Odjeljak: spermatophytaPorodica: GinkgoaceaeRod: GINKGO

Ginkgo biloba – ginkgo - monotipski rod- plod dozrijeva 1 godine- listopadan, dvodoman, razgranjenje nepravilno pršljenasto- izbojci dugi (pojedinačno zavojiti) i kratki (zadebljani, stari, svake godine vrlo kratko naraste)- cvjetanje za vrijeme listanja- tercijarni relikt- areal: Kina

Porodica: PinaceaePodporodica: AbietoidaeRod: ABIES

Abies alba – obična jela- jednodomna i jednospolna- razgranjenje pravilno pršljenasto- iglice raščešljave, plosnate; odozgo sjajne tamnozelene, užljebljene, odozdo s 2 bijele pruge puči,

urezanog vrha- češer uspravan, a kod smreka viseći- češerno vreteno hrapavo, a kod Cedrus glatko- obična jela ima pokrovne ljuske (uske, dužih od plodnih, trokutastih zavinutih vrha natrag)- plodne ljuske lepezaste po rubu pustenaste- kod Abies široke pruge puči, a kod duglazije uske- ako sekundarne grane vise →smreka, ako sus rane → jela- cvjetovi na prošlogodišnjem izbojcima – kod svih Pinaceae- umjerena hladna klima s dosta zračne vlage- osjetljiva na mrazove i onečišćeni zrak (AUTOHTONA)- areal planine srednje, južne i djelomične zapadne Europe- kod nas unutar areala bukve (Dinaridi, gorje između Save i Drave)- muške rese žute, a ženski češerasti cvatovi uspravni na kratkim stapkama- cvjeta od IV – VI mjesec- češeri sazrijevaju u jesen iste godine

Abies cephalonica – grčka jela- iglice odozgo sjajno tamnozelene, pri vrhu s isprekidanim linijama puči i ušiljenog vrha, odozdo s 2

bijele pruge puči- na donjim granama i mladim biljkama 2 – 2,5 cm dugačke, trnaste ušiljene, na gornjim granama krače i

slabije ušiljene - češeri valjkasti, smeđi, smolavi- pokrovne ljuske duže od plodnih i natrag zavinute- otpornija na sušu od obične jele- areal: Grčka

Abies borissi – regis – makedonska ili borisova jela- prijelazni oblik između obične i grčke jele

1

Abies nordmanniana – kavkaska jela- iglice zaobljenog i urezanog vrha- odozgo sjajne tamnozelene, odozdo s 2 bijele pruge puči- s gornje strane izbojka četkasto raspoređene, odozdo raščešljane - brzo raste, otporna je; kao i grška jela → ukrasna vrsta- areal: zapadni Kavkaz i sjeveroistočna Turska

Abies pinsapo – španjolska jela- IMA NAJKRAČE IGLICE OD SVIH JELA ( 8 – 15 mm)- iglice spiralno raspoređene, tvrde, debele, slabo ušiljene; odozgo tamnozelene, s pučima, odozdo s 2

bljelkaste pruge puči- pokrovne ljuske kraće od plodnih- otporna na mraz i onečišćeni zrak, dobro podnosi sušu, ukrasna- areal: zapadni dio SAD – a u planinskom području- Pokrovne ljuske duže od plodnih ima: A.alba, A.cephalonica, A.nordmanniana- Pokrovne ljuske kraće od plodnih ima: A.pinsapo, A.concolor

Porodica: PinaceaePodporodica: AbietoidaeRod: PSEUDOTSUGA Češeri dozrijevaju 1 godine

Pseudotsuga menziesii – obična američka duglazija- vazdazelene, jednodomne- razgranjenje nepravilno pršljenasto- iglice spiralno raspoređene, spljoštene, nakon otpadanja izbojak gladak- ima kvalitetno drvo- 2 varijeteta: P.menziesii i P.menziesii var. Glauca- areal: zapadni dio SAD-a, Britanska Kolumbija u Kanadi

Pseudotsuga var. Menziesii – zelena duglazija- iglice tamnozelene, jače otklonjene- češeri veći, pokrovne ljuske prilegle- areal: obalno područje

