Upload
ngobao
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MATEJA GAJSKI
DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovna politika banaka
Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman
Student: Ime i prezime: Mateja Gajski
Studijski smjer: Financije i bankarstvo
JMBAG: 0081109251
Rijeka, rujan, 2013.
SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ...................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ......................................................................... 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................ 2
1.4. Metode istraživanja................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 3
2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE ............................................ 4
2.1.Izvori sredstava ........................................................................................................... 4
2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka ............................................................... 8
3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA .............................................................................. 21
3.1. Definicija depozita ................................................................................................. 21
3.2. Vrste depozita ......................................................................................................... 22
4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA ................................. 27
4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka ............. 27
4.2. Valutna struktura depozita stanovništva ................................................................. 30
4.3. Ročna struktura depozita stanovništva ................................................................... 35
4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva............ 40
5. OSIGURANJE DEPOZITA ................................................................................... 49
5.1. Razlozi osiguranja depozita .................................................................................... 49
5.2. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj ................................................. 51
6. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA .................................. 53
6.1. Čimbenici štednje ................................................................................................... 53
6.1.1. Ekonomski čimbenici ................................................................................... 53
6.1.2. Financijski čimbenici .................................................................................... 56
6.1.3. Demografski, sociološki i psihološki čimbenici ........................................... 57
6.1.4. Organizacijsko - tehnički čimbenici ............................................................. 58
6.2. Projekcija kretanja financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka u
narednom petogodišnjem razdoblju ....................................................................... 59
7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 70
POPIS LITERATURE .................................................................................................... 75
POPIS TABLICA ........................................................................................................... 79
POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 81
1
1. UVOD
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Depoziti predstavljaju najvažniji izvor sredstava hrvatskih banaka te zauzimaju
značajnu ulogu u formiranju novčane mase. Banke formiraju financijski potencijal od
prikupljenih depozita i pribavljenih kredita zajedno s vlastitim izvorima. Taj financijski
potencijal umanjen za rezerve predstavlja iznos koji banka može plasirati s ciljem
ostvarivanja dobiti.
Depoziti su novčana sredstava različitih vlasnika koje banka prikuplja na svojim
računima i iz njih odobrava kredite, a vlasnicima depozita plaća tzv. pasivnu kamatu.
Ovisno o kriteriju postoji nekoliko vrsta depozita, a najznačajnija vrsta su upravo
depoziti stanovništva. Depoziti stanovništva čine više od 40% udjela u ukupnom
financijskom potencijalu hrvatskih banka.
Predmet istraživanja ovog Diplomskog rada je istražiti i analizirati ukupne depozite
stanovništva u hrvatskim bankama pomoću znanstvenih i stručnih metoda.
Objekt istraživanja u ovom radu su depoziti stanovništva.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Radna hipoteza ovog diplomskog rada je: spoznajama o ukupnom financijskom
potencijalu, ukupnim depozitima i depozitima stanovništva utvrditi tendenciju njihovog
rasta u hrvatskim bankama.
Pomoćne hipoteze su:
1) Na temelju spoznaja o depozitima stanovništva može se dokazati da depoziti
stanovništva imaju značajnu ulogu u cjelokupnom poslovanju hrvatskih banaka,
2
2) Analizom valutne i ročne strukture moguće je dokazati da stanovništvo najviše
štedi u stranoj valuti,
3) Proučavanjem rasta depozita stanovništva moguće je dokazati da depoziti
stanovništva godinama dobivaju na sve većoj važnosti,
4) Spoznajama o dosadašnjem kretanju depozita moguće je utvrditi da će depoziti
stanovništva nastaviti rasti u budućnosti.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Na temelju postavljenih predmeta, problema i objekta istraživanja, te definiranih
hipoteza postavljena je svrha istraživanja. Svrha je analizirati značajke depozita
stanovništva i dokazati važnost depozita stanovništva u hrvatskim bankama.
Cilj ovog diplomskog rada je analiza depozita stanovništva u hrvatskim bankama kao
jednim od najvažnijih izvora sredstava bankovnog poslovanja.
Izradom ovog diplomskog rada nastojalo se odgovoriti na sljedeća pitanja:
1) Što su izvori sredstava i od čega se sastoje?
2) Kakva je struktura financijskog potencijala hrvatskih banaka?
3) Što su depoziti i koje sve vrste depozita postoje?
4) Kako su se kretali depoziti stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine?
5) Kakva je ročna i valutna struktura depozita stanovništva?
6) Koji čimbenici utječu na štednju stanovništva?
7) Kakva je prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju
od 2013 do 2017. godine?
1.4. Metode istraživanja
Pri istraživanju i prezentiranju rezultata istraživanja korištene su slijedeće znanstveno –
istraživačke metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda
deskripcije, statističke i matematičke metode te metoda kompilacije.
3
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad se sastoji od sedam međusobno povezanih cjelina.
U prvom dijelu, UVODU definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna
hipoteza i pomoćne hipoteze, definirani su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su
korištene metode te je obrazložena struktura rada.
Naslov drugog dijela je FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE. U ovom
dijelu su opisani izvori sredstava banke te je analizirana visina i struktura financijskog
potencijala hrvatskih banaka.
Treći dio rada, DEPOZITI STANOVNIŠTVA objašnjen je pojam depozita i njihova
važnost za bankarsko poslovanje, te su navedene različite vrste depozita.
U četvrtom dijelu, STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA analizira
se udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu, prikazana je i
analizirana ročna i valutna struktura depozita stanovništva. Također je obrađena ročna
struktura deviznih depozita i ročna struktura kunskih depozita stanovništva.
Peti dio ima naslov OSIGURANJE DEPOZITA, u kojem su obrađeni razlozi osiguranja
depozita te je objašnjen sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.
ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA naziv je šestog dijela gdje su
navedeni čimbenici koji utječu na štednju, a to su: ekonomski, financijski, demografski,
sociološki i psihološki te organizacijsko – tehnički čimbenici. U ovom poglavlju je
prikazana i projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita te depozita
stanovništva u narednim godinama.
Posljednji dio rada, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu cjelokupnog rada kojima se
istraživalo kretanje i značaj depozita stanovništva u hrvatskim bankama.
4
2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE
U ovom poglavlju obrađuju se vrste izvora sredstava, te se analizira visina i struktura
izvora sredstava, odnosno financijski potencijal.
Banke su financijske institucije koje se bave poslovima prikupljanja novčanih sredstava
i pribavljanja kredita od banaka te njihovog usmjeravanja klijentima u obliku kreditnih i
nekreditnih plasmana. Zajedno s vlastitim izvorima formiraju financijski potencijal
banke, odnosno zbroj svih pozicija iz pasive bilance banke. Kreditni potencijal banke
predstavlja iznos sredstava koje banka može plasirati, a to je financijski potencijal
umanjen za visinu obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Taj višak sredstava je iznos
koji banka može plasirati, a da pri tom ne ugrozi svoju likvidnost i solventnost.
2.1. Izvori sredstava
Izvori sredstava predstavljaju financijski potencijal banke, tj. zbroj svih pozicija u pasivi
bilance banaka, a čine ga vlastita sredstva, prikupljeni depoziti i pribavljeni krediti od
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu. Banka sredstva
pribavlja iz različitih izvora, od depozita do emisije vrijednosnih papira.
U tablici 1 su prikazani izvori sredstava i aktiva banke.
5
Tablica 1. Bilanca banke
AKTIVA (potraživanja) PASIVA (izvori)
Pričuve kod središnje banke
Inozemna aktiva
Potraživanja od središnje države
Potraživanja od ostalih bankarskih
institucija
Potraživanja od nebankarskih
financijskih institucija
Depozitni novac
Štedni i oročeni depoziti
Devizni depoziti
Obveznice i instrumenti tržišta
novca
Inozemna pasiva
Depoziti središnje države
Krediti primljeni od središnje
banke
Ograničeni i blokirani depoziti
Kapitalski računi
ostalo
Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.189/2013 str. 25, Zagreb
Novčana sredstva koja se koncentriraju kod banke su sljedeća (Bilten HNB-a, 2013:26):
Depozitni novac – uključuje novčana sredstva na žiroračunima i tekućim
računima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a
umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu
Štedni i oročeni depoziti – kunski štedni depoziti po viđenju te kunski oročeni
depoziti i kunski depoziti s otkaznim rokom
Devizni depoziti – devizni depoziti po viđenju, devizni oročeni depoziti te
devizni depoziti s otkaznim rokom
Obveznice i instrumenti tržišta novca – neto obveze banaka po izdanim
vrijednosnim papirima i primljeni krediti
Inozemna pasiva – obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih obveza prema
stranim fizičkim i pravnim osobama: žiroračune i tekuće račune, štedne
depozite, oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze.
Depoziti središnje države – svi oblici kunskih i deviznih obveza banaka prema
središnjoj državi
6
Krediti primljeni od središnje banke – svi krediti primljeni od Hrvatske narodne
banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod banaka, pri čemu se kao krediti
tretiraju i poslovi reotkupa vrijednosnih papira
Ograničeni i blokirani depoziti – obuhvaćaju kunske i devizne ograničene
depozite ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih
institucija, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirane
devizne depozite stanovništva regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih
depozita građana u javni dug Republike Hrvatske
Kapitalski računi – dionički kapital, dobiti ili gubitak prethodne i tekuće godine,
zadržana dobit (gubitak), zakonske pričuve, statutarne i ostale kapitalne pričuve,
rezerve proizašle iz transakcija zaštite, nerealizirana dobit (gubitak) s osnove
vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju te ispravci
vrijednosti i posebne rezerve za identificirane gubitke po skupnoj osnovi
Ostalo - predstavlja neraspoređene račune pasive umanjene za neraspoređene
račune aktive, uključujući fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata.
Izvori sredstava mogu se kvantificirati prema kriterijima ročnosti, vrstama, vlasništvu i
obvezi vraćanja (Kandžija, Živko, 2004:120).
Prema ročnosti izvori mogu biti:
o kratkoročni
o dugoročni.
Prema vrstama se razlikuju:
o depozitni izvori (depozit je novčani ulog pravne ili fizičke osobe)
o nedepozitni izvori (jedna banka daje kredit drugoj)
o kapital i rezerve.
Prema vlasništvu se razlikuju:
o tuđi izvori (primljeni depoziti i krediti)
o vlastiti izvori (kapital i razni oblici rezervi).
7
Prema obvezi vraćanja izvori mogu biti:
o povratni (krediti i depoziti)
o nepovratni (kapital i rezerve).
Izvori se, po načinu prikupljanja sredstava s kojima banka raspolaže u pasivi banke
mogu podijeliti na primarne i sekundarne izvore sredstava (Gregurek, Vidaković
2011:146).
Primarni izvori sredstava su svi izvori sredstava kod kojih su klijenti ponudili svoja
sredstva na raspolaganje banci. Građani i poduzeća s kojima banka posluje najčešći su
primarni izvor financiranja za banku.
Sekundarni izvori sredstava su izvori sredstava koje je banka morala aktivno prikupljati
na kratkoročnim i dugoročnim tržištima kapitala. Sektori koji mogu biti izvor
sekundarnih izvora financiranja su (Gregurek, Vidaković 2011:147):
banke,
fondovi (investicijski, hedge, mirovinski),
vlasnici,
drugi sudionici na tržištu novca i tržištu kapitala,
središnja banka,
poduzeća.
Banka koja ne može prikupiti dovoljno sredstava za željeno kreditiranje iz primarnih
izvora, mora se okrenuti sekundarnim izvorima sredstava. Razlozi su:
da zadovolji kratkoročne potrebe za likvidnošću
da bi došla do dugoročnih izvora sredstava koji joj omogućuju dugoročne
plasmane.
8
2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka
Visina i struktura izvora sredstava sastoji se od depozitnih izvora, nedepozitnih izvora te
vlastitih izvora banaka.
U nastavku slijedi analiza strukture pasive bilance banaka, odnosno financijskog
potencijala banaka.
U tablici 2 prikazano je kretanje ukupnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine.
9
Tablica 2. Visina i struktura izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine (na kraju godine, u milijardama kuna)
PASIVA
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
visina (mlrd)
udio (%)
1. DEPOZITNI NOVAC
21,17 12,8 23,31 11,9 23,59 10,5 26,65 10,4 33,91 11,3 41,87 12,4 38,17 10,6 31,90 8,6 33,9 8,7 36,16 8,8 36,50 9,1
2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT
13 7,8 18,37 9,4 22,48 10,0 27,99 11,0 44,84 15,0 53,64 15,9 50,07 13,8 39,14 10,5 34,8 8,9 40,93 10,0 39,81 9,9
3. DEVIZNI DEPOZITI
72,05 43,5 76,04 38,9 81,74 36,2 86,76 34,0 88,26 29,5 103,1 30,6 117,2 32,4 135,41 36,5 147,6 37,8 145,16 35,4 153,09 38,0
4.
OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
0,22 0,1 0,6 0,3 1,16 0,5 1,08 0,4 0,84 0,3 1,21 0,4 2,53 0,7 1,36 0,4 1,3 0,3 2,11 0,5 2,60 0,6
5. INOZEMNA PASIVA
35,02 21,1 49,93 25,6 61,16 27,1 67,11 26,3 76,08 25,4 65,15 19,4 75,3 20,8 80,37 21,6 81,9 21,0 90,28 22,0 73,49 18,3
6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE
6,1 3,7 5,28 2,7 6,82 3,0 9,29 3,6 10,8 3,6 13,53 4,0 16,01 4,4 18,22 4,9 19,9 5,1 18,24 4,5 18,86 4,7
7.
KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE
0,02 0,0 0,97 0,5 0,41 0,2 4,21 1,7 3,91 1,3 4,18 1,2 0,01 0,0 0,01 0,0 0,0 0,0 0,13 0,0 0,01 0,0
8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI
1,68 1,0 1,71 0,9 2,06 0,9 2,04 0,8 2,45 0,8 2,25 0,7 3,04 0,8 2,55 0,7 2,3 0,6 3,23 0,8 2,51 0,6
9. KAPITALSKI RAČUNI
26,32 15,9 27,39 14,0 28,67 12,7 32,67 12,8 40,8 13,6 53,18 15,8 60,32 16,7 66,31 17,9 71,8 18,4 76,62 18,7 79,83 19,8
10. OSTALO -9,96 -6,0 -8,32 -4,3 -2,55 -1,1 -2,48 -1,0 -2,63 -0,9 -1,75 -0,5 -0,97 -0,3 -3,88 -1,0 -2,8 -0,7 -3,28 -0,8 -4,25 -1,1
11. UKUPNO 165,6 100 195,3 100 225,6 100 255,3 100 299,3 100 336,4 100 361,7 100 371,39 100 390,8 100 409,60 100 402,45 100
Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.123/2007. str.25 i br.189/2013 str.25, Zagreb
10
Na temelju podataka iz tablice može se zaključiti da su ukupni izvori sredstava u
hrvatskim bankama porasli sa 165 milijardi kuna krajem 2002. godine na 402 milijardi
kuna krajem 2012. godine, što predstavlja porast od 143%. Prosječna godišnja stopa
rasta ukupnih izvora sredstava iznosi 9,29%.
Depozitni izvori sredstava su također porasli u promatranom razdoblju. Tako štedni i
oročeni depoziti rastu sa 13 milijardi kuna u 2002. godini na 39 milijardi kuna u 2012.
godini, a devizni depoziti koji čine najveći udio u strukturi sredstava banke su porasli za
preko 3 puta, sa 43 milijardi kuna u 2002. godini na 153 milijardi kuna u 2012. godini.
Depozitni novac raste za 72,4%, sa 21,17 milijardi kuna u 2002. godini na 36,5 milijardi
kuna u 2012. godini, dok se udio u ukupnom financijskom potencijalu smanjio sa 12,8%
u 2002. godini na 9,15% u 2012. godini. Depoziti središnje države su od 2002. do 2012.
godine porasli sa 6,1 milijardi kuna na 18,86 milijardi kuna u 2012. godini. Njihov se
udio u financijskom potencijalu smanjuje od 2002. do 2012. godine sa 6,1% na 4,7%.
Ograničeni i blokirani depoziti su također rasli u razdoblju od 2002. do 2012. godine sa
1,68 milijardi kuna na 2,51 milijardi kuna u 2012. godini, a najviše su iznosili 2008.
godine, čak 3,04 milijardi kuna. Udio im se smanjio sa 1% na 0,6% u ukupnom
financijskom potencijalu.
Inozemna pasiva koja predstavlja razne oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim
bankama i ostalim pravnim i fizičkim osobama raste tokom cijelog promatranog
razdoblja sa 35,02 milijardi kuna u 2002. godini na 73,49 milijardi kuna u 2012. godini
što je porast za 109,85%. Iako inozemna pasiva raste njezin se udio smanjio te u 2012.
godini iznosi 18,3% u odnosu na 2004. godinu kada je bio čak 27,1%.
Nedepozitni izvori, poput primljenih kredita osciliraju u promatranom razdoblju, nešto
značajniji rast su postigli u razdoblju od 2005. do 2007. godine, da bi u 2012. godini
pali na 11 milijuna kuna sa 16 milijuna kuna u 2002. godini.
Kapitalski računi od 2002. godine do 2012. godine su u konstantnom porastu te u 2012.
godini iznose 79 milijardi kuna u odnosu na 2002. godinu kada su iznosili 26 milijardi
kuna. Udio kapitalskih računa u ukupnim izvorima banaka je porastao sa 15,9% u 2002.
godini na 19,8% u 2012. godini.
11
Visina pojedinih vrsta izvora sredstava hrvatskih banka prikazana je u grafikonu 1.
Grafikon 1. Visina izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.
godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.
-50
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mili
jard
e k
un
a
Godine
DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI KAPITALSKI RAČUNI OSTALO
12
Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je kako devizni depoziti čine najznačajniji udio
izvora sredstava te da su u stalnom porastu. Također možemo uočiti da i ostale stavke
izvora sredstava rastu tokom promatranog razdoblja, a najveći iznos ukupnog
financijskog potencijala hrvatskih banka je bio 2011. godine.
Grafikon 2. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrstama izvora u
razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.
-20%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Po
sto
tak
Godine
DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT
DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE
KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI
KAPITALSKI RAČUNI OSTALO
13
Grafikon 2 prikazuje strukturu izvora sredstava iz koje se vidi da najveći udio
zauzimaju devizni depoziti te inozemna pasiva. Slijede ih kapitalski računi čiji se udio s
godinama povećava te štedni i oročeni depoziti kod kojih je najveći udio bio u razdoblju
od 2006. do 2008. godine u vrijeme kada se počela javljati financijska kriza te je došlo
do porasta štednje.
U tablici 3 i grafikonu 3 izračunati su verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka
koji prikazuju njihovo kretanje po godinama.
Tablica 3. Verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od
2002. do 2012. godine
PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1. DEPOZITNI NOVAC - 110,1 101,2 113,0 127,2 123,5 91,2 83,6 106,2 106,7 100,9
2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT - 141,3 122,4 124,5 160,2 119,6 93,3 78,2 89,0 117,5 97,3
3. DEVIZNI DEPOZITI - 105,5 107,5 106,1 101,7 116,8 113,7 115,5 109,0 98,4 105,5
4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
- 272,7 193,3 93,1 77,8 144,0 209,1 53,8 98,5 157,5 123,2
5. INOZEMNA PASIVA - 142,6 122,5 109,7 113,4 85,6 115,6 106,7 102,0 110,2 81,4
6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE - 86,6 129,2 136,2 116,3 125,3 118,3 113,8 109,1 91,8 103,4
7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE
- 4850,0 42,3 1026,8 92,9 106,9 0,2 100,0 100,0 1300,0 7,7
8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI - 101,8 120,5 99,0 120,1 91,8 135,1 83,9 91,4 138,6 77,7
9. KAPITALSKI RAČUNI - 104,1 104,7 114,0 124,9 130,3 113,4 109,9 108,3 106,7 104,2 10. OSTALO - 83,5 30,6 97,3 106,0 66,5 55,4 400,0 71,1 118,8 129,6
11. UKUPNO - 117,9 115,5 113,2 117,2 112,4 107,5 102,7 105,2 104,8 98,3 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.
14
Grafikon 3. Verižni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 3.
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
110,0
120,0
130,0
140,0
150,0
160,0
170,0
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
1. DEPOZITNI NOVAC - 2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT - 3. DEVIZNI DEPOZITI - 6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE - 8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI -
15
Grafikon 4. Verižni indeksi nedepozitnih izvora sredstava, kapitalskih računa i ukupnih
izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 3.
*Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od
2003. godine kada prelaze iznos od 4850,0 te 2005. i 2011. godine kada su iznosi
1026,8 i 1300,0.
Verižni indeksi predstavljaju relativne promjene u tekućem razdoblju u odnosu na
prethodno razdoblje.
Analizom verižnih indeksa vidimo da je depozitni novac najveći porast zabilježio u
2006. godini od 27,2%, a najveći pad u 2009. godini od 16,4%. Prosječna godišnja
stopa rasta depozitnog novca u razdoblju od 2002. do 2012. godine iznosi 5,59%.
0 20 40 60 80
100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA -
5. INOZEMNA PASIVA -
7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE -
9. KAPITALSKI RAČUNI -
10. OSTALO -
11. UKUPNO -
16
Štedni i oročeni depoziti su najveći rast imali u 2006. godini od 60,2%, a najveći pad u
2009. godini od 21.8%. Prosječna godišnja stopa rasta štednih i oročenih depozita je
11,84%.
Devizni depoziti su u 2011. godini ostvarili pad od 1,6%, a najveći rast imali su u 2007.
godini od 16,8%. Prosječna godišnja stopa rasta deviznih depozita iznosi 7,83%.
Obveznice i instrumenti tržišta novca imali su najveći porast u 2003. godini u iznosu od
172,7%, a najveći pad su ostvarili u 2009. godini od 46,2%. Prosječna godišnja stopa
rasta obveznica i instrumenta tržišta novca u promatranom razdoblju iznosi 28,01%.
Inozemna pasiva je najveći porast zabilježila u 2003. godini od 42,6%, dok je najveći
pad bio u 2012. godini u iznosu od 18,6%. Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,69%.
Depoziti središnje države su u 2003. godini imali pad od 13,4%, a najveći rast u 2005.
godini od 36,2%. Prosječna godišnja stopa rasta depozita središnje države je 11,95%.
Krediti primljeni od središnje države imaju velike padove, ali i povećanja u odnosu na
prethodno razdoblje. U 2003. godini je zabilježen porast od 4750%, a u 2011. godini je
porast iznosio 1200%. Najveći pad zabilježen je u 2008. godini i iznosio je 99,8%.
Prosječna godišnja stopa pada u promatranom razdoblju za 6,70%.
Ograničeni i blokirani depoziti osciliraju u promatranom razdoblju, najveći rast imaju u
2011. godini u iznosu od 38,6%, a najveći pad je zabilježen u 2012. godini od 22,3%.
Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,09%.
Kapitalski računi imali su porast do 2007. godine u iznosu od 30,3%, a zatim se porast
počeo smanjivati. Prosječna godišnja stopa rasta kapitalskih računa iznosi 11,73%.
Prosječna godišnja stopa ostalih sredstava iz pasive pada u promatranom razdoblju u
iznosu od 8,16%.
Ukupni izvori sredstava su rasli svake godine u promatranom razdoblju, jedino je u
2012. godini zabilježen njihov pad u odnosu na prošlu godinu iznosu od 1,7%, a najveći
rast su imali u 2003. godini od 17,9%. Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih izvora
sredstava iznosi 9,29%.
17
U nastavku su u tablici prikazani bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka te
njihov grafički prikaz.
Tablica 4. Bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od
2002. do 2012. godine
PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
1. DEPOZITNI NOVAC 100 110,1 111,4 125,9 160,2 197,8 180,3 150,7 160,1 170,8 172,4
2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT
100 141,3 172,9 215,3 344,9 412,6 385,2 301,1 267,8 314,8 306,2
3. DEVIZNI DEPOZITI 100 105,5 113,4 120,4 122,5 143,1 162,7 187,9 204,8 201,5 212,5
4.
OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
100 272,7 527,3 490,9 381,8 550,0 1.150,0 618,2 609,1 959,1 1.181,8
5. INOZEMNA PASIVA 100 142,6 174,6 191,6 217,2 186,0 215,0 229,5 234,0 257,8 209,9
6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE
100 86,6 111,8 152,3 177,0 221,8 262,5 298,7 325,7 299,0 309,2
7.
KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE
100 4.850 2.050 21.050 19.550 20.900 50,0 50,0 50,0 650,0 50,0
8.
OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI
100 101,8 122,6 121,4 145,8 133,9 181,0 151,8 138,7 192,3 149,4
9. KAPITALSKI RAČUNI 100 104,1 108,9 124,1 155,0 202,1 229,2 251,9 272,9 291,1 303,3
10. OSTALO 100 83,5 25,6 24,9 26,4 17,6 9,7 39,0 27,7 32,9 42,7
11. UKUPNO 100 117,9 136,2 154,2 180,7 203,1 218,4 224,2 236,0 247,3 243,0 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.
18
Grafikon 5. Bazni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u
razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor:Izradila studentica prema podacima iz tablice 4
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
300
320
340
360
380
400
420
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
1. DEPOZITNI NOVAC
2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT
3. DEVIZNI DEPOZITI
6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE
8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI
19
Grafikon 6. Bazni indeksi nedepozitnih izvora, kapitalskih računa i ukupnih izvora
hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 4.
*Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od
2003. do 2008. godine, prelaze iznos od 21.050.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
5. INOZEMNA PASIVA
7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE
9. KAPITALSKI RAČUNI
10. OSTALO
11. UKUPNO
20
Bazni indeksi pokazuju postotnu promjenu vrijednosti u odnosu na baznu razdoblje koje
u ovom slučaju predstavlja 2002. godina.
Od depozitnih izvora najveći porast u odnosu na bazno razdoblje ostvarili su štedni i
oročeni depoziti, koji su ubrzano rasli do 2007. godine kada su postigli rast od 312%.
Nakon 2007. godine njihov rast je usporen. Ostali depozitni izvori također rastu u
promatranom razdoblju. Depoziti središnje države ostvaruju pad u 2003. godini od
13,4%, nakon čega rastu te je njihov najveći porast u 2010. godini 225,7%.
Obveznice i instrumenti tržišta novca rastu u promatranom razdoblju, a najveći porast
su ostvarili u 2008. godini od 1.050%, te u 2012. godini kada su porasli za 1.081,8% u
odnosu na 2002. godinu.
Inozemna pasiva i kapitalski računi također rastu u odnosu na baznu godinu, porast
pasive u 2012. godini je 109,9%, a kapitalskih računa 203,3%.
Krediti primljeni od središnje države bilježe velike poraste u odnosu na 2002. godinu do
2008. godine. Najveći porast zabilježen je od 2005. do 2007. godine te je iznosio oko
20.000%. Tih godina banke su se zaduživale kako bi održale svoju likvidnost. Nakon
2008. godine dolazi do pada sve do 2012. godine od 50%. Jedino je u 2011. godini
došlo do porasta od 550% u odnosu na bazno razdoblje.
Ukupno kretanje izvora sredstava hrvatskih banaka je u stalnom porastu, u 2012. godini
su ukupni izvori porasli za 143% u odnosu na baznu 2002. godinu. U odnosu na
prethodnu godinu ukupni izvori sredstava su pali za 1,7%, a jedan od razloga pada je
smanjenje inozemne pasive i kredita primljenih od središnje države u 2012. godini. U
2012. godini još uvijek dolazi do pada BDP-a, zaposlenosti i potrošnje što utječe i na
ukupne izvore sredstava banaka.
21
3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA
U ovom poglavlju obrađuju se vrste depozita stanovništva, te njihova struktura.
Financijski potencijal banaka se sastoji od depozitnih, nedepozitnih i vlastitih izvora.
Upravo su depoziti stanovništva najznačajniji izvor u pasivi banaka.
Visina depozita u najvećoj mjeri ovisi o primanjima stanovništva, ali i drugim faktorima
kao npr. financijski uvjeti (kamatne stope, stabilnost unutrašnje vrijednosti novca
izražena inflacijom, stabilnost međunarodne vrijednosti domaće valute izražena
deviznim tečajem), sociološki uvjeti (migracije stanovništva, veličina domaćinstava..),
psihološki uvjeti (sklonost štednji, motivi za štednju itd.), politički uvjeti,
organizacijsko-tehnički uvjeti banaka i ostali čimbenici. Uz sve nabrojene čimbenike,
osnovna determinanta formiranja depozita građana je ostvareni BDP Hrvatske.
