnog sadržaja u pripadaju�u tankvanu gdje uslijed ambijentalne temperature dolazi do isparavanja plinovite faze prisutne u tom mediju. Plinovita faza isparena iz nafte stvara perjanicu koju vjetar brzinom od 1,5 m/s nosi izvan skladišnog prostora. Potencijalne zone eksplozije koju bi formirala eksplozivna smjesa (20 000 ppm LEL – donja granica eksplozivnosti) nalaze se do 130 m. Mogu�e zone nižih koncentracija 60% i 10 % LEL nalaze se na udaljenostima od 183 odnosno 613 m što je vidljivo iz priloženih slika u ovisnosti o vremenu.

Iz slika je vidljivo da se izvan podru�ja pod odgovornoš�u JANAF-a ne stvara eksplozivna smjesa te je samim time i utjecaj na ljude koji se mogu na�i u blizini neznatan (neugodan miris po nafti, nadražaj dišnih putova i sli�no).

JANAF d.d. Datum:


29 od 53

PERJANICA NAKON 10 MINUTA

JANAF d.d. Datum:


30 od 53


JANAF d.d. Datum:


31 od 53


JANAF d.d. Datum:


32 od 53


JANAF d.d. Datum:


33 od 53

KRAJNJI DOSEG PERJANICE

JANAF d.d. Datum:


34 od 53

PROMJENA KONCENTRACIJE PLINOVITE FAZE ISPARENE IZ MEDIJA U OVISNOSTI O UDALJENOSTI

PROCJENA UTJECAJA MOGU�IH IZNENADNIH DOGA�AJA NA NEPOSREDNO OKRUŽENJE TERMINALA VIRJE

Kako je i vidljivo iz gore predo�enih scenarija, malo je vjerojatno da iznenadni doga�aji na lokaciji Terminala Virje izazovu posljedice po stanovništvo te objekte u vlasništvu drugih pravnih i fizi�kih osoba, a koji se nalaze u blizini Terminala.

Koli�ine opasnih tvari koje se skladište na Terminalu Virje predstavljaju odre�enu opasnost za zaposlenike Terminala, no ne i za stanovništvo u zoni stanovanja i trajnog boravka (vidi razra�ene scenarije iznenadnih doga�aja). Iz svih razra�enih scenarija vidljivo je da se zone krajnjeg dosega mogu�e eksplozije nalaze unutar granica samog Terminala te svega u neznatnoj mjeri u neposrednom okruženju postrojenja (ali ne u nastanjenoj zoni).

PROCJENA U�ESTALOSTIProcjena se temelji na statisti�kim podacima iz arhive tvrtke JANAF i dostupnim

podacima za sli�ne instalacije u svijetu, broju operacija, satima rada i specifi�nim uvjetima rada.

Tabela 11. Procjena u�estalosti mogu�ih iznenadnih doga�aja

Redni broj

Mogu�i iznenadni doga�aj Godišnja mogu�a u�estalost

1.1. KOLAPS SPREMNIKA NAFTE 2,3*10-6

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE DNA SPREMNIKA 4,3*10-5

1.3. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA PREMA OTPREMNOJ STANICI 2,2*10-4

2.1. KOLAPS GLAVNIH PUMPI 2,3*10-3

2.2. KOLAPS PREDPUMPI 1,7*10-4

JANAF d.d. Datum:


35 od 53

Tabela 12. Matrica rizika razmatranih scenarija

Vjerojatno (10-2/god)

Malo vjerojatno (10-3/god)

Izuzetno malo vjerojatno (10-4/god)

Gotovo nemogu�e (10-5/god) 1.2.

Zanemarivo (10-6/god) 1.1.

Umjerena Srednja Velika S teškim

posljedicama Katastrofalna

4.4. Opis tehni�kih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja

Tvrtka JANAF posve�uje veliku pažnju radu na siguran na�in u svim segmentima svog poslovanja. Sustav sigurnosti je razra�en i uskla�en sa svim zakonskim obvezama tvrtke. Redovito se provode vježbe po pojedinim dijelovima sustava, a na osnovu kojih se utvr�uju eventualni nedostaci i potreba za izmjenama u sustavu sigurnosti tvrtke. Parametri i oprema koji se koriste pri osiguravanju Terminala Virje �e biti detaljno opisani u sljede�em poglavlju ovog dokumenta.

Ozbiljnost posljedica

Vjerojatnost doga�aja

JANAF d.d. Datum:


36 od 53

4. Mjere zaštite i interventne mjere za ograni�avanje posljedica nesre�e

U skladu s op�om poja�anom brigom za okoliš, sigurnost radnika te stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara tvrtka JANAF kontinuirano radi na osiguravanju sigurnog i stabilnog poslovanja svih postrojenja tvrtke �ime se na najmanju mogu�u mjeru smanjuje mogu�nost izbijanja iznenadnog doga�aja s neželjenim posljedicama.

