DETALJNI PLAN UREĐENJA - opcina.bale-valle.hr · - Županijska uprava za ceste Istarske županije, M.B. Rašana 2/4, Pazin - Hrvatski Telekom, Regija 3 – zapad, Ciottina 17a, Rijeka

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ISTARSKA OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE

DETALJNI PLAN UREĐENJA

F O R L A N E T E

ZAGREB, SIJEČANJ 2008.

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE, DPU FORLANETE

siječanj 2008.

ISTARSKA Općina:

BALE Naziv prostornog plana:

DETALJNI PLAN UREĐENJA FORLANETE

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Službeni glasnik Općine Bale 13/05 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Službeni glasnik Općine Bale 1/08

Javna rasprava (datum objave):

21. lipnja 2007.

Javni uvid održan:

29. lipnja – 30. srpnja 2007.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Zdenka Vratović, dipl. iur.

Pravna osoba koja je izradila plan:

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Koordinator plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ.

Ivana Pancirov, dipl.ing.arh. Ivan Horvatić, dipl.ing.stroj.

Pečat predstavničkog tijela:

MP.

Predsjednik predstavničkog tijela:

Giulio Palaziol

vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

MP.


siječanj 2008.

SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA DPU-A ...................................................................................................................................................................

UVOD ......................................................................................................................................................... 1 1.POLAZIŠTA........................................................................................................................................... 2

1.1.ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A ............................................ 2 1.2.OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI................................................ 5 1.3.PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST ........................ 5

1.3.1.Prometna opremljenost .............................................................................................................. 5 1.3.2.Telekomunikacije........................................................................................................................ 5 1.3.3.Energetski sustavi....................................................................................................................... 6 1.3.4.Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................... 6 1.3.5.Zbrinjavanje otpada ................................................................................................................... 7

1.4.OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA ............................................................................................. 7 1.4.1.Prostorni plan uređenja općine Bale ......................................................................................... 7 1.4.2.Urbanistički plan uređenja naselja Bale.................................................................................... 7 Izvod iz UPU-a naselja Bale, list 1: Korištenje i namjena površina................................................... 8

1.5.OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA .......................................................... 9 2.PLAN UREĐENJA PROSTORA ....................................................................................................... 10

2.1.PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA................................................................ 10 2.2.DETALJNA NAMJENA POVRŠINA ...................................................................................................... 11

2.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina........................................................................................................................................... 12

2.3.PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA............. 13 2.3.1.Cestovni promet........................................................................................................................ 13 2.3.2.Telekomunikacije...................................................................................................................... 14 2.3.3.Energetski sustav...................................................................................................................... 15 2.3.4.Vodoopskrba............................................................................................................................. 18 2.3.5.Odvodnja .................................................................................................................................. 19 2.3.6.Zbrinjavanje otpada ................................................................................................................. 19

2.4.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA............................................... 19 2.4.1.Uvjeti i način gradnje............................................................................................................... 20 2.4.2.Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina ................................. 22 2.4.3.Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti ............ 23

2.5.SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ........................................................................ 23 3.ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................... 25

3.1.UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA .................................................................................... 25 3.2.DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA............ 26

3.2.1.Veličina i oblik građevnih čestica ............................................................................................ 27 3.2.2.Veličina i površina građevine................................................................................................... 28 3.2.3.Namjena građevina .................................................................................................................. 28 3.2.4.Smještaj građevina na građevnoj čestici .................................................................................. 29 3.2.5.Oblikovanje građevina ............................................................................................................. 29 3.2.6.Uređenje građevnih čestica...................................................................................................... 30 3.2.7.Smjernice za postavljanje manjih montažnih građevina i drugih montažnih naprava ............ 30

3.3..NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM ............................................................................................................. 31

3.3.1.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže........................................ 31 3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže.................................... 32 3.3.3.Uvjeti gradnje i rekonstrukcije energetske mreže .................................................................... 33 3.3.4.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodnogospodarske mreže .................................... 34

3.4.UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH I SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA .............................. 35


siječanj 2008.

3.5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA.......................... 36 3.6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI .......................................................................................................................................... 36 3.7.POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA....................................................................................... 36 3.8.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................................................ 37 3.9. MJERE PROVEDBE PLANA ............................................................................................................... 38

SADRŽAJ GRAFIČKOG DIJELA DPU-a 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

List 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2 PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

List 2A PROMET 1:1000

List 2B TELEKOMUNIKACIJE 1:1000

List 2C ELEKTROOPSKRBA 1:1000

List 2D VODOOPSRBA 1:1000 List 2E ODVODNJA OTPADNIH VODA 1:1000

3 UVJETI GRADNJE

List 3A PLAN PARCELACIJE 1:1000

List 3B UVJETI GRADNJE 1:1000


sijčanj 2008.

1

TEKSTUALNI DIO

UVOD

Temeljem odluke o nabavi Općine Bale (KLASA: 022-01/06-01/438, URBROJ: 2171/02-06-1 od 02. kolovoza 2006.) za izradu DPU-a područja VAL DE GODENA I DPU-a područja FORLANETE, sklopljen je ugovor o izradi ovih DPU-a broj 24/06 (KLASA: 022-05/06-01/448, URBROJ: 2171/02-06-1 od 14. studenog 2006.).

Cjelokupni DPU-a izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) kao i drugih odgovarajućih zakona koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj DPU-a.

Tijekom izrade Detaljnog plana uređenja područja Forlanete posebne uvjete dali su:

- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli - Županijska uprava za ceste Istarske županije, M.B. Rašana 2/4, Pazin - Hrvatski Telekom, Regija 3 – zapad, Ciottina 17a, Rijeka - Hrvatske Vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova,

Đure Šporera 3, Rijeka - Istarski Vodovod d.o.o.,Sv. Ivan 8, Buzet


sijčanj 2008.

2

1. POLAZIŠTA

Područje obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja područja Forlanete (u daljnjem tekstu DPU) definirano je sukladno Prostornom planu Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 07/06).

Izrada ovog DPU-a predviđena je i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 13/05).

Za izradu DPU-a Općina Bale je osigurala digitaliziranu topografsko-katastarsku podlogu u mjerilu 1:1000.

Prometno – geografski položaj Općina Bale nalazi se u jugozapadnom dijelu Istarske županije, južno od Grada Rovinja sa čijim područjem i graniči. Sa Gradom Rovinjem, Bale su povezane županijskom cestom Ž-5096. Županijskom cestom Ž-5073 Bale su povezane sa sjevernim dijelom županije te sa gradom Vodnjanom, odnosno gradom Pula.

Sredinom područja obuhvata prolazi županijska cesta Ž-5186 koja povezuje Bale i Baljansko priobalje.

Topografski smještaj Općina Bale nalazi se u jugozapadnom dijelu istarske županije (45 0 02' 27“ N g.š. i 13 0 47' 32“ E g.d.) Na području općine prisutne su dvije glavne vrste reljefa: blago nagnuta linija priobalja i ravnice i brežuljkasti predjeli zaleđa.

Područje obuhvata DPU-a smješteno je u južnom dijelu naselja Bale na 125 – 129 m nadmorske visine.

Opis granice obuhvata Područje obuhvata DPU-a nalazi se na jugozapadnom dijelu naselja Bale, a obuhvaća dio područja južno od ceste Rovinj – Pula (Ž-5096), ukupne površine 6,1 ha.

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A

Područje obuhvata nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Bale, sa čijim središtem je povezano preko planiranog kružnog toka na cesti Rovinj – Pula. Središtem područja prolazi županijska cesta Ž 5186 koja zonu dijeli na istočni i zapadni dio.

Klimatske osobine područja Bale se nalaze u području povoljnih klimatskih prilika. Po Kopenu, čitav Jadran spada u umjereno toplu kišnu klimu Za meteorološku postaju Pula izrađena je Studija na bazi 30-godišnjeg niza podataka od 1961 – 1990.g. Studiju je izradio Sektor za meteorološka istraživanja Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zagreb, listopada 1994g. godine.

Području DPU-a bliža je meteorološka postaja Rovinj, te se koriste i podaci za razdoblje 1947 – 1970. sa te postaje.

Temperatura

Srednja godišnja temperatura iznosi 13,7 0 C. Najhladniji je mjesec siječanj (5,3 0 C), dok je najtopliji srpanj (23,2 0 C). Proljeće je u pravilu hladnije od jeseni, što je rezultat sporijeg hlađenja morske vode od hlađenja tla nakon razdoblja zagrijavanja tijekom ljeta.

U promatranom razdoblju najniža zabilježena temperatura bila je -9 0 C u siječnju 1979. g, a najviša zabilježena temperatura bila je u srpnju 1972. 1990. g. sa 35 0 C. Na postaji Rovinj


sijčanj 2008.

3

najniža prosječna temperatura iznosila je + 4,9 0 C za siječanj, a najviša prosječna temperatura za srpanj 22,7 0 C (1950 – 1974). Maksimalna zabilježena temperatura izmjerena je u kolovozu (35,2 0 C).

Slika 1. Prikaz oborinskih prilika u RH, tijekom 2004. (Državni hidrometeorološki zavod)

Padaline

Srednja godišnja količina padalina iznosi 848 mm (za Rovinj 879 mm). Najviše padalina ima u jesen, a najmanje ljeti. U različitim godinama količina padalina varira (od 616 – 1189 mm). Najviše kiše pada u studenom. U rujnu može pasti do 81 mm, a u lipnju 54 mm do 71 mm u kolovozu, Srpanj je u prosjeku najsuši.

Jugozapadni dio Istre svrstan je u područja čiji godišnji broj dana s padalinama >1 iznosi 60 – 80. Snijeg pada rijetko, a ako i padne na tlu se zadržava kratko. Gotovo cijela Istra spada u područja čiji srednji broj dana u godini sa snježnim pokrivačem >-1 cm iznosi 1 – 10 dana.

Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 72%. Za Rovinj u jesen relativna vlažnost iznosi 80% što ga čini jednim od najvlažnijih područja na Jadranu.

Pojava mraza na ovom području relativno je česta. Rani mrazevi mogu se pojaviti već u listopadu, a kasni se mogu pojaviti u travnju. Naoblaka je najveća u studenom i prosincu (oko 60%), a najmanja ljeti (20 – 30%). U ostalom dijelu godine varira između 40 – 50%.

Vjetrovi

Pojava vjetra podliježe sezonskim i dnevnim promjenama. Na promatranom području noću je dominantan sjeveroistočnjak – bura, koji je razmjerno suh i hladan (padajući) vjetar koji puše s kopna na obalu. Danju na ovom prostoru nema dominantnog vjetra već se smjenjuju: jugo, jugozapadnjak te zapadni i istočni vjetar.

Jugo i bura su najčešći tijekom jeseni i zime. Ljeti prevladava dnevni maestral, a po noći, kada se kopno hladi i zrak struji s kopna prema moru puše burin – levant.

Za rovinjsko područje učestalost tišine u prosjeku iznosi 38% - uglavnom u jesen i zimi (u siječnju do 41%), a najmanje u proljeće (32% u svibnju).


sijčanj 2008.

4

Geološka obilježja Prostor općine Bale pripada jurso-kredno-paleogenskoj ploči ili ravnjaku južne i zapadne Istre, tzv. „crvene Istre“. Karbonatne stijene koje izgrađuju Istru u tom dijelu datiraju od srednje jure (gornji doger) do eocena.

Tektonski je Istra podijeljena u dvije jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne Istre, a drugoj prostor sjeveroistočne Istre.

Obuhvat DPU-a pripada prvoj, tektonski mirnijoj jedinici, koju odlikuje superpozicijski slijed naslaga i odsustvo intenzivnijih tektonskih pokreta. Rezultat toga je da su vapnenci nastali u jugozapadnom, tektonski mirnijem području, manje izlomljeni nego u drugim dijelovima, što ima praktično značenje.

Prema OGK, znatnije pojave rasjeda zabilježene su na liniji Bale – Krmed, između Bala i Golaša, istočno od Bala te između Bala i Gajane u Gradu Vodnjanu. Na cijelom području južne JZ Istre naglašena je radijalna tektonika koju karakteriziraju normalni vertikalni i subvertikalni rasjedi s malom količinom skoka. Kao rezultat toga javljaju se relativno neporemećeni tektonski blokovi omeđeni jačim rasjedima. Duž rasjeda i pukotinskih sustava dolazi do znatnijeg okršavanja (karstifikacije) stijenske mase u odnosu na blokove, čime se stvaraju predisponirani pravci za tokove podzemnih voda.

Područje se nalazi unutar VII zone seizmičnosti MCS.