Pseudotsuga menziesii var.glauca – plava duglazija- iglice plavkastozelene, manje otklonjene, kraće i gušće- češeri manji, pokrovne ljuske natrag zavinute- areal: planinsko područje u unutrašnjosti

Pseudotsuga menziensii f. Caesia – siva duglazija- prijelazni oblik između zelene i plave duglazije

2

Porodica: PinaceaePodporodica: AbietoidaeRod:TSUGA - češeri dozrijevaju 1 godine

Tsuga canadensis – kanadska čuga- vazdazelene, jednodomne- razgranjenje nije pršljenasto- iglice dvorredne, sužene od osnove prema vrhu, trupog vrha, odozdo s 2 bijele pruge puči, jako kratke- češeri jajasti, vise na zratkoj stapci (mali)- plodne ljuske kožaste, zaobljene, cijelog ruba- sjemenke sa smolanih mjehuricima- areal: jugoistočna Kanada, sjeveroistočni SAD

Porodica: PinaceaePodporodica: AbietoidaeRod: PICEA- klijanac smreke (srpasto – prema gore) - Jela (zvjezdaste raspoređene supke)

Picea abies – obična smreka - jedina autohtona smreka u Hrvatskoj; Abies alba – autohtona jela- od jele se razlikuje po tome što su iglice četverobridne i sa sve 4 stranice imaju pruge puči osim kod

omorike (iglice plosnate odozdo s 2 bijele pruge puči)- poslije otpadanja iglica izbojak hrapov, kod jele je gladak- sekundarne grane vise, kod jele su ravne- češeri vise, a kod jele su uspravni (zelen brocarpa, crven eritrocarpa)- sve su smreke vazdazelene i jednodomne kao i jele, duglazija i čuga- karakterističan habitus (grane 1 i 2 reda)- iglice su spiralno raspoređene, četverobridne, ušiljene, tamnozelene- plodne ljuske se tanke, kožaste, izrezuckanog vrha- pokrovne ljuske se ne vide- sjemenka kod jela je dosta veća- areal: sjeverna Europa, planinski predjeli srednje i južne Europe- cvjeta u IV – V mjesecu, muške rese duge crvene- 2 češerasti tamnocrveni cvatovi stoje uspravno

Picea pungens – bodljikova smreka- poznata pod nazivom srebrni bor- iglice su tvrde oštro ušiljene i bodljikave, plavozelene, srebrnozelene ili zelene, četverobridne- češeri skroz mekani, svljetlosmeđi- plodne ljuske su tanke. Savitljive, suženog i izrezuckanog vrha- podnosi onečišćeni zrak, sadi se kao ukrasna vrsta- areal: središnji i južni djelovi stjenovitih planinau SAD – u

Picea orientalis – kavkaska smreka- grana se od tla- smreka s najkraćim iglicama; iglice tamnozelene, tvrde, tupe četverobridne, plodne ljuske zaobljene,

kožaste, cijelog ruba- areal: Kavkay i sjeverni dio Male Azije

3

Picea omorika – Pančićeva omorika- stupolika krošnja, karakterističan habitus- iglice su plosnate, slabo ušiljenog ili zaobljenog vrha, odozgo tamnozelene, odozdo s 2 bijele pruge

puči, na donjoj strani izbojka raščešljane kao i kod jele- izbojak kod smreke hrapov a kod jele gladak- od jele se razlikuje po tome što jela ima udubljen kanal na iglici, a smreka ispupčen – konveksni; plodne

ljuske su široko zaobljene, fino nazubljenog ruba, a kod jele lepezaste po rubu pustene- češeri isključivo na vrhu krošnje kao i kod jele, ali su kod omorike jajasto duguljasti, u početku smeđe

ljubičasti, kasnije smeđi s ljubičastim tonom, ali se pokrovne ljuske ne vide, kod jele se vide te su trokutaste unatrag zavinutih vrhova.