3.1. Definicija depozita
Od početka djelovanja banaka primanje novčanih depozita bila je osnova bankovnog
poslovanja. Prikupljanje novca i njegova koncentracija u banci omogućavaju banci
veliku financijsku aktivnost koja raste razvojem proizvodnje i prometa. Koncentracija
kapitala bančinih komitenata omogućava banci korištenje momentalno slobodnih
sredstava koja se nalaze na njihovim računima kroz raznovrsne oblike kredita, čime
zarađuje profit na razlici aktivnih i pasivnih kamatni stopa (Katunarić, 1988:234)
Depozit je pojam koji se pretežno odnosi na novčane depozite i označava novčana
sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim
računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim
deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv.
pasivna kamata.
Depozit je suma novaca koju je depozitar (banka) dužan isplatiti ili transferirati po
nalogu deponenata (ulagača financijskih sredstava). Alternativno, depoziti predstavljaju
22
specifičnu vrstu kredita štediša i uopće financijski suficitarnih jedinica (deponenata)
bankama.
Novčani se depoziti mogu definirati kao potraživanja na računima sredstava imatelja.
Prema vrsti i vrijednosti koja se ulaže u banku te načinu raspolaganja, depoziti se dijele
(Kandžija, Živko 2004:121): na prave depozite i na neprave depozite. Pravi depoziti se
ubrajaju u neutralne bankarske poslove kada banka prima na čuvanje vrijednosti (nakit,
zlato) i vraća ih u onakvom stanju u kakvom ih je i primila. Nepravi depoziti su novčani
ulozi koji se polažu na račun banke, uz obvezu isplate deponentu s odgovarajućom
kamatom.
3.2. Vrste depozita
Novčani depoziti koji se ulažu u banku mogu se podijeliti po više kriterija (Katunarić
1998:235):
1) Podjela depozita po porijeklu novčanih sredstava koja se ulažu kod banke,
2) Podjela depozita po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita,
3) Podjela depozita po ročnosti odnosno po načinu njihovog raspolaganja od strane
vlasnika depozita.
1. Po porijeklu novca koji se ulaže na račun depozita kod banke, depoziti se dijele
na:
o Depozite koji potječu od uloga u banku – novca koji već cirkulira
u prometu bilo uplatom u gotovom novcu bilo prijenosom
određenog iznosa novca s drugog depozita kod iste ili druge
banke.
o Depozite koji nastaju ulaganjem na račun kod banke iznosa
odobrenog kredita čime se stvara novi depozitni novac koji je od
časa ulaganja spreman za cirkulaciju i plaćanje.
23
o Depozite koji nastaju prodajom deviza, zlata i drugih plemenitih
metala.
2. Po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita, depoziti se dijele na:
o Poslovne depozite odnosno uloge na računima bančinih
komitenata
o Depozite stanovništva
Poslovni depoziti predstavljaju slobodne novčane kapitale poduzeća i drugih pravnih
osoba koje posluju s bankom. To su ustvari obrtna sredstva koja cirkuliraju na računu
kod banke u toku proizvodnog ciklusa. Na teret tih sredstava njihovi vlasnici obavljaju
svoja plaćanja koja su u vezi s njihovom proizvodnom aktivnošću uz istovremeno
odobravanje, ovim računima, iznosa ostvarene realizacije. Na poslovnim depozitima
nalaze se i sredstva raznih fondova poslovnih partnera što ih ovi ulažu kod banke na
dulji rok s tim da im ih banka isplati u ugovorenom roku. Ovi depoziti predstavljaju
temeljnu osnovicu za cjelokupno kreditiranje banke.
Depoziti stanovništva predstavljaju raznovrsne uštede i nezaposleni novac stanovništva
što ih njegovi imaoci ulažu u banku da bi ih kasnije trošili ovisno o njihovim
potrebama. Mobilizacija ovih novčanih sredstava ovisi o rasprostranjenosti mreže
bančinih jedinica, uvjeta ulaganja i pružene sigurnosti ulagaču da će mu ulog biti
isplaćen prema ugovoru.
3. Po ročnosti i načinu raspolaganja depozitom, depoziti se dijele na:
o Depozite po viđenju – a vista depozite
o Oročene depozite – ograničeni depoziti – neaktivni depoziti.
Oročeni na određeno vrijeme
Oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom
Depoziti po viđenju predstavljaju deponirana novčana sredstva na računima kod banke
koja njihovi ulagači mogu u svako doba bez ikakvih ograničenja koristiti kao sredstvo
24
prometa i plaćanja i pretvoriti ih u gotov novac ili na teret njih izvršiti bezgotovinsko
plaćanje u korist depozitnog računa druge pravne ili fizičke osobe za podmirenje svoje
obveze. Posebnost depozita po viđenju je da banka uredno izvršava sve preuzete
obveze prema ulagaču i da mu uvijek točno u roku i po njegovoj želji obavi isplate, što
će se neposredno odraziti na ostale imaoce slobodnih sredstava i povećanje deponiranih
novčanih sredstava.
Najznačajnije vrste depozita po viđenju su:
Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća
Depoziti stanovništva – ulozi na štednju
Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke.
Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća predstavljaju dio kapitala kojim
posluje industrijsko, trgovačko i uslužno poduzeće, koje na teret ovih sredstava
obavlja sva plaćanja u vezi s proizvodnjom i prometom, a u njihovu korist odobrava
naplaćenu realizaciju. Obavljajući blagajničku službu za poduzeće na teret ovih
depozita najvećim dijelom bez upotrebe gotovine prijenosom s jednog računa
depozita na drugi, banka ubrzava opticaj sredstava reprodukcije, smanjuje troškove
oko plaćanja. Raspolažući velikim brojem žiro i tekućih računa na kojima se odvija
veliki promet, redovito se nalazi određena količina slobodnog depozitnog novca,
koji banka koristi za odobravanje kredita i time automatski povećava iznos novca
koji je uložen kod nje na računima i na taj način utječe na robno-novčane odnose na
tržištu.
Depoziti stanovništva – ulozi na štednju predstavljaju klasičan oblik mobilizacije
ušteda stanovništva i usko je povezano sa čovjekovim nastojanjem da racionalnim
korištenjem ostvarenog dohotka osigura sebi što bolje zadovoljenje potreba koje se
momentalno ne mogu podmiriti zbog nedovoljnih novčanih sredstava ili zbog
podmirenja neke buduće potrebe.
Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke su depoziti za koje nije
ugovoren rok isplate i koje je bez otkaznog roka, sredstva raznovrsnih fondova koji
se mogu koristiti po viđenju, sredstva garantnih pologa, depoziti po poslovima s
inozemstvom i slični ulozi kod banke. (Katunarić, 1988:241)
25
Oročeni depoziti su depoziti koji su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se
koristiti kad taj rok istekne. Oročeni depoziti predstavljaju osnovne izvore sredstava
banaka. Potencijal tih depozita je temelj financiranja realnih i financijskih investicija
klijenata banke.
Podvrste su:
kratkoročni (s rokom dospijeća do jedne godine)
dugoročni (rok oročenja je preko jedne godine, a u pravilu kamatna stopa raste s
duljinom oročenja)
nenamjenski (motiv su kamata i sigurnost)
namjenski (primjer su depoziti za dobivanje stambenog kredita).
Nenamjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci za koje deponent nije
posebno ugovorio namjenu. Deponent može poslije odrediti namjenu deponiranih
sredstava uz uvjete utvrđene ugovorom o deponiranju. I pored toga što deponent nije
odredio namjenu za koju se sredstva mogu koristiti, banka takva sredstva mora
koristiti za izvršavanje srednjoročnog i godišnjeg plana.
Namjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci koja se mogu rabiti
samo za namjene i uz uvjete utvrđene ugovorom. Banke prilikom obavljanja
bankarskih poslova trebaju težiti da pretežni dio izvora bankovnih sredstava ima
određenu namjenu za koju se može koristiti, a namjenu određuje deponent.
Namjenska štednja se najčešće kombinira s dobivanjem kredita, jedno vrijeme se
štedi, da bi se tada dobio kredit proporcionalan visini štednje, po povoljnijim
uvjetima u odnosu na one koji nisu štedjeli.
Depoziti oročeni na određeno vrijeme jesu novčana sredstva deponirana u banku
kojima deponent može raspolagati tek nakon proteka ugovorenog vremena. Ovi
depoziti omogućuju banci da može odobravati kredite, da ih može slobodno plasirati
u vidu kredita na duži rok.
Depoziti oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom su novčana sredstva
deponirana u banci kojim deponent može raspolagati nakon proteka ugovorenog
roka računajući od dana kada je deponent pisanim putem otkazao banci svoj depozit.
26
Deponent prije nego želi podignuti deponirana sredstva mora o tome obavijestiti
banku, otkazujući dalje držanje kod nje. Otkazni rok teče od dana priopćenja banci
da će sredstva podići. Za depozit s otkaznim rokom značajno je da mora biti
ugovoren, jer ako stranke ne ugovore ovu vrstu depozita, smatra se da je depozit
položen po viđenju s pravom deponenta da ga uvijek podigne.
Depoziti prema valuti se dijele na:
depoziti u domaćoj valuti
depoziti u stranoj valuti
Podjela depozita prema vlasništvu odnosi se prvenstveno na sektore ((Kandžija, Živko
2004:123):
depoziti privrede (poduzeća)
neprivredni depoziti (županija, jedinice lokalne uprave i samouprave)
depoziti stanovništva.
27
4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA
U ovom poglavlju je prikazana visina i struktura depozita stanovništva u ukupnom
potencijalu hrvatskih banaka, njihova ročna i valutna struktura te kretanje depozita
stanovništva kroz promatrano razdoblje.
4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka
Depoziti su temelj na kojem banke napreduju i rastu. Oni osiguravaju većinu sirovina za
kredite banke, stoga predstavljaju osnovni izvor profita i rasta banke.
U nastavku je prikazana visina i udio depozita u financijskom potencijalu hrvatskih
banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine.
Tablica 5. Visina i udio depozita stanovništva, depozita pravnih osoba i ukupnih
depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002.
do 2012. godine. (u milijunima kuna)
GODINA FINANCIJSKI POTENCIJAL
UKUPNI DEPOZITI
DEPOZITI STANOVNIŠTVA
DEPOZITI PRAVNIH OSOBA
UDIO U FINANCIJSKOM POTENCIJALU
UKUPNI DEPOZITI
DEPOZITI STANOVNIŠTVA
DEPOZITI PRAVNIH OSOBA
2002. 165.622,2 113.997,3 74.113,3 39.884,0 68,8 44,7 24,1
2003. 195.278,0 124.713,3 81.019,5 43.693,8 63,9 41,5 22,4
2004. 225.546,2 136.689,9 88.669,8 48.020,1 60,6 39,3 21,3
2005. 255.319,8 152.729,5 99.341,1 53.388,4 59,8 38,9 20,9
2006. 299.258,1 180.253,2 112.626,0 67.627,2 60,2 37,6 22,6
2007. 336.349,4 214.383,9 124.491,2 89.892,8 63,7 37,0 26,7
2008. 361.671,2 224.482,4 139.101,9 85.380,4 62,1 38,5 23,6
2009. 371.386,3 227.217,4 144.144,8 83.072,5 61,2 38,8 22,4
2010. 390.829,0 238.468,0 155.871,9 82.596,2 61,0 39,9 21,1
2011. 409.604,0 243.730,7 163.428,3 80.302,4 59,5 39,9 19,6
2012. 402.450,3 250.765,9 169.745,7 81.020,2 62,3 42,2 20,1
Izvor: http://www.hnb.hr/statistika (Obradila studentica – 21.03.2013.)
28
Podaci u tablici prikazuju visinu financijskog potencijala koji tijekom razdoblja bilježi
stalni porast, kao i ukupni depoziti koji se sastoje od depozita pravnih i depozita fizičkih
osoba. Na temelju prikazanih podataka može se uočiti da su depoziti stanovništva
porasli sa 74 milijardi kuna na 169 milijardi kuna, a prosječna godišnja stopa rasta
iznosi 8,64%. Depoziti pravnih osoba su porasli sa 39 milijardi kuna na 81 milijardu
kuna, a prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,34%. Prosječna godišnja stopa rasta
ukupnih depozita u razdoblju od 2002. do 2012. godine je 8,2%.
Grafikon 7. Udio ukupnih depozita, depozita stanovništva i depozita pravnih osoba u
financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.
godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5.
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Po
sto
tak
Godine
DEPOZITI STANOVNIŠTVA DEPOZITI PRAVNIH OSOBA UKUPNI DEPOZITI
29
Iz ovog grafičkog prikaza može se zaključiti da su depoziti glavni izvor u financijskom
potencijalu hrvatskih banaka. Ukupni depoziti čine oko 60% u financijskom potencijalu
te je vidljivo da u promatranom razdoblju osciliraju. Najveći udio imaju u 2002. godini,
69% u ukupnom financijskom potencijalu, a najmanji udio je u 2011. godini kada iznosi
59,5%. Oscilacije u strukturi depozita u financijskom potencijalu javljaju se zbog bržeg
rasta financijskog potencijala od depozita, te povećanog rasta nedepozitnih izvora poput
zaduživanja kod drugih banaka. Dolazi i do pada depozita pravnih osoba zbog
gospodarske krize kada su subjekti bili primorani angažirati viškove iz poslovanja da bi
ostali likvidni te je u njihovom slučaju došlo do smanjenja štednje.
Grafikon 8. Udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih
banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Po
sto
tak
Godine
DEPOZITI STANOVNIŠTVA FINANCIJSKI POTENCIJAL
30
Može se zaključiti kako su depoziti stanovništva najznačajniji izvor sredstava banaka.
Iako se u masi povećavaju, njihov udio u ukupnim izvorima oscilira, te je od 2002. do
2012. godine ostvario pad sa 68,8% u 2002. godini na 62,3% u 2012. godini. Posljedica
takvog smanjenja može biti i preusmjeravanje sredstva stanovništva u novčane,
obvezničke, dioničke i mješovite fondove u kojima ulagači ostvaruju više prinose nego
što su kamate na depozite.