5.1. Mjere prevencije iznenadnog doga�aja Tvrtka JANAF, vo�ena dobrom praksom, ve� je prilikom projektiranja svojih sustava

vodila brigu o implementaciji mjera koje pridonose prevenciji iznenadnog doga�aja. Na lokaciji Terminala Virje primjenjuju se sljede�e mjere za prevenciju iznenadnog doga�aja:

� Svi dijelovi sustava (cjevovodi, spremnici, pumpe i ostala oprema) se izvode sukladno zakonskim propisima, odgovaraju�im standardima te dobroj industrijskoj praksi – transportni cjevovodi na lokaciji Terminala Virje izvedeni su prema ameri�kom standardu ANSI B.31.4., s tim što je jedino odstupanje od tog standarda napravljeno na zahtjev nadležnih državnih vodopravnih institucija i to po pitanju sigurnosnih faktora. Cjevovod je projektiran tako da uz maksimalni tlak koji se može pojaviti u tranzitnim situacijama, podnese i vanjska optere�enja te optere�enja uslijed temperaturnih promjena i potresa. Spremnici su projektirani prema ameri�kom standardu API 650 i doma�oj zakonskoj regulativi.

� Tla�no ispitivanje sustava nakon izgradnje – po završetku gradnje svi dijelovi sustava su podvrgnuti tla�nom ispitivanju �ime se provjerila njihova nepropusnost i �vrsto�a.

� Zaštita od korozije – svi dijelovi, podložni koroziji, zašti�eni su antikorozivnom zaštitom, �ime je produljen vijek trajanja materijala od kojeg su izra�eni, a time i smanjuje vjerojatnost nastanka ošte�enja na materijalu koji bi mogao dovesti do propuštanja opreme i na kraju istjecanja medija u okoliš.

� Održavanje i testiranje dijelova sustava – svi dijelovi sustava održavaju se sukladno Planu teku�eg i investicijskog održavanja. Redovno se provodi testiranje sustava uzbunjivanja na lokaciji Terminala Virje. U sklopu održavanja provjeravaju se sigurnosni krugovi; popravljaju, �iste, revidiraju, podmazuju, podešavaju instrumenti i oprema; servisiraju i izvode remonti pumpnih agregata; servisiraju i popravljaju instrumenti; održava elektrooprema i dr.

� Osposobljavanje djelatnika o principima rada na siguran na�in – osposobljavanjem djelatnika za rad na siguran na�in tvrtka JANAF pove�ava svijest zaposlenih o mogu�im iznenadnim doga�ajima, priprema ih za postupanje u slu�aju pojave iznenadnog doga�aja, upoznaje ih sa postupcima sanacije pojedinih dijelova sustava i okoliša, podu�ava ih pravilnoj uporabi sredstava za osobnu zaštitu i zaštitu okoliša i drugo.

� Nadzor pristupa lokaciji Terminala Virje (sustav tehni�ke zaštite) – jedan od zna�ajnih segmenata prevencije iznenadnog doga�aja jest i nadzor pristupa lokaciji i onemogu�avanje neovlaštenog ulaska na lokaciju. Terminal Virje je ogra�en ži�anom ogradom �ime se onemogu�ava neovlašteni pristup lokaciji. Nadzor pristupa lokaciji se provodi kroz Sustav tehni�ke zaštite koji se sastoji od tri dijela:

• Sustava kontrole prolaza; • Sustava protuprovale; • Sustava video nadzora.

JANAF d.d. Datum:


37 od 53

Na Terminalu Virje osigurano je 24-satno dežurstvo vanjske zaštitarske tvrtke. Cijela lokacija Terminala Virje je pod 24-satnim video nadzorom. Osoblje tehni�ke zaštite �e tijekom izvršavanja redovnih radnih obaveza i radnji otkriti znakove tehni�ko-tehnološkog poreme�aja koji bi za posljedicu mogli imati pojavu iznenadnog doga�aja.

U JANAF-u je instaliran SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sustav nadzora i upravljanja koji omogu�ava pra�enje stanja opreme u postrojenjima i upravljanje cijelim sustavom transporta i skladištenja nafte iz Kontrolnih centara na Terminalu Sisak i Terminalu Omišalj.

SCADA se bazira na najmodernijoj tehnologiji automatskog upravljanja, informatike i telekomunikacija. Sve lokacije, terminali, pumpne stanice i blok stanice povezani su u SCADA sustav putem svjetlovodnog kabela koji je položen duž cijele trase naftovoda.

Osim što omogu�uje automatski rad postrojenja i sigurnosne funkcije, a time i pouzdan i efikasan rad postrojenja, SCADA ima i dodatne funkcije u svrhu pove�anja sigurnosti i efikasnosti rada kao što su visokosofisticirani senzori za detekciju propuštanja iz cjevovoda te za pra�enje i planiranje šarži i �ista�a, kao i on-line i off-line simulator rada naftovoda koji služi za planiranje transporta i edukaciju zaposlenika.

Sustav se na lokaciji Terminala Virje nadzire preko niza instrumenata (sustav instrumentacije) koji su povezani s kontrolnom plo�om radi o�itavanja mjernih vrijednosti. Ukoliko se na osnovu izmjerenih vrijednosti ustanovi pove�ana opasnost od iznenadnog doga�aja pokre�u se radnje potrebne za siguran rad (zatvaraju se ventili, isklju�uju pumpe i sli�no). U slu�aju iznenadnog doga�aja obustavlja se rad ugroženog dijela sve dok se ne saniraju posljedice iznenadnog doga�aja.

�

SUSTAV INSTRUMENTACIJE Sustav instrumentacije je na Terminalu Virje podijeljen u nekoliko cjelina:

� Skladišni prostori za naftu – na spremnicima se nalaze instrumenti za mjerenje razine nafte u spremniku, temperature nafte, sklopke razine za signalizaciju visoke i niske razine. Svi navedeni ure�aji su uklju�eni u krugove sigurnosti gdje davanjem alarma, kod prelaska grani�nih vrijednosti, pokre�u radnje potrebne za rad na siguran na�in.