- tercijarni relikt (kao i Ginkgo biloba), endem (kao i Abies pinsapo) Balkanskog poluotoka uz rijeku Drinu – na granici Srbije i Bosne

- otporna na onečišćeni zrak i mrazove, puno se uzgaja kao ukrasna vrsta- 2 varijeteta: var.omorika – uskog stupolikog habitusa, kratkih grana var.borealis – širokog habitusa

Porodica: PinaceaePodporodica: LaricoideaeRod: LARIX- listopadno, jednodomne drveće, a Ginkgo listopadan, dvodoman

Larix decidua (L.europaea) – europski ariš- razgranjenje nije pršljenasto- izbojci dugi (žučkasti, goli, tanki) i kratki (crnkastosmeđi)- iglice mekane, odozgo plosnate, odozdo izbočene, svjetlozelene u jesen zlatnožute, na dugom izbojku

pojedinačne, a na kratkom 30 – 40 u čuperku- češeri jajasti, plodne ljuske kožaste, ravnog ruba- pokrovne ljuske se malo vide u donjem dijelu češera- areal: Alpe, Karpati, Sudeti, južna i srednja Poljska- kvalitetno i trajno drvo, uzgaja se u kulturama i kao ukrasna vrsta- heliofilna vesta, treba visoku zračnu vlagu i svježe tlo- cvjeta u IV – V mjesecu

Larix kaempferi – japanski ariš- dugi izbojci crvenosmeđi, kratki izbojci crvenkasti- iglice mekane, plavkastozelene, u jesen žute- na dugim izbojcima pojedinačne, a na kratkim 40 – 50 u čuperku- češeri nalik na ruže; plodne ljuske kožaste, natrag zavinutog vrha, pokrovne ljuske se ne vide- areal: Japan

Larix x eurolepis (L.kaempferi x L.decidua) – hibridni ariš- hibrid japanskog i europsok ariša- Razlika cedra i ariša: cedar nije listopadan, ima tvrde, čvrste, oštro ušiljene iglice, a kod ariša mekane.

4

Porodica: PinaceaePodporodica: LaricoideaeRod: CEDRUS- češeri dozrijevaju u 2 ili 3 godine- vazdazeleno jednodomno ili dvodomno drveće- razgranjenje nije pršljenasto kao i kod čuge i ariša- izbojci dugi (pojedinačne iglice) i kratki (u čuperku)

Cedrus atlantica – atlaski cedar- češeri dozrijevaju 2 godine, kraće iglice- iglice zelene do plavkastozelene - 19 – 28 u čuperku- areal: sjeverozapadna Afrika, planine Atlas i Rif (Alžir i Maroko); n.v. 1000 – 2000 m- najotpornija od svih cedrova, česta ukrasna vrsta

Cedrus deodara – himalajski cedar - češeri dozrijevaju 2 godine- iglice plavozelene do zelene, ušiljene, oko 30 u pršljenu- češeri zaobljenog vrha, plodne ljuske široke, golog hrpta- sjemenke imaju veliko krilce – NAJVEĆE NA SVIJETU- areal: sjeverozapadna Himalaja, n.v. 1100 – 3000 m- osjetljiv na mrazove, često ukrasna vrsta

Cedrus libani – libanonski cedar - češeri dozrijevaju 2 godine- krošnja kišobranasta, grane horizontalno otklonjene - iglice tamnozelene, tvrde, ušiljene, četverobridne- areal: Sirija, Libanon, Turska- ukrasna vrsta

Porodica: PinaceaePodporodica: PinoideaeRod: PINUS- vazdazeleno jednodomno iglice, listopadni ginko i ariš- razgranjenje pršljenasto- pokrovne ljuske su zakržljale i ne vide se- supke povijene srpasto prema gore

5

Podrod: STROBUS (Haploxylon) – peteroigličavi borovi- u iglici 1 žila- večinom 5 iglica u čuperku- rukavac otpada tijekom 1 vegetacije- grbica se nalazi na vrhu štitića- sjemenke bez krilca ili s dugačkim krilcem koje se ne odvaja- peteroigličavih korova nema autohtonih samo dvoigličavik

Pinus cembra – limba - češeri dozrijevaju 2 godine- 5 iglica u čuperku - češeri se raspadaju- areal: visokoplaninsko područje Alpa i Karpata- sporo raste, ne podnosi vapnenasta tla- cvjeta od V – VII mjesecu- muške rese crvenkaste, a ženski cvatovi ljubičasto ružičasti- češeri otpadaju u 3 godine i raspadaju se, a sazrijevaju u jesen 2 godine