4.2. Valutna struktura depozita stanovništva
Banka prikuplja depozite koji mogu biti u domaćoj (kunski) ili stranoj valuti (devizni), a
vode se po viđenju ili su oročeni na određeni rok. Zbog visoke inflacije koja se javila
nakon Drugog svjetskog rata većina stanovništva je svoje novčane uštede pretvarala u
strane valute i polagala kao devizni depozit kod banaka, a u domaćoj valuti se držao
samo transakcijski novac na žiro i tekućim računima.
U nastavku je prikazana visina kunskih i deviznih depozita u ukupnim depozitima
stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012 godine.
Tablica 6. Visina i struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od
2002. do 2012. godine (u milijunima kuna)
GODINA
KUNSKI
DEPOZITI
DEVIZNI
DEPOZITI UKUPNO
STRUKTURA %
KUNSKI DEVIZNI UKUPNO
2002. 12.097,5 62.015,8 74.113,3 16,3 83,7 100
2003. 16.356,4 64.663,1 81.019,5 20,2 79,8 100
2004. 20.284,9 68.384,8 88.669,8 22,9 77,1 100
2005. 26.371,5 72.969,7 99.341,1 26,5 73,5 100
2006. 37.805,3 74.820,7 112.626,0 33,6 66,4 100
2007. 41.304,7 83.186,5 124.491,2 33,2 66,8 100
2008. 42.999,5 96.102,4 139.101,9 30,9 69,1 100
2009. 33.398,1 110.746,7 144.144,8 23,2 76,8 100
2010. 34.937,4 120.934,5 155.871,9 22,4 77,6 100
2011. 37.302,1 126.126,2 163.428,3 22,8 77,2 100
2012. 38.921,9 130.823,9 169.745,7 22,9 77,1 100
Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica – 21.3.2013.)
31
Podaci iz tablice korišteni su za grafički prikaz visine i valutne strukture depozita
stanovništva te prikazuju kretanje kunskih i deviznih depozita i njihov udio.
Grafikon 9. Visina kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do
2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6.
Prema grafičkom prikazu visine kunskih i deviznih depozita stanovništva može se
uočiti da su devizni depoziti stanovništva u stalnom porastu. Devizni depoziti su
dvostruko porasli, sa 62 milijarde kuna u 2002. godini na 130 milijardi kuna u 2012.
godini.
Kunski depoziti stanovništva su puno manji te oni osciliraju u promatranom razdoblju.
Najviši iznos od 42 milijarde kuna su postigli u 2008. godini, nakon čega padaju na 33
milijarde kuna i do 2012. godine blago rastu do 38 milijardi kuna.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mili
jun
ku
na
Godine
KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI
32
Grafikon 10. Valutna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.
godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6.
Iz valutne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako devizni depoziti
predstavljaju značajan udio u depozitima stanovništva, preko 70%. Najveći udio
deviznih depozita je ostvaren u 2002. godini kada iznosi 84%, nakon čega pada sve do
2007. godine, a povećava se udio kunskih depozita. U posljednje tri godine udio
deviznih depozita je prilično isti i iznosi 77%. Do rasta kunskih depozita došlo je u
razdoblju od 2004. do 2008. godine, nakon čega se njihov udio opet smanjuje.
Zbog negativnih iskustva sa inflacijom i uvjerenja da se dugoročno treba štedjeti u
stranoj valuti, kunski depoziti još uvijek zauzimaju mali udio. Da bi se motiviralo
građane na povećanje štednje u domaćoj valuti nude se više, odnosno atraktivnije
kamate na kunske u odnosu na devizne depozite.
U nastavku slijedi tablica i grafički prikaz baznih i verižnih indeksa kunskih i deviznih
depozita hrvatskih banaka.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Po
sto
tak
Godine
KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI
33
Tablica 7. Bazni i verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u
razdoblju od 2002. do 2012. godine
GODINA
Bazni indeksi=2002. Verižni indeksi
KUNSKI
DEPOZITI
DEVIZNI
DEPOZITI UKUPNO
KUNSKI
DEPOZITI
DEVIZNI
DEPOZITI UKUPNO
2002. 100,0 100,0 100,0 - - -
2003. 135,2 104,3 109,3 135,2 104,3 109,3
2004. 167,7 110,3 119,6 124,0 105,8 109,4
2005. 218,0 117,7 134,0 130,0 106,7 112,0
2006. 312,5 120,6 152,0 143,4 102,5 113,4
2007. 341,4 134,1 168,0 109,3 111,2 110,5
2008. 355,4 155,0 187,7 104,1 115,5 111,7
2009. 276,1 178,6 194,5 77,7 115,2 103,6
2010. 288,8 195,0 210,3 104,6 109,2 108,1
2011. 308,3 203,4 220,5 106,8 104,3 104,8
2012. 321,7 211,0 229,0 104,3 103,7 103,9
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 6.
Grafikon 11. Bazni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 7.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO
34
Grafikon 12. Verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 7.
Iz prikazanih podataka baznih indeksa može se zaključiti kako devizni depoziti rastu
tijekom cijelog promatranog razdoblja u odnosu na baznu 2002. godinu. Najveći porast
deviznih depozita je u 2012. godini u iznosu od 111%. Kunski depoziti također
pokazuju rast, u 2008. godini su imali najveći porast od 255%, a nakon 2008. godine se
njihov rast usporava.
Verižni indeksi pokazuju različiti tempo rasta kunskih depozita u odnosu na prethodno
razdoblje, sve do 2008. godine, u 2009. godini padaju za 22,3%, nakon čega opet rastu
ali samo za oko 5%. Najveći porast kunskih depozita ostvaren je u 2006. godini od
43%. Devizni depoziti rastu tijekom cijelog promatranog razdoblja, a najveći porast
imaju u 2008. i 2009. godini od 15,5%. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita
u promatranom razdoblju iznosi 12,4%, a stopa rasta deviznih depozita je 7,75%.
70
80
90
100
110
120
130
140
150
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO
35
4.3. Ročna struktura depozita stanovništva
Banke primaju depozite koji mogu biti po viđenju ili oročeni. Oročene depozite
deponent može podići tek nakon isteka ugovornog roka, a depoziti po viđenju su oni
depoziti koji se mogu podići u svako doba u iznosu do visine deponiranih sredstava.
Tipični depoziti po viđenju su novčana sredstva na žiro i tekućim računima, deviznim
računima te štedni ulozi.
U nastavku je prikazana tablica sa iznosom i strukturom oročenih depozita i depozita po
viđenju u hrvatskim bankama.
Tablica 8. Visina i struktura depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima
kuna)
GODINA
OROČENI
DEPOZITI
DEPOZITI
PO
VIĐENJU UKUPNO
STRUKTURA %
OROČENI
DEPOZITI
DEPOZITI
PO
VIĐENJU UKUPNO
2002. 47.952,9 25.841,1 73.794,0 65,0 35,0 100
2003. 52.999,6 27.852,1 80.851,7 65,6 34,4 100
2004. 59.957,4 28.672,4 88.629,8 67,6 32,4 100
2005. 68.291,0 31.050,1 99.341,1 68,7 31,3 100
2006. 77.965,8 34.660,2 112.626,0 69,2 30,8 100
2007. 86.944,7 37.546,4 124.491,2 69,8 30,2 100
2008. 103.141,2 35.960,7 139.101,9 74,1 25,9 100
2009. 112.508,7 31.636,2 144.144,8 78,1 21,9 100
2010. 121.809,6 34.062,3 155.871,9 78,1 21,9 100
2011. 128.434,0 34.994,3 163.428,3 78,6 21,4 100
2012. 135.229,2 34.516,5 169.745,7 79,7 20,3 100
Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica – 21.3.2013.)
36
Grafikon 13. Visina depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju
od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8.
Iz ovog grafičkog prikaza može se uočiti kako su oročeni depoziti u stalnom porastu te
su u 2012. godini iznosili 135 milijardi kuna što predstavlja porast od 182% u odnosu
na 2002. godinu kada su iznosili 47 milijardi kuna.
Depoziti po viđenju u promatranom razdoblju nisu pretjerano rasli. Najviši iznos
dostigli su u 2007. godini od 37 milijardi kuna, a u 2012. godini su iznosili 34 milijardi.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mili
jun
ku
na
Godine
OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU
37
Grafikon 14. Ročna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.
godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8.
Na temelju ročne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako oročeni
depoziti čine preko 60% ukupnih depozita stanovništva te se njihov udio svake godine
povećava. Zbog gospodarske krize stanovništvo pojačano štedi i oročava svoja novčana
sredstva u bankama. To se vidi iz porasta udjela oročenih sredstava sa 65% u 2002.
godini na 80% u 2012. godini. Udio depozita po viđenju se smanjio sa 35% u 2002.
godini na 20% u 2012. godini.
Kretanje štednih depozita i depozita po viđenju prikazano je i pomoću baznih i verižnih
indeksa.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Po
sto
tak
Godine
OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU
38
Tablica 9. Bazni i verižni indeksi depozita stanovništva prema ročnosti u razdoblju od
2002. do 2012. godine
GODINA
Bazni indeksi =2002 Verižni indeksi
OROČENI
DEPOZITI
DEPOZITI
PO
VIĐENJU UKUPNO
OROČENI
DEPOZITI
DEPOZITI
PO
VIĐENJU UKUPNO
2002. 100,0 100,0 100,0 - - -
2003. 110,5 107,8 109,6 110,5 107,8 109,6
2004. 125,0 111,0 120,1 113,1 102,9 109,6
2005. 142,4 120,2 134,6 113,9 108,3 112,1
2006. 162,6 134,1 152,6 114,2 111,6 113,4
2007. 181,3 145,3 168,7 111,5 108,3 110,5
2008. 215,1 139,2 188,5 118,6 95,8 111,7
2009. 234,6 122,4 195,3 109,1 88,0 103,6
2010. 254,0 131,8 211,2 108,3 107,7 108,1
2011. 267,8 135,4 221,5 105,4 102,7 104,8
2012. 282,0 133,6 230,0 105,3 98,6 103,9
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 8.
Grafikon 15. Bazni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 9.
0
50
100
150
200
250
300
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO
39
Grafikon 16. Verižni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 9.
Bazni indeksi predstavljaju kretanje depozita u odnosu na bazno razdoblje, u ovom
slučaju 2002. godinu. Oročeni depoziti se u promatranom razdoblju stalno povećavaju u
odnosu na baznu godinu te su u 2012. godini zabilježili porast od 182% u odnosu na
2002. godinu. Depoziti po viđenju također rastu u tom razdoblju, ali se njihov rast
nakon 2007. godine usporava. Najveći porast imali su u 2007. godini od 45,3%.
Analiza verižnih indeksa pokazuje da su oročeni depoziti tokom cijelog razdoblja
promatranja rasli u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast oročenih depozita
zabilježen je u 2008. godini od 18%. Depoziti po viđenju su rasli do 2008. godine kada
je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu od 5%, a u 2009. godini je pad iznosio
12%. U 2010. godini je opet došlo do porasta, a najveći porast je ostvaren u 2006.
godini u iznosu od 11,6%. Prosječna godišnja stopa rasta oročenih depozita je 10,92%, a
prosječna godišnja stopa rasta depozita po viđenju iznosi 2,94%.
80
90
100
110
120
130
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO
40
4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva
U nastavku će biti prikazana visina i ročna struktura kunskih i deviznih depozita
stanovništva.
Tablica 10. Visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva u hrvatskim
bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna)
GODINA
PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO
VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO
2002. 17.537,3 28,4 44.159,2 71,6 61.696,5 100
2003. 17.690,2 27,4 46.805,1 72,6 64.495,3 100
2004. 17.708,9 25,9 50.636,0 74,1 68.344,9 100
2005. 17.933,6 24,6 55.036,1 75,4 72.969,7 100
2006. 17.609,9 23,5 57.210,8 76,5 74.820,7 100
2007. 16.720,8 20,1 66.465,7 79,9 83.186,5 100
2008. 15.682,8 16,3 80.419,6 83,7 96.102,4 100
2009. 15.148,7 13,7 95.598,0 86,3 110.746,7 100
2010. 16.313,0 13,5 104.621,4 86,5 120.934,5 100
2011. 16.821,4 13,3 109.304,8 86,7 126.126,2 100
2012. 16.461,8 12,6 114.362,1 87,4 130.823,9 100
Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica – 8.5.2013.)
Na temelju podataka iz tablice u nastavku je grafički prikazana visina i ročna struktura
deviznih depozita stanovništva hrvatskih banaka.
41
Grafikon 17. Visina deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10.
Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da su oročeni devizni depoziti u porastu, te su
najviši iznos ostvarili u 2012. godini od 114 milijardi kuna.
Visina deviznih depozita po viđenju u promatranom razdoblju se nije puno promijenila.
Od 2002. do 2006. godine su iznosili 17 milijardi kuna nakon čega su pali na 16
milijardi kuna sve do 2012. godine.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mili
jun
ku
na
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI
42
Grafikon 18. Ročna struktura deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do
2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10.
Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture može se zaključiti kako se devizni depoziti
u većem dijelu sastoje od oročenih depozita, oko 70% i njihov se udio stalno povećava
te je u 2012. godini njihov udio porastao na 87% u ukupnim deviznim depozitima.
Udio depozita po viđenju u deviznim depozitima se smanjio sa 28% na 12,6% u 2012.
godini. Stanovništvo još uvijek rađe štedi u stranoj valuti što se vidi iz porasta udjela
oročenih deviznih depozita.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI
43
Tablica 11. Bazni i verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih
depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine
GODINA
Bazni indeksi = 2002 Verižni indeksi
DEPOZITI
PO
VIĐENJU
OROČENI
DEPOZITI UKUPNO
DEPOZITI
PO
VIĐENJU
OROČENI
DEPOZITI UKUPNO
2002. 100,0 100,0 100,0 - - -
2003. 100,9 106,0 104,5 100,9 106,0 104,5
2004. 101,0 114,7 110,8 100,1 108,2 106,0
2005. 102,3 124,6 118,3 101,3 108,7 106,8
2006. 100,4 129,6 121,3 98,2 104,0 102,5
2007. 95,3 150,5 134,8 95,0 116,2 111,2
2008. 89,4 182,1 155,8 93,8 121,0 115,5
2009. 86,4 216,5 179,5 96,6 118,9 115,2
2010. 93,0 236,9 196,0 107,7 109,4 109,2
2011. 95,9 247,5 204,4 103,1 104,5 104,3
2012. 93,9 259,0 212,0 97,9 104,6 103,7
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 10.