Reljefna obilježja Prostor Općine Bale smješten je svojim velikim dijelom na samoj obali. U morfološkom smislu cijelo područje je zaravnjena površina koja se vrlo blago hipsometrijski diže idući od mora prema unutrašnjosti s izraženim dinamičkim morfološkim oblicima karakteriziranim relativno pravilnim brežuljcima i to napose u priobalnom području i na prostoru između Bala, Golaša i Krmeda.

Pedologija Pedosfera Istre sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom. Obuhvat se nalazi u zapadnom dijelu Istre koja pripada „crvenoj Istri“. Tu prevladavaju crvenice – tipične, antropogenizirane i lesivirane, srednje duboke i duboke, smeđe na vapnencu (na brežuljkastom dijelu).

Mehanički sastav crvenice ukazuje na visoku zastupljenost glinene frakcije (49%) što je prema Škoriću svrstava u III grupu, 13. klasa – teška glina.

Hidrografske značajke Područje obuhvata smješteno je na području Istre koje je na bazi hidrogeoloških karakteristika stijena svrstano u područje izgrađeno od karbomatnih naslaga. To je tipični krški vodonosnik s ujednačenim karakteristikama. Prostiranje različitih litostratigrafskih članova je najvećim dijelom S-J, što je uglavnom generalni smjer kretanja podzemne vode. Cijelo područje Općine spada u sliv južne Istre, a nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće u Istarskoj županiji. Stalnih ili povremenih površinskih vodotoka na ovom području nema.

Vegetacija Na području obuhvata – uglavnom nema mnogo tragova autohtone vegetacije. Susrećemo je na rubnim dijelovima ili na dijelovima koji su zapušteni. Tu se javljaju i predstavnici korovnih i ruderarnih zajednica.


sijčanj 2008.

5

1.2. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Zaštita prirodne baštine Na prostoru Općine Bale evidentirane su dvije kategorije zaštite prirode: zaštićeni krajobraz i posebni botanički rezervat, koje se nalaze izvan područja obuhvata ovog DPU-a.

Osim navedenih zaštićenih vrijednosti, u neposrednoj okolici Bala nalaze i mnoge druge prirodne vrijednosti koje prostor Bala čine vrijednim i atraktivnim. Osim prirodnih vrijednosti kao što su travnjaci i trnjak drače, veliku vrijednost imaju i kultivirane površine kao što su dolci, maslinici i vinogradi po kojima je ovaj kraj poznat i koji Balama daju specifičnu fizionomiju na kojoj je moguće graditi prepoznatljivi identitet. U skladu s okolišem, na ovom prostoru razvijen je i životinjski svijet, pa je prostor Bala i njihova okolica jedno od rijetkih područja u Europi na kojima se mogu susresti rijetke vrste leptira.

Zaštita kulturne baštine Prema mišljenju Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Puli, registrirana kulturna dobra na području Bala su: Urbanistička cjelina mjesta Bale – upisana u registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 207 rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 05-249/4-1969 od 19. 06. 1969.

Područje DPU-a nalaze se izvan obuhvata trenutno važeće registracije povijesne jezgre, a tako će i ostati temeljem novog Prijedloga Konzervatorskog odjela u Puli.

Područje obuhvata DPU-a predstavlja izoliranu cjelinu u odnosu na središte naselja. Zona se razvila oko sportsko-rekreacijskog kompleksa i ugostiteljsko-turističkih sadržaja, nastalih transformacijom prijašnjih građevina gospodarskih domaćinstava.

Upravo ta izoliranost može biti poticaj za razvoj ove zone u funkciji turizma te sporta i rekreacije.

1.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

1.3.1. Prometna opremljenost Na području obuhvata DPU-a ili u njegovoj neposrednoj blizini sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00 i 98/01) razvrstane su slijedeće ceste:

− županijska cesta Ž 5096 Rovinj - Bale

− županijska cesta Ž 5186 Bale – Mongrego Prema izvršenom pregledu javnih cesta za županijske ceste ŽC 5096 i ŽC 5186 u zoni obuhvata DPU-a ocjena stanja kolnika ceste je dobar kolnik.

Raskrižje ove dvije županijske ceste ne udovoljava iz aspekta preglednosti stoga je nužna njegova rekonstrukcije. Prema Osnovama plana razvitka županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste Istarske županije za period 2004 – 2008. na području DPU-a nema planiranih radova.

Promet u mirovanju Na području obuhvata DPU-a s obzirom da se u zoni nalaze građevine u javnom korištenju (sportski tereni i ugostiteljski sadržaji) nedostaje javnih parkirališnih mjesta.

1.3.2. Telekomunikacije


sijčanj 2008.

6

Na južnom dijelu području obuhvata DPU-a izgrađena je TK infrastruktura koja za sada zadovoljava sve potrebe.

Korisnička TK mreža na području naselja Bale izvedena je većim dijelom kao podzemna, a TK priključci većinom su nadzemni.

Infrastruktura telekomunikacija u pokretnoj mreži pokriva područje obuhvata ovog DPU-a, ali je smještena izvan područja obuhvata.

1.3.3. Energetski sustavi Plinoopskrba Na području Općine Bale, pa tako ni na području obuhvata DPU-a nema izgrađenih objekata plinoopskrbe.

Prostornim planom Istarske županije, te prostornim planom uređenja Općine Bale predviđena je trasa distributivnog magistralnog plinovoda Pula – Umag od prihvatnog terminala pored Vodnjana (Guran) do Umaga, koji manjim dijelom prolazi zonom obuhvata uz županijsku cestu Ž 5096. Predviđeni tlak magistralnog plinovoda je 25 – 50 bar-a.

Planirani su i lokalni plinovodi koji uglavnom prolaze trasom paralelno sa cestovnim pravcima (u koridoru ceste), a koji će se opskrbljivati iz glavnih mjerno-regulacijskih stanica i služiti će za opskrbu manjih mjesta prirodnim plinom. Tlak u ovim plinovodima biti će 3-6 bara.

Elektroopskrba Elektroenergetski sustav na području Općine Bale čine objekti za distribuciju: - Mreža nazivnog napona 110 kV – sastoji se od dalekovoda 110 kV čiji dio prolazi područjem

Općine u dužini od 9,52 km.

- Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od 35 kV dalekovoda čiji dio prolazi područjem Općine.

- Mreža nazivnog napona 10(20) kV – izvedena je dijelom kao nadzemna (dalekovod), a dijelom kao kablirana. Ukupna dužina iznosi joj 14,29 km i pokriva sva naseljena područja Općine.

Na području Općine nalaze se i TS 10 (20)/0,4 kV smještene u središtima s najvećim konzumentom: Fonde, Bale 1 i Bale 2.

Postojeća javna rasvjeta izvedena je samo uz dio glavnih prometnica. Uglavnom se za javnu rasvjetu koristila trasa nadzemne niskonaponske mreže.

1.3.4. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba Vodoopskrbnim sustavom na području Općine upravlja „Istarski vodovod“ Buzet.

Središnji dio Općine snabdijeva se iz sustava Sv. Ivan i to preko magistralnih opskrbnih cjevovoda VS. Višnjan – VS. Bale (Pižanovac, Golaš) te naselje Bale preko VS. Bale. Lokalni sustav vodoopskrbe u potpunosti je gravitacijski i osim vodosprema, na sustavu nema ostalih vodoopskrbnih građevina (crpnih stanica, prekidnih komora ili uređaja za kondicioniranje vode).

Vodosprema volumen m 3 kota terena m.n.m. VS BALE 200 170

U dijelu kojeg obrađuje ovaj DPU-a nema postojeće vodovodne mreže. Postojeći priključak nogometnog igrališta nalazi se preko prometnice Rovinj – Bale – Pula prema naselju Fonde.


sijčanj 2008.

7

Odvodnja otpadnih voda Na području Općine Bale, pa tako ni na području obuhvata ne postoji kanalizacijska mreža. Za sada se odvodnja, u naseljenom dijelu općine rješava septičkim jamama, od kojih veliki broj ne odgovara propisima. Oborinske slobodno se razlijevaju u okolni teren.

Za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Bale izrađeno je idejno rješenje prema kojem je ishođena lokacijska dozvola (KLASA: UP/I-350-05/05-01/192: URBROJ: 2163-12/05-05-14) te idejni projekt za izgradnju sustava po fazama prema kojem je ishođena načelna dozvola (KLASA: UP/I-361-03/06-01/626; URBROJ: 2163-04-03-06-3).

Navedeni projekti izrađeni su sukladno usvojenoj koncepciji odvodnje naselja Bale prema elaboratu „Organizacija, izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u Istarskoj županiji“ izrađenom 2004. G. po TehnoprojektHidro d.o.o.

1.3.5. Zbrinjavanje otpada Zbrinjavanje otpada obavlja trgovačko društvo koje prikuplja otpad na cijelom području bivše SO Rovinj.

1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

1.4.1. Prostorni plan uređenja općine Bale Za područje obuhvata DPU-a primjenjuju se odredbe o namjeni te načinu uređenja i korištenja prostora iz Prostornog plana urbanističkog plana uređenja Općine Bale (Službeni glasnik br. 07/ 06).

Odrednice PPUO Bale, u pogledu broja stanovnika i stanova, gustoće stanovanja i izgrađenosti su slijedeće:

− projekcija broja stalnih stanovnika za 2010. godinu je 1000

− broj postojećih stanovnika naselja Bale po popisu iz 2001. god je 886

− planirano povećanje broja stalnih stanovnika do 2010. je 114

− broj stanova u Općini Bale po popisu iz 2001. je oko 0,51 po stanovniku; linearno preneseno, naselje Bale je 2001. g. Imalo oko 450 stanova.

− kod izgradnje novih dijelova naselja bruto gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 120 st/ha.

1.4.2. Urbanistički plan uređenja naselja Bale UPU Bale (Urbis.72, Sl. glasnik Općine Bale 8/07) izrađen je za plansko razdoblje do 2010. godine. Odrednice UPU-a Bale koje su relevantne za područje obuhvata DPU-a su slijedeće:

− broj planiranih stanovnika do 2010. g. je 1000, rast od 114 stanovnika u odnosu na postojeće stanje

− projekcija broja povremenih stanovnika je 200 (temeljem podatka o broju stanova u 2001. godini)

− kapacitet planiranih hotelskih ležaja u zoni Forlanete je 70


sijčanj 2008.

8

− U zoni Forlanete se pored već spomenutih hotelskih smještajnih kapaciteta (70 ležaja), planiraju ostali prateći ugostiteljsko-turistički i zabavni sadržaji, te koncentracija sportsko-rekreativnih sadržaja, poput malih i alternativnih sportova, u duhu sa postojećim sadržajima

− Dodatno, u zonu će se smjestiti nova lokacija Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva (DVD), preseljenog sa skučene i drugačije nezadovoljavajuće lokacije unutar mjesta

− Prometno rješenje raskršća županijskih cesta Ž 5186 i Ž 5096 (Rovinjska upadnica) je nezadovoljavajuće, opasno, te ga treba riješiti rotorom, radi smanjenja brzine

− Izrađena projektna dokumentacija vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda koja nadomješta studiju sa istim sadržajem, je osnova za planiranje koncentracija gradnje

− Konzervatorska studija Bala je podloga za tretman cjelokupnog fonda kulturne baštine. Studija daje smjernice za buduće oblikovanje naselja i najbolji oblik zaštite jedinstvene cjeline kulturnog dobra Bala.

Namjena površina Na području obuhvata DPU-a planirane su slijedeće namjene površina:

M2 mješovita namjena (stambeno/poslovna)

D1 javna i društvena namjena (upravna)

R1 sportsko-rekreacijska namjena - sport

R2 sportsko-rekreacijska namjena – rekreacija

Z1 javne zelene površine (javni park)

Z2 javne zelene površine (igralište)

Izvod iz UPU-a naselja Bale, list 1: Korištenje i namjena površina

Predjeli mješovite namjene Pod zgradama u mješovitoj namjeni podrazumijevaju se zgrade s više namjena koje jedna drugoj ne umanjuju kvalitetu. To mogu biti stambene zgrade koje u prizemlju imaju poslovno-trgovačko-ugostiteljske sadržaje, te poslovne zgrade koje na gornjim katovima imaju stanovanje.

Na parceli je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Predjeli javne i društvene namjene Na području obuhvata predviđena je građevina društvenih djelatnosti: DVD (oznaka D1) – pretežito upravna.

Na parceli je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 1000 m2 bruto razvijene površine zgrade potrebno je osigurati 10-20 parkirališnih mjesta, (za vjersku namjenu 0,1 /na korisnika).


sijčanj 2008.

9

Sport i rekreacija Na području Forlanete predviđena je izgradnja sportsko rekreacijske zone. Rekreacijske sadržaje dopunit će se uređenjem staza za bicikliste i šetnicama, uređenim zelenim površinama za igru djece i odmor građana te uređenjem komunalnih vrtova na dijelu javnog zelenila.