Pinus peuce – molika, mura, balkanski borovac, Elov bor- češeri dozrijvaju 2 godine- 5 iglice u čuperku- najkraće i najčvršće iglice u odnosu na peteroigličave borove- iglice su tvrde, ravne, ušiljene, pruge puči sa sve 3 strana- ima debeli štitić(prljavo žute smeđe boje), a kod strobusa više tanki i sivi- areal: endem Balkanskog poluotoka + Picea omorika- tercijarni relikt kao i Ginkgo biloba i Picea omorika

Pinus strobus – američki borovac- češeri dozrijevaju 2 godine- 5 iglica u čuperku, mekane, plavkastozelene, s prugama puči na unutračnjim stranama- češeri često slabo zakrivljeni, štitići tanki, uski, zaobljeni, isprugom s grbicom na vrhu, češeri duži nego

kod P.peuce- brzo raste, kvalitetno drvo, ukrasna vrsta- areal: istočni dio Sjeverne Amerike- cvjeta u V i u prvoj polovici VI mjeseca- sazrijevaju u VIII – IX mjesecu

Pinus wallichiana – himalajski borovac- češeri dozrjevaju 2 godine- 5 iglice u čuperku, vise prema dolje na izbojku, ali sama stare, vrlo su dugačke i tanke duže nego kod

P. strobus i P.peuce- grbica na štitići je izbočena, najduži češeri od svih peteroigličavih- brzo raste, ukrasna vrsta- areal: Himalaja

Pinus monophylla – jednoigličavi bor (SAD)

6

Porodica: PinaceaePotporodica: PinoideaeRod: PINUS

Podrod: PINUS (Diploxylon) – dvoigličavi borovi, troigličavi borovi- u iglici 2 žile- većinom 2 ili 3 iglice u čuperku- rukovac ne otpada- grbica se nalazi na sredini štitića- sjemenke s dugačkim krilcem koje se lako odvaja

Pinus pinea – pinj, pinija- češeri dozrijevaju 2 godine- 2 iglice u čuperku, uzdužne usukane- vrlo specifični češeri – krupni, teški; plodne ljuske debele, izvana crnosmeđe; na plodnim ljuskama se

vide “rupe” gdje su bile sjemenke; štitić zadebljan u sredini s grbicem- areal: sredozemlje; u Hrvatskoj autohton (Abies alba, Picea abies) na Mljetu - sadi se kao ukrasna vrsta

Pinus nigra – crni bor- češeri dozrijevaju 2 godine- 2 iglice u čuperku, tamnozelene, tvrde, ravne ili povinute- češeri sjedeći; plodne ljuske s unutrašnje strane smeđe, a s vanjske crne- isprekidan areal u južnoj Europi, sjeverozapadnog Africi, Maloj Aziji- tercijarni relikt + Picea omorika, Ginkgog biloba, Pinus peuce- najznačajnija pionirska vrsta(otporan na vjetrove i sušu) za pošumljavanje suhih i kamenitih terena u

submediteranskom području- cvjeta u V mjesecu- 2 cvatovi crvenkasti , a muški rese žučkaste- sazrijevaju u IX – X mjesecu 2 godine, češeri se otvaraju u 3 godinu- heliofit- ukrasna vrsta- Pinus nigra ssp. nigra – austrijski crni bor- Pinus nigra ssp.dalmatica – dalmatinski crni bor – AUTOHTON (Abies alba, Picea abies, Pinus pinea)

Pinus heldreichii – munjika, munika- češeri dozrijevaju 2 godine- 2 iglice u čuperku, tvrde, priklonjene uz izbojak i smještene poput kista.- plodne ljuske s obje strane svjetlosmeđe, štitić zadebljan, grbici u sredini štitića sa šiljkom – BODE- tercijarni relikt + Ginkgo biloba, Picea omorika, Pinus peuce, Pinus nigra- endem južne Italije i Balkanskog poluotoka + Picea omorika, Pinus peuce, Abies pinsapo – španjolska

jela također endem ali s malim i isprekidanim arealom u španjolskoj - kod nas ukrasna vrsta