� Pumpna stanica – na ulazu i izlazu iz pumpne stanice mjeri se tlak nafte u cijevima. Na filtru ispred stanice mjeri se diferencijalni tlak kako bi se mogla utvrditi za�epljenost filtra. Na svakoj pomo�noj i glavnoj pumpi provodi se mjerenje temperature elektromotora, temperature varijatora i same pumpe (ku�išta, ležajevi). U slu�aju prelaska kriti�nih temperatura prvo se daje alarm, a zatim dolazi do isklju�ivanja pumpi. Regulator glavnih pumpi na osnovu podataka o ulaznom i izlaznom tlaku te o protoku daje signal za upravljanje hidrauli�nom spojkom. Na pumpi postoje ure�aji za zaštitu od prevelikih vibracija i curenja brtvi te za kontrolu temperature i tlaka ulja za podmazivanje.

Kao što je gore navedeno instrumentacijom se nadziru pokazatelji stanja sustava te ukoliko mjerni ure�aji detektiraju prelazak postavljenih grani�nih vrijednosti dolazi do aktiviranja alarma i pokretanja radnji za ponovnu uspostavu rada na siguran na�in. Detaljne upute za postupanje po alarmnim doga�ajima se provode po metodama razra�enim u dokumentu "Alarmi i postupci", a koji je sastavni dio dokumentacije JANAF-a.

Opisani sustav nadzora rada Terminala Virje omogu�ava pravodobno reagiranje u slu�aju poreme�aja u radu, što pridonosi smanjenju vjerojatnosti pojave iznenadnog doga�aja.

JANAF d.d. Datum:


38 od 53

5.2. Mjere u slu�aju iznenadnog doga�aja Mjere koje se primjenjuju u slu�aju iznenadnog doga�aja su sljede�e:

� Obavješ�ivanje o iznenadnom doga�aju; � Mobilizacija potrebnog osoblja i sredstava; � Uklanjanje uzroka iznenadnog doga�aja; � Sanacija lokacije.

OBAVJEŠ�IVANJE O IZNENADNOM DOGA�AJUInternim planovima postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja jasno su definirane

obaveze i na�ini obavješ�ivanja o iznenadnom doga�aju. Svaki djelatnik koji uo�i znakove tehni�ko-tehnološkog poreme�aja koji bi mogao dovesti do iznenadnog doga�aja dužan je o istome obavijestiti sljede�u osobu u hijerarhijskoj strukturi tvrtke JANAF (po radnoj subordinaciji najstarijeg radnika smjene). Po zaprimljenoj obavijesti on obavještava Upravitelja Terminala (ili njegovog zamjenika), OIC Zagreb (Operacijsko-informacijski centar Zagreb) i DC Sisak (Dispe�erski centar Sisak).

Po primitku obavijesti o iznenadnom doga�aju OIC Zagreb obavještava direktora Sektora sigurnosti i zaštite.

Interventni stožer JANAF-a na �ijem je �elu Voditelj (direktor Sektora sigurnosti i zaštite) donosi odluku o obavještavanju nadležnih tijela državne uprave, dojavi i suradnji s lokalnim tijelima uprave te obavještavanju i pozivanju servisnih tvrtki, kooperanata i specijaliziranih ovlaštenih tvrtki. Voditelj interventnog stožera u suglasnosti s ostalim �lanovima Interventnog stožera, je odgovoran za komunikaciju s nadležnim tijelima državne uprave (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva – Uprava gospodarenja vodama, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva – Uprava za inspekcijske poslove, Hrvatske vode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo unutarnjih poslova itd.).

Upravitelj Terminala, sukladno odluci Interventnog stožera, dojavljuje i sura�uje s lokalnim tijelima uprave.

U Prilogu 3 ovog dokumenta: Obavještavanje i komuniciranje u JANAF-u Od sredstava koja se koriste u komunikaciji navodimo sljede�a:

� Vanjski telefoni; � Mobilni telefoni; � Interni telefoni (unutar JANAF-a); � Telefaks; � Vatrogasne UKV stanice; � UKV stanice službe održavanja; � Kurirska služba.

U Prilogu 4 ovog dokumenta: Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a.

MOBILIZACIJA POTREBNOG OSOBLJA I SREDSTAVAUpravitelj Terminala po zaprimanju obavijesti o iznenadnom doga�aju mobilizira

osoblje Terminala te formira prvu interventnu skupinu koju upu�uje na mjesto iznenadnog doga�aja. U isto vrijeme formira se Interventni stožer JANAF-a te on mobilizira Interventnu ekipu JANAF-a. Upravitelj Terminala, ukoliko je Interventni stožer tako odobrio, mobilizira servisne tvrtke, kooperante i specijalizirane ovlaštene tvrtke. Ukoliko je potrebno, za mobilizaciju potrebnog osoblja koristi se pomo� MUP-a, Državne uprave za zaštitu i spašavanje itd.

JANAF d.d. Datum:


39 od 53

UKLANJANJE UZROKA IZNENADNOG DOGA�AJA

Prva interventna ekipa odlazi na mjesto iznenadnog doga�aja i ondje ostaje do dolaska Interventne ekipe JANAF-a. Prva interventna ekipa utvr�uje to�no mjesto iznenadnog doga�aja, izvješ�uje Upravitelja Terminala o pojedinostima iznenadnog doga�aja, izolira mjesto iznenadnog doga�aja, ukoliko je to u mogu�nosti privremeno zatvara perforacije i sprje�ava izlijevanje te osigurava lokaciju iznenadnog doga�aja.