Grafikon 19. Bazni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 11.
0
50
100
150
200
250
300
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO
44
Grafikon 20. Verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 11.
Na temelju prikazanih baznih indeksa vidi se kako devizni depoziti po viđenju ne
ostvaruju neki veliki rast, a od 2007. godine bilježe pad. Najveći porast imali su u 2005.
godini od 2,3% , a najveći pad u 2009. godini u iznosu od 13,6%. Oročeni devizni
depoziti su u stalnom porastu te su najveći rast ostvarili u 2012. godini od 59%.
Analizom verižnih indeksa može se uočiti da devizni depoziti po viđenju ostvaruju pad
od 2006. do 2009. godine, te je u 2008. godini zabilježen pad od 6,2%. Najveći rast je
ostvaren u 2010. godini od 7,7%, a prosječna godišnja stopa pada deviznih depozita po
viđenju iznosi 0,63%. Oročeni devizni depoziti tijekom promatranog razdoblja
ostvaruju porast, a najveći je bio u 2008. godini od 21%. Prosječna godišnja stopa rasta
oročenih deviznih depozita je 9,98%.
80,0
85,0
90,0
95,0
100,0
105,0
110,0
115,0
120,0
125,0
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO
45
U nastavku slijedi analiza ročne strukture kunskih depozita stanovništva te prikaz
kretanja kunskih depozita pomoću indeksa.
Tablica 12. Visina i ročna struktura kunskih depozita stanovništva u hrvatskim
bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine
GODINA
PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO
VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO
2002. 8.303,8 68,6 3.793,8 31,4 12.097,5 100
2003. 10.161,9 62,1 6.194,5 37,9 16.356,4 100
2004. 10.963,5 54,0 9.321,4 46,0 20.284,9 100
2005. 13.116,6 49,7 13.254,9 50,3 26.371,5 100
2006. 17.050,3 45,1 20.755,0 54,9 37.805,3 100
2007. 20.825,6 50,4 20.479,1 49,6 41.304,7 100
2008. 20.277,9 47,2 22.721,6 52,8 42.999,5 100
2009. 16.487,4 49,4 16.910,7 50,6 33.398,1 100
2010. 17.749,3 50,8 17.188,1 49,2 34.937,4 100
2011. 18.172,9 48,7 19.129,1 51,3 37.302,1 100
2012. 18.054,7 46,4 20.867,2 53,6 38.921,9 100
Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica – 8.5.2013.)
Grafikon 21. Visina kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 12.
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mili
jun
ku
na
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI
46
Iz grafikona 21 može se uočiti da visina kunskih depozita u promatranom razdoblju
oscilira. Najviši iznos kunskih depozita po viđenju je ostvaren u 2007. godini od 20
milijardi kuna, a kunskih oročenih depozita u 2008. godini u iznosu od 22 milijarde
kuna. Može se zaključiti kako su kunski depoziti po viđenju i oročeni kunski depoziti
rasli za vrijeme krize od 2006. do 2008. godine zbog porasta štednje građana.
Grafikon 22. Ročna struktura kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 12.
Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture vidi se kako je u 2002. godini udio
depozita po viđenju u ukupnim kunskim depozitima bio čak 68% da bi se u 2006.
godini smanjio na 45%. Od 2007. godine je udio kunskih depozita po viđenju i
oročenih gotovo jedak. Kroz godine se njihov udio mijenja za oko 2 postotna poena.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI
47
Tablica 13. Bazni i verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih
depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
GODINA
Bazni indeksi = 2002 Verižni indeksi DEPOZITI
PO
VIĐENJU
OROČENI
DEPOZITI UKUPNO
DEPOZITI
PO
VIĐENJU
OROČENI
DEPOZITI UKUPNO
2002. 100,0 100,0 100,0 - - -
2003. 122,4 163,3 135,2 122,4 163,3 135,2
2004. 132,0 245,7 167,7 107,9 150,5 124,0
2005. 158,0 349,4 218,0 119,6 142,2 130,0
2006. 205,3 547,1 312,5 130,0 156,6 143,4
2007. 250,8 539,8 341,4 122,1 98,7 109,3
2008. 244,2 598,9 355,4 97,4 111,0 104,1
2009. 198,6 445,7 276,1 81,3 74,4 77,7
2010. 213,8 453,1 288,8 107,7 101,6 104,6
2011. 218,9 504,2 308,3 102,4 111,3 106,8
2012. 217,4 550,0 321,7 99,3 109,1 104,3
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 12.
Grafikon 23. Bazni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 13.
0
100
200
300
400
500
600
700
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO
48
Grafikon 24. Verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 13.
Na temelju baznih indeksa može se analizirati kretanje kunskih depozita u odnosu na
baznu 2002. godinu. Kunski depoziti po viđenju su u promatranom razdoblju ostvarivali
rast, a najveći je zabilježen u 2007. godini od 150,8%. Kunski oročeni depoziti također
tijekom cijelog razdoblja rastu i to čak od 498,9% u 2008. godini.
Verižni indeksi pokazuju kretanje u odnosu na prethodno razdoblje. Kunski depoziti po
viđenju najveći rast imaju u 2006. godini od 30%, a najveći pad su ostvarili u 2009.
godini u iznosu od 18,7%. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita po viđenju
iznosi 8,08%. Kunski oročeni depoziti imaju najveći porast u 2006. godini u iznosu od
56,6%, a najveći pad je zabilježen također u 2009. godini od 25,6%. Prosječna godišnja
stopa rasta kunskih oročenih depozita u promatranom razdoblju je 18,59%.
60
80
100
120
140
160
180
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Godine
DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO
49
5. OSIGURANJE DEPOZITA
U ovom poglavlju je riječ o važnosti osiguranja depozita i razlozima njihova nastanka te
je objašnjen sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj.
5.1. Razlozi osiguranja depozita
Bankarski sektor ima posebno važnu ulogu koja se ogleda u prikupljanju slobodnih
novčanih sredstava i njihovoj distribuciji u okviru nacionalne ekonomije. Stoga je
stabilnost i uredno funkcioniranje bankarskog sektora od iznimne važnosti za stabilnost
cjelokupnog gospodarstva. Stabilnost se nastoji ostvariti posebnim pravilima o nadzoru
nad poslovanjem kreditnih institucija, propisivanjem posebnih mjera upravljanja
rizicima, ali i uspostavom sustava osiguranja depozita.
Temeljna svrha sustava osiguranja depozita je u jačanju stabilnosti bankarskog sustava i
njegove otpornosti na krizne poremećaje na tržištu, kao i u olakšavanju prikupljanja
depozita stvaranjem okruženja u kojem vlada veće povjerenje u bankarski sustav.
Psihološki učinci sustava osiguranja depozita omogućuju kreditnim institucijama lakše
prikupljanje slobodnih financijskih sredstava, čime se povećava ukupni obujam
depozita u financijskom sustavu.
Sustav osiguranja depozita pojavljuje se nakon razdoblja Velike depresije od 1930. do
1932. godine u SAD-u kada propada oko 5.100 banaka, koje su zapravo činile 20% od
ukupnog broja tada postojećih banaka. Propadanje banaka potaklo je deponente da
povuku svoje depozite iz banaka, bojeći se za njihovu sigurnost čime su prouzročili
propadanje još većeg broja banaka.
Razlozi koji su doveli do uspostave sustava osiguranja depozita su prije svega „efekt
prelijevanja krize“ iz jedne banke u drugu, iz jedne zemlje u drugu što dovodi do
narušavanja povjerenja javnosti u stabilnost financijskog sustava i kao posljedicu toga
do „juriša na banke“. U tom slučaju je sustav osiguranja depozita instrument u
sprječavanju juriša na banke. Deponenti više neće tako brzo povlačiti svoje depozite
50
zbog glasina o problemima u banci ili bankovnom sustavu kada shvate da je vlada
osigurala njihove depozite. Sustavi osiguranja depozita se uvode kada je sustav stabilan
i dovoljno jak za izgradnju. (Kandžija, Živko 2004:381)
Glavni ciljevi sustava osiguranja depozita su (Miller, VanHoose1998:280):
očuvati štedna i transakcijska sredstva malih štediša
sprječavanje krize likvidnosti prouzrokovane visokom frekvencijom povlačenja
depozita
pomoć u stabilizaciji bankovnog sustava.
Sustavom osiguranja depozita zaštićuju se štedna i transakcijska sredstva malih štediša
jer su troškovi dobivanja informacija o solventnosti financijskih institucija veći za male
štediše nego za velike, a njihovi depoziti čine značajan udio u izvorima sredstava banke.
Male štediše raspolažu s malo informacija pa jače reagiraju na bilo kakve sugestije o
problemima u sustavu te na taj način kreće juriš na banke.
U slučaju nastanka krize ili samog očekivanja da će do krize doći, nastaje juriš na banke
i štediše povlače svoja sredstva i iz banaka koje su zdrave, bez obzira jesu li institucije u
problemima ili nisu. Zbog toga sustav osiguranja depozita nastoji smanjiti opasnost od
takvog događaja i nastoji vratiti povjerenje u bankovni sustav osiguranja depozita.
(Kandžija, Živko 2004:383)
Sustav osiguranja depozita ima za cilj povećati štednju, posebno štednju sektora
stanovništva. Preko povećanja štednje koja se nalazi u bankama, sustav osiguranja
depozita treba utjecati i na poticanje ekonomskog rasta.
Preko ovih ciljeva sustav će omogućiti da se uspostavi opće financijska stabilnost
zemlje. Bitno je da je sustav učinkovit, to znači da mora imati jasno određene ciljeve
koje želi postići i način na koji se planiraju postići.(Kandžija, Živko 2004:382-383)
51
5.2. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj
Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj povjereno je Državnoj agenciji za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka – zasebnoj pravnoj osobi kojoj su povjerene
javnopravne ovlasti. Osnivač joj je Republika Hrvatska, koja jamči za sve njezine
obveze, pa i za eventualne obveze po osnovi osiguranja depozita. Na području
Republike Hrvatske DAB je jedini subjekt koji obavlja funkciju osiguranja depozita.
Na privatnopravnoj razini nije se razvio niti jedan usporedni sustav osiguranja depozita,
a razlozi su: prag osiguranja depozita, za hrvatske prilike, toliko je visoko postavljen da
ne postoji interes za samoorganiziranjem kreditnih institucija i ustrojavanjem
dopunskog sustava osiguranja depozita na privatnopravnoj osnovi.
Osiguranje štednih uloga u Republici Hrvatskoj obavezno je za sve banke i štedionice
koje posluju u RH i koje imaju odobrenje za rad Hrvatske narodne banke. Za osiguranje
štednih uloga banke i štedionice plaćaju Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banaka (DAB) premiju koja se obračunava i plaća tromjesečno (na temelju
podataka o prosječnom stanju depozita za prethodno tromjesečje) u visini od 0,08% za
svako tromjesečje na iznos osiguranih depozita. DAB provodi isplatu osiguranih štednih
uloga u slučaju stečaja banke ili štedionice. (Zakon o osiguranju depozita, NN br
117/2004, 119/2008, 153/2009)
Depozit u smislu Zakona o osiguranju depozita jest potražni novčani saldo koji je
kreditna institucija dužna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaća sredstva koja su
preostala po bankovnim računima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne
djelatnosti kreditne institucije. Kreditna institucija ne smije prikupljati depozite dok se
ne uključi u sustav osiguranja depozita. Iznos osiguranog štednog uloga obračunava se
kao ukupan iznos pologa jedne osobe, bilo da je položen na jednom ili više računa, u
domaćoj ili stranoj valuti, s tim da ukupan iznos ne može prijeći osigurani iznos. U
osigurani iznos uključuju se i kamate ne štedne uloge obračunate do datuma stečaja.
(Zakon o osiguranju depozita, NN br 117/2004, 119/2008, 153/2009)
Agencija osigurava depozite građana u svakoj banci, štednoj banci i stambenoj
štedionici, kreditnoj instituciji do uključivo visine od 400.000,00 kuna u 100%-tnom
52
iznosu, neovisno o broju bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu
gdje se ti bankovni računi vode. (Zakon o osiguranju depozita, NN br 117/2004,
119/2008, 153/2009)
Donošenjem Zakona o osiguranju depozita 2004. godine Hrvatska je najvećim dijelom
prihvatila i usvojila sve odredbe Direktive Europske unije. Također je 2008. godine
povećala iznos osiguranog uloga s dotadašnjih 100.000 kuna na 400.000 kuna. Predviđa
se da će od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija osiguravati
depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000 eura u
kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na
dan isplate, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava po njima,
valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je od 1998.
godine pa sve do 31.12. 2012. godine isplatila 4.329,7 milijuna kuna. Zadnja isplata
bila je štedišama Credo banke d.d. 23.11.2011. godine u iznosu od 466 milijuna kuna.
U nastavku je grafikon koji prikazuje udio osiguranih depozita fizičkih osoba u
ukupnim depozitima u 2012. godini.
Grafikon 25. Struktura osiguranih i neosiguranih depozita fizički osoba na dan
31.12.2012. godine
Izvor: http://www.dab.hr/
25%
75%
neosigurani depoziti fizičkih osoba
osigurani depoziti fizičkih osoba
53
6. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA
U ovom poglavlju objašnjeni su čimbenici koji utječu na štednju stanovništva i izvršena
je procjena kretanja depozita stanovništva u razdoblju od 2013. do 2017. godine.
6.1. Čimbenici štednje
Štednja stanovništva u širem smislu ne znači samo akumulirana novčana sredstva, već i
čuvanje materijalnih dobara, racionalno korištenje faktora radnog procesa (sredstva za
rad, predmeta rada i samog rada), sprečavanje štete, težnju za većim rezultatom itd. U
užem smislu pod štednjom stanovništva podrazumijevaju se organizirani oblici
prikupljanja sredstava stanovništva preko banaka, pošta i drugih financijskih institucija
(Jurman, 1997:10). Depoziti stanovništva se formiraju pod utjecajem različitih
čimbenika. Svaki štediša ima drugačije motive i uvjete štednje pa se tako mogu izdvojiti
četiri skupine čimbenika koji utječu na štednju, a to su: ekonomski, financijski,
demografski, sociološki i psihološki, te organizacijsko-tehnički čimbenici.