1.5. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima te drugim Zakonima relevantnim za problematiku koja je predmet ovoga DPU-a.

Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUO-om Bale.

Područje obuhvata možemo podijeliti na istočni i zapadni dio. U Istočnom dijelu planirano je dovršenje sportsko-rekreacijske namjene uz postojeće nogometno igralište. S obzirom da se u neposrednoj blizini područja obuhvata nalaze tereni za klasične sportove – nogomet, košarku, mali nogomet/rukomet te tenis, Projektnim programom dan je naglasak na upotpunjavanju sportskih sadržaja alternativnim sportovima (bmx, scate, roler park, mini stijene za penjanje i sl.), koji su planirani u zapadnom dijelu obuhvata.

U zapadnom dijelu područja obuhvata smještena je ugostiteljsko-turistička namjena, a ovim planom predlaže se formiranje manjeg hotela sa svim pratećim sadržajima.

Perivoji i zelene površine Zelene površine već odavno nisu samo „ostavljeni slobodni prostori“ u naseljima. Njihova uloga je mnogostruka. Osim što su dokazano najbolji izolatori od buke i zaštita od prašine uz prometnice, ugodna mjesta za šetnju, odmor i okupljanje stanovnika i prolaznika, mogu, uz dodatnu opremu, pružiti i mjesto za aktivan odmor i igru djece, stoga je uz gore navedene namjene nužno i oblikovanje javnih zelenih površina.

Sa kvalitetno i stručno odabranim raslinjem i sadržajima, zelene površine mogu postati tematski i edukativni parkovi.

Svaka zelena površina u naselju pridonosi njegovu ugođaju i kvaliteti zraka, ali i vizura. Autohtono raslinje pridonijet će naglašavanju identiteta naselja.


sijčanj 2008.

10

2. PLAN UREĐENJA PROSTORA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Ovaj DPU je izrađen u skladu sa odredbama PPUO-a Bale. Oblik i veličina građevnih i ostalih parcela nastali su temeljem zahtjeva i naputaka pojedinih naručitelja, vlasničkih odnosa, planirane namjene parcele, konzervatorskih smjernica te stručnih zahtjeva i uvjeta za uređenje.

Osobita pozornost posvećena je ambijentalnim vrijednostima, prometnoj pristupačnosti te pejzažnom oblikovanju i zaštiti okoliša.

Područje obuhvata nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Bale uz cestu Rovinj-Pula, ukupne površine od 6,1 ha. Područje obuhvata je sa središtem naselja povezano preko kružnog toka na cesti Rovinj-Pula. Središtem područja planirana je sabirna prometnica koja zonu dijeli na istočni i zapadni dio.

Zapadni dio područja obuhvata namijenjen je sportsko-rekreacijskoj namjeni, a istočni ugostiteljsko-turističkoj namjeni.

ZAPADNI DIO PODRUČJA OBUHVATA Suvremene analize turističkog tržišta pokazuju da je avanturistički turizam upravo jedan od poželjnih oblika turističke ponude. Veliki je broj onih koji odmor, ali i slobodno vrijeme provode u "kratkim izletima u prirodu". Avanturistički sportovi te avanturistički turizam postaju sve značajniji dio ponude. Istra ima potencijalne mogućnosti za razvoj vrlo raznolike avanturističke ponude od brdskog biciklizma, paraglidinga, slobodnog penjanja, off-road tura, i sl. S obzirom na blizinu centra naselja (sportske dvorane sa pratećim terenima za klasične sportove) na području obuhvata planirano je uređenje 2 nogometna terena sa izgradnjom tribina te jednog višenamjenskog terena namijenjenog djeci 7-14 godina.

Uz granicu obuhvata u zapadnom dijelu dan je naglasak na alternativnim sportovima, npr. BMX poligon sadrži speed jumpa (brzi skok), double speed jumpa (dvostruki skok), triple jumpa (trostruki skok), canon jumpa (skok u kanjon) te table top (uspon). Oko staze zasađeno je nisko zelenilo, a na stazi nema barijera i ograda. Na stazi postoji i mogućnost održavanja natjecanja, u tom slučaju je okolni teren, ali i glavna staza i scate poligon, potrebno urediti za gledatelje, a između natjecatelja i gledatelja postaviti zaštitnu barijeru od gume ili sijena ili uređenje staze za karting, uz uklanjanje prepreka BMX poligona.

Uz sabirnu prometnicu planira se rekonstrukcija, odnosno dogradnja sportsko-rekreacijske građevine koja bi osim svlačionica za nogomet trebala sadržavati i prateće uslužne sadržaje – iznajmljivanje opreme, manji ugostiteljski sadržaj, klupske prostorije i sl.

ISTOČNI DIO PODRUČJA OBUHVATA U istočnom dijelu područja obuhvata smještena je ugostiteljsko-turistička namjena površine. U sklopu ove namjene planirana je izgradnja manjeg hotela do 70 ležaja sa pratećim sadržajima (restoran, odbojka u pijesku, bazen, sauna, wellness, i sl.). Postojeće građevine južno se zadržavaju.


sijčanj 2008.

11

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Prema Detaljnoj namjeni površina (list 1) ukupna površina obuhvata iznosi 6,1 ha Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu:

r.br. oznaka namjena površina parcele %

1 M2 mješovita namjena (stambeno/poslovna) 760,0 1%2 D1 javna i društvena namjena (upravna) 2119,0 3%3 T1 ugostiteljsko-turistička namjena 3401,0 6%

R1 sportsko-rekreacijska namjena - sport 16385,0 27%R2 sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija 4236,0 7%Z1 javne zelene površine - javni park 13077,0 21%Z2 javne zelene površine - igrališta 8348,0 14%Z zaštitne zelene površine 2694,0 4%

6 IS infrastrukturni sustavi i mreže - ostale 10477,0 17%ukupno: 61497,0 100%

4

5

MJEŠOVITA NAMJENA M2

Zona M2 planirana je za izgradnju i uređenje građevina stambene i/ili općenite trgovačko-uslužne poslovne namjene. Cilj je omogućiti povećane trgovačko-uslužne poslovne aktivnosti na području Forlanete. U zoni M2 stambena ili poslovna funkcija mogu koristiti od 0-100% raspoloživih površina, u korist ili nauštrb druge namjene.

DRUŠTVENA NAMJENA D1

Površine javne i društvene namjene (D) namijenjene su smještaju građevina javne i društvene namjene.

Zgradama javnih i društvenih djelatnosti D1 smatramo upravne zgrade između ostalog namijenjene vatrogasnoj službi i drugim sličnim namjenama (DVD).

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Do 30% površine glavne građevine može se odnositi na neki drugi oblik javne i društvene namjene. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene građevine.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA T1

Površine ugostiteljsko-turističke namjene T1 obuhvaćaju hotelski smještajni kapacitet (70 ležaja).

Uz osnovnu namjenu moguć je smještaj i ostalih pratećih ugostiteljsko-turističkih i zabavnih sadržaja.

SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R

Sportsko-rekreacijska namjena sadrži površine za sport (R1) i rekreaciju (R2).

Sport (R1) obuhvaća površine u funkciji športa i rekreacije sportske terene uz mogućnost uređenja i građenja manjih zgrada - pratećih prostora i sadržaja u funkciji sporta i rekreacije (garderobe, sanitarije, spremišta opreme te prateće uslužne sadržaje – iznajmljivanje opreme, manji ugostiteljski sadržaj, klupske prostorije i sl) i to na parceli R1-3 te izgradnja tribina na parceli R1-2. na parceli R1-4 zadržava se postojeće bočalište.

Rekreacija (R2) obuhvaća višenamjenske terene: za djecu od 7-14 godina (stijene za penjanje, penjalice, koševi i sl.) na parceli R2-1 te scate i/ili roler park na parceli R2-2.


sijčanj 2008.

12

oznaka parcele

Površina planirane

parcele(Pp)

Najveća ukupna tlocrtna površina

glavne građevine

Najveća ukupna tlocrtna površina pomoćne građevine

Koeficijent izgrađenosti parcele kig

moguća katnost glavne

građevine

moguća katnost

pomoćne građevine

Koeficijent iskorištenosti

kis

m2 m2 aps. aps. aps. aps.

D1-1 2119 917 0,43 P+1 1,52119 917

M2-1 599 193 0,32 P+1+Pk 1,5M2-2 161 74 0,46 P+1+Pk 1,5

760 267

T1-1 3400 1456 308 0,30 P+2 0,93400 1456 308

R1-1 5230R1-2 7140R1-3 999 506 0 0,51 P+1 1,0R1-4 785

R2-1 1354R2-2 2882

18390 506 0 =Kig

SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - SPORT

SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - REKREACIJA

UKUPNO

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA (hotel)

UKUPNO

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - DVD

UKUPNO

STAMBENO - POSLOVNA NAMJENA

UKUPNO

ZELENE POVRŠINE Z

Zelene površine su ovim DPU-a razgraničene na Javne zelene površine Z1 – Javni parkovi i Z2 – igrališta te i Zaštitne zelene površine Z. Javne zelene površine Z1 podrazumijevaju javne parkove. Javni parkovi mogu se uređivati trasiranjem pješačkih staza, sadnjom zelenila te opremanje urbanom opremom.

Igrališta Z2 će se uređivati trasiranjem pješačkih i drugih staza, opremanjem postojećim rekvizitima, opremom za unaprjeđenje sigurnosti korisnika i otklanjanje mogućih rizika, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala te obavljanjem sličnih radnji.

Zaštitne zelene površine Z oblikovane su za potrebe zaštite okoliša (postojeće vegetacije, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

Unutar zelenih površina zabranjuje se gradnja novih građevina izuzev onih čija se gradnja dozvoljava po posebnim propisima te u funkciji čuvanja i održavanja prostora.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MREŽE IS

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava.

Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža i trgovi, parkirališta, pješačke zone, putovi i sl.

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina


sijčanj 2008.

13

Z-1 640Z-2 1060Z-3 724

2424

Z1-1 1327Z1-2 1189Z1-3 7579Z1-4 2982

13077

Z2-1 83488348

JAVNE ZELENE POVRŠINE - igralište

UKUPNO

JAVNE ZELENE POVRŠINE - javni park

UKUPNO

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

UKUPNO

Napomena: Površine parcela, kao i površine postojećih građevina na parcelama dobivene su izračunom putem računala, stoga su moguća manja odstupanja, tako da se podaci u narednim tablicama trebaju promatrati isključivo kao planerska informacija.

Točni podaci o površinama pojedinih novoformiranih parcela i građevina na njima dobiti će se tek nakon detaljne i stručne geodetske izmjere na terenu.

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

2.3.1. Cestovni promet Izgradnja i uređenje postojećih i planiranih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Ovim DPU-om određene su građevne parcele za ulice (unutar kojih su obuhvaćene sve površine unutar koridora prometnica), javna parkirališta, kolno-pješačke i pješačke površine (na zasebnim parcelama). Sve te površine prikazane su na grafičkom listu 1: Detaljna namjena površina i na grafičkom listu 2a: Promet.

Postojeće prometnice uvjetovale su konačni prijedlog uređenja ovog prostora. Prilikom izrade prijedloga dijela trase za rekonstrukciju, u najvećoj mogućoj mjeri poštivana je postojeća građevinska čestica te os postojećeg kolnika.

Za rekonstrukciju i uređenje prometnice - ulice potrebno je izraditi cjeloviti projekt, a ne samo dijelove kod izrade pojedinih javnih građevina. Za popločenje se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, ali nikako ne šuplji elementi. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru.

Glavne ulice Sjevernom granicom obuhvata prolazi županijska cesta Ž 5096 na kojoj na sjeveroistočnoj strani obuhvata planiran rotor, od kojeg se odvaja županijska ceste Ž 5186 koja vodi kroz obuhvat u smjeru sjeveroistok – jugozapad.

Prometnica je planirana sa tri kolna traka širine 2x3 m + 3,25 m, i obostranim nogostupom širine 1,6 m.


sijčanj 2008.

14

Sabirne i pristupne ulice Ostale ulice planirane su kao pristupne.

Kolno-pješačke i pješačke površine Na području DPU-a planirana je kolno-pješačka površina na mjestu nekadašnjeg puta uz parcelu Z1-4.

Na području DPU-a planirane su pješačke površine uz površine sportsko-rekreacijske namjene u zapadnom dijelu.

Pješačka površina (trg) PJ-1 formira trg ispred sportsko-rekreacijske namjene.

Promet u mirovanju Na području obuhvata DPU-a javna parkirališta smještena su na južnoj strani obuhvata sa ukupnim brojem mjesta 90, od čega je 12 mjesta namijenjeno osobama smanjene pokretljivosti.