Interventna ekipa JANAF-a �ine predstavnici Sektora transporta nafte i drugih sektora JANAF-a te prema potrebi predstavnici specijaliziranih i ovlaštenih tvrtki. Interventna ekipa JANAF-a preuzima lokaciju od prve interventne ekipe. Ukoliko prva interventna ekipa nije bila u mogu�nosti ukloniti izvor iznenadnog doga�aja (zatvoriti perforaciju, sprije�iti izlijevanje) to provodi Interventna ekipa JANAF-a.

Uvi�ajem na mjestu iznenadnog doga�aja utvr�uje se uzrok i obim iznenadnog doga�aja, postojanje opasnosti od požara i eksplozije te opasnost po zdravlje i život ljudi.

Osiguranje ugroženog prostora i provedbu sigurnosnih mjera provode djelatnici JANAF-a te ukoliko je to potrebno nadležni organi (MUP, DUZS, jedinice Civilne zaštite). Osiguranje lokacije se provodi samom prisutnoš�u na lokaciji te postavljanjem plo�a upozorenja, rotacionih svjetala te ostalih op�ih i posebnih znakova opasnosti.

SANACIJA LOKACIJE I OGRANI�AVANJE DOSEGA POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA�AJA

Žurna sanacija lokacije se provodi uz suglasnost MZOPUG-a. Po stabilizaciji situacije se izra�uje Sanacijski program (kojeg odobrava MZOPUG) te se sanacijski radovi dalje nastavljaju po izra�enom programu.

U slu�aju ugroze vode operaciju sanacije vodi državni vodopravni inspektor koji tako�er proglašava i stupanj ugroženosti.

U svrhu provo�enja prethodno opisanih mjera djelatnici JANAF-a imaju na raspolaganju na Terminalu Virje:

� Zaštitne brane; � Adsorbiraju�e brane; � Pumpe; � Visokotla�ne pera�e; � Gumene otvorene i zatvorene pokretne spremnike za prikupljanje razlivene

nafte; � Adsorbense i odmaš�iva�e.

5.2.1. Protupožarna zaštita U cilju svo�enja na najmanju mogu�u mjeru opasnosti od požara i eksplozije u tvrtci

JANAF, a za Terminal Virje, na snazi su:

� Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije na Terminalu Virje te; � Plan zašti od požara i tehnološke eksplozije na Terminalu Virje.

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izvršena je sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05) te Pravilnika o razvrstavanju gra�evina, gra�evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (62/94, 32/97). Sama Procjena ugroženosti od požara izra�ena je prema odrednicama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 32/94, 110/05). Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije ocjenjuje postoje�e stanje na lokaciji te donosi

JANAF d.d. Datum:


40 od 53

procjenu rizika opasnosti od požara i eksplozije. Zaklju�ci Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije predstavljaju temelj za izradu Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije. Sastavni dijelovi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije koja je izra�ena za Terminal Virje su:

� Prikaz postoje�eg stanja; � Numeri�ka analiza požarne ugroženosti (korištene metode DOW CHEMICAL

METODA – Fire and Explosion Index – Corporate Safety and Loss Prevention);

� Stru�no mišljenje o postoje�em stanju, ustroju službe za zaštitu od požara te profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi;

� Prijedlog mjera; � Zaklju�ak; � Odgovaraju�i grafi�ki prilozi.

Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije za lokaciju Virje je izra�en sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94), a na osnovi zaklju�aka Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. Planom su detaljno definirani resursi kojima raspolaže tvrtka JANAF Terminal Virje za reagiranje u slu�aju požara i tehnološke eksplozije, odgovorne osobe i njihove obaveze u slu�aju izbijanja požara ili eksplozije, postupci obavještavanja, interna komunikacija i vanjska komunikacija odnosno svi bitni segmenti za postupanje u slu�aju požara i/ili eksplozije.

Ova dva dokumenta predstavljaju temelje na osnovu kojih se sustav protupožarne zaštite i zaštite od eksplozije razvijao na lokaciji Terminala Virje.

Osnovni dijelovi sustava protupožarne zaštite na Terminalu Virje su: � Sustav za dojavu požara; � Sustav za hla�enje spremnika; � Stabilni i polustabilni sustav za gašenje požara; � Hidrantska mreža; � Pokretni ure�aji protupožarne zaštite.

SUSTAV ZA DOJAVU POŽARAVatrodojava na Terminalu Virje se ostvaruje:

� Vatrodojavnom centralom, pisa�em, magnetofonom, telefonskim posrednikom, UKV radi stanicom i sirenom;

� Javlja�ima požara: automatski (27 ioniziraju�ih javlja�a) i ru�ni – 17 komada ru�nih javlja�a (dimni, plamni i termi�ki);

� Požarnim telefonima.

Vatrodojavna centrala je smještena u komandnoj Sali Upravne zgrade. Javljanje požara ostvaruje se svjetlosnom i zvu�nom signalizacijom na centrali. Na krovu upravne zgrade instalirana je sirena za uzbunjivanje. Vatrodojavni centar Terminala je povezan telefonski i radio vezom sa susjednim vatrogasnim postrojbama.

SUSTAV ZA HLA�ENJE SPREMNIKAHla�enje spremnika nafte raspršenom vodom se provodi pomo�u mlaznica KUVM –

4,5 sa radnim tlakom od 5 bar i koli�inom vode za hla�enje plašta q=1,2 l/min, m2.

