Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NARUČILAC: AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ PODGORICE D.O.O. PODGORICA
OBRAĐIVAČ: ARHIENT D.O.O PODGORICA
Detaljni urbanistički plan “Gornja Gorica 3 – dio A”
Podgorica NACRT PLANA
Podgorica
Jun, 2015
Obrađivač “Arhient” d.o.o. Podgorica 2015
NARUĈILAC: AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ PODGORICE d.o.o. Podgorica OBRAĐIVAĈ: “ARHIENT” d.o.o. Podgorica Broj planske dokumentacije: 101/15
RADNI TIM: Rukovodilac plana: Đurović Mirka, dipl. inž. arh. Urbanizam: Đurović Mirka, dipl. inž. arh. Rajković Nevenka, spec.sci.arch. Saobraćaj: Simeun Matović, dipl. ing. graĊ. Privredno društvo: “Simm Inženjering” d.o.o. Podgorica Pejzažna arhitektura: Snežana Laban, dipl. inž. pejz.arh. Privredno društvo: “Studio O2” d.o.o. Podgorica Hidrotehniĉke instalacije: Nikola Spahić, dipl. inž. graĊ. Privredno društvo: “Hidrofokus” d.o.o. Podgorica Elektroenergetika: Vorotović Budimir, dipl. inž. el. Privredno društvo: “Jawel CG” d.o.o. Danilovgrad PTT i radiodifuzna mreža: Edin Ćatović, dipl. inž. el. Privredno društvo: “Jawel CG” d.o.o. Danilovgrad Geodezija: Boris Stojković, ing.geod. Privredno društvo: “Geoengineering” d.o.o. Podgorica Kompjuterska obrada: Rajković Nevenka, spec.sci.arch.
Mitrović Novica, spec.sci.arch.
Direktor: Đurović Mirka, dipl. inž. arh. Podgorica, jun, 2015.
Obrađivač “Arhient” d.o.o. Podgorica 2015
Sadržaj
Opšta dokumentacija
Registracija preduzeća
Odluka o izradi DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica broj 01-031/14-4710 od 05.09.2014.godine, koju je donio Gradonaĉelnik Glavnog grada Podgorice;
Odluka o izradi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu Detaljnog urbanistickog plana „Gornja Gorica 3 – dio A " u Podgorici broj: 08-350/14-59 od 2.9.2014.godine, koju je donio Sekretar Sekretarijata za planiranje i ureĊenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice Oliver Marković, dana 2.9.2014.godine;
Programski zadatak;
Rješenje o imenovanju Radnog tima
Rješenje o ispunjenosti uslova za izradu urbanistiĉke dokumentacije – Licenca odgovornog planera / liĉna i licenca firme/
Rješenje o ispunjenosti uslova za izradu urbanistiĉke dokumentacije – Licenca svih planera / liĉna licenca /
Ugovori o poslovno- tehniĉkoj saradnji
Smjernice, uslovi, i dokumentacija nadležnih organa i institucija, prikupljene u toku izrade plana
Sadržaj Tekstualnog dijela plana
1. Opšti dio ......................................................................................................................................................... 1
1.1 Pravni osnov .......................................................................................................................................... 1
1.2 Povod i cilj izrade DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica ............................................................ 1
1.3 Obuhvat i granice DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica ............................................................ 2
2. Dokumentaciona osnova ................................................................................................................................ 7
2.1 Izvod iz Prostorno urbanistiĉkog plana Glavnog grada Podgorice, do 2025.godine, iz 2014.godine .... 7
3. Analiza postojećeg stanja ............................................................................................................................. 28
3.1 Prirodni uslovi ...................................................................................................................................... 28
3.1.1 Položaj u prostoru ....................................................................................................................... 28
3.1.2 Geološka graĊa terena ............................................................................................................... 29
3.1.3 Seizmicka aktivnost regiona ....................................................................................................... 29
3.1.4 Hidrogeološke i hidrografske karakteristike ................................................................................ 30
3.1.5 Pedološke karakteristike ............................................................................................................. 30
Obrađivač “Arhient” d.o.o. Podgorica 2015
3.1.6 Klima ........................................................................................................................................... 31
3.1.7 Karakteristike flore, faune................................................................................................................ 32
3.1.8 IzgraĊenost i opremljenost prostora ............................................................................................ 33
3.1.9 Analiza kontaktnih zona .............................................................................................................. 33
3.1.10 Kulturna baština .......................................................................................................................... 33
3.1.11 Pejzažne karakteristike ............................................................................................................... 33
3.1.12 Anketa korisnika prostora .................................................................................................................. 34
3.2 Ocjena stanja ......................................................................................................................................... 34
4. Plan .............................................................................................................................................................. 40