S obzirom na namjenu parcele potreban broj parkirališno – garažnih mjesta iznosi:

- stambena jedinica 1,2 PGM (stan, apartman, studio)

- osobne usluge 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - trgovine 1/na 10 m2 BRP-a - obrti 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - ostale poslovne djelatnosti 20 PGM na do 1000 m2 BRP-a - sportsko-rekreacijska 0,2/1 korisniku - javna i društvena (DVD) prema posebnim propisima - ugostiteljska 1/na 10 m2 BRP-a, odnosno 40 PGM na 1000 m2 BRP-a - ugostiteljsko-turistička 30 PGM na 1000 m2 BRP-a

(smještaj) (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

Potreban broj parkirališno garažnih mjesta za sve namjene moguće je rezervirati na javnim parkiralištima P-1 do P-3.

Kolni ulazi na parcele Svakoj parceli osiguran je najmanje jedan kolni ulaz. Na samoj građevnoj parceli sa poslovnim sadržajima treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.

2.3.2. Telekomunikacije Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje predjela DPU-a priključiti će se na telekomunikacijsku mrežu naselja na način kako to uvjetuje nadležni operater. HT planira izvršiti rekonstrukciju postojeće TK mreže na način da se izgradi nova distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) prema postojećem idejnom rješenju. Izgradnja će se odvijati etapno i usklađeno sa ostalom infrastrukturom (kanalizacija, oborinske vode, HEP).

Predloženo rješenje za spajanje novih građevina prikazano je u priloženom kartografskom prikazu 2B: Telekomunikacije.

Na glavnim pravcima gradnje TK mreže ugrađuju se, pored kabela koji se trenutno ugrađuje i najmanje dvije, a na odvojcima jedna rezervna cijev malog promjera. TK mreža gradi se kabelima s bakarnim vodičima, svjetlovodnim kabelima i/ili koaksijalnim kabelima za potrebe priključivanja korisnika na nepokretnu TK mrežu ili za potrebe izgradnje mreže kabelske televizije.


sijčanj 2008.

15

Tijekom izgradnje podzemne TK mreže glavnih pravaca, potrebno je izgraditi i priključke svih poslovnih i stambenih jedinica na projektiranu TK mrežu. Priključci će se izvoditi sa fleksibilnim cijevima FD 40. Postavljanje priključnih ormarića treba usuglasiti sa zaštitom kulturne baštine.

Svjetlovodna mreža Moguća potreba za izgradnjom paralelne svjetlovodne mreže uglavnom se odnosi na velike potrošače, kao i zbog potrebe razvoja kabelske TV te multimedijalnih usluga. Čvor izgradnje takvog sustava je sadašnja zgrada telekomunikacija u Balama, a mreža se izgrađuje kroz postojeću i buduću kabelsku kanalizaciju DTK.

Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (provlačenje TK kabela, smještaj kabelskih izvoda i sl.) na području obuhvata nije predmet ovog DPU-a već će telekomunikacijski operator isto izraditi na temelju vlastitog rješenja u trenutku odlučivanja o pokretanju investicijskih radova. Ukoliko prilikom projektiranja odnosno izgradnje DTK i tehnološkog rješenja telekomunikacijske mreže neke predviđene građevine ne budu izgrađene, za iste će se predvidjeti rezerva.

Položaj DTK u odnosu na ostale komunalne instalacije:

Paralelno vođenje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

DTK - energetski kabel do 10 kV 0,5 m DTK - energetski kabel do 35 kV 1,0 m DTK - telefonski kabel 0,5 m DTK - vodovodna cijev promjera do 200 mm 1,0 m DTK - vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK - cijev gradske kanalizacije 1,0 m

Križanje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

DTK - energetski kabel 0,5 m DTK - tk podzemni kabel 0,5 m DTK - vodovodna cijev 0,15 m

Napomena: Ne dozvoljava se prolaz drugih komunalnih instalacija kroz zdence DTK. U slučaju prolaza ispod DTK zdenca treba osigurati njegovu mehaničku stabilnost za vrijeme i nakon izvođenja radova. Kod planiranja i projektiranja potrebno je izbjegavati zadržavanje trasa postojećih TK instalacija u kolniku.

2.3.3. Energetski sustav Rješenje energetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu 2C.

Distribucijska plinska mreža Sjevernim dijelom područja obuhvata prolazi magistralni plinovod Pula Umag koridora 2x30 m. Unutar tog koridora u širini od 5 m sa svake strane zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

Predmetno područje nije plinificirano. Po izgradnji magistralnog plinovoda Pula-Umag, te spajanja Općine Bale sa MRS Rovinj, pristupiti će se izrada projekata lokalne plinske mreže, sukladno općim uvjetima za vođenje komunalne infrastrukture.

Projektirani plinovod preporuča se smjestiti ispod: kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

Prije početka radova na iskopu rova za srednje tlačni ili niskotlačni plinovod izvođač je dužan obavijestiti nadležne komunalne radne organizacije o početku radova, te od istih zatražiti provjeru trase postojećih instalacija.


sijčanj 2008.

16

Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže, kako situacijski tako i visinski te tlak u plinovodu na mjestu spoja.

Profili cjevovoda kao i kućni priključci biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

Elektroopskrba Na području općine Bale, uz postojeće tri trafostanice, predviđena je izgradnja još jedne TS 10(20)/0,4 kV „Bale 3“ 1x630 kVA

Planira se povezivanje svih postojećih i planiranih TS 10(20)/0,4 kV kabelskim 20 kV vodovima.

Područjem obuhvata ne prolazi srednjenaponska mreža.

Niskonaponska mreža Niskonaponska mreža je planirana iz novog, ali i iz postojećih SSRO-a. Radi postizanja boljeg i sigurnijeg napajanja predviđeno je povezivanje SSRO-a (ROZ-a) u prsten tj. s mogućnosti dvostrukog ili višestranog napajanja. Postojeća i planirana NN mreža bit će povezane. Postepeno će se eliminirati postojeća nadzemna niskonaponska mreža i zamijeniti podzemnom.

Javna rasvjeta Javnom rasvjetom planiraju se obuhvatiti sve postojeće prometnice, na kojima do sada nije bila postavljena, kao i parkirališta.

Opis elektromontažnih radova na izgradnji javne rasvjete S ciljem što efikasnije primjene propisa i normativa o zaštiti pri radu, skrećemo pažnju na primjenu nekih zaštitnih i sigurnosnih mjera pri gradnji i kasnije u eksploataciji mreže javne rasvjete.

Zemljani radovi

− Trasu treba odabrati u skladu s projektnim rješenjem i uvažavajući lokalne prilike na terenu.

− Trasu treba iskolčiti u ravnoj liniji sa što manje zavoja izbjegavajući pri tom podzemne komunalne instalacije i podzemnu vegetaciju.

− Profil kabelskog rova je širine 40 cm pri dnu i 40 cm pri vrhu, a dubina je 80 cm. Ukoliko se polaže više kabela jake struje u istu trasu, potrebno je pridržavati se minimalnih razmaka.

− U iskopani rov treba nasipati sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Nakon polaganja kabela treba nasipati još jedan sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Na gornji sloj pijeska stavlja se sloj zemlje bez kamena na koji se polaže traka za uzemljenje.

− Zatrpavanje rova treba izvesti u slojevima koji se nabijaju motornim nabijačima zemlje.

Pri tome voditi računa da se nabijanjem ne ošteti položeni kabel. Djelovanje nabijača na dubini zavisi od sastava i vlažnosti tla, a prosječno iznosi:

Težina nabijača (kg) 60 100 150 650

Dubina djelovanja (cm) 40 50 60 90

Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne razmake i komunalnih instalacija treba osigurati kako slijedi:


sijčanj 2008.

17

U odnosu na vodovodne cijevi:

− Paralelna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1,5 m (svijetli razmak)

− Prijelaz kabela preko cjevovoda treba izvesti pod kutem od 90° s visinskim razmakom od 0,4 m (svijetli razmak).

U odnosu na kanalizacijske cijevi:

− Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. Mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna.

− Prilikom prijelaza kabela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0,3 m od ruba kanalizacijske cijevi do kabela.

U odnosu na TK kabele:

− Paralelna udaljenost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0,5 m, a trase se moraju sjeći pod kutem od 900. Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine 2-3 m, a telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150 mm.

Polaganje kabela

1. Kabel se smije polagati ukoliko je temperatura zraka veća od +5 0C.

2. Kabelski bubanj treba postaviti na nogare tako da se odmotavanje izvodi iznad osovine bubnja. Smjer odmotavanja treba biti suprotan smjeru strelice otisnute na bubnju.

3. Kabel se odmotava laganim i jednolikim potezanjem pri čemu se bubanj pokreće rukom. Kočenje bubnja obično se izvodi daskom dužine 1,5 m poduprte o gredu.

4. Pri odmotavanju i polaganju treba paziti da se kabel ne savija ispod minimalnih dopuštenih polumjera zakrivljenosti koji sa termoplastičnom izolacijom iznosi:

polumjer savijanja(mm) = 15 x polumjer kabela(mm)

5. Kod jednokratnog savijanja kabela može polumjer savijanja iznositi 50% vrijednosti iz točke 4. ukoliko se savijanje izvodi pažljivo i ravnomjerno ili uz upotrebu šablone.

6. Nakon nasipavanja drugog sloja pijeska, kabel se pokriva plastičnim štitnikom deb. 2 mm, širine 140mm sa preklopom u duljini od 20mm.

7. Označavanje trase položenog kabela treba izvesti plast. trakom za upozorenje širine 1,5 m, položenoj 0,4 m iznad kabela. Na traci treba biti otisnuti kontinuirani natpis "POZOR KABEL 0,4 kV"

8. Prilikom polaganja kabela u izolacijske i zaštitne cijevi treba biti promjer cijevi veći od 40 mm od promjera kabela.

9. Svaki izlaz kabela iz izolacijske ili zaštitne cijevi treba biti osiguran od pomicanja juteni omotačem ili nabijanjem zemlje bez kamenja i oblikovanjem trbuha ispod kabela.

10. Kabel treba polagati valovito u rov da se izbjegnu naknadna naprezanja zbog zagrijavanja ili pomicanja zemljišta. Radi toga treba biti duljina kabela za 1 do 3% veća od duljine trase.

11. Na mjestima predviđenim za kabelske spojnice treba ostaviti kabel duži za 1m radi rezerve u slučaju proboja spojnice. Ovaj višak kabela treba blago saviti prije ulaza u spojnicu.

12. Na mjestu, gdje će se postaviti kabelska spojnica treba proširiti rov na širinu od 1,2 m, a dužinu od 2 m, da se olakša savijanje rezervnih dijelova kabela i rad montera na izradi spojnice.

13. Za potrebe priključka kabela na stup treba pri ulazu kabela u temelj predvidjeti dovoljnu duljinu kabela tako da kraj kabela dosegne do sredine vratašca na stupu.


sijčanj 2008.

18

Otvaranje kraja kabela

1. Rezanje kabela treba izvesti pošto se odredi točna dužina kabela, imajući u vidu potrebnu dužinu za priključak i rezervu. Lijevo i desno od mjesta rezanja ovija se kabel sa nekoliko zavoja pocinčane žice promjera 1mm. Kabel se položi na podlogu i odreže pilom za željezo ili hidrauličkim kliještama.

2. Skidanje vanjskog PVC plašta treba obaviti nožem nakon što se plamenikom omekša plašt.

3. Pri skidanju izolacije vodiča treba kabelske žile blago razmaknuti pazeći da se jako ne svijaju. Kada se odredi točna duljina žila i izolacije za priključak, gornji sloj izolacije se zasječe koso i izolacija se skine sa vodiča.

4. Žile kabela se izravnaju i omotaju PVC izolirajućom vrpcom koju treba namotati i preko vanjskog plašta kabela. Namot izolirajuće vrpce treba oblikovati u konus koji se sužava prema otvorenim žilama kabela.

5. Označavanje kabela treba izvesti aluminijskim ili plastičnim natpisnim pločicama. Na pločici treba ispisati nazivni napon mreže, presjek i broj žila kabela i oznaku strujnog kruga.

Spajanje vodiča kabela

1. Spajanje vodiča kabela u stupu rasvjete obično se izvodi preko radnih stezaljki ili rastavljača. Sa krajeva žila treba skinuti izolaciju i vodič stegnuti vijkom na stezaljku.

2. Spajanje vodiča kabela u razvodnim ormarima i u trafostanici izvodi se preko rednih stezaljki ili priključkom izravno na podnožje osigurača preko odgovarajuće kabelske stopice.

3. Spajanje bakrenih vodiča na kabelske stopice izvodi se lemljenjem na bakrene stopice tip A, upotrebom vijčanih kabelskih stopica za gnječenje.