7

Pinus mugo – planinski bor - češeri dozrijevaju u X mjesecu 2 godine, najkrače iglice- polegli grm ili do 12 m visoko drveće- 2 iglice u čuperku, tvrde srpasto savijene, ušiljene - areal:planinsko i visokoplaninsko područje sredine i južne Europe- čini gornju granicu šumske vegetacije- u Hrvatskoj zaštićena vrsta, ukrasna vrsta - AUTOHTON – Abies alba, Picea abies, Pinus pinea, Pinus nigra- cvjeta u V – VI mjesecu- jednogodišnji izbojci svjetlozeleni

Pinus mugo var.mugo – bor krivulj, klekasti bor- polegli grm poviknutih grana- češeri simetrični štitiči u donjem djelu češera plosnati, grbica u sredini štitića, završava šiljkom- areal: istočne Alpe, Balkanski poluotok.

Pinus mugo var.rastrata – kukasti bor- češeri zakrivljen, asimetrični, štitići na osvjetljenoj strain jaće razvijeni, na donjim ljuskama izbočeni

I kukasti.- areal: Pirineji, Alpe, Karpati

Pinus mugo var.pumilio – patuljasti bor - polegli, zaobljeni grm gustih grana- areal: subalpski pojas Alpa i Karpata

Pinus pinaster – primorski bor- češeri dozrijevaju 2 god.- 2 iglice u čuperku, IMA NAJDUŽE IGLICE OD SVIH DVOIGLIČAVIH BOROVA ( 10-20 cm), tvrde, zelene, bodljikovoušiljene.- češeri svjetlosmeđi, sjajni, više na 2 cm dugačkoj stapci, ostaju na stablu zatvoreni više godina- štitići čunjasto uzdignuti, s uzdužnim hrptom, grbica u sredini sa šiljastim, često povijenim vrhom- sjemenke s jedne strane sivo, a s druge strane crno i sjajno- areal: zapadno Sredozemlje (Pirinejski poluotok, južna i jugozapadna Francuska, sjeverozapadno

obalno područje Halije, sjeverozapadna Afrika, Sardinija, Korzika)- smolarenje

Pinus halepensis – alepski bor- češeri dozrijevaju 2 god. a otvaraju se 3 ili 4- 2 iglice u čuperku, tanke, ravne, mekane, svjetlije zelene, na vrhu izbojka smještene poput kista- Štitić plosnat ili malo izbočen, grbica na sredini bez šiljka- areal: Sredozemlje- u Hrvatskoj autohton u Dalmaciji (uz obalo južnije od Splita, na otocima južnije od Šibenika)

(isto tako autohtone vrste u Hrv. Su Abies alba,Picea abiess,Pinus pinea,Pinus nigra,Pinus mugo)- najvažnija pionirska vrsta bora u mediteranskom području.

( + Pinus nigra - submediteran) - cvjeta u IV. i V. mjesecu, češeri sazrijevaju u IX. i X mjesecu

8

Pinus brutia - brucijski bor- češeri dozrijevaju u zimi 3 godine- štitić plosnat ili malo izbočen, grbica na sredini plosnata, bez šiljka- areal: istočno Sredozemlje

Pinus brutia x Pinus halepensis- intermedijarna morfološka obilježja- bujan rast

Pinus sylvestris – obični bor- češeri dozrijevaju 2 god. (u IX i X mjesecu)- 2 iglice u čuperku, uzdužno usukane, plavkastozelene- Štitići rombični, ravni, s jedne strane mogu biti jače razvijeni i piramidalno izbočeni, grbica u sredini

sjajna, sjvetlosmeđa, bez šiljka- bor s najvećim arealom: Europa, Azija- AUTOHTON + Abies alba, Picea abies, Pinus pinea, Pinus nigra, Pinus mugo, Pinus halepensis- cjveta u V. i VI. mjesecu

Porodica: TaxodiaceaeRod: SEQUOIA – monotipski rod + GINKGO

Sequoia sempervirens – obalna sekvoja, obalni mamutovac- vazdazeleno, jednodomno drveće- najviša četinjača – 100 m- razgranjenje nije pršljenasto- na dugim vršnim izbojcima lišće igličasto, odozgo tamnozeleno, odozdo s 2 bijele pruge puči,

dvoredno raspoređeno s peteljkama- iglice su najduže u sredini izbojka- češeri dozrijevaju 1 god.- areal: zapadno, obalno područje SAD-a (Kalifornija)- brzorastuća vrsta, zahtjeva visoku zračnu vlagu i zasjenu, osjetljiva na onečišćeni zrak