6.1.1. Ekonomski čimbenici
Razvoj štednje uopće, a posebno štednje stanovništva bitno je uvjetovan (Deželjin,
1975:36):
novčanom stabilnošću i
važećim sistemom raspodjele dohotka.
Novčana nestabilnost se očituje u opadanju kupovne moći novca i ne pogoduje razvoju
štednje, jer smanjuje vrijednost ranije ušteđenog dohotka i negativno djeluje na buduće
stavove stanovništva u pogledu njegovih odluka o štednji i potrošnji.
54
Sustav raspodjele dohotka kao uvjet za razvoj štednje stanovništva, važan je sa stajališta
udjela stanovništva u raspodjeli dohotka uopće i sa stajališta raspodjele dohotka koji je
pripao stanovništvu, na pojedine dohodovne skupine stanovništva.
Veći udio stanovništva u raspodjeli dohotka stvara i veću mogućnost štednje. Ali, pri
procjeni te mogućnosti treba imati u vidu način zadovoljenja potreba stanovništva, tj. da
li se te potrebe zadovoljavaju pretežno kolektivno ili pretežno individualizirano. U
drugom slučaju stanovništvo dobiva u ruke relativno veći novčani dohodak, a time i
veću mogućnost da štedi (Deželjin, 1975:36).
Glavne ekonomske determinante razvitka štednje stanovništva su:
visina dohotka
struktura dohotka
kretanje dohotka u prošlosti i ocjena njegova kretanja u budućnosti i
potrošački kredit.
Visina dohotka je najvažnija determinanta razvoja štednje stanovništva. S porastom
individualnog dohotka, u pravilu, više se povećava udio štednje nego udio potrošnje u
dohotku. Oni slojevi stanovništva čiji su dohoci ispod određene razine ne samo da ne
mogu štedjeti već su prisiljeni da se zadužuju za potrošnju da bi podmirili svoje životne
potrebe. Oni ostvaruju tzv. negativnu štednju.
Struktura dohotka također imaj utjecaj na razvoj štednje, pri čemu je važno razmotriti
strukturu zaposlenog osoblja. Oni koji imaju dohodak jednak troškovima života ne
mogu štedjeti, a ako štede onda to ide na štetu zadovoljenja osnovnih životnih potreba.
Onaj dio stanovništva koji ima dohodak viši od troškova života može štedjeti, pri čemu
se razina štednje povećava ako je veći dohodak.
Kretanje dohotka u prošlosti i njegov ocjena u budućnosti su isto tako važni čimbenici.
S obzirom na dinamiku kretanja dohotka u prošlosti moguće je pretpostaviti njihovo
kretanje u budućnosti, što utječe na razinu štednje. Ako stanovništvo očekuje povećanje
svojih dohotka, manje će štedjeti u sadašnjosti, dok će oni koji očekuju smanjenje svojih
budućih dohotka više štedjeti.
55
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
mili
jun
ku
na
Godine
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD DEPOZITI STANOVNIŠTVA
Osim navedenih ekonomskih uvjeta, na razvoj štednje utječe i visina bruto domaćeg
proizvoda. Što je viši stupanj ekonomske i gospodarske razvijenosti privrede, viša je
razina raspoloživih sredstava stanovništva te je veća mogućnost povećanja depozita
stanovništva u financijskom potencijalu banaka.
U nastavku je grafički prikaz iz kojeg se vidi kretanje depozita stanovništva i bruto
domaćeg proizvoda.
Grafikon 26. Kretanje bruto domaćeg proizvoda i depozita stanovništva u razdoblju od
2002. do 2011. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz Biltena Hrvatske narodne banke
br.189/2013, Zagreb
Iz grafičkog prikaza je vidljivo da kako raste bruto domaći proizvod, rastu i depoziti
stanovništva. Što je veća razvijenost privrede, veći je i dohodak stanovništva pa su time
i mogućnosti za štednju veće.
U 2012. godini zbog utjecaja krize još uvijek dolazi do povećanja broja nezaposlenih i
siromaštva, a BDP pada. Prema prikupljenim podacima može se uočiti kako depoziti
stanovništva rastu za 4% u odnosu na prethodnu godinu. Dolazi do porasta kunskih i
deviznih depozita i to oročenih, a depoziti po viđenju padaju. Oročeni kunski depoziti
rastu za 9,1%, a oročeni devizni depoziti rastu za 4,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Građani još uvijek odgađaju potrošnju i viškove sredstava najvećim dijelom
56
usmjeravaju u banke. Do porasta depozita, unatoč padu BDP-a dolazi zbog štednje
prvenstveno bogatog stanovništva. Siromašno stanovništvo nije sposobno i nema
sredstva za štednju, a razlog sve veće razlike između siromašnih i bogatih građana je
nejednaka raspodjela dohotka koja se prikazuje Lorenzovom krivuljom. Lorenzova
krivulja koja je linearna prikazuje ravnomjernu raspodjelu dohotka, ali u Hrvatskoj ona
prikazuje da određene starosne skupine i dijelovi stanovništva imaju bitno različite
pozicije u standardu.
6.1.2. Financijski čimbenici
Među važnijim financijskim čimbenicima koji utječu na formiranje štednje stanovništva
su politika kamatnih stopa, razina inflacije tj. stabilnost vrijednosti novca i fiskalna
politika.
Kamatna stopa je cijena posuđivanja novca, a obično se računa kao godišnji postotak na
posuđeni iznos sredstava. Kamata na štedne uloge ima dvije funkcije: Prvo, kamata
povećava dohodak štediše pa time razvija i sklonost štednje. Drugo, kamate su određeni
korektiv opadanju kupovne moći novca, tako da ušteđeni dohodak nakon određenog
vremena i pored povećanja cijena omogućuje raniju kupovnu moć. No da bi kamate
mogle anulirati inflacijske posljedice na štedišu ona mora biti viša ili barem jednaka
stopi inflacije. S druge strane bi se morala voditi politika skupljeg potrošačkog kredita u
inflacionim situacijama. Tek ove dvije politike međusobno usklađene mogu doprinijeti
povećanju sklonosti štednje i smanjenju sklonosti potrošnje (Deželjin, 1975:43).
Inflacija podrazumijeva prekomjerno povećanje količine novca koji kola u zemlji pa
zbog toga njegova vrijednost brzo opada. Smatra se da ona negativno utječe na novčanu
štednju stanovništva jer zbog pada vrijednosti novca, u razdobljima inflacije
stanovništvo nastoji uložiti svoja novčana sredstva u realnu aktivu: trajna potrošna
dobra, nekretnine i sl., da bi se što više očuvala vrijednost ušteđevina. Da bi se povećala
štednja u doba inflacije, banke bi morale voditi politiku kamatnih stopa takvu da kamate
na depozite budu veće ili jednake stopi inflacije, ali s druge strane, morala bi se voditi
politika skupljih potrošačkih kredita.
57
Porezna politika također utječe na štednju. Različiti porezi, doprinosi smanjuju visinu
dohotka stanovništva, pri čemu se i smanjuje iznos namijenjen štednji. Uvođenjem viših
ili dodatnih poreza dolazi do smanjenja visine depozita stanovništva.
6.1.3. Demografski, sociološki i psihološki čimbenici
Na štednju stanovništva mogu pozitivno ili negativno utjecati različiti uvjeti poput:
navike, kulture, tradicije stanovništva, različiti motivi, migracije itd.
Navike i tradicija u raspolaganju dohotkom također predstavljaju odrednicu razvoja
štednje. Rezultat su prošlih saznanja i ranijih iskustva na području štednje i trošenja.
Loše iskustvo u pogledu štednje djeluje negativno na sklonost štednji u sadašnjosti. No,
osim realnog negativnog iskustva postoji i nerealno kao posljedica nepotpune ili lažne
informacije. To dovodi do tezauriranja novca umjesto novčane štednje ili do direktnih
investicija dijela dohotka u nešto što možda nije najkorisnije. Negativno iskustvo u
području štednje stvara negativnu tradiciju, a ona reproducira negativne navike.
Ljudi štede iz različitih motiva, kao što su: želja za stvaranjem rezervi za nepredvidive
slučajeve, osiguranje sredstava za starost, odgoj i obrazovanje djece, uživanje kamata i
povećanje vrijednosti, osiguranje mogućnosti za neka kasnija ulaganja, osjećaj i želja za
nezavisnošću, osiguranje kapitala za neke poslovne svrhe, itd. (Deželjin, 1975:46). Kod
kreiranja štedne politike valja imati u vidu motiviranost stanovništva i njihove interese.
Potrebno je tako istražiti motive štediša te na rezultatima takvih i drugih istraživanja
utvrđivati efikasniju strategiju i taktiku banaka u njihovoj funkciji prikupljanja štednje
stanovništva.
Za štednju stanovništva važan je i društveno-politički stav prema štedišama – pozitivan
ili negativan; da li se na štedišu gleda kao na tvrdicu ili neku asocijalnu individuu koja
teži bogatstvu ili kao na normalno racionalno i kulturno ponašanje građana. Na štednju
također utječe i pružanje garancije od banaka da će njihovi ulozi biti osigurani, te da će
do izvjesne mjere biti u tajnosti.
58
Na razvoj štednje pozitivno djeluje i veći stupanj zaposlenosti stanovništva jer stvara
veću masu primalaca dohotka i osigurava redovitije primanje dohotka. Također
stanovništvo u višim starosnim skupinama je manje sklono trošenju, a više štednji i
obratno. Bračne zajednice imaju veće potrebe da štede nego pojedinci. (Deželjin,
1975:43).
6.1.4. Organizacijsko - tehnički čimbenici
U organizacijsko – tehničke čimbenike spadaju: karakter i stanje institucija za
prikupljanje i plasman štednje, te vrsta i karakter njihovih djelatnosti.
Financijske institucije za razvoj štednje uspješnije će obaviti svoj zadatak ukoliko je
broj i kvaliteta njihovih usluga građanima veća, odnosno raznovrsnija i bogatija.
Današnje štediše zanimaju sve dobre i loše strane jednog takvog posla i pokušava riješiti
i neke druge svoje probleme, te su zbog toga njegovi zahtjevi veći. Za takve štediše,
koji se razlikuju po odgoju, navikama, materijalnom stanju i drugim obilježjima koja
određuju njihove interese, potrebne su moderne i spremne, tehnički i kadrovski
opremljene financijske organizacije. Potrebna je dobra organiziranost i adekvatna
tehnička opremljenost banaka, koja će po lokaciji, stručnosti i uslužnosti biti do kraja
približeni štediši i njihovim interesima u području štednje, organizacije i ponašanja
bankovno financijskih radnika i doprinositi razvijanju smisla i interesa za razvoj
štednje, te učiniti štednju važnom komponentom gospodarskog razvoja.
59
6.2. Projekcija kretanja financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka
u narednom petogodišnjem razdoblju
Unatoč tomu što financijska kriza ne posustaje i što uništava većinu domaćih poslovnih
subjekata, bankarski sektor je još uvijek jedan od najstabilnijih sektora. Ukupni izvori
sredstava u hrvatskim bankama su u stalnom porastu te su od 2002. do 2012. godine
rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,29%. Financijski potencijal je u 2012. godini
iznosio 402 milijarde kuna, od čega 63% predstavlja depozite koji su također u stalnom
porastu.
U ovom poglavlju je prikazana projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih
depozita, te depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.
U nastavku je prikazan izračun linearnog trenda ukupnog financijskog potencijala
hrvatskih banka u promatranom razdoblju.
Tablica 14. Visina i linearni trend financijskog potencijala hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)
GODINE
FINANCIJSKI
POTENCIJAL
Yi
Xi Xi*Yi Xi2 Yc=181,61 + 25,74x Yi
2
2002. 165,6 0 0,0 0 181,61 27.423,4
2003. 195,3 1 195,3 1 207,35 38.142,1
2004. 225,6 2 451,2 4 233,09 50.895,4
2005. 255,3 3 765,9 9 258,83 65.178,1
2006. 299,3 4 1.197,2 16 284,57 89.580,5
2007. 336,4 5 1.682,0 25 310,31 113.165,0
2008. 361,7 6 2.170,2 36 336,05 130.826,9
2009. 371,4 7 2.599,7 49 361,79 137.930,5
2010. 390,8 8 3.126,4 64 387,53 152.724,6
2011. 409,6 9 3.686,4 81 413,27 167.772,2
2012. 402,5 10 4.024,5 100 439,01 161.966,0
UKUPNO 3.413,44 55 19.898,83 385 3.413,41 1.135.604,57
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.
60
Jednadžba linearnog trenda financijskog potencijala hrvatskih banaka glasi:
Yc=181,61 + 25,74x.
Do ove jednadžbe došli smo pomoću formula jednadžba za ocjenu parametra linearnog
trenda s ishodištem na početku vremenskog niza :
Y = a + bx
a= y – bx, gdje je:
a - vrijednost trenda u ishodištu
b - prosječna promjena pojave u jedinici vremena
x – prosječna vrijednost svih vremenskih jedinica, izračunava se
po formuli x = ∑Xi/N
y – prosječna vrijednost frekvencija vremenskog niza, izračunava
se po formuli y = ∑Yi/N
Da bi se jednadžba trenda mogla koristiti za prognozu pojave, ona mora biti
reprezentativna, što znači da prosječna odstupanja originalnih frekvencija od vrijednosti
trenda moraju biti minimalna, što je moguće utvrditi analizom varijance.
Formule za analizu varijance su:
Ukupna varijanca (koja se sastoji od protumačene i neprotumačene (rezidualne)
varijance): Q2=
Protumačena varijanca: Qp2
=
Neprotumačena (rezidualna) varijanca: Qnp2 =
Standardna devijacija (standardna greška procjene) predstavlja prosječno odstupanje te
se računa iz rezidualne varijance. Mjere reprezentativnosti su:
Standardna devijacija trenda: QNp =
Koeficijent varijacije trenda: Vy =
61
Stupanj protumačenosti trenda:
Stupanj rezidualne (neprotumačene) varijance:
Na temelju prikazanih jednadžbi u nastavku su izračunane sve vrijednosti potrebne za
analizu varijance.
Ukupna varijanca:
Q2 = 6.941,7 milijardi kuna
Protumačena varijanca, koja se objašnjava trendom:
Qp2 = 6.625,5 milijardi kuna
Neprotumačena (rezidualna) varijanca:
Qnp2 = 316,2 milijardi kuna
Standardna devijacija:
Qnp = 17,78 milijarde kuna
Koeficijent varijacije:
Vy = 5,73%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda:
= 95,45%
Stupanj neprotumačene (rezidualne) varijance:
= 4,55%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda financijskog potencijala je 95,45%, a udio
neprotumačene varijance je 4,55% što znači da linearni trend dobro reprezentira zadanu
vremensku seriju.