4. Spajanje aluminijskih vodiča na kabelske stopice od aluminija izvodi se lemljenjem, varenjem ili gnječenjem. Prije spajanja treba vodiče očistiti i odmastiti, a zatim premazati neutralnom masti, da se spriječi oksidacija. Najpouzdaniji spoj postiže sagnječenjem stopica u šesterokutni oblik uz dubinsko utiskivanje u trajanju od 1/2 minute.

5. Prilikom priključivanja kabelskih žila treba se pridržavati propisa o označavanju bojama žila kako slijedi: fazni vodiči: crna, smeđa, crn; nulti vodiči: svjetloplava i zaštitni vodiči: zeleno-žuta.

2.3.4. Vodoopskrba Rješenje vodoopskrbe građevina u zoni obuhvata DPU-a dio je globalnog rješenja vodoopskrbe područja naselja Bale.

Na dijelu prostora koji obrađuje DPU-a nema postojeće vodovodne mreže. Postojeći priključak nogometnog igrališta nalazi se preko prometnice Rovinj – Bale – Pula prema naselju Fonde.

Novi vodovod planiran je sa novim cjevovodom – nodularnog lijeva u javnoj prometnici od rotora na sjeveru do granice obuhvata i dalje. Cjevovod je planiran sa DN ∅150 mm. U središnjem dijelu ceste, kod jugoistočnog ugla R1-2 područja, smjestiti će se zasunska komora i nadzemni hidrant. Hidrant je predviđen i uz pješačku površinu PJ-1.

Svi novi cjevovodi se razvode u koridoru postojećih ili novoplaniranih prometnica. Srednja dnevna potrošnja vode po stanovniku iznosi oko 180 m3/d., srednja dnevna potrošnja vode po hotelskom ležaju je 216 m 3/d. U ukupnu potrošnju vode za naselje potrebno je dodati i potrošnju vode za vlastite potrebe cjevovoda, a koja iznosi 5 – 10 % srednje dnevne potrošnje.

Mjerodavne količine vode za dimenzioniranje vodoopskrbnog cjevovoda su maksimalna satna potrošnja tj. količina vode koja se troši u satu najveće potrošnje.


sijčanj 2008.

19

Za potrebe protupožarne zaštite potrebno je hidrantsku mrežu projektirati prema važećoj zakonskoj regulativi koja obrađuje područje zaštite od požara te mrežu dimenzionirati na osnovu propisane količine vode i potrebnog tlaka. Ovim rješenjem dat je prijedlog smještanja cjevovoda unutar obuhvata i orijentacioni profili vodovodne mreže koji će se u izradi tehničke dokumentacije dokazati temeljem detaljnih hidrauličkih proračuna, a na osnovi usvojenih normi potrošnje.

2.3.5. Odvodnja Odvodnja na području obuhvata riješena je kao dio sustava općine Bale, tj. kao razdjelni sustav odvodnje fekalnih i oborinskih voda, a izvest će se prema postojećoj projektnoj dokumentaciji. Projektno razdoblje je 20 godina za predviđeni broj stanovnika 1500.

Planirana koncepcija odvodnje otpadnih sanitarnih voda sastoji se od gravitacijskih kolektora kojima se sakupljaju otpadne vode naselja i odvode do planiranog uređaja za pročišćavanje. Na dijelovima gdje zbog nepovoljne konfiguracije nije moguće odvodnju riješiti gravitacijski, crpnim stanicama ista će se prepumpavati do glavnih gravitacijskih kolektora. Lokacija uređaja za pročišćavanje odabrana je jugozapadno od naselja Bale uz prometnicu prema Kolonama, cca 400 m od granice građevinskog područja, odnosno područja obuhvata ovog DPU-a. Odabrana tehnologija pročišćavanja otpadnih voda je membranski bioreaktor s akumulacijom pročišćene otpadne vode.

Kod građenja ugostiteljskih građevina odvodnju otpadnih voda iz kuhinje predvidjeti s potrebnim pročišćavanjem na separatoru masti i ulja.

Oborinske vode planiraju se odvoditi sa svih postojećih i planiranih prometnica te s površina platoa i krovova građevina s građevinskih parcela koje se neposredno priključuju na javne prometnice. Sve vode će se putem upojnih bunara ispuštati u podzemlje.

Sva oborinska kanalizacija graditi će se u postojećim i planiranim prometnicama, a usvojeni minimalni promjer cjevovoda je ∅300.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima prihvatiti i priključiti na sustav javne odvodnje ili pročistiti odgovarajućim postupcima i putem upojnog bunara upustiti u teren.

Svi kanalizacijski vodovi izvesti će se od PVC kanalizacijskih cijevi, a polaganje cijevi izvesti će se u rovu na podlogu od sitnog pijeska. Kontrola kanalizacijskog sustava vršiti će se putem tipskih revizionih okana pokrivenih lijevano željeznim poklopcima i ugrađenim tipskim stupaljkama za silazak u samo okno.

Okna će se izvesti od armiranog betona s dodatkom za vodonepropusnost.

Nakon izvedbe kanalizacijski vodovi se ispituju na tečenje i vodonepropusnost.

2.3.6. Zbrinjavanje otpada DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile veće količine opasnog otpada. Većinom će to biti kućni otpad i otpad iz planiranih poslovnih sadržaja. Stoga se na parcelama predviđa samo kratkotrajno deponiranje kućnog i reciklažnog otpada koji će se odvoziti organiziranim odvozom otpada na razini Općine Bale. Mjesta za odlaganje otpada trebaju biti asfaltirana, ograđena zidom i potrebno je osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine.

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog


sijčanj 2008.

20

uređenja RH, PPŽI, i PPUO Bale. Naglasak je stavljen na očuvanje povijesne slike grada, ulica i vizura.

To podrazumijeva:

− Zadržavanje povijesnih oblika komunikacija – starih cesta i pješačkih putova,

− Očuvanje i obnovu tradicijskih kamenih zgrada (stambenih i gospodarskih) i svih ostalih povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora,

− Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vidika.

2.4.1. Uvjeti i način gradnje Na listu broj 3b grafičkog dijela DPU-a, (Uvjeti gradnje) prikazane su građevne linije sa površinama unutar kojih je moguća izgradnja. Točne površine pojedinih građevnih parcela te veličine površina za moguću izgradnju građevina prikazane su u poglavlje 2.2.1. Građenje građevina moguće je samo u suglasju sa odgovarajućim odredbama PPUO Bale, UPU-a naselja Bale i Odredbi za provođenje ovoga DPU-a.

DPU-a određeni su osnovni urbanistički čimbenici za izgradnju, kao što su: površina unutar koje je moguća izgradnja, regulacijska linija, građevinska linija, maksimalna izgrađenost građevinske parcele, minimalna zelena površina na parceli, udaljenost građevine od ruba parcele, ograde i arhitektonsko oblikovanje građevina.

Površina za izgradnju Na listu 3b: Uvjeti gradnje, grafičkog dijela DPU-a, ucrtane su zone unutar kojih je moguća izgradnja građevina. Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila. U izgrađenost građevne parcele ne ulaze kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta i potpuno ukopane etaže tj. etaže koje se u cijelosti nalaze ispod razine konačno uređenog terena.

Regulacijski pravac Regulacijski pravac je obavezni pravac kojim se određuje položaj građevinske parcele prema dodirnoj javnoj prometnoj površini., a građevna parcela može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

Građevni pravac Na listu 3b: Uvjeti gradnje, grafičkog dijela DPU-a, urisane su obvezatne građevinske linije (građevni pravci). One se uvijek određuju u odnosu prema ulici kako bi se dobio potez čvrstih uličnih pročelja. Na spomenutom listu označene su udaljenosti građevinske linije od pojedinih dijelova prednjeg ruba parcela (regulacijske linije) u slučaju kada ona nije ravna linija.

Izgrađenost i iskorištenost zemljišta Način korištenja i uređenja zemljišta iskazuju se i brojčanim prostornim pokazateljima: Kig – koeficijent izgrađenosti, i Kis – koeficijent iskorištenosti.

Ukoliko je Kig različiti od površine za izgradnju primjenjuje se nepovoljniji kriterij.

Kig

d stambenu namjenu (ovisno o tipologiji izgradnje) d za samostojeće građevine

- za parcele površine do 500 m 2 – 0,3 do 0,5 - za parcele površine od 501 do 1000 m 2 – 0,2 do 0,4

Kod građevnih parcela koje su već u cijelosti ili djelomice izgrađene, pod najmanjom izgrađenošću podrazumijeva se postojeća izgrađenost.


sijčanj 2008.

21

d Kod javnih i poslovnih građevina djelatnosti: upravne, sportske i zabavne, trgovačke, uslužne, turističko-ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), K ig se može kretati između 0,1 i 0,65.

d Kod građevina hotela: K ig se može kretati između 0,1 i 0,3. Koeficijent iskorištenosti parcele K is, ne može iznositi više od 1,5.

Udaljenost zgrada od ruba parcele Na listu 3b: Uvjeti gradnje, grafičkog dijela DPU-a, urisane su udaljenosti zgrada od ruba parcele. Ovim DPU-om predviđena je najmanja udaljenost građevine(a) od rubova parcele.

Ograde Ograde oko građevne parcele trebaju biti zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

Postojeće kamene suhozide, kao specifičan izraz lokalnog graditeljstva, treba u najvećoj mogućoj mjeri očuvati u izvornom obliku. Oštećene suhozide treba rekonstruirati koristeći autohtoni materijal, prateći granice originalnih vlasničkih međa.

Prema uličnoj strani ograda ne može biti viša od 1,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveće visine od 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti više od 1,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice ili trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 1,3 m.

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ni na koji način ne smije ugroziti preglednost kolne površine i tako smanjiti sigurnost prometa.

Arhitektonsko oblikovanje građevina Građevine valja kvalitetno arhitektonski oblikovati. Oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju.

Kod odabira materijala potrebno je voditi računa o konačnom izgledu i otpornosti na atmosferilije.

Visina građevina Maksimalna visina svih građevina iznosi najviše 7,0 m, odnosno 9,0 m za građevinu T1.

Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta. Ovdje se uračunavaju i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima čiji je nagib krovnih ploha manji od 5%, a koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

Garaže koje se grade na građevnim parcelama druge namjene, visina istih iznosi maksimalno 2,5 m od konačno uređenog terena na ulazu u garažu do vijenca građevine.

Visina krovne konstrukcije iznad vijenca do sljemena iznosi najviše 1,5 m.

Za sve građevine određeno je da mogu imati najviše dvije nadzemne etaže, odnosno tri za građevinu hotela, te korisno potkrovlje, kao i jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti veći od 4 etaže na bilo kojem presjeku kroz građevinu.

Priključenje parcele na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Plansko rješenje prostora osigurava svakoj građevinskoj parceli direktan pristup s prometne mreže.

Ovim DPU-om dana su načelna mjesta priključaka na sveukupnu komunalnu infrastrukturu, dok će se mjesto priključka preciznije utvrditi u glavnom projektu.


sijčanj 2008.

22

Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara Izgradnja građevina unutar obuhvata mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05) te ostalim pozitivnim zakonima, propisima i normama. Kada se radi o složenoj građevini potrebno je izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. Suglasnost na projektnu dokumentaciju potrebno je ishoditi od Policijske uprave Istarske temeljem navedenog Zakona.

Pri projektiranju treba voditi računa da građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine. Ta udaljenost može biti iznimno manja ukoliko se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Ako se to ne može dokazati onda građevine međusobno moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda.

Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima.

Način korištenja građevina Temeljni uvjet za korištenje građevina u sklopu DPU-a jest da građevina svojim djelovanjem ne ugrožava i ne snižava razinu standarda korištenja okolnog prostora i funkciju susjednih građevina, te da ne ugrožava tlo i podzemne vode.

Uz gradnju planiranih građevina bitno je i uređenje okoliša u cilju osiguranja normalne funkcije u građevini i eliminiranje štetnog utjecaja na neposrednu okolinu. Kroz uređenje terena i oblikovanje pješačkih i zelenih površina na parceli treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine te kvalitetan kontakt zone za gradnju s gradskim centrom. U cilju osiguranja korištenja građevine, svaki korisnik prostora - parcele treba osigurati odgovarajući parkirališni i manipulativni prostor uz građevinu na parceli i time omogućiti kvalitetan pristup korisnicima građevine, zaposlenima i posjetiteljima.

2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina Sve javne prometne površine unutar DPU-a trebaju biti asfaltirane. Sve ostale površine unutar koridora prometnice moraju biti odvojene od kolnih površina visinskim elementima. Iznimno se krajevi kolno-pješačkih površina i mjesta za prijelaz invalida (rampe za invalide) izvode kao upušteni, a pješačka ulica može se popločiti i nekim drugim materijalom koji ima odgovarajuće karakteristike u odnosu na otpornost na smrzavanje, nosivost, klizanje i sl., oplemeniti drvećem ili grmljem, te odgovarajućom urbanom opremom. Ti materijali svakako moraju biti puni, nikako ne šuplji betonski elementi.