4.1 Prostorna organizacija ................................................................................................................................ 40
4.2 Namjena površina i organizacija sadržaja .................................................................................................. 42
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta .................................................................................................................... 46
4.4 Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi i smjernice za izgradnju i rekonstrukciju objekata ........................................... 52
4.4.1 Uslovi u pogledu planiranih namjena................................................................................................... 52
4.4.2 Uslovi za parcelaciju i preparcelaciju ................................................................................................... 52
4.4.3 Uslovi za regulaciju i nivelaciju ............................................................................................................ 53
4.4.4 Uslovi za nesmetano kretanje invalidnih lica ....................................................................................... 55
4.4.5 Opšti uslovi ureĊenja prostora ............................................................................................................. 55
4.4.6 Tretman postojećih objekata ............................................................................................................... 59
4.4.7 Separat urbanistiĉko – tehniĉkih uslova .............................................................................................. 61
4.4.8 Uslovi u pogledu namjena ................................................................................................................... 61
4.4.8.1 Urbanistiĉko – tehniĉki uslovi ........................................................................................................... 62
4.5 Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda ....................................................................................... 74
4.6 Mjere zaštite od požara .............................................................................................................................. 75
4.7 Uklanjanje komunalnog otpada .................................................................................................................. 75
4.9 Preporuke za realizaciju ............................................................................................................................. 77
Obrađivač “Arhient” d.o.o. Podgorica 2015
4.10 Pravni aspekti ........................................................................................................................................... 77
4.10.1 Razlozi i pokretanje inicijative............................................................................................................ 77
5. Saobraćaj i ostala infrastruktura ................................................................................................................... 78
5.1 Saobraćaj ................................................................................................................................................... 78
5.2 Energetska infrastruktura ............................................................................................................................ 80
5.3 Telekomunikaciona mreža .......................................................................................................................... 97
5.4 Hidrotehniĉka infrastruktura ............................................................................................................... 101
5.5 Pejzažno ureĊenje ............................................................................................................................. 105
Sadržaj Grafičkog dijela plana
Postojeće stanje
1. Ovjerena topografsko- katastarska podloga R 1: 1000
2. Topografsko- katastarska podloga sa granicom zahvata R 1: 1000
3. Izvod iz PUP-a – Plan namjene površina detaljne kategorije R 1: 5000
4. Izvod iz PUP-a – Plan predjela Glavnog Grada Podgorice R 1: 5000
5. Kontaktne zone R 1: 5000
6. Analiza postojećeg stanja – Namjena površina R 1: 1000
7. Analiza postojećeg stanja - bonitet objekata I stanje fiziĉkih struktura R 1: 1000
8. Analiza postojećeg stanja - oblici intervencija R 1: 1000
Planirano stanje
9. Namjena površina R 1: 1000
10. Parcelacija I UTU R 1: 1000
11. Regulacija I nivelacija R 1: 1000
12. Saobraćaj – planirano stanje R 1: 1000
Obrađivač “Arhient” d.o.o. Podgorica 2015
13. Hidrotehniĉke instalacije – planirano stanje R 1: 1000
14. Elektroenergetika – planirano stanje R 1: 1000
15. Telekomunikaciona infrastruktura – planirano stanje R 1: 1000
16. Pejzažna arhitektura – planirano stanje R 1: 1000
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
1
1. Opšti dio
1.1 Pravni osnov
Dokumentacija Detaljnog urbanistiĉkog plana je raĊena na osnovu:
Odluke o izradi DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica broj 01-031/14-4710 od 05.09.2014.godine, koju je donio Gradonaĉelnik Glavnog grada Podgorice.
Programskog zadatka za izradu DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica
Ugovora o izradi DUP-a "Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica br. 1158 od 19.02.2015.god. izmeĊu
Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice doo Podgorica i "ARHIENT" doo Podgorica
A u skladu sa:
- Zakonom o ureĊenju prostora i izgradnji objekata (‟‟Sluţbeni list CG‟‟, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14),
- Prostorno-urbanistickim planom Glavnog grada Podgorica, do 2025. Godine („Sluţbeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14).