Porodica: TaxodiaceaeRod: SEQUOIADENDRON – monotipski rod + GINKGO + SEQUOIA

Sequoiadendron giganteum – golemi mamutovac- vazdozeleno jednodomno drveće, u donjem dijelu jako proširenog debla (veliki pod promjera)- iglice u 3 niza spiralno raspoređene, prilegle ili malo otklonjene- češeri dozrijevaju 2 god.- areal: središnja Kalifornija, planinsko područje- doživi 3000 – 3500 godina

9

Porodica: TaxodiaceaeRod: TAXODIUM – češeri dozrijevaju 1 god.

Taxodium districhum – močvarni taksodij- češeri se respadaju- listopadno drveće + GINKGO + LARIX- jednodomno- pri dnu prošireno deblo => pad promjera- na vlažnim staništima za prozračivanje iz žila tjera do 1 m dugačke, iznutra šuplje, koljenčaste

izrasline – pneumatofore tj. dišno korjenje- iglice dvoredne svjetlozelene, u jesen crvenosmeđe, otpadaju zajedno s kratkim izbojcima- areal: jugoistočni dio Sjeverne Amerike u močvarnom području i uz obale rijeka

Porodica: TaxodiacaeRod: CRYPTOMERIA – monotipski rod + GINKGO + SEQUOIA + SEQUOIADENDRON

Cryptomeria japonica – japanska kriptomerija, sugi- vazdazeleno drveće, razgranjenje pršljenasto- iglice u 5 nizova spiralno raspoređene, srpasto povijene, svjetlozelene- češeri dozrijevaju 1 god- areal: Japan i južna Kina (važna šumska vrsta)

Porodica: CupressaceaePotporodica: CallitroideaeRod: CALOCEDRUS

Calocedrus decurrens – kalifornijski kalocedar- češeri dozrijevaju 1 godine- vazdazeleno jednodomno drveće- lišće ljuskasto, vrhovi pločnih postranih ljusaka su u istoj ravnini- areal: zapadni dio Sjeverne Amerike

Porodica: CupressaceaePotporodica: CupressoideaeRod: CUPRESSUS

- češeri dozrijevaju 2 godine- vazdozeleno drveće, rjeđe grmovi- cvjetovi jednospolni i jednodomni

Cupressus sempervirens – obični čempres- mediteranski čempres- lišće tamnozeleno, jajasto, tupo, sitno, sa udubljenom smolnom žlijezdom- 2 varijeteta: var.sempervirens – priklonjenih grana, stupolikog ili usko čunjastog habitusa var.horizontalis – otklonjenih grana, široko čunjastog habitusa- areal: Kreta, Cipar, mala Azija do sjevernog Irana

10

Cupressus arizonica – arizonski čempres- izbojci četverobridni, lišće do 2 mm dugačko, oštro ušiljeno, plavozeleno, smolna žlijezda nije

izražena- areal: zapadni dio sjeverne Amerike

Porodica: CupressaceaePotporodica: CupressoideaeRod: CHAMAECYPARIS

- vazdazeleno jednodomno drveće i grmovi- češeri dozrijevaju 1 godine

Chamaecyparis lawsoniana – Lawsonov pačempres - lišće tamnozeleno, plošne ljuske rombične s udubljenom žlijezdom- postrano ljuske duže od plošnih, otklonjenih vrhova- s donje strane uz rubove ljusaka voštane linije u obliku slova X- areal: zapadni dio SAD-a

Porodica: CupressaceaePleme: ThujopsideaeRod: THUJA

- vazdozeleno jednodomno drveće, rjeđe grmovi- češeri dozrijevaju 1 godine

Thuja occidentalis – obična američka tuja- grančice spljoštene, odozgo tamnozelene i sjajne, odozdo svjeltozelene, plošne ljuske imaju

okruglastu uzdignuto žlijezdu, postrane ljuske manje od plošnih- areal: jugoistočna Kanada i sjeveroistočni dio SAD-a

Thuja orientalis – obična tuja- lišće sitno, podjednako zeleno s obje strane, na plošnim ljuskama utisnute žlijezde- areal: istočna Azija