JANAF d.d. Datum:


41 od 53

STABILNI I POLUSTABILNI SUSTAVI ZA GAŠENJE POŽARAStabilni i polustabilni sustav namijenjen je za gašenje i zaštitu od požara svih

objekata na Terminalu. Stabilni i polustabilni sustav za gašenje požara na Terminalu Virje se sastoji od:

� Retencijskog bazena za vatrogasnu vodu kapaciteta 1400 m3 s dvama bunarima i dvjema crpkama ukupnog kapaciteta 58 m3/h;

� Centrifugalne bunarske crpke sa maksimalnim protokom od 680 m3/h te instalirane snage 275 kW – elektromotor;

� Centrifugalne bunarske crpke sa maksimalnim protokom od 680 m3/h te instalirane snage 390/408 kW – dizelski motor;

� Crpka za doziranje pjenila kV 25-8/6 (2 komada – jedan elektro i jedan dizelski pogon);

� Hidroforsko postrojenje s pripadaju�om opremom; � Spremnik pjenila kapaciteta 15 m3; � Sustav za doziranje pjenila u vodu (2 komada membranskih mješa�a);

HIDRANTSKA MREŽA Hidrantska mreža je projektirana i izvedena u obliku petlje oko cijele lokacije

Terminala Virje sa ugra�enim nadzemnim hidrantima. Hidrantska mreža je opremljena sekcijskim zasunima te razvodnim oknima gdje je na hidrantsku mrežu spojen sistem za gašenje požara ili hla�enje. Postavljeno je 38 vanjskih hidranta na lokaciji Terminala.

U sklopu terminala instalirana je i unutarnja hidrantska mreža koja je preko zasuna u zasunskom oknu šti�enog objekta spojena na vanjsku hidrantsku mrežu.

POKRETNI URE�AJI PROTUPOŽARNE ZAŠTITEPokretna vatrogasna oprema namijenjena je za gašenje požara na objektima

Terminala Virje te za spašavanje ljudi i imovine. U pokretne ure�aje na lokaciji možemo ubrojiti:

� Vatrogasno vozilo FAP 1616 za gašenje požara vodom i pjenilom sa spremnikom vode od 3000 l i spremnikom pjenila od 1000 l, centrifugalnom pumpom kapaciteta 1600 l/min pri tlaku od 8 bar, baca�a vode i pjene Q= 1600 l/min te 2 komada vitla za brzo gašenje;

� Prijenosne motorne vatrogasne pumpe protoka Q=1600 l/min pri tlaku od 8 bar;

� Prijevoznih baca�a voda/pjena protoka Q= 1600 l/min sa spremnikom za pjenilo kapaciteta 500 i (2 komada);

� Izolacijskih aparata za zaštitu organa za disanje PA 54/1, Drager (2 komada); � Odijela za prilaz vatri i ulazak u vatru (2 komada); � Eksplozimetra za utvr�ivanje koncentracije eksplozivnih para, Drager; � Ru�ni i prijevozni ure�aji za gašenje požara, armature i cijevi.

Preventivnu i operativnu zaštitu od požara vodi voditelj poslova sigurnosti. On je organizator, izvršitelj i nadzorna osoba za sve poslove zaštite od požara. Na Terminalu Virje poslove preventivne i operativne zaštite od požara po smjenama obavljaju i profesionalni vatrogasci (u svakoj smjeni po jedan djelatnik). Osnovnu zaštitu Terminalu daje ugovorno Profesionalna vatrogasna postrojba JVP Grada �ur�evca.

JANAF d.d. Datum:


42 od 53

5.2.2. Mjere zaštite okoliša

Sustav zaštite okoliša na razini tvrtke JANAF pa tako i na Terminalu Virje je u sklopu nadležnosti Službe zaštite okoliša koja djeluje u sklopu Sektora sigurnosti i zaštite. Sustav JANAF-a je zatvoreni sustav te pri normalnim radnim uvjetima nema negativnih utjecaja na okoliš. Do one�iš�enja pojedinih sastavnica okoliša iz sustava tvrtke JANAF može do�i uslijed iznenadnog doga�aja.

U slu�aju iznenadnog doga�aja na lokaciji Terminala Virje može do�i do one�iš�enja sljede�ih sastavnica okoliša:

� Voda; � Zraka i � Tla.

U sklopu sustava zaštite okoliša, primjenjuju se mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed iznenadnog doga�aja.

Mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed iznenadnog doga�aja se provla�e kroz sve faze uspostave ovakvog sustava od studija i projekata izgradnje sustava (gdje se prepoznaje potreba za uspostavljanje mjera i donose tehni�ka rješenja za njihovo provo�enje) preko same izgradnje i eksploatacije sustava.

Na Terminalu Virje tvrtke JANAF se primjenjuju sljede�e mjere za smanjenje posljedica iznenadnog doga�aja na okoliš:

� Sustavi za sprje�avanje dospije�a izlivene nafte i one�iš�ene vode u okoliš – svi spremnici su smješteni u bazene s armirano betonskim zidovima (tankvane). Kapacitet tankvana je odre�en kapacitetom spremnika koji se nalazi u tankvani. Sve tankvane su spojene na sustav za prikupljanje i prethodno pro�iš�avanje otpadnih voda.