Pravni osnov za izradu Plana sadrţan je u odredbama Zakona o ureĊenju prostora i izgradnji objekata ("Sluţbeni
list CG", br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11 , 35/13 , 39/13 I 33/14) i Programa ureĊenja prostora Glavnog
grada - Podgorice za 2014. godinu ("Sluţbeni list CG - opštinski propisi", br. 39/13).
Pravni osnov za donošenje Odluke o izradi DUP-a „ Gornja Gorica 3 – dio A “, Podgorica sadrţan je u ĉlanu 31.
Zakona o ureĊenju prostora I izgradnji objekata ("Sl.list RCG" br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13
I 33/14) , u skladu sa Programom ureĊenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2014.godinu. (“Sluţbeni list
CG – opštinski propisi”, br.39/13).
Ĉlanom 31. Zakona o ureĊenju prostora i izgradnji objekata propisano je: „Izradi lokalnog planskog dokumenta
pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvršni organ lokalne samouprave.“
1.2 Povod i cilj izrade DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica
Osnovne smjernice za izradu Plana sadrţane su u Prostorno urbanistiĉkom planu Podgorice (Sluţbeni list CG-
opštinski propisi", broj 06/14), kojim je planirana namjena ovog prostora “mješovita namjena".
Cilj izrade Plana je da se stvore planske pretpostavke za organizaciju i ureĊenje ovog prostora u smislu
zadovoljavanja potreba korisnika prostora realizacije drušzvenih sadrţaja.
Polazna opredjeljenja
Osnov za definisanje polaznih opredjeljenja za izradu Plana, ĉine opredjeljenja data PUP-om za ovaj prostor
kojim je ova zona definisana sa namjenom „mješovita namjena ".
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
2
Metodoloski pristup
U postupku izrade Detaljnog urbanistiĉkog plana " Gornja Gorica 3 – dio A " u Podgorici, potrebno je:
- Sagledavanje ulaznih podataka iz PUP-a Podgorice („Sluţbeni list CG - opštinski propisi", broj 06/14).
- Analiza postojećeg stanja (sagledavanje programskih zahtjeva korisnika prostora);
- Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto.
1.3 Obuhvat i granice DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica
Premo Odluci o izradi, DUP-om „Gornja Gorica 3 – dio A“ obuhvaćeno je podruĉje površine cca 30.1 ha. Granice
zahvata su definisane grafiĉkim prilogom Odluke - skicom, kao i sledećim koordinatama taĉaka:
6599774.34 4700506.14
6599653.80 4700515.13
6599621.14 4700520.60
6599558.75 4700500.83
6599537.30 4700510.42
6599501.32 4700402.07
6599494.75 4700311.89
6599498.45 4700268.48
6599598.91 4699733.01
6599553.65 4699744.44
6599595.75 4699673.19
6599605.98 4699643.83
6599596.92 4699614.14
6599529.28 4699521.52
6599384.20 4699323.44
6599358.99 4699272.98
6599322.10 4699184.92
6599273.13 4699161.48
6599289.84 4699333.94
6599281.25 4699429.34
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
3
6599286.03 4699525.00
6599309.59 4699638.60
6599344.23 4699735.31
6599385.08 4699829.56
6599344.05 4700051.88
6599310.25 4700242.18
6599306.27 4700371.08
6599319.37 4700458.86
6599343.87 4700540.60
6599384.43 4700566.37
6599441.90 4700614.72
6599463.45 4700663.73
6599482.31 4700649.86
6599498.66 4700687.67
6599555.47 4700662.31
6599633.47 4700635.13
6599706.58 4700625.97
6599719.82 4700621.66
6599718.34 4700589.76
6599745.18 4700556.76
6599735.29 4700544.70
6599741.86 4700539.31
6599744.15 4700540.80
6599747.16 4700540.57
6599748.52 4700539.64
6599774.34 4700506.14