Thuja plicata – golema tuja- lišće odozgo tamnozeleno i sjajno, odozdo svjetlozene s bjelkastim pjegama puči (2 na plošnoj i po 1

na postranim ljuskama), sa žlijezdama na plošnim ljuskama samo na glavnim izbojcima- areal: zapadni dio Sjeverne Amerike (važna šumska vrsta)

11

Porodia: CupressaceaePleme: JunipereaeRod: JUNIPERUS – autohtone

- vazdozeleno dvodomno ili jednodomno drveće i grmovi- razgranjenje nije pršljenasto- češeri dozrijevaju 1, 2, rjeđe 3 godine

Juniperus communis – obična borovica, kleka- lišće igličasto, po 3 u pršljenu, najšire na osnovi, tvrdo, bodljikavo ušiljeno, otklonjeno, odozdo

zeleno, odozgo udubljeno s 1 širokom bijelom prugom puči- cvjetovi dvodomni (muški cvjetovi su žuti a ženski su zelenkasti i sitni)- cvjeta u IV. i V. mjesecu, a plod dozrijeva u 2 ili 3 godine- češeri dozrijevaju 2 ili 3 godine- najrasprostranjenija četinjača (Europa, sjeverna Afrika, Azija, sjeverna Amerika)

Juniperus communis ssp.alpina – klečica, klekuša- iglice gusto raspoređene, priklonjene, naglo ušiljene- areal: planinsko i visokoplaninsko područje Europe, Azije i sjeverne Amerike

Juniperus oxycedrus – šmrika, smrič- lišće igličasto po 3 u pršljenu, najšire pri osnovi, tvrdo, bodljikave ušiljeno, otklonjeno, odozdo

zeleno s uzdužnim grebenom po sredini, odozgo udubljeno s 2 bijele pruge puči- areal: Sredozemlje, osvjetljivija na niske temperature nego šmrika- cvjetovi dvodomni, bubuljasti češeri okruglasti, češeri dozrijevaju 2 godine

Juniperus sabina – planinska somina- lišće ljuskasto, unakrsno – nasuprotno raspoređeno, jajasto s utisnutom žlijezdom- cvjetovi jednodomni ili dvodomni, plodovi dozrijevaju 1 ili 2 godine- areal: planinsko područje srednje i južne Europe, male Azije, Kavkaza, Urala i Sibira

Juniperus phoenicea – primorska somina, gluhać, gluhaćuša- lišće ljuskasto, jajasto do rombično, čvrsto priklonjeno, 1 mm dugačko s udubljenom žlijezdom- cvjetovi jednodomni ili dvodomni, bubuljasti češeri i dozrijevaju 2 godine- areal: Sredozemlje

12

Porodica: TaxaceaeRod: TAXUS

- vazdazeleno dvodomno drveće ili grmovi- ragranjenje nije pršljenasto- plod neprava ili lažna koštunica, dozrijeva 1 godine, sočni ovoj arilus zvončast, djelomično obavija

sjemenku

Taxus baccata – obična tisa- autohtona- izbojci zeleni, iglice mekane, spljoštene, odozgo tamnozelene odozdo s 2 svjetlozelene pruge puči,

ušiljene, pri dnu se sužavaju u obliku peteljke- areal disjunktan: Europa, mala Azija, Kavkaz, sjeverna Afrika- u Hrvatskoj zaštičena vrsta + Pinus mugo- svi dijelovi osim arilusa su otrovni jer sadrže alkoloid toksin- muški cvjetovi pojavljuju se u jesen (okrugle žučkaste tvorevine) u pazušcu jednogodišnjih iglica- ženski cvjetovi se pojavljuju u proljeće na prošlogodišnjem izbojcima- cvjeta u III. i IV. mjesecu, a plod joj sazrijeva u IX. i X. Mjesecu- sjeme klije s 2 supke

Porodica: CycadaceaeRod: CYCAS

- vazdazeleno, dvodomno, manje drveće, nerazgranjene stabljike koja je pokrivena ostacima rukavaca otpalih listova (sliče na peraste palme), lišće veliko, perasto, božasto, spiralno raspoređeno na vrhu stabljike