� Sustav za prikupljanje i pro�iš�avanje otpadnih voda – u cilju smanjenja emisija u vode prvenstveno tijekom uobi�ajenog rada Terminala Virje, ali i smanjenja posljedica uslijed iznenadnog doga�aja na lokaciji Terminala su izvedeni sljede�i kanalizacijski sustavi:

• Sanitarna kanalizacija sa septi�kom jamom; • Zauljena oborinska kanalizacija s ure�ajem za prethodno �iš�enje

zauljene vode (separator); • Retencijski bazen, prepumpno okno iz retencijskog bazena i ispustom i • Slop spremnik.

� . Redovito provo�enje vježbi za postupanje u slu�aju iznenadnog doga�aja – na lokaciji Terminala Virje redovito se provode vježbe postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja. Provo�enjem ovih vježbi osigurava se uskla�enost svih službi tvrtke JANAF koje djeluju na lokaciji Terminala Virje, provjerava se spremnost i sposobnost svih sudionika da sukladno internim planovima provedu mjere i postupke u slu�aju iznenadnog doga�aja, postiže se osviještenost djelatnika o mogu�im posljedicama iznenadnog doga�aja. Vježbe se provode jednom godišnje u organizaciji Sektora sigurnosti i zaštite u suradnji s upraviteljem Terminala Virje te uz obavještavanje nadležnih tijela državne uprave. Po završetku vježbe provodi se analiza tijeka vježbe te se ocjenjuje njena uspješnost. Na osnovu analize vježbe ukoliko je to potrebno provode se korekcije internih planova postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja.

JANAF d.d. Datum:


43 od 53

� Oprema i sredstva - u cilju smanjenja posljedica iznenadnog doga�aja na okoliš, a to se po pitanju Terminala Virje prvenstveno odnosi na vode, ovdje se koriste plivaju�e brane i apsorbiraju�e brane. Svrha navedene opreme je da u slu�aju izlijevanja opasnih medija lokalizira one�iš�enje odnosno sprije�i širenje one�iš�enja.

5.2.3. Vanjske snage U slu�ajevima kada raspoložive snage tvrtke JANAF na Terminalu u Virje nisu

dostatne za djelovanje u iznenadnom doga�aju kontaktiraju se vanjske snage za zaštitu i spašavanje.

Podru�je Terminala Virje u slu�aju iznenadnog doga�aja pokriva JVP Grada �ur�evca udaljen od Terminala cca 10 km. U sklopu JVP Grada �ur�evca djeluju 32 profesionalna vatrogasca.

Tabela 13. Materijalna sredstva JVP Grada �ur�evca Redni br.

Vrsta vozila Marka i tip vozila Sredstva za gašenje (L)voda pjenilo prah

1 Zapovjedno vozilo Hyundai Tucson / / / 2 Navalno vozilo Mercedes-Benz 1124 4600 500 / 3 Navalno vozilo Mercedes-Benz Atego 2 1528 AF 3500 400 / 4 Hidrauli�ka zglobna platforma Mercedes-Benz 1124 AF 4x4 / / / 5 Autocisterna Mercedes-Benz Actros 1836 7500 500 / 6 Tehni�ko vozilo Mercedes-Benz Atego 2 1328 AF / / / 7 Kombinirano vozilo Mercedes-Benz Axor 1828 AK 4000 400 500 kg 8 Vozilo za iznenadne doga�aje Mercedes-Benz Atego 2 1328 AF / / / 9 Šumsko vozilo Mercedes-Benz Unimog U 500 2700 300 / 10 Šumsko vozilo TAM 150 1800 / /

Na podru�ju grada �ur�evca djeluje i dobrovoljno vatrogasno društvo DVD �ur�evac. U Gradu �ur�evcu je uspostavljen Dom zdravlja sa pripadaju�om hitnom pomo�i, dok

se svi ozbiljniji slu�ajevi prebacuju do op�e bolnice u Gradu Koprivnici.

JANAF d.d. Datum:


44 od 53

5. Zaklju�ak

Tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. su izradile sukladno potpisanom Ugovoru za tvrtku JANAF Izvješ�e o sigurnosti za Terminal Virje. Tijekom rada na predmetnom dokumentu Izra�iva�i su vo�eni dobrom industrijskom praksom koristili sve dostupne i relevantne podatke o tvrtci JANAF, softverske pakete za modeliranje zona opasnosti uslijed iznenadnog doga�aja te ra�unalne simulacije za procjenu u�estalosti iznenadnog doga�aja.

Tvrtka JANAF vo�ena sviješ�u o potencijalnim opasnostima koje se javljaju uslijed njenog obavljanja svoje osnovne djelatnosti izradila je niz dokumenata iz podru�ja zaštite okoliša, zaštite i spašavanja, zaštite na radu te zaštite od požara i tehnološke eksplozije.

Iznenadni doga�aji na dijelovima promatranog sustava u cilju utvr�ivanja vjerojatnosti i mogu�ih posljedica, poduzetih tehni�kih i organizacijskih mjera za sprje�avanje nastanka i umanjivanje mogu�ih posljedica, do izrade Izvješ�a o sigurnosti su analizirani kroz sljede�e dokumente:

� Procjenu opasnosti za Terminal Virje – revizija 4 (7/2009. – Zagrebinspekt, Zagreb);

� Prosudba ugroženosti objekata JANAF-a za Terminal Virje – revizija 2 (1/2010. – JANAF, Zagreb);

� Procjena ugroženosti za Terminal Virje (7/2011. – Soboli d.o.o., Zagreb); � Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Virje (4/2002.