Prilikom razrade DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ uoĉeno je da je granica data Odlukom postavljena nelogiĉno, i
da prelazi dijagonalno preko pojedinih katastarskih parcela, ĉineći taj prostor nekorisnim. TakoĊe, ovako
postavljena granica onemogućavala je kvalitetno saobraćajno rješenje. Zbog gore navedenih razloga, koordinate
granice plana su blago korigovane, s tim da je površina ostala pribliţno ista. Korigovana granica DUP-a „Gornja
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
4
Gorica 3 – dio A“ obuhvata podruĉje površine cca 30.34 ha. Granice zahvata su definisane sledećim
koordinatama taĉaka:
1. 6599698.03 4700494.34
2. 6599670.64 4700500.99
3. 6599664.33 4700499.41
4. 6599647.97 4700487.35
5. 6599633.40 4700514.22
6. 6599629.00 4700522.25
7. 6599625.71 4700520.44
8. 6599553.39 4700496.97
9. 6599537.28 4700487.32
10. 6599525.86 4700472.41
11. 6599504.81 4700430.37
12. 6599498.67 4700413.11
13. 6599496.89 4700394.88
14. 6599498.88 4700316.85
15. 6599502.67 4700269.02
16. 6599511.51 4700206.20
17. 6599521.57 4700168.29
18. 6599542.86 4700055.39
19. 6599550.24 4699972.33
20. 6599560.57 4699896.18
21. 6599553.31 4699849.93
22. 6599545.45 4699809.63
23. 6599542.79 4699780.18
24. 6599553.65 4699744.44
25. 6599595.75 4699673.19
26. 6599605.98 4699643.83
27. 6599596.92 4699614.14
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
5
28. 6599529.28 4699521.52
29. 6599384.20 4699323.44
30. 6599358.99 4699272.98
31. 6599319.45 4699178.44
32. 6599306.16 4699173.78
33. 6599257.23 4699147.10
34. 6599217.27 4699197.50
35. 6599244.93 4699214.13
36. 6599279.23 4699208.25
37. 6599280.13 4699215.17
38. 6599297.92 4699327.87
39. 6599290.72 4699329.14
40. 6599291.94 4699333.64
41. 6599250.34 4699340.55
42. 6599260.49 4699379.85
43. 6599271.58 4699419.77
44. 6599282.75 4699460.07
45. 6599285.23 4699487.92
46. 6599283.50 4699496.60
47. 6599286.03 4699525.00
48. 6599309.59 4699638.60
49. 6599320.06 4699667.83
50. 6599342.26 4699722.21
51. 6599359.59 4699795.29
52. 6599381.87 4699871.77
53. 6599354.49 4699875.97
54. 6599349.09 4699876.60
55. 6599370.61 4699961.66
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
6
56. 6599369.45 4699973.59
57. 6599354.35 4699973.16
58. 6599346.55 4699996.02
59. 6599344.05 4700051.88
60. 6599310.25 4700242.18
61. 6599306.27 4700371.08
62. 6599319.37 4700458.86
63. 6599343.87 4700540.60
64. 6599384.43 4700566.37
65. 6599441.90 4700614.72
66. 6599463.45 4700663.73
67. 6599482.31 4700649.86
68. 6599498.66 4700687.67
69. 6599555.47 4700662.31
70. 6599633.47 4700635.13
71. 6599706.58 4700625.97
72. 6599719.82 4700621.66
73. 6599718.34 4700589.76
74. 6599745.18 4700556.76
75. 6599735.48 4700544.56
76. 6599738.07 4700542.43
77. 6599732.79 4700532.74
78. 6599718.24 4700513.65
79. 6599708.14 4700504.00
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
7
2. Dokumentaciona osnova
2.1 Izvod iz Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, do
2025.godine, iz 2014.godine
„Razvoj Glavnog grada - Podgorice treba zasnivati na korišĉenju prirodnih i stvorenih uslova, uz odrţivi
razvoj i oćuvanje prirodnih vrijednosti“. To je osnovna premisa, prema PUP-u Glavnog grada Podgorice, na
kojoj treba temeljiti budući prostorni razvoj Glavnog grada - Podgorice, odrţivi razvoj, koji daje prednost kvalitetu.
Resurse treba koristiti u mjeri koja ih neće ugroziti.