- cvjetovi na vrhu stabljike- plodovi dozrijevaju 1 godine

Cycas revoluta – cikas- lišće preko 1 m dugačko, perasto sastavljeno, pri dnu prošireno u rukovac iznad kojeg se nalazi

nekoliko parova bodlji, liske tamnozelene, tvrde, kožasto, sjajne, bodljikavo ušiljene- areal: južni Japan

Porodica: Ephedraceae - autohtonaRod: EPHEDRA

- u Hrvatskoj niskorizične vrste- dvodomni, šiboliki rmovi, lišće ljuskasto, sitno, nasuprotno raspoređeno u udaljenim pršljenima, pri

osnovi srasle - plod je prividna boba, dozrijeva 1 godine

Ephedra fragilis ssp.campylopoda – krhka kositrenica, vlasac- penje se po podlozi, visi ili puže, izbojci vrlo dugački, tanki i krhki, lišće do 2 mm dugačko- areal: Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora

Ephedra major - do 2 m visoki, uspravni grm- lišče do 3 mm dugačko, kožasto- areal: Sredozemlje, Azija

13

Autohtone vrste: - Picea abies

- Abies alba - Pinus pinea - Pinus nigra - Pinus mugo - Pinus halepensis - Pinus sylvestris

Autohtoni rodovi: - Juniperus- Ephedra- Taxus

Jestive sjemenke ima: - Ginkgo biloba- Pinus pinea

Prividnu lažnu koštunicu imaju: - Tisa - Ginkgo

Dvodomni: - Ginkgo - Taxus - Cycas - Ephedra

Jednodomni ili dvodomni: - Cedrus- Juniperus

Zaštičene vrste u Hrvatskoj su:- Pinus mugo- Taxus baccata

Monotipski rodovi su: - Ginkgo- Sequoia- Sequoiadendron- Cryptomeria

Europske vrste su:- Abies alba- Abies cephalonica- Abies borissi – regis- Abies pinsapo- Abies nebrodensis

14

Uspravni češeri imaju:- Abies- Cedrus- Larix (možda)

Europske smreke su:- Picea abies- Picea omorika

Dugi i kratki izbojci imaju:- Ginkgo- Larix- Cedrus- Pinus

Jele kod kojih su pokrovne ljuske duže od plodnih su:- Abies alba- Abies cephalonica

Jele kod kojih su pokrovne ljuske kraće od plodnih su:- Abies pinsapo- Abies concolor

Listopadne četinjače su: - Ginkgo- Larix- Taxodium

Tercijarni relikt imaju:- Ginkgo biloba- Picea omorika- Pinus nigra- Pinus peuce- Pinus heldreichii

Heliofit:- Larix- Pinus nigra- Pinus halepensis

Pionirske vrste su:- Pinus nigra (submediteran)- Pinus halepensis (mediteransko područje)

Azijske vrste su:- Ginkgo biloba- Larix kaempferi- Cryptomeria japonica- Thuja orientalis

15

Endemi su:- Abies pinsapo (Španjolska)- Picea omorika (Balkanski poluotok)- Pinus peuce (Balkanski poluotok)- Pinus heldreichii (južna Italija, Balkanski poluotok)

Češeri se raspadaju: - Abies - Cedrus- Pinus cembra- Taxodium districhum

Bobuljaste češere ima rod:- Juniperus

Prividna boba:- Ephedra

Pirofit:- Pinus pinaster- Pinus halepensis

16

Češeri Dozrijavaju I-godine II-godine III-godine

Ginko Abies

PseudotsugaTsugaPicea Larix

Sequoia Taxodium

Cryptomeria Calocadrus

Chamaecyparis Thuja

Juniperus sabina Taxus Cycas

Ephedra

Cedrus atlanticaCedrus deodaraCedrus libani

Strobus Pinus

Sequoiadendron Cupressus

Juniperus sabinaJuniperus phoenica Juniperus oxycedrus Juniperus communis

Ostale vrste Cedrusa

Pinus brutia

Juniperus comunis

Razgranjenje Nepravilno pršljenaste Pravilno pršljenasto Nije pršljenasto Pršljenasto

Ginko Pseudotsuga

Abies Tsuga Larix

Cedrus Sequoia

Juniperus Taxus

Picea Pinus

Cryptomeria

17