DPU-a predviđena tri grupe zelenih površina, javne zelene površine koje obuhvaćaju javne parkove (Z1), igrališta (Z2) te zaštitne zelene površine (Z).

Pejzažno uređene površine, parkove i perivoje nužno je održavati i obnavljati u njihovoj najvrednijoj fazi, prema hortikulturnom projektu uređenja koji odobrava služba zaštite kulturne baštine.

Na svim zelenim površinama moguća je postava dječjih igrališta.


sijčanj 2008.

23

2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti Na područje obuhvata DPU-a nije predviđeno proširenje zaštitne zone povijesne jezgre (dolazi do sjevernog ruba područja obuhvata - ucrtano na listu 3b). Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, nakon čega će se postupati u skladu s važećom zakonskom regulativom.

U obuhvatu DPU-a nema posebno zaštićenih prirodnih vrijednosti.

2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Posebne uvjete građenja treba utvrditi i u cilju zaštite prostora i drugih korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja pojedinih pogona. To znači da se kroz posebne uvjete utvrđuje maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš, u segmentu buke, neugodnih mirisa, prašine i drugih vidova zagađenja zraka kao i mogućeg utjecaja na podzemlje, odnosno devastacije prirodnog okoliša.

Na području obuhvata ne planiraju se sadržaji koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na okoliš. Povećana buka, prašenje i vibracije tijekom izgradnje neizbježni su, ali su ograničenog vremenskog trajanja, a propisima o postupanju za vrijeme gradnje i nakon završene izgradnje građevina, osigurava se najveća moguća mjera zaštite.

Ovim DPU-om predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje fekalne i oborinske vode. Eventualni pojedini lokalni zagađivači (ovim DPU-om nisu predviđeni i preporučuje se da se ne dozvoli njihova izgradnja) trebaju svakako izvesti poseban sustav pročišćavanja prije ispusta fekalne ili oborinske vode u zajednički gradski sustav odvodnje.

Na prometnim te svim manipulativnim površinama građevinskih čestica koje u izložene raznim nečistoćama i gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila, koja su mjesta mogućih onečišćenja zbog nesreća i dr. incidenata kao i prolivenog goriva i ulja, cjelokupnu oborinsku odvodnju treba riješiti preko separatora ulja i masti te taložnica. Prometnice i prometni objekti moraju imati kontinuirane bočne branike da se onemogući skretanje vozila s prometnih površina. Sve oborinske vode sa manipulativnih dvorišta prije upuštanja u sustav zajedničke odvodnje mora pročistiti korisnik na vlastitoj parceli.

DPU-om je određeno da treba obratiti posebnu pažnju postojećim vrijednostima čovjekove okoline: zelenilu, ulicama, komunalnoj opremljenosti i komunalnoj opremi.

Zagrijavanje poslovnih sadržaja biti će lokalnog karaktera (lokalna ložišta ili putem središnje toplinske stanice za pojedinu građevinsku parcelu). Kod korištenja loživog ulja za zagrijavanje lokalnih kotlovnica potrebno je svakako postaviti zakonom propisane filtre kako bi se emisija otrovnih plinova i krutih mikro čestica iz tih ložišta svela na najmanju moguću mjeru. Rezervoari za zagrijavanja mogu se graditi samo prema posebnim uvjetima nadležnih institucija te uz ishođenje svih potrebnih suglasnosti.

Zaštita zraka Postojeći drvoredi i uređenje zelenih površina pridonijeti će smanjenju prašine u zraku i nepovoljnih učinaka onečišćenja zraka. Kako planom nisu predviđeni sadržaji koji bi mogli uzrokovati zagađenje zraka, promet ostaje kao najveći uzročnik mogućeg pada kvalitete zraka na obuhvatu, a zelene površine pokazale su se kao najbolja zaštita.

Zaštita od buke Na području obuhvata ne planiraju se građevine u kojima bi se odvijala djelatnost koja proizvodi prekomjernu buku. Glavni izvor buke ovog područja ostaju okolne (postojeće) prometnice, ali mogućnosti za ozbiljnije smanjenje ovako nastale buke, osim sadnje drveća uz prometnice, nema.


sijčanj 2008.

24

Odlaganje otpada Ovim DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile opasni otpad. Većinom će to biti kućni i reciklažni otpad. Potrebno je da se u sklopu svih novih građevina, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješi problem odlaganja otpada. Kućni otpad odlagat će se na privremene (kratkotrajne) deponije na svakoj građevnoj parceli, odakle će se organizirano odvoziti na deponiju vozilima komunalne službe. Isto se odnosi i za eventualne kontejnere za organizirano prikupljanje reciklažnog otpada, kako bi se na taj način smanjio stupanj mogućeg zagađenja okoliša.

Zaštita od elementarnih nepogoda U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to:

- utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja naselja Bale, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do VII stupnja MCS ljestvice,

- striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,

- pri izgradnji potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija.


siječanj 2008.

25

Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (NN, br.30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07) i članka 40. Statuta Općine Bale, (Službeni glasnik 2/01, 2/02, 4/03, 2/06), Općinsko vijeće općine Bale je na sjednici održanoj dana 11. veljače 2008. godine donijelo

Odluku I

Donosi se Detaljni plana uređenja Forlanete naselja Bale. Detaljni plan uređenja Forlanete sastoji se od: Tekstualnog dijela: 1. Polazišta 2. Plan uređenja prostora 3. Odredbe za provođenje Grafičkog dijela s kartografskim prikazima u mjerilu 1:1000: 1. Detaljna namjena površina

List 1 Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

List 2a Promet List 2b Telekomunikacije List 2c Elektroopskrba List 2d Vodoopskrba List 2e Odvodnja otpadnih voda

3. Uvjeti gradnje

List 3a Plan parcelacije List 3b Uvjeti gradnje

II

Detaljni plan uređenja Forlanete naselja Bale izrađen je u šest tiskanih izvornika ovjerenih pečatom općinskog vijeća Općine Bale i potpisom predsjednika općinskog vijeća. Tiskani izvornici nalaze se u arhivi Jedinstvenog upravnog odjela općine Bale, a jedan primjerak dostavlja se nedležnom upravnom tijelu za izdavanje akata za zahvate u prostoru prema dokumentima prostornog uređenja.

III

Odredbe za provođenje Detaljnog plana uređenja Forlanete sastavni su dio ove Odluke.

IV

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Bale.

3. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

članak 1

3.1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

(1) Uvjeti za određivanje namjene površina određenih DPU-om, koji određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

d principi održivog razvoja; d principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora;


siječanj 2008.

26

d pravila urbanističke i prostorno-planerske struke; (2) Uvjeti određivanja namjene površina DPU-a određeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zatečene situacije na terenu, uvjetima iz planova višeg reda, Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). (3) Uređivanje prostora kao što je uređivanje zemljišta, izgradnja građevine te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine terena na području obuhvata DPU-a može se obavljati isključivo u suglasju s ovim DPU-a, odnosno u suglasju s odredbama koje on donosi (tekstualni i grafički dio).

(4) Granica obuhvata DPU-a određena je i ucrtana na svim grafičkim listovima, a iznosi: 6,1 ha.

članak 2

3.2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

(1) Korištenje i uređivanje prostornih cjelina u obuhvatu DPU-a treba biti u skladu s:

d namjenom površina; d uređenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom) nove cestovne mreže i pješačkih

površina; d dogradnjom postojeće i izgradnjom nove komunalne infrastrukture; d zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;

(2) U okviru DPU-a predviđene su slijedeće namjene:

d mješovita namjena – stambeno/poslovna (M2) d ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1) d sportsko-rekreacijska namjena – sport (R1) d sportsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2) d javne zelene površine – javni parkovi (Z1) d javne zelene površine – igrališta (Z2) d zaštitne zelene površine (Z) d infrastrukturni sustavi i mreže

(3) Namjena svake građevne parcele određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina i na listovima 3: Uvjeti gradnje. Uvjeti su dati za slijedeće vrste radova i građevina:

d za rekonstrukciju/izgradnju građevine mješovite namjene - stambeno/poslovne (M2)

d za rekonstrukciju/izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) d za rekonstrukciju/izgradnju građevine sportsko-rekreacijske namjene (R1) d za uređenje javnih zelenih površina – javni parkovi (Z1) d za uređenje zaštitnih zelenih površina (Z) d za izgradnju planiranog infrastrukturnog sustava i mreža.

(4) Prostorni uvjeti smještaja građevina, veličina parcele, oblik parcele smještaj građevina na parceli za sve građevne parcele iz stavka 2 ovog članka ucrtani su na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, a brojčani pokazatelji s veličinama i katnošću građevina dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a.


siječanj 2008.

27

članak 3

3.2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (1) Veličina i oblik građevne parcele utvrđena je na grafičkim listovima 3a: Plan parcelacije i 3b: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelji kao što su veličina čestice, izgrađenost i iskorištenost dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a.

(2) Koeficijent izgrađenosti (kig) je pokazatelj odnosa izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

(3) Izgrađenost građevne čestice istovjetna je s koeficijentom izgrađenosti (kig) iz posebnog propisa. Koeficijent izgrađenosti kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže).

(4) U izgrađenost građevne parcele ne ulaze: - potpuno ukopane etaže tj. etaže koje se u cijelosti nalaze ispod razine konačno

uređenog terena, - otvoreni bazeni i druge vode površine, ukoliko lice vodene površine nije više od 1,0

m od konačnog zaravnatog terena mjereno u svakoj točki bazena, - otvoreni balkoni prema javnoj prometnoj površini (regulacijskoj liniji) istaknuti do

1,0 m izvan razine pročelja građevine, - dijelovi građevine kao što su istaci, strehe krovova, vijenci, oluci erte i sl. do 0,5 m

izvan razine pročelja građevine, - elementi uređenja okoliša u razini terena ili najviše do 1,0 m iznad razine uređenog

terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije, igrališta, uređeni pokrovi cisterni ili septičkih jama i sl.),

- pergole, staklenici, sjenice, fontane te posude i pomoćne strukture za nasade, - ograde, portali, potporni zidovi - kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta.

(5) Površina zemljišta pod građevnom česticom ne smije biti veća od površine gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko je kig različiti od površine za izgradnju primjenjuje se nepovoljniji kriterij. (6) Kod građevnih parcela koje su već u cijelosti ili djelomice izgrađene, pod najmanjom izgrađenošću podrazumijeva se postojeća izgrađenost.

(7) Koeficijent izgrađenosti kig za građevine mješovitu namjenu M2 (ovisno o tipologiji izgradnje) iznosi:

- za parcele površine do 500 m 2 – 0,3 do 0,5 - za parcele površine od 501 do 1000 m 2 – 0,2 do 0,4

(8) Kod građevina javne i društvene i sportsko-rekreacijske namjene kig se može kretati između 0,1 i 0,65.

(9) Kod građevina hotela: kig se može kretati između 0,1 i 0,3.

(10) Iskorištenost građevne čestice iskazuje se koeficijentom iskorištenosti. Koeficijent iskorištenosti –kis je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

(12) Koeficijent iskorištenosti parcele kis, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog kig-a ne može iznositi više od 1,5. Izuzetno, kod ugrađenih građevina, na parcelama do 250 m2, kis može biti do 3,0.


siječanj 2008.

28

članak 4

3.2.2. Veličina i površina građevine (1) Veličina te oblik površine za izgradnju građevina utvrđena je na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelji dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a.

(2) Visina građevine od kote konačno uređenog terena do vijenca krova ne smije biti veća od 7,0 metara do ruba krovnog vijenca, odnosno 9,0 m za građevinu T1.

(3) Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

(4) U iznimnim slučajevima kada je to nužno zbog planiranog tehnološkog procesa (dimnjak i sl.) ili drugih razloga te ako se njena opravdanost dokaže arhitektonsko-urbanističkim rješenjem uz posebno vrednovanje vizura naselja, visina može biti i veća od propisane. (5) Najveća katnost građevina mješovite namjene ne smije prijeći dvije nadzemne etaže, te korisno potkrovlje, odnosno P+1+Pk (prizemlje i jedan kat sa stambenim potkrovljem). To znači da su ukupno dozvoljene 3 (tri) etaže.

(6) Najveća katnost građevine T1-1 ne smije prijeći tri nadzemne etaže, odnosno Po+P+2 (podrum + prizemlje i dva kata). To znači da su ukupno dozvoljene 4 (četiri) etaže.