Radi dobivanja što točnije prognoze kretanja izračunava se geometrijska sredina po
formuli: G =
.
62
Prosječna godišnja stopa rasta ukupnog financijskog potencijala dobivena uz pomoć
geometrijske sredine1 iznosi 9,29%.
Na temelju linearnog trenda i geometrijske sredine u nastavku je izvršena prognoza
kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.
Tablica 15. Projekcija kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za
sljedećih pet godina (u milijardama kuna)
GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Linearni trend 464,8 490,5 516,2 542,0 567,7
Geometrijska sredina 439,9 480,7 525,4 574,2 627,5
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 14.
Nakon izračuna projekcije kretanja ukupnog financijskog potencijala, slijedi prognoza
kretanja ukupnih depozita uz pomoć linearnog trenda i geometrijske sredine.
Tablica 16. Visina i linearni trend ukupnih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)
GODINE
UKUPNI
DEPOZITI
Yi
Xi Xi*Yi Xi2
Yc=122,55 +
14,17x Yi
2
2002. 133,9 0 0,0 0 122,55 17.929,2
2003. 124,7 1 124,7 1 136,72 15.550,1
2004. 136,7 2 273,4 4 150,89 18.686,9
2005. 152,7 3 458,1 9 165,06 23.317,3
2006. 180,3 4 721,2 16 179,23 32.508,1
2007. 214,4 5 1.072,0 25 193,4 45.967,4
2008. 224,5 6 1.347,0 36 207,57 50.400,3
2009. 227,2 7 1.590,4 49 221,74 51.619,8
2010. 238,5 8 1.908,0 64 235,91 56.882,3
2011. 243,7 9 2.193,3 81 250,08 59.389,7
2012. 250,8 10 2.508,0 100 264,25 62.900,6
UKUPNO 2.127,40 55 12.196,10 385 2.127,40 435.151,60
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5.
1 G =
63
Jednadžba linearnog trenda ukupnih depozita hrvatskih banaka glasi:
Yc=122,55 + 14,17x.
Na temelju već opisanih formula slijedi analiza varijance kako bi se utvrdilo da li je
jednadžba reprezentativna kako bismo ju mogli koristiti za prognozu pojave.
Ukupna varijanca:
Q2 = 2.154,6 milijardi kuna
Protumačena varijanca, koja se objašnjava trendom:
Qp2 = 2.007,9 milijardi kuna
Neprotumačena (rezidualna) varijanca:
Qnp2 = 146,8 milijardi kuna
Standardna devijacija:
Qnp = 12,1 milijarde kuna
Koeficijent varijacije:
Vy = 6,26%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda:
= 93,20%
Stupanj neprotumačene (rezidualne) varijance:
= 6,80%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda ukupnih depozita je 93,20%, a udio
neprotumačene varijance je 6,80% što znači da linearni trend dobro reprezentira zadanu
vremensku seriju.
Nakon analize reprezentativnosti linearne jednadžbe, utvrđuje se geometrijska sredina
koja nam također pomaže u prognozi kretanja ukupnih depozita.
64
Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih depozita dobivena uz pomoć geometrijske
sredine2 iznosi 6,48%.
Prognoza kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka na temelju linearnog trenda i
geometrijske sredine prikazana je u tablici.
Tablica 17. Projekcija kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet
godina (u milijardama kuna)
GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Linearni trend 278,4 292,6 306,8 320,9 335,1
Geometrijska sredina 267,0 284,3 302,7 322,4 343,2
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 16.
Prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka prikazana je u nastavku
pomoći linearnog trenda i geometrijske sredine.
Tablica 18. Visina i linearni trend depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)
GODINE
DEPOZITI
STANOVNIŠTVA
Yi
Xi Xi*Yi Xi2 Yc=71,8 + 10,23x Yi
2
2002. 74,1 0 0,0 0 71,8 5.490,8
2003. 81,0 1 81,0 1 82,03 6.561,0
2004. 88,7 2 177,4 4 92,26 7.867,7
2005. 99,3 3 297,9 9 102,49 9.860,5
2006. 112,6 4 450,4 16 112,72 12.678,8
2007. 124,5 5 622,5 25 122,95 15.500,3
2008. 139,1 6 834,6 36 133,18 19.348,8
2009. 144,1 7 1.008,7 49 143,41 20.764,8
2010. 155,9 8 1.247,2 64 153,64 24.304,8
2011. 163,4 9 1.470,6 81 163,87 26.699,6
2012. 169,7 10 1.697,0 100 174,1 28.798,1
UKUPNO 1.352,40 55 7.887,30 385 1.352,45 177.875,08
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 5.
2 G =
65
Jednadžba linearnog trenda depozita stanovništva hrvatskih banaka na temelju podataka
iz tablice glasi:
Yc=71,8 + 10,23x.
Na temelju već opisanih formula slijedi analiza varijance kako bi se utvrdilo da li je
jednadžba reprezentativna kako bismo ju mogli koristiti za prognozu pojave.
Ukupna varijanca:
Q2 = 1.054,9 milijardi kuna
Protumačena varijanca, koja se objašnjava trendom:
Qp2 = 1.046,5 milijardi kuna
Neprotumačena (rezidualna) varijanca:
Qnp2 = 8,3 milijardi kuna
Standardna devijacija:
Qnp = 2,88 milijarde kuna
Koeficijent varijacije:
Vy = 2,34%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda:
= 99,21%
Stupanj neprotumačene (rezidualne) varijance:
= 0,79%
Stupanj protumačenosti linearnog trenda depozita stanovništva je 99,21%, a udio
neprotumačene varijance je 0,79% što znači da linearni trend dobro reprezentira zadanu
vremensku seriju.
Nakon analize reprezentativnosti linearne jednadžbe, utvrđuje se geometrijska sredina
koja nam također pomaže u prognozi kretanja depozita stanovništva.
66
Prosječna godišnja stopa rasta depozita stanovništva dobivena uz pomoć geometrijske
sredine3 iznosi 8,64%.
Prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka na temelju linearnog trenda i
geometrijske sredine prikazana je u tablici.
Tablica 19. Projekcija kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet
godina (u milijardama kuna)
GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Linearni trend 184,3 194,6 204,8 215,0 225,3
Geometrijska sredina 184,4 200,3 217,6 236,4 256,8
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 18.
Na temelju izračunatih vrijednosti linearnog trenda izrađen je grafički prikaz kretanja
financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.
Grafikon 27. Ekstrapolacija trenda financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita
stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2017. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablica 14., 15., 16., 17., 18., i 19.
3 G =
0,0
100,0
200,0
300,0
400,0
500,0
600,0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
mili
jard
e k
un
a
Godine
FINANCIJSKI POTENCIJAL Yc=181,61 + 25,74x UKUPNI DEPOZITI Yc=122,55 + 14,17x DEPOZITI STANOVNIŠTVA Yc=71,8 + 10,23x
Yc = 181,61 + 25,74x
Yc = 122,55 + 14,17x
Yc = 71,8 + 10,23x
67
Za projekciju trenda korišteno je razdoblje od 2002. do 2012. godine. U tom
jedanaestogodišnjem razdoblju ukupnih financijski potencijal je porastao za više od dva
puta. U 2012. godini visina financijskog potencijala iznosi 402,5 milijardi kuna, a
prema prognozama pomoću jednadžbe linearnog trenda (Yc = 181,61 + 25,74x) u 2017.
godini se očekuje njihov rast na 567,7 milijardi kuna.
Ukupni depoziti hrvatskih banaka su porasli u promatranom razdoblju sa 133,9 milijardi
kuna na 250,8 milijardi kuna u 2012. godini. Na temelju linearnog trenda (Yc = 122,5 +
14,17x) u narednih pet godina se očekuje porast ukupnih depozita na 335,1 milijardi
kuna.
Depoziti stanovništva su porasli za nekoliko puta u jedanaestogodišnjem razdoblju, te
su u 2012. godini iznosili 169,7 milijardi kuna. Na temelju jednadžbe linearnog trenda
koja glasi Yc = 71,8 + 10,23x u 2017. godini se očekuje njihov rast na 225,3 milijardi
kuna.
U nastavku je prikazano kretanje financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita
stanovništva pomoću geometrijske sredine.
68
Grafikon 28. Projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita
stanovništva u hrvatskim bankama pomoću geometrijske sredine od
2013. do 2017. godine
Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablica 15., 17., i 19
Ukupni financijski potencijal hrvatskih banaka će na temelju geometrijske sredine
porasti u 2013. godini na 439,9 milijardi kuna pa do 627,5 milijardi kuna u 2017. godini
što predstavlja porast od 56% u odnosu na 2012. godinu.
Ukupni depoziti će u razdoblju od 2013. do 2017. godine porasti sa 267,0 na 343,2
milijarde kuna. Ukupni depoziti su u 2012. iznosili 250,8 milijardi kuna pa njihov
porast do 2017. godine iznosi 36,84%.
0,0
100,0
200,0
300,0
400,0
500,0
600,0
700,0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
mili
jard
e k
un
a
Godine
FINANCIJSKI POTENCIJAL UKUPNI DEPOZITI
DEPOZITI STANOVNIŠTVA Financijski potencijal - orginalna frekvencija
Ukupni depoziti - orginalna frekvencija Depoziti stanovništva - orginalna frekvencija
69
Depoziti stanovništva su u 2012. godini iznosili 169,7 milijardi kuna te prema
geometrijskoj sredini rastu u 2013. godini na 184 milijardi kuna. Do 2017. godine bi se
trebali povećati na 256,8 milijardi kuna što predstavlja porast od 51,3% u odnosu na
2012. godinu.
Na temelju ovih prognoza putem linearnog trenda i geometrijske sredine može se
zaključiti da financijski potencijal, ukupni depoziti te depoziti stanovništva bilježe stalni
rast. Prognoze za sljedećih pet godina upućuju na pozitivno kretanje, te na porast
depozita stanovništva za više od 50%.
70
7. ZAKLJUČAK
Banke su financijske institucije osnovane kao dionička društva čiji je osnovni predmet
pribavljanje i prikupljanje novčanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u
obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Obavljajući te poslove banke trebaju ostvarivati
dobit. Prikupljeni depozite i pribavljeni kredite zajedno sa vlastitim izvorima sredstva
čine ukupni financijski potencijal banke, odnosno zbroj svih pozicija u pasivi.
Financijski potencijal umanjen za obvezne rezerve i rezerve likvidnosti predstavlja
kreditni potencijal, a to je iznos sredstava koji banka može dalje plasirati.
Izvori sredstava sastoje se od depozitnih izvora u koje spadaju: depozitni novac, štedni i
oročeni depoziti, devizni depoziti, depoziti središnje države te ograničeni i blokirani
depoziti, nedepozitnih izvora koji se sastoje od: obveznica i instrumenata tržišta novca
te kredita primljenih od središnje države. U izvore sredstava još spadaju i kapitalski
računi.
Postoje različite vrste izvora sredstava, a neke od najznačajnijih podjela su: prema
ročnosti, pa izvori mogu biti kratkoročni i dugoročni; prema vrstama se dijele na
depozitni, nedepozitni i kapital i rezerve. Prema vlasništvu razlikujemo tuđe i vlastite
izvore, te prema obvezi vraćanja postoje povratni i nepovratni izvori sredstava.
Na temelju prikupljenih podatka o izvorima sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine možemo zaključiti kako su izvori sredstava u stalnom porastu. U
promatranom razdoblju izvori sredstava su porasli sa 165,6 milijardi kuna na 402,45
milijardu kuna što predstavlja porast od 143%. Iz strukture izvora sredstava možemo
uočiti kako najveći udio čine depoziti i to najviše devizni depoziti te štedni i oročeni
depoziti.
Analizom kretanja stavki iz pasive banke može se zaključiti da su depozitni izvori u
stalnom porastu te se njihova prosječna godišnja stopa rasta kreće od 4,09% (ograničeni
i blokirani depoziti) do 11,95% ( depoziti središnje države). Obveznice i instrumenti
tržišta su novca u promatranom razdoblju rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 28,01%,
a inozemna pasiva po stopi od 7,69%. Kapitalski računi rasli su po stopi od 11,73%.
71
Depoziti su temelj svake banke na kojem one rastu i napreduju. Oni osiguravaju većinu
sirovina za kredite banke te su stoga osnovni izvor profita i rasta banaka. Depozit je
novac koji deponent polaže u banku, sa ili bez namjene, a banka mu se obvezuje vratiti
taj novac uvećan za ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete.
Depoziti se mogu podijeliti prema više kriterija: prema porijeklu novčanih sredstava
koja se ulažu kod banke, prema imovinskom pravnim obilježjima, te prema ročnosti.
Prema imovinsko pravnim obilježjima mogu biti poslovni i depoziti stanovništva, a
prema ročnosti se dijele na depozite po viđenju i oročene depozite. Depoziti po viđenju
se mogu u svako vrijeme koristiti kao sredstvo plaćanja i prometa bez ikakvih
ograničenja, a oročeni depoziti su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se
koristiti tek kad taj rok istekne. Depozite razlikujemo i prema valuti koji se dijele na
depozite u domaćoj valuti (kunske) i depozite u stranoj valuti (devizne).
Depoziti stanovništva predstavljaju najznačajniji izvor u pasivi banke te su dugoročno
najstabilniji izvor sredstava. Oni u najvećoj mjeri ovise o primanjima stanovništva, ali i
o ostvarenom BDP-u koji je pokazatelj rasta privrede.
Prema valutnoj strukturi depoziti mogu biti kunski i devizni. Na temelju prikupljenih
podataka može se zaključiti da su devizni depoziti u stalnom porastu, dok su kunski
depoziti oscilirali kroz promatrano razdoblje. Zbog negativnih iskustava sa inflacijom
kunski depoziti još uvijek zauzimaju mali udio, dok devizni depoziti čine preko 70%
ukupnih depozita.
Najveći su rast kunsku depoziti imali u 2006. godini od 43% u odnosu na prethodno
razdoblje. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita u promatranom razdoblju
iznosi 12,4%, a deviznih depozita 7,75%.