Opšti ciljevi PUP-a Glavnog grada - Podgorice su:
- Podsticanje ravnomjernijeg teritorijalnog razvoja, racionalna organizacija, rezervacija i zaštita prostora;
- UnapreĊenje kvaliteta ţivljenja koje će se ostvariti spreĉavanjem prevelike koncentracije stanovništva u
glavnom gradu, tako što će Tuzi i Golubovci postati dio urbane aglomeracije Podgorice;
- Povećanje dostupnosti disperzne mreţe naselja, razvoj gradskih opština Tuzi i Golubovci, sekundarnih
centara, ravnomjerniji socio-ekonomski razvoj i posebno razvoj ruralnog podruĉja;
- ObezbjeĊenje uslova za ureĊenje i izgradnju prostora i naselja;
- Promocija, aktiviranje i odgovorno upravljanje raspoloţivim prirodnim i stvorenim resursima, ţivotnom
sredinom i kulturnim dobrima;
- Zaštita naselja i zemljišta od poplava;
- Zaštita podzemnih voda u regionu radi vodosnabdijevanja stanovništva;
- Zaštita od zemljotresa;
- Zaštita javnog interesa, podruĉja i objekata od javnog interesa, identifikacija i zaštita javnih dobara;
- Efikasno korišćenje funkcije saobraćajnog centra kao prioriteta u razvoju grada;
- Ukljuĉivanje svih aktera i interesnih grupa u donošenje i implementaciju strateških planskih rješenja, itd.
(javni, privatni, nevladin sektor);
- Pravilno korišcenje ljudskih, prirodnih i izgraĊenih (antropogenih) potencijala u socioekonomskom,
prostornom i ekološkom pogledu;
- Uspostavljanje efikasnog geografskog informacionog sistema PUP-a Glavnog grada - Podgorice za
potrebe implementacije plana, monitoringa zaštite, korišcenja i izgradnje prostora i dr.
Koncept prostorne organizacije, namjene i uređenja prostora
Mreţa naselja
Koncept prostornog razvoja Podgorice predviĊa razvoj sljedeće mreţe naselja:
- centar drţavnog znaĉaja sa odreĊenim meĊunarodnim funkcijama: Podgorica (1)
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
8
- centri opštinskog znaĉaja: Golubovci i Tuzi (2)
- znaĉajni lokalni centri: Ubli, Lijeva Rijeka (2)
- lokalni centri: Stijena, Baloci, Barutana, Donji Kokoti, Dinoša, Fundina, Bioĉe, Vranjina i Veruša (9)
Ocjene demografske projekcije za 2025. godinu
Polazišta za demografsku projekciju Glavnog grada do 2025. godine su: demografska kretanja od 1981. do
danas i projekcija integralnog razvoja. Izraţeni trend metropolizacije Podgorice, sa prilivom stanovništva u
urbano gradsko jezgro, prigradska naselja i podruĉja gradskih opština Golubovci i Tuzi (Zetska ravnica) traje i
dalje. Ovakve migracije, kako sa brdsko-planinskog prostora Podgorice, tako i sa ostalog dijela Crne Gore,
modifikovali su ravniĉarski dio Glavnog grada u prostor sasvim nove demografske fizionomije. Po pravilu,
stambena gradnja zauzela je plodna zemljišta, što je i izazvalo komunalne probleme (putevi, energetika,
vodosnabdijevanje, precišćavanje otpadnih voda, odlaganje ĉvrstog otpada) i probleme u zaštiti kvaliteta ţivotne
sredine. U demografskoj projekciji PUP-a Podgorice, policentriĉni razvoj ima u vidu stvaranje uslova za
zadrţavanje stanovništva i na brdsko-planinskom prostoru, u smislu valorizacije ekonomskih resursa na tom
prostoru (hidroenergija, energija vjetra, energija sunca, poljoprivreda, šumarstvo, primarna drvna industrija,
turizam). Takav scenario razvoja pretpostavlja integralni razvoj, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i
privrednih aktivnosti.
Na osnovu projekcije broja stanovnika i domaćinstava u narednom planskom periodu došlo se do podatka da se
prosjeĉan broj ĉlanova po domaćinstvu smanjuje na 2,94. Na osnovu ovoga data je projekcija broja
domaćinstava po planskim podruĉjima i zonama u narednom periodu.
Broj potrebnih stanova raĉunat je po principu da svakom domaćinstvu pripada jedan stan, a da se projekcija
potrebnih stanova raĉuna po stopama rasta domaćinstava do 2025. godine.