– Zagrebinspekt, Zagreb).

Za analize u gore navedenim dokumentima korištene su sljede�e primjenjive metode i postupci:

� DOW F & El; � TNT; � TWRB 100.

Zaklju�ci iz navedenih analiza korišteni su pri izradi sljede�ih dokumenata: � Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Virje (9/2003. –

Zagrebinspekt, Zagreb); � Plana evakuacije i spašavanja; � Operativnog plana zaštite i spašavanja za Terminal Virje (7/2011. – Soboli d.o.o.,

Zagreb); � Operativnog plana interventnih mjera u slu�aju iznenadnog zaga�enja (6/2008,

JANAF, Zagreb); � Plana obrane (Soboli d.o.o., Zagreb, 2010.); � Alarmi i postupci – revizija 0 (3/2008. – JANAF, Zagreb).

Uz korištenje podataka iz gore navedenih dokumenata tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. su s ciljem stjecanja potpunije slike o posljedicama potencijalnih iznenadnih doga�aja u krugu Terminala Virje izradile, korištenjem softverskog paketa SLABView, ra�unalne modele nastanka i širenja perjanice isparene plinovite faze nafte.

JANAF d.d. Datum:


45 od 53

ANALIZA URE�ENOSTI SUSTAVA TEMELJEM ZAHTJEVA IZ �L. 9 SEVESO II DIREKTIVE 96/082EEC

Temeljem opisa tehnoloških postupaka, organizacijskih i tehni�kih mjera koje se sustavno poduzimaju u JANAF-u, izra�unatih vjerojatnosti nastanka doga�aja i mogu�ih posljedica, neželjeni doga�aji na podru�ju Terminala mogu se svrstati u 3 grupe:

1. Iznenadni doga�aji ograni�enog utjecaja unutar pojedinog dijela sustava na Terminalu,

2. Iznenadni doga�aji koji mogu zbog ispuštanja ve�ih koli�ina opasnih tvari imati utjecaj izvan pojedinog dijela sustava, ali su ograni�eni na samu lokaciju Terminala,

3. Iznenadni doga�aji koji uslijed potpunog kolapsa skladišnih spremnika mogu imati za posljedicu ugrožavanje u okruženju.

1. PROCJENA MOGU�IH POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA�AJA UNUTAR POJEDINOG DIJELA SUSTAVAUkoliko do�e do iznenadnog doga�aja, ovisno o njegovim razmjerima, na skladišnom

prostoru i/ili pumpnoj stanici za naftu posljedice istih bi bile lokalizirane na navedene dijelove sustava, odnosno ne dolazi do ugrožavanja drugih dijelova Terminala Virje. Do navedenog zaklju�ka došlo se s obzirom na koli�ine i karakteristike medija koji su prisutni u navedenim dijelovima Terminala Virje, lokaciju, to�nije udaljenost skladišnog prostora i pumpne stanice za naftu od drugih dijelova sustava, vrstu i broj operacija koje se izvode na navedenim dijelovima sustava te sve mjere sigurnosti koje se primjenjuju.

2. IZNENADNI DOGA�AJI KOJI MOGU IMATI POSLJEDICE IZVAN POJEDINIH DIJELOVA SUSTAVAUslijed iznenadnog doga�aja u sklopu skladišnog prostora može do�i do posljedica i

po ostale dijelove Terminala Virje.

3. IZNENADNI DOGA�AJI KOJI MOGU ZA POSLJEDICU IMATI UTJECAJ NA OKRUŽENJEPotpuni kolaps spremnika nafte i naftnih derivata može ugroziti šire okruženje. Svi

mogu�i iznenadni doga�aji obra�eni su u skladu s prihvatljivom metodologijom i dobrom inženjerskom praksom. Korištenjem SLABView softverskog paketa odre�ene su zone ugroženosti uslijed isparavanja plinovite faze iz medija koji iste�e iz spremnika. S obzirom na lokaciju skladišnog prostora i uobi�ajene meteorološke uvjete na lokaciji malo je vjerojatno da bi došlo do ugroze stanovništva u Op�ini Virje, no posljedice ovog iznenadnog doga�aja bi se u manjoj mjeri osjetile i van podru�ja pod odgovornoš�u tvrtke JANAF.

A - USKLA�ENOST SUSTAVA PREVENCIJE OD VE�IH NESRE�A S ODREDBAMA IZ DODATKA III(ANNEX III), DIREKTIVE

Organizacija i odgovornosti za sprje�avanje nastanka i sanaciju posljedica u slu�aju velikih nesre�a definirane su Pravilnicima i svim relevantnim aktima JANAF-a.

Pravilnikom o evakuaciji i spašavanju i Planovima za slu�aj opasnosti za sve dijelove sustava JANAF-a, detaljno �e biti utvr�eni potrebni postupci i odgovornosti za sanaciju posljedica iznenadnih doga�aja.

Sektor sigurnosti i zaštite je u obavezi za svaku organizacijsku jedinicu sa�initi godišnji plan vježbi u skladu s Operativnim planom interventnih mjera u slu�aju iznenadnog zaga�enja.

Vježbe se održavaju temeljem pisanih scenarija utemeljenim na mogu�im doga�ajima iz specifi�nih Planova za slu�aj opasnosti pojedinih podru�ja rada i Procjenama mogu�ih opasnosti.