Analizom ročne strukture depozita vidljivo je da su oročeni depoziti u stalnom porastu,
dok depoziti po viđenju nisu značajno rasli. Udio oročenih depozita u ukupnim
depozitima stanovništva iznosi preko 60% te se taj udio povećava svake godine u
promatranom razdoblju.
Kretanje depozita na temelju baznih indeksa je u stalnom porastu, oročeni depoziti su
najviše rasli u 2012. godini za 182%, a depoziti po viđenju su najveći porast zabilježili u
72
2007. godini od 45,3%. Analizom pomoću verižnih indeksa oročeni depoziti su tijekom
promatranog razdoblja rasli u odnosu na prethodnu godinu, a depoziti po viđenju su u
2009. i 2012. godini pali u odnosu na prethodno razdoblje. Prosječna godišnja stopa
rasta oročenih depozita iznosi 10,92%, a depozita po viđenju 2,94%.
Iz ročne strukture deviznih depozita stanovništva može se uočiti da su oročeni depoziti
u stalnom porastu, te su u 2012. iznosili 114 milijardi kuna. Visina deviznih depozita po
viđenju se nije puno promijenila te iznosi ok o16 milijardi kuna.
Udio depozita po viđenju u ukupnim deviznim depozitima stanovništva se kretao od
28% , ali se njihov udio smanjio na 12%, a udio oročenih deviznih depozita je pritom
porastao na 88%. Prosječna godišnja stopa pada deviznih depozita po viđenju iznosi
0,63%, a prosječna godišnja stopa rasta oročenih deviznih depozita u promatranom
razdoblju je 9,98%.
Visina kunskih depozita stanovništva oscilira u promatranom razdoblju. Najviši iznos
kunski depoziti po viđenju su ostvarili u 2007. godini od 20 milijardi kuna, a oročeni
kunski depoziti u 2008. godini od 22 milijarde kuna.
Udio depozita po viđenju u ukupnim kunskim depozitima stanovništva se smanjio sa
68% u 2002. godini na 46% u 2012. godini, što znači da su oročeni kunski depoziti
povećavaju svoj udio koji u 2012. godini iznosi 54%. Prosječna godišnja stopa rasta
kunskih depozita po viđenju iznosi 8,08%, a oročenih kunskih depozita 18,59%.
Sustav osiguranja depozita ima za cilj očuvati stabilnost bankarskog sustava, vratiti
povjerenje u financijski sustav nakon kriza koje zahvate mnoge zemlje širom svijeta, te
zaštitu ušteđevina običnih ljudi. Mnoge zemlje koriste osiguranje depozita kako bi u
potpunosti ili djelomično zaštitile klijente banaka od gubitka u slučaju da banka nije u
mogućnosti pokriti svoje obveze.
Ako građani izgube povjerenje u bankarski sustav te dođe do masovnog povlačenja
uloženih sredstava (bank run) dolazi do velikih poremećaja u sustavu platnog prometa
zemlje. Kriza bankarskog sustava dovodi do smanjenja kreditne aktivnosti, pada
investicijskog ciklusa i gospodarske aktivnosti općenito. Stoga sustav osiguranja treba
73
biti brz i učinkovit da se zadrži povjerenje građana i smanji potreba države za
intervencijom.
Osiguranje depozita se u Hrvatskoj počelo provoditi 1998. godine kroz Zakon o
Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Donošenjem
Zakona o osiguranju depozita 2004. godine Hrvatska je prihvatila i usvojila odredbe
Direktive Europske unije. U 2008. je godini povećala iznos osiguranog štednog uloga sa
100.000 kn na 400.000 kuna. S obzirom na veliki udio oročenih štednih depozita u
stranoj valuti, HNB se odlučio za mjeru osiguranja svih depozita, neovisno o valuti u
kojoj si iskazani. Unatoč činjenici da je štednja građana u bankama podložna riziku od
propasti banke, to je još uvijek najsigurniji oblik štednje, upravo zbog osiguranja
štednih uloga. U 2012. godini je udio osiguranih depozita stanovništva iznosio 75%, a
od 1998. pa sve do kraja 2012. godine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banaka je isplatila štedišama ukupno 4.329,7 milijuna kuna. Od 1. srpnja 2013.
godine Agencija osigurava depozite vjerovnika svakoj kreditnoj instituciji do
100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na
dan nastupa osiguranog slučaja.
Velike su razlike među štedišama, te se depoziti stanovništva razvijaju pod utjecajem
različitih čimbenika koje možemo podijeliti u četiri skupine: ekonomski, financijski,
demografski, sociološki i psihološki, te organizacijsko – tehnički čimbenici.
Najznačajniji ekonomski uvjeti su novčana stabilnost i sustav raspodjele dohotka, a na
štednju značajno utječe još i ostvareni BDP jer veći stupanj razvijenosti privrede stvara i
više sredstva stanovništva. Ostale ekonomske determinante su visina i struktura
dohotka, potrošački krediti i kretanje dohotka u prošlosti i njihova ocjena u budućnosti.
Od financijskih čimbenika najvažniji su: politika kamatnih stopa, razina inflacije,
porezna politika i dr. Na štednju utječu navike, kulture i tradicije stanovništva. Ljudi se
također iz različitih razloga odlučuju na štednju, ovisno o starosti, bračnom statusu,
stupnju zaposlenosti i ostalo. Od organizacijsko – tehničkih čimbenika možemo
izdvojiti stanje i karakter institucija za prikupljanje štednje, kvalitetu usluga koje nude,
organiziranost, tehničku opremljenost te stručnost institucije.
74
Na temelju kretanja depozita stanovništva u proteklom razdoblju može se izračunati
prognoza kretanja depozita u budućnosti. Projekcije su određene pomoću linearnog
trenda kod kojeg je potrebno najprije provjeriti je li reprezentativan kako bismo ga
mogli koristit za analizu pojave. Drugi način izračuna prognoze je pomoću geometrijske
sredine.
Kretanje ukupnog financijskog potencijala u narednih pet godina pomoću jednadžbe
linearnog trenda prikazuje porast na 567 milijardi kuna sa sadašnjih 402,5 milijardi
kuna. Na temelju geometrijske sredine financijski potencijal će porasti na 627,5
milijardi kuna tj. za 56%.
Ukupni depoziti će prema linearnom trendu porasti sa 250,8 na 335,1 milijardi kuna, a
prema geometrijskoj sredini na 343,2 milijardi kuna tj. za 36,84%.
Prema prognozama depoziti stanovništva bi trebali rasti sa 169,7 milijardi kuna na
225,3 milijardi kuna, a na temelju geometrijske sredine se očekuje njihov rast na 256,8
odnosno za 51,3%.
Prema ovim prognozama možemo zaključiti kako će depoziti stanovništva u budućnosti
i dalje rasti. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard trendovi u načinu života sve ih
više potiču na brigu za budućnost. Još uvijek se najviše štedi u eurima zbog sjećanja na
visoke inflacije, ali i zbog skoro ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
75
POPIS LITERATURE
A. KNJIGE
1) Božina, L. 2003, Novčana ekonomija, Novac i bankarstvo, Fakultet ekonomije i
turizma „Dr. Mijo Mirković“ , Pula
2) Deželjin, J. 1975, Štednja stanovništva i privredni razvoj, Rijeka
3) Friedman, M. 1957, A Theory of the Consumption Function, Princeton
University Press
4) Gregurek, M., Vidaković N. 2011, Bankarsko poslovanje, RRIF Plus, Zagreb
5) Kandžija, V. i Živko, I. 2004, Poslovna politika banaka, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Rijeka
6) Katunarić, A. 1988, BANKA-principi i praksa bankovnog poslovanja, Zagreb
7) Miller. J., VanHoose, D. 1998, Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb
8) Mishkin, F. i Eakins, S. 2005, Financijska tržišta i institucije, MATE d.o.o.,
Zagreb
9) Newbold P., Carlson W. L., Thorne B. M. 2010, Statistika za poslovanje i
ekonomiju, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Zagreb
10) Ora, B. 2007, Poslovno bankarstvo, Sveučilišni studijski centar za stručne
studije, Split
11) Rose, Peter S. 2003, Menadžment komercijalnih banaka, MATE d.o.o., Zagreb
12) Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D. 2007, Ekonomija, MATE d.o.o., Zagreb
13) Srb V. i Matić, B. 2003, Bankarsko poslovanje, Grafika d.o.o., Osijek
76
14) Šošić I. 2006, Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb
B. ČLANCI
15) Cota, B. Ponašanje depozitnih institucija na tržištu depozita i kredita,
Ekonomski pregled, 53 (2002); str 106-121
16) Jurman, A., Bruto domaći proizvod kao značajan čimbenik rasta depozita
stanovništva u hrvatskim bankama, Ekonomska istraživanja, 17 (2004), str 45-
62
17) Jurman, A., Depoziti stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka,
Znanstveni radovi- Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, (1997) str 9-
20
18) Jurman, A., Financijski potencijal hrvatskih banaka, obilježja i projekcija rasta,
Ekonomska istraživanja – 22 (2009), str 60-80
19) Jurman, A. Multiplikacija kredita i depozita kao temeljni činitelj jačanja
financijskog potencijala banaka, Zbornik radova - Sveučilište u Rijeci,
Ekonomski fakultet, 14 (1996); str 3 – 18
20) Jurman, A., Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, Zbornik
Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2007), str 1377-1397
21) Jurman, A., Sredstva stanovništva kao osnovna determinanta formiranja
financijskog potencijala banaka, Gospodarstvo Istre, Pula, br 4, 1991.
22) Leko, V. "Traditional defining of banks and modern "full-service banks"", 23.
međunarodna konferencija - Management, Knowledge and the EU, Portorož,
Slovenija, 24-26 ožujak 2004, Zbornik konferencije, str. 338-343
77
23) Ognjenović, Đ., Osiguranje depozita i moralni hazard, Računovodstvo i
financije 1998., br 5., str 75-79 Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Rijeka
24) Stojanović, A. Štedne depozitne institucije, Ekonomski pregled, 50 (1999), str
1253-1270
C. OSTALI IZVORI
25) Bilten Hrvatske narodne banke broj 123, Zagreb, 2007.
26) Bilten Hrvatske narodne banke, broj 189, Zagreb, 2013.
27) Zakon o osiguranju depozita („Narodne novine“, broj 177/2004, 119/2008 i
153/2009)
28) http://www.bestbanking.hr/svijet-bankarstva/item/201-osiguranje-depozita-stup-
stabilnosti-financijskog-sustava.html (28.3.2013.)
29) http://www.dab.hr/ (12.4.2013.)
30) http://web.efzg.hr/dok//fin/mmihelja/RRIF%20-
utjecaj%20krize%20na%20hrvatski%20osigurateljni%20sektor.pdf (18.4.2013.)
31) http://www.hnb.hr/statistika/ (12.3.2013.)
32) http://www.hub.hr/Default.aspx (13.4.2013)
33) http://limun.hr/main.aspx?id=33024&Page (26. 3. 2013.)
34) http://Suvremena.hr/20-
/20/20GfK/20/20Pad/20popularnosti/20/C5/1tednje/20u/20bankama.htm
(13.4.2013.)
78
35) http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/140645/HNB-ne-moze-pomoci-
zrtvama-franka.html (6.4.2013.)
36) http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-osiguranje-depozita
(13.4.2013.)
79
POPIS TABLICA
Redni
broj
Naslov tablice Stranica
1. Bilanca banke 5
2. Visina i struktura izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do
2012. godine (na kraju godine, u milijardama kuna) 9
3. Verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od
2002. do 2012. godine 13
4. Bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od
2002. do 2012. godine 17
5. Visina i udio depozita stanovništva, depozita pravnih osoba i ukupnih
depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do
2012. godine. (u milijunima kuna)
27
6. Visina i struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od
2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 30
7. Bazni i verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 33
8. Visina i struktura depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 35
9. Bazni i verižni indeksi depozita stanovništva prema ročnosti u razdoblju od
2002. do 2012. godine 38
10. Visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva u hrvatskim bankama
u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 40
11. Bazni i verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih
depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 43
12. Visina i ročna struktura kunskih depozita stanovništva u hrvatskim bankama u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 45
13. Bazni i verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih
depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 47
14. Visina i linearni trend financijskog potencijala hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 59
80
15. Projekcija kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za
sljedećih pet godina (u milijardama kuna) 62
16. Visina i linearni trend ukupnih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 62
17. Projekcija kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet godina
(u milijardama kuna) 64
18. Visina i linearni trend depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 64
19. Projekcija kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet
godina (u milijardama kuna) 66
81
POPIS GRAFIKONA
Redni
broj Naslov grafikona
Stranica
1. Visina izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.
godine 11
2. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrstama izvora u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 12
3. Verižni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 14
4. Verižni indeksi nedepozitnih izvora sredstava, kapitalskih računa i ukupnih
izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine 15
5. Bazni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 18
6. Bazni indeksi nedepozitnih izvora, kapitalskih računa i ukupnih izvora
hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 19
7. Udio ukupnih depozita, depozita stanovništva i depozita pravnih osoba u
financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.
godine
28
8. Udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih
banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 29
9. Visina kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do
2012. godine 31
10. Valutna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.
godine 32
11. Bazni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od
2002. do 2012. godine 33
12. Verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju
od 2002. do 2012. godine 34
13. Visina depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju od
2002. do 2012. godine
36
82
14. Ročna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.
godine 37
15. Bazni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 38
16. Verižni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u
razdoblju od 2002. do 2012. godine 39
17. Visina deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 41
18. Ročna struktura deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do
2012. godine 42
19. Bazni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002 do 2012. godine 43
20. Verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 44
21. Visina kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 45
22. Ročna struktura kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 46
23. Bazni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 47
24. Verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita
stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 48
25. Struktura osiguranih i neosiguranih depozita fizički osoba na dan
31.12.2012. godine 52
26. Kretanje bruto domaćeg proizvoda i depozita stanovništva u razdoblju od
2002. do 2011. godine 55
27. Ekstrapolacija trenda financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita
stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2017. godine 66
28. Projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita
stanovništva u hrvatskim bankama pomoću geometrijske sredine od 2013.
do 2017. godine
68
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom DEPOZITI STANOVNIŠTVA U
HRVATSKIM BANKAMA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Antuna
Jurmana. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila
literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,
zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom
radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Studentica
Mateja Gajski