Pored demografskih kretanja i projekcije razmještaja stanovništva na osnovu mjesta stanovanja u trenutku
sprovoĊenja popisa, na budući razmještaj stanovništva na prostoru samog grada utiĉe, prije svega, planirani
koncept prostorne organizacije grada. Ovaj koncept uvaţava unapreĊenje postojećeg modela „koncentracije“ –
razvoj centralnog dijela grada Novog grada, Nove varoši i Stare varoši – Zabjelo sa proširenjem na Koniku, te
revitalizacija i dogradnja preteţno stambenih naselja individualne i neformalne (bespravne) gradnje (Zagoric,
Masline, Tološi i Donja Gorica). Prostorni koncept, koji je zasnovan na urbanoj afirmaciji (reurbanizacija
degradiranih površina) i dogradnji grada, će se, u budućnosti, ostvarivati dinamikom i fazama realizacije
usvojene planske dokumentacije zavisno od mogućnosti izgradnje društvene i tehniĉno-komunalne
infrastrukture, kao i organizacije javnog putniĉkog saobraćaja. U tom smislu je i izvršena korekcija projekcije
razmještaja stanovništva i domaćinstava. U skladu s tim, u narednoj tabeli je data projekcija rasporeda
stanovništva i domaćinstava u planskim cjelinama.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
9
Projekcija broja stanovnika i domaćinstava Podgorice po planskim cjelinama:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
10
Principi prostorne organizacije gradskih podruĉja
Generalno urbanisticko rješenje - GUR Podgorica
Izabrani kohezijski scenario predviĊa usmjerenje 47% prirasta stanovništva na uţem podruĉju grada, koje
obuhvata planske cjeline: (1) Nova varoš, (2) Novi grad, (3) Stara varoš–Zabjelo i (4) Konik. Usmjeravanje
izgradnje grada na dovršavanje već poĉetih podruĉja gradnje doprinijelo bi, svakako, boljoj kohezivnosti fiziĉkih
struktura i razvoju oblikovnog izraza grada.
Urbanom revitalizacijom istorijskih cjelina Stare i Nove varoši, urbanom afirmacijom podruĉja Novog grada, Drpe
Mandica i podrucja pod Goricom, u sadrţajnom i morfološkom smislu, te urbanom dogradnjom i reurbanizacijom
podruĉja Ljubović, Pobreţje, Zabjelo i podruĉja uz Cetinjski put (nekadašnji industrijski kompleksi: Radoje Dakić,
Duvanski kombinat), kao i ureĊenjem atraktivnih obala rijeka Moraĉe i Ribnice, omogucila bi se socijalna i
funkcionalna integracija ovih djelova gradskog podruĉja u jedinstven gradski prostor.
U uţem gradskom podrucju predviĊaju se centralne djelatnosti i mješovita namjena površina, a organizacija
prostora treba da omoguci nastajanje i razvoj poteza i ţarišta urbaniteta, kao manjih i većih centara u obliku
zona, uliĉnih poteza i trgova sa lokalima i raznolikim intenzivnim korišcenjem prostora. Na podrucja i poteze
urbaniteta vezane su i lokacije centralnih i drugih javnih gradskih sadrţaja.
Centralne funkcije
Lokacije za proširenje funkcije gradskog centra, pored Nove varoši su: lokacije pored Moraĉe, na desnoj obali
kao pojedini, samostojeci objekti u zelenilu u potezu od Ulice 13. jula do Bulevara revolucije, na lijevoj obali na
lokaciji nekadašnje kasarne Moraĉa, te u Staroj varoši uz Ribnicu (ureĊenje „dţepova“). Pojedine sadrţaje
preuzeće dogradnja centra na Kruševcu, lokacije uz Cetinjski put i Bulevar Dţordţa Vašingtona, u Staroj varoši
uz Bulevar bratstva i jedinstva i na Koniku, na trgu na produţetku V proleterske.