JANAF d.d. Datum:


46 od 53

Analizom održanih vježbi u pisanom obliku utvr�uju se uo�eni propusti, nedostaci i mjere za unapre�enje postupaka za sanaciju i sprje�avanje posljedica pretpostavljenih iznenadnih doga�aja.

B - UTVR�IVANJE POSTUPAKA U SLU�AJU VELIKIH NESRE�APostupci u slu�aju velikih nesre�a definirani su primjenjivim internim aktima tvrtke

JANAF. Vjerojatnost od nastanka velikih nesre�a, uvažavaju�i poduzete tehni�ke,

organizacijske i obrazovne mjere na prihvatljivoj je razini, no posljedice izbijanja istih mogu biti veoma ozbiljne.

Mogu�e posljedice u okruženju mogu nastati na primjer u slu�ajevima velikih propuštanja ili kolapsa spremnika nafte bez pravovremenog poduzimanja predvi�enih radnji smanjenje posljedica u slu�aju iznenadnog doga�aja.

Svi objekti u JANAF-u izgra�eni su i održavani prema važe�im propisima Republike Hrvatske i u skladu s dobrom inženjerskom praksom, a u smislu zaštite od katastrofalnih elementarnih nepogoda, potresa, poplava, te na propisanim me�usobnim sigurnosnim udaljenostima kako bi mogu�nost "domino" efekta u slu�aju požara ili eksplozija bila svedena na prihvatljivu razinu ili pak potpuno eliminirana. Objekti koji su namijenjeni za stalni boravak procesnog osoblja unutar potencijalno ugroženih podru�ja izgra�eni su, u gra�evinskom smislu, u protupožarnoj i protueksplozivnoj izvedbi (vatrootpornost, maksimalno o�ekivani nadtlak). Projekti temelja svih objekata izra�eni su temeljem geoloških studija tla i povijesnih podataka o meteorološkim uvjetima lokacije.

C - SUSTAVI ZA SPRE�AVANJE I PRAVOVREMENO UO�AVANJE VE�IH NESRE�ASustavna zaštita radnika, oprema i okoliša sastavni je dio idejnih, glavnih i izvedbenih

projekata JANAF-a. Svaki poreme�aj u procesu rada koji može izazvati nesigurne okolnosti ima za posljedicu automatsku obustavu djelatnosti i dovo�enje procesa i opreme u sigurno stanje, uz potpuno rastere�enje opreme na siguran na�in. Upravlja�ki sustav temelji se na kompjuterskom vo�enju procesa rada.

JANAF kontinuirano unaprje�uje kontrolne sustave ugradnjom novih generacija softvera i hardvera.

Sustavi za vatrodojavu i vatrozaštitu ugra�eni kao sastavni dio procesa rada i ostala sigurnosna oprema sustavno se i redovito pregledavaju i održavaju u ispravnom i funkcionalnom stanju unutar roka predvi�enog zakonskim i podzakonskim aktima RH te temeljem internih akata poslodavca.

D - NIVO RAZRA�ENOSTI UNUTARNJIH PLANOVA I DOSTUPNOST INFORMACIJA ZA IZRADU VANJSKIH PLANOVA

Unutarnji planovi sadrže sve relevantne informacije o koli�inama opasnih tvari, skladišnim prostorima i mogu�im posljedicama iznenadnih doga�aja na okruženje.

Svi izra�eni i relevantni planovi i procjene dostavljeni su jedinici lokalne samouprave, županijskim uredima i nadležnim tijelima ministarstava i sastavni su dio svih izra�enih planova više razine.

E -REVIZIJE I INFORMIRANJE O NOVIM PROJEKTIMA I RAZVOJUO svim sigurnosnim aspektima novih projekata koji se odnose na pove�anje

kapaciteta Terminala, šire i neposredno okruženje upoznati su u procesu ishodovanja

JANAF d.d. Datum:


47 od 53

potrebnih dozvola kroz relevantne studije o utjecaju na okoliš. Projektna dokumentacija ovjerava se od svih službi nadležnih ministarstava.

Sigurnosno izvješ�e izra�eno je temeljem svih dostupnih informacija i podloga dostavljenih od strane službenih predstavnika naru�itelja. Zaklju�no, mogu�e je ustvrditi kako JANAF zadovoljava sve zahtjeve sigurnosti definirane Uredbom o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08), no s obzirom na razli�ite metode korištene pri analizi mogu�ih posljedica i rizika od nastanka neželjenih doga�aja (pa posljedi�no i rezultata tih analiza), potrebno je izvršiti uskla�ivanje pojedinih podataka u dokumentima koji su na snazi.

JANAF d.d. Datum:


48 od 53

6. Prilozi 6.1. Prilog 1 – Organizacijski dijagram JANAF-a

JANAF d.d. Datum:


49 od 53

7.2. Prilog 2 – Obavijest o prisustvu opasnih tvari

JANAF d.d. Datum:


50 od 53

7.3. Prilog 3 – Obavješ�ivanje i komuniciranje u JANAF-u

�

JANAF d.d. Datum:


51 od 53

7.4. Prilog 4 – Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a

�

JANAF d.d. Datum:


52 od 53

6.5. Prilog 5 – Ovlaštenja MZUPUG-a za tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o.

Documents

d.d. Miramarska cesta 24 ZAGREB IZVJEŠ E O … · JANAF d.d. Datum: Travanj, 2012. IZVJEŠ E O SIGURNOSTI - TERMINAL VIRJE 3 od 53 1. Uvod Uspostava sustava upravljanja sigurnoš