(7) Najveća katnost građevine R1-3 i D1-1 ne smije prijeći dvije nadzemne etaže, odnosno P+1 (prizemlje i jedan kat). To znači da su ukupno dozvoljene 2 (dvije) etaže.

(8) Podrumom se smatra najniža razina (etaža) građevine kod koje kota gornjeg ruba pripadajuće stropne konstrukcije nije viša od 1,0 metra od kote konačno uređenog terena na najnižem dijelu građevne parcele neposredno uz predmetnu građevinu, na način da se okolni prirodni ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne zidove pročelja zgrade, i nije odvojen od zgrade potpornim zidovima. Građevine mogu imati više više podrumskih etaža, s tima da ukupni broj etaža ne može biti veći od 4 etaže u bilo kojem presjeku kroz građevinu.

(9) Potkrovljem (stambenim potkrovljem) se podrazumijeva najviša razina građevine koja završava kosim krovom, a čiji je nadozid najviše 1,2 metara iznad kote gornje plohe posljednje stropne ploče. Pristup potkrovlju se mora predvidjeti isključivo unutar zgrade.

(10) Potkrovlje je moguće izvesti, ako nije u suprotnosti s konzervatorskim uvjetima i odredbama ovog DPU-a.

članak 5

3.2.3. Namjena građevina (1) Namjena građevnih parcela određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina i na listovima 3: Uvjeti gradnje.

(2) Pod stambenim građevinama podrazumijevaju se obiteljske samostojeće, ugrađene i poluugrađene građevine sa najviše četiri zasebne stambene jedinice.

(3) Građevine u mješovitoj namjeni – stambeno/poslovnoj M2 planirane su za izgradnju i uređenje građevine stambene i/ili općenite trgovačko-uslužne poslovne namjene.

(4) U zoni M2 stambena ili poslovna funkcija mogu koristiti od 0-100% raspoloživih površina, u korist ili na uštrb druge namjene.

(5) Zgradama javnih i društvenih djelatnosti D1 smatramo upravne zgrade između ostalog namijenjene vatrogasnoj službi i drugim sličnim namjenama (DVD).

(6) U građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Do 30% površine glavne


siječanj 2008.

29

građevine može se odnositi na neki drugi oblik javne i društvene namjene. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene građevine.

(7) Sportska građevina može se graditi na parceli R1-3. U sklopu građevine moguće je uređenje prostora i sadržaja u funkciji sporta i rekreacije (garderobe, sanitarije, spremišta opreme te prateće uslužne sadržaje – iznajmljivanje opreme, manji ugostiteljski sadržaj, klupske prostorije i sl).

članak 6

3.2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici (1) Na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, vidljiva je površina unutar koje se mogu smjestiti građevine na parceli te obavezni građevni i regulacijski pravac.

(2) Izgradnja građevina na građevnim parcelama određenim ovim DPU-om može se odvijati isključivo unutar granica gradivog dijela parcele, izuzev već spomenutih dijelova građevine u čl. 3 (stavak 3 i 4). (3) Veličina i oblik tih zona proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila.

(4) Zgrade se mogu graditi na međi u slučaju kada se radi o izgradnji zamjenske građevine, kada se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću ili planiranu susjednu građevinu na međi (odnosno interpolaciji) ili u skladu s ovim DPU-a. Postojeće zgrade na međi mogu se obnavljati unutar postojećih tlorisnih i visinskih veličina. (5) Pomoćne građevine mogu se graditi u suglasju sa prikazom na listu 3b: Uvjeti gradnje i tablicom u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a. Pomoćne građevine označavaju veće bazenske površine.

(6) Prema tome pomoćne građevine mogu biti: prislonjene uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj parceli; ili odvojene od osnovne građevine na istoj građevinskoj parceli, na otvoreni način, ili poluotvoreni način (na međi, prislonjene uz već postojeću pomoćnu građevinu iste namjene na susjednoj građevinskoj parceli, ako se građevine grade od vatrootpornog materijala).

(7) Regulacijski pravac je pravac koji određuje položaj građevine u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini (pravac povučen granicom koja razgraničuje prometnu površinu od površine građevne čestice). Regulacijski pravac unutar obuhvata DPU-a istovjetan je granici građevinske čestice (definirano specifičnim uvjetima na lokaciji).

(8) Građevni pravac određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice/regulacijski pravac i predstavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio pročelja građevine.

(9) Izvan obveznog građevnog pravca može se graditi sve određeno čl. 3 (stavak 3 i 4) te se mogu postavljati reklamne table, panoi, natpisi, jarboli za zastave, informacijski i rasvjetni stupovi te priključni elementi infrastrukture, a sve u okviru građevne čestice i ako ne ugrožavaju nesmetan prolaz interventnim i dostavnim vozilima.

članak 7

3.2.5. Oblikovanje građevina (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. istarskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

(2) Krovišta građevine moraju biti plitka, kosa, izvedena kao ravna ili dvostrešna odnosno raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, nagiba između 18º i 23º, a


siječanj 2008.

30

pokrov mora biti crijep ili kupa kanalica, ali i drugi materijali upotrebljavani u tradicijskoj arhitekturi.

(3) Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga građevnoga materijala koji je vatrootporan i vodootporan. Ako se koristi drvena građa tada ona mora biti zaštićena premazom koji osigurava osnovne protupožarne uvjete.

članak 8

3.2.6. Uređenje građevnih čestica (1) Pejzažno oblikovan i uređen dio građevne parcele ne smije biti manji od 10% ukupne površine parcele.

(2) Ograde oko građevne parcele trebaju biti zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

(3) Postojeće kamene suhozide, kao specifičan izraz lokalnog graditeljstva, treba u najvećoj mogućoj mjeri očuvati u izvornom obliku. Oštećene suhozide treba rekonstruirati koristeći autohtoni materijal, prateći granice originalnih vlasničkih međa.

(4) Prema uličnoj strani ograda ne može biti viša od 1,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveće visine od 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti više od 1,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice ili trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 1,3 m.

(5) Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ni na koji način ne smije ugroziti preglednost kolne površine i tako smanjiti sigurnost prometa.

članak 9

3.2.7. Smjernice za postavljanje manjih montažnih građevina i drugih montažnih naprava

(1) Manje montažne građevine (tipizirani kiosci) i druge montažne naprave (konstrukcije za oglašavanje i sl.) postavljaju se u skladu s odgovarajućim općinskim propisom, pod uvjetom da se radi o građevinama najveće visine 3,5 m i najveće površine 12 m2.

(2) Kioske je moguće postavljati samo na javnim površinama, dok je pokretne naprave, urbanu opremu (klupe, košare za otpatke, posude za cvijeće, ulična rasvjeta i dr.) i druge privremene tvorevine (reklamne i oglasne ploče, reklamni stupovi i dr.) moguće postavljati na javnim i privatnim površinama. Njihova postava moguća je ako su zadovoljeni uvjeti iz PPU-a, UPU-a Općine Bale ili ovog DPU-a te važećih zakona i propisa.

(3) Kiosci, pokretne naprave i druge tvorevine trebaju biti smješteni tako da ne umanjuju preglednost, da ne ometaju promet pješaka i vozila i da ne narušavaju održavanje i korištenje postojećih komunalnih građevina. (4) Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti.

(5) Nije dozvoljena postava velikih (jumbo) reklamnih panoa na način da zaklanjaju vizure prema povijesnoj jezgri i preglednost raskrižja.


siječanj 2008.

31

članak 10

3.3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

(1) Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tala bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

(2) Trase polaganja komunalne infrastrukture na području obuhvata ovog plana potrebno je planirati ukoliko je moguće u nogostupu ili zelenom pojasu županijskih cesta.

članak 11

3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže (1) Cestovna i ulična mreža prikazana je na grafičkim listovima br. 1: Detaljna namjena površina i 2a: Promet.

(2 Kod izrade glavnog projekta pojedinih prometnica, moguća su manja odstupanja od trasa utvrđenih ovim Planom. Izgradnja i uređenje planiranih i postojećih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

(3) Širina zaštitnog pojasa županijskih javnih cesta je 40 metara.

članak 12

Glavne ulice (1) Područjem obuhvata prolazi županijska ceste Ž 5186 koja se smatra glavnom ulicom sa 3 kolničke trake 2x3 m + 1x3,25 m te obostranim nogostupom širine 1,6 m.

(2) DPU-a planirana je rekonstrukcija raskrižja Ž 5096 i Ž 5186, odnosni izgradnja rotora.

članak 13 Sabirne i stambene ulice (1) Ostale ulice planirane su sa kolnikom širine 6 m te obostranim pješačkim nogostupom širine 0,75 m.

članak 14

Promet u mirovanju (1) Na području obuhvata DPU-a javna parkirališta smještena su na južnoj strani obuhvata sa ukupnim brojem mjesta 90, od čega je 12 mjesta namijenjeno osobama smanjene pokretljivosti.

(2) S obzirom na namjenu parcele potreban broj parkirališno – garažnih mjesta iznosi:

- stambena jedinica 1,2 PGM (stan, apartman, studio)

- osobne usluge 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - trgovine 1/na 10 m2 BRP-a - obrti 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - ostale poslovne djelatnosti 20 PGM na do 1000 m2 BRP-a - sportsko-rekreacijska 0,2/1 korisniku - javna i društvena (DVD) prema posebnim propisima - ugostiteljska 1/na 10 m2 BRP-a, odnosno 40 PGM na 1000 m2 BRP-a


siječanj 2008.

32

- ugostiteljsko-turistička 30 PGM na 1000 m2 BRP-a (smještaj) (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

(3) Potreban broj parkirališno garažnih mjesta za sve namjene moguće je rezervirati na javnim parkiralištima P-1 do P-3.

članak 15

Površine za javni prijevoz (stajališta)

(1) Na području obuhvata nisu planirana stajališta javnog prijevoza.

članak 16

Veće kolno-pješačke površine i pješačke površine (1) Na području DPU-a planirana je kolno-pješačka površina na mjestu nekadašnjeg puta uz parcelu Z1-4.

(2) Na području DPU-a planirane su pješačke površine uz površine sportsko-rekreacijske namjene u zapadnom dijelu širine 2,5 m.

(3) Pješačka površina (trg) PJ-1 formira trg ispred sportsko-rekreacijske namjene.

(4) Preostale manje kolno pješačke površine i pješačke površine označene su na grafičkom prilogu 2a. Promet. Izuzetak su pješački nogostupi uz postojeće i planirane prometnica. Za popločenje se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, ali nikako ne šuplji elementi. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru.

članak 17 3.3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže (1) Temeljem Zakona o telekomunikacijama (NN 53/94, 122/03, 158/03 i 60/04) investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) za priključak građevine na telekomunikacijsku mrežu, a građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju.

(2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže (DTK) mogu se podijeliti na:

d uvjeti za gradnju DTK mreže po javnim površinama (glavne trase), d uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu DTK mrežu, d uvjeti za smještaj određenih elemenata DTK mreže na javnim površinama (javne

telefonske govornice, kabelski izvodi - samostojeći, na stupu, na zidu, u zidu, kabineti, UPS).

(3) Uvjeti za gradnju DTK mreže po javnim površinama (glavne trase): Pristup građenju telekomunikacijske mreže je takav da se gradi distributivna telekomunikacijska kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC Ø 110, PHD Ø 75 i PHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8 m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E).

(4) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu DTK mrežu: Kod izdavanja posebnih uvjeta također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske


siječanj 2008.

33

kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera Ø 50 mm. Priključenje poslovnih i stambenih objekata na DTK je moguće izvesti zajednički s preostalim infrastrukturnim priključcima (elektroenergetski, vodoopskrbni i kanalizacijski) prema uvjetima navedenim u Zakonu o telekomunikacijama, koji uređuje radove u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme. U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

(5) Uvjeti za smještaj određenih elemenata telekomunikacijske mreže na javnim površinama: Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor:

d javna telefonska govornica 1 m2 d ormar(kabinet) za smještaj UPS-a 10-20 m2 d kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za

smještaj) d montažni kabelski zdenci – prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova –

gabariti zdenaca su tipizirani).

3.3.3. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije energetske mreže

članak 18

Plinoopskrba (1) Mreža plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu 2c. uz napomenu da se trase koje su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(2) Sjevernim dijelom područja obuhvata prolazi magistralni plinovod Pula-Umag koridora 2x30 m. Unutar tog koridora u širini od 5 m sa svake strane zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m. (3) Prije početka radova na iskopu rova za srednje tlačni ili niskotlačni plinovod izvođač je dužan obavijestiti nadležne komunalne radne organizacije o početku radova, te od istih zatražiti provjeru trase postojećih instalacija.

(4) Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže, kako situacijski tako i visinski te tlak u plinovodu na mjestu spoja.

(5) Profili cjevovoda kao i kućni priključci biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

(6) Do izgradnje plinoopskrbne mreže, sukladno posebnim propisima dozvoljeno je postavljanje spremnika za propan – butan.

članak 19 Elektroopskrba (1) Planirane građevine priključuju se na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno na način propisan od HEP-a, DP "Elektroistra" Pula, pogon Rovinj. Trase koje su određene ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-


siječanj 2008.

34

pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(2) Područje se napaja iz TS koja se nalazi izvan područja obuhvata. (3) Niskonaponska mreža planirana je iz novih, ali i iz postojećih SSRO-a. Radi postizanja boljeg i sigurnijeg napajanja predviđeno je povezivanje SSRO-a (ROZ-a) u prsten tj. s mogućnosti dvostrukog ili višestranog napajanja. Postojeća i planirana NN mreža bit će povezane. Nadzemnu niskonaponska mreža potrebno je zamijeniti podzemnom.

(4) Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga DPU-a. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili na rub ceste (gdje ne postoji pločnik).

(5) Izgradnju javne rasvjete prometnica, parkova i trgova uskladiti s odlukama općine i distributera te u skladu s tim izraditi projektnu dokumentaciju.

3.3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodnogospodarske mreže članak 20

Vodoopskrba (1) Rješenje vodoopskrbe građevina u zoni obuhvata DPU-a dio je globalnog rješenja vodoopskrbe područja naselja Bale.

(2) Rješenjem prikazanim na list 2d. dat je prijedlog smještanja cjevovoda unutar obuhvata i orijentacioni profili vodovodne mreže koji će se u izradi tehničke dokumentacije dokazati temeljem detaljnih hidrauličkih proračuna, a na osnovi usvojenih normi potrošnje. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata vodoopskrbe, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (3) Cjevovode obuhvaćene ovim DPU-a, a koji će biti pod nadležnošću Istarskog vodovoda d.o.o. predvidjeti od nodularnog lijeva.

(4) Predložene izmjene profila tranzitno-opskrbnog cjevovoda uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem, a ovisno o planovima razvoja vodoopskrbnog podsustava.

(5) Raspored hidranata na vodovodnoj mreži postaviti u glavno/izvedbenim projektnim dokumentacijama obzirom na Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

članak 21

Odvodnja otpadnih voda (1) Na području obuhvata ovog DPU-a planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Sustavi odvodnje otpadnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2e, u mjerilu 1:1000. Prikaz je usmjeravajućeg značenja. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(3) Točne dionice određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja vodotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna.

(4) Otpadne vode iz kuhinja i restorana obavezno se moraju prije upuštanja u sustav obraditi na separatoru ulja i masti. Iznimno, nadležna komunalna organizacija može propisati i druge uvjete pročišćavanja, u skladu s prihvatnim mogućnostima izgrađenog sustava odvodnje i


siječanj 2008.

35

pročišćavanja otpadnih voda.

(5) Svi postojeći, kao i budući objekti moraju se priključiti na javni sustav odvodnje. Uvjete priključenja pojedinih građevina i čestica na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda propisuje nadležna komunalna organizacija.

(6) Do izgradnje istog dozvoljava se privremena izgradnja sabirnih jama uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih. Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 3,00 metra. Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci. (7) Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Čiste odnosno neznatno onečišćene oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje.

(8) Za oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene (oborinske vode prometnica s velikim intenzitetom prometa, zauljene površine i sl.) izgrađuje se zaseban sustav otvorenih i/ili zatvorenih kanala. Prije ispuštanje takvih oborinskih voda potrebna je odgovarajuća obrada (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina ili neka druga mjera). Mjera obrade detaljnije se razrađuje glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom.

(9) Ispuštanje vode iz bazena za kupanje vrši se preko kontrolnog okna predviđenog za uzimanje uzoraka.

članak 22

3.4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH I SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA

Zelene površine (1) DPU-a predviđene su dvije grupe zelenih površina, a to su javne zelene površine koje obuhvaćaju javne parkove (Z1), igrališta (Z2) te zaštitne zelene površine (Z). Zelene površine prikazane su na grafičkim listovima 1: Detaljna namjena površina i 3: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelj kao što je veličina čestice dan je u Tablici u poglavlju 2.2.1..

(2) Na zelenim površinama nije moguća izgradnja nikakvih građevina ako to nije ovim DPU-om omogućeno. Iznimno je moguće, ako ne postoje druge mogućnosti, smjestiti kioske i manje infrastrukturne građevine. (3) Na svim zelenim površinama moguća je postava dječjih igrališta, sjenice te ostale urbane opreme, kao i prezentacija kulturne baštine. Za sva nova igrališta potrebno je izraditi idejno rješenje uređenja igrališta sa prijedlogom za njegovo pejzažno uređenje.

(4) Javni parkovi mogu se uređivati trasiranjem pješačkih staza te sadnjom zelenila.

(5) Igrališta Z2 će se uređivati trasiranjem pješačkih i drugih staza (bmx, carting i sl.), opremanjem postojećim rekvizitima, opremom za unaprjeđenje sigurnosti korisnika i otklanjanje mogućih rizika, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala te obavljanjem sličnih radnji.

(6) Zaštitne zelene površine Z oblikovane su za potrebe zaštite okoliša (postojeće vegetacije, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

članak 23 Sportsko-rekreacijske površine (1) DPU-a predviđene su sportsko-rekreacijske površine za sport (R1) i rekreaciju (R2). Prikazane su na grafičkim listovima 1: Detaljna namjena površina i 3: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelj kao što je veličina čestice dan je u Tablici u poglavlju 2.2.1..


siječanj 2008.

36

(2) Na površinama za sport R1, (izuzev parcele R1-3, namjene opisane u čl. 5.) moguća je izgradnja sportskih terena otvorenog tipa i to na parceli R1-1 – pomoćnog terena za nogomet, na parceli R1-2 terena za nogomet sa tribina te na R1-4 boćalište. (3) Na površinama rekreacija (R2) moguća je izgradnja slijedećih rekreacijskih površina: na parceli R2-1 višenamjenski teren za djecu od 7-14 godina (stijene za penjanje, penjalice, koševi i sl.) te na parceli R2-2 scate i/ili roler park, koji mora biti javno dostupan, bez ograda i fizičkih barijera.

(4) Sva sportska igrališta te površine rekreacijske namjene grade se prema normativima sportova i sukladno dobi korisnika kojima su namijenjena. (5) Zaštitne ograde igrališta (ukoliko su potrebne) trebaju biti transparentne, najveće visine do 2 m. Iznimno, ograda može biti i viša ukoliko je tako predviđeno standardima pojedinih sportova. Preporuča se sadnja živice sa vanjske strane ograde igrališta.

članak 24

3.5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

(1) Posebno vrijednim i osjetljivim područjima i cjelinama smatramo: predjele zaštite prirodne i kulturne baštine; gradske parkovne, perivojne i šetališne površine.

(2) Uvjeti uređenja područja, koja se štite mjerama očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, navedeni su u poglavlju 3.6. ovih Odredbi.

(3) Za izgled i svrhovito korištenje planiranih dijelova naselja od osobitoga su značenja javni parkovi opisani u poglavlju 3.4. ovih Odredbi.

članak 25

3.6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

(1) Na području obuhvat DPU-a potrebno je zadržati povijesnih komunikacija – starih cesta i pješačkih putova (nekadašnji put uz parcelu Z1-4) koja se mora urediti kao kolno-pješačka površina.

(2) Uređenje sportsko – rekreacijskih i zelenih površina ne smije onemogućiti očuvanje povijesnih slika krajolika i vizura prema jezgri naselja Bale.

(3) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, nakon čega će se postupati u skladu s važećom zakonskom regulativom.

članak 26

3.7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA

(1) Mjere zaštite određene su Planom, a temelje se na polazištima i ciljevima DPU-a, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim planiranim elementima:


siječanj 2008.

37

− načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada;

− gradnjom gušće ulične mreže; − povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka; − planiranom visinom građevina; − mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema

posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje; − mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su

nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje .

(2) Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima. (3) Izgradnja spremišta za naftu i rezervoara za plin izvodi se prema posebnim uvjetima PU Istarske.

članak 27

3.8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(1) Otpad se može odlagati na samo za to određena mjesta. Odvoz smeća, ambalaže i krupnog otpada treba regulirati putem nadležnog komunalnog poduzeća. Krupni se otpad ne smije odlagati u okoliš. Zabranjuje se ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda u okoliš. Opasne i štetne tvari potrebno je skladištiti u odgovarajućim posudama smještenim na vodonepropusnoj podlozi, na način da se spriječi razlijevanje u kanalizaciju ili po okolnom terenu.

(2) Na većim prometnim površinama gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila cjelokupnu oborinsku odvodnju odvesti preko separatora ulja.

(3) DPU-om je određeno da posebna pažnja treba posvetiti postojećim vrijednostima čovjekove okoline: reljefu i zelenilu, ambijentima, mjestima okupljanja i sastajanja ljudi te ulicama, komunalnoj opremljenosti i komunalnoj opremi. Iz toga slijedi da je nužno provesti slijedeće radnje:

d Zaštita zraka – postojeće i planirano zelenilo pridonijeti će smanjenju prašine u zraku;

d Zaštita od buke - izvor buke ovog područja ostaju okolne (postojeće) prometnice, ali mogućnosti za ozbiljnije smanjenje ovako nastale buke, osim sadnje drveća uz prometnice, nema.

d Ako se u nekoj od građevina planira sadržaj koji je potencijalni izvor buke, potrebno je uz glavni projekt izraditi i projekt fizike zgrade gdje će se utvrditi posebni uvjeti za sprječavanje širenja buke u bliži i dalji okoliš.

d Nakon ugradnje uređaja i opreme razina buke u okolišu se ne smije povećati u odnosu na postojeću.

d Odlaganje otpada - potrebno je u sklopu svih novih zgrada, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješiti problem odlaganja kućnog i reciklažnog otpada.

d Mjesto za odlaganje otpada treba asfaltirati, ograditi zidom i osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine.

d Otpad je potrebno odvojeno sakupljati, i provoditi mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom.


siječanj 2008.

38

članak 28

3.9. MJERE PROVEDBE PLANA

(1) Nakon donošenja ovog DPU-a potrebno je izraditi u parcelacijski elaborat uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

(4) Dozvoljavaju se manja odstupanja od planom utvrđenih granica građevinskih parcela u postupcima formiranja okućnica prema stvarnom stanju na terenu.


siječanj 2008.

39

DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA

LITERATURA I IZVORI o Prostorni plan Istarske županije, Službene novine Istarske županije br. 2/02 i 1/05 o Prostorni plan uređenja Općine Bale, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije,

Sl gl. Općine Bale 07/06 o Urbanistički plan uređenja naselja Bale, Urbis 72 d.d. Pula, Konačni prijedlog plana o Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša,

Zagreb, prosinac, 1999. o Crkva u Istri, Osobe, mjesta i drugi podaci Porečke i Pulske biskupije, priredili M. Bartolić i I.

Grah, Pazin 1999. o Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada.

ZAKONI I PROPISI o Zakon o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o Pravilniku o sadržaju, mjerilima

kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)

o Zakon o gradnji (NN br. 175/03, 100/04) o Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) o Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05) o Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99) o Zakon o zaštiti od buke (NN br. 20/03) o Zakon o zaštiti zraka (NN br. 178/04) o Zakon o otpadu (NN br. 178/04, 153/05) o Zakon o telekomunikacijama (NN br. 53/94, 122/03, 158/03, 60/04) o Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93. i 33/05) o Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 109/95) o Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04) o Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/05) o Uredba o klasifikaciji voda (NN br. 77/98) o Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja,

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01) o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama

buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04) o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) o Pravilnik o kriterijima za određivanje

gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu (NN br. 2/91, 74/93)

o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 142/03, 35/94 i 55/94) o Pravilnik o hidrantskoj mreži za

gašenje požara (NN br. 8/06) o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara

i tehnoloških eksplozija, (NN br. 35/94 ispr. 55/94)


siječanj 2008.

40

o Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara NN br. 35/94

o Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata NN br. 100/99

o Pravilnik o zaštiti šuma od požara NN br. 26/03 o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od

požara i tehnološke eksplozije, NN br. 35/94 o Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima

za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima za međunarodni transport Sl.list 26/85

o Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97, 105/02 i 108/03)

o Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97- ispr.)

o Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99)


siječanj 2008.

41

Documents

DETALJNI PLAN UREĐENJA - opcina.bale-valle.hr · - Županijska uprava za ceste Istarske županije, M.B. Rašana 2/4, Pazin - Hrvatski Telekom, Regija 3 – zapad, Ciottina 17a, Rijeka