Manji lokalni centri, sa osnovnim snabdjevaĉkim funkcijama, manjim proizvodnim i servisnim sadrţajima i
ureĊenim prostorima za druţenje stanovnika predviĊeni su u prigradskim naseljima individualne gradnje (Tološi,
Gornja i Donja Gorica, Zagoric, Masline, Murtovina, Zlatica, Ribnica, Vrela ribniĉka i Stari aerodrom). Lokalni
trgovaĉki centri sa zelenom pijacom planirani su u naselju Zagoriĉ i Zabjelo.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
11
Stanovanje
U posljednjih 20 godina stanogradnja je bila jedan od najzastupljenijih oblika izgradnje grada. Podgorica, u
urbanom podruĉju, u odnosu na broj domaćinstava danas ima višak od oko 10.000 stanova, što ne znaĉi da
svako domacinstvo ima svoj stan i da nema potrebe za stambenom izgradnjom. Postoji još jedan paradoks, da je
u postojećoj planskoj dokumentaciji planirano oko 110.000 stanova, ili oko 35.000 stanova više nego što bi bilo
potrebno izgraditi do 2025. godine, s obzirom na demografske projekcije kohezijskog scenarija. Zato u narednom
periodu gradnja stanova mora biti jako selektivna, odnosno potrebno je revidovati postojeće detaljne urbanisticke
planove, a tipologiju gradnje stambenih agregata prilagoditi morfologiji gradskih prostora, što više sa
interpolacijama, dogradnjom i novogradnjom, uglavnom, stambenih objekata i objekata mješovite namjene. Na
taj nacin treba izgraĊivati i unapreĊivati urbanu strukturu grada. Iviĉna izgradnja objekata i zgusnut poredak
gradskih blokova su dvije mogućnosti racionalnijeg korišćenja zemljišta koje treba nastaviti i u sljedećem
planskom periodu. Naravno, kao što smo prije istakli, povećanje gustine u postojecim naseljima mora uvaţavati
postojeći kontekst gradnje i ne smije smanjivati kvalitet ţivota stanovnika.
Kolektivno stanovanje sa djelatnostima predviĊa se u uţem gradskom podruĉju Podgorice, Nova varoš, Stara
varoš, Zabjelo i Novi grad, te uz znaĉajne pravce komunikacija duţ predviĊenog produţetka Bul. B. Jovanovića
na Koniku i duţ komunikacije ka Duklji i Zagoriĉu.
Proizvodnja
Koncepcija prostorne organizacije grada predviĊa preteţno mješovitu namjenu gradskog prostora, organizaciju
radnih i drugih sadrţaja uz stanovanje. Oblici rada koji imaju veće dimenzije, specifiĉne tehnološke i saobraćajne
zahtjeve izdvojeni su u proizvodno-servisnim ili komunalnim zonama:
− Servisno-skladišna zona uz ţeljeznicka postrojenja na Koniku i Pobreţju
− Servisno-skladišna zona sa ranţirnom stanicom*
− Industrijska zona A*
− Agroindustrijska zona
− Skladišta i servisi „Cijevna“ 38
− Poslovno-servisna zona Donja Gorica
− Komunalne zone (stoĉna pijaca i klanica na Ćemovskom polju, uz put za Tuzi, sanitarna deponija na
Ćemovskom polju i nova lokacija ureĊaja za precišcavanje otpadnih voda uz Moraĉu u blizini KAP-a)
Saobraćaj
Osnovni koncept saobraćaja razrješava dva bitna problema postojećeg stanja: izmještanje tranzitnog saobracaja
i dogradnje ulicne mreţe koja omogućava razvoj savremenog javnog saobraćaja. Produţetak juţne obilaznice
Vojislavljevica i povezivanje sa Ulicom Josipa Broza Tita i I proleterskom dalo je ‟mini‟ istoĉnu obilaznicu, tako da
se tranzitni saobracaj izmjestio iz najuţeg centra grada. Izgradnjom autoputa Bar-Boljare, Podgorica ce dobiti
zapadnu i sjevernu obilaznicu. PredviĊena je izgradnja i juţne obilaznice Ćemovsko polje-Donja Gorica-Gornja
Gorica sa prikljuĉkom na Cetinjski i Nikšićki put. Koncept dogradnje gradske uliĉne mreţe uvaţava u najvećoj
mjeri već djelimiĉno izgraĊene pravce, kao i osnovne elemente matrice prostorne organizacije grada. Dogradnja
magistralnih pravaca u magistralni prsten (ring) oko uţeg gradskog podruĉja sa dvije transverzale u pravcu istok-
zapad i prikljuĉcima na uvodno-izvodne pravce, omogućava i dobru organizaciju javnog saobraćaja, te znaĉajno
unapreĊenje prostorne organizacije grada u smislu integracije razlicitih geometrija grada u organsku cjelinu i
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
12
dogradnju kontinuiteta slike grada. Dogradnja uliĉne mreţe mora predvidjeti izgradnju/oblikovanje raznolikih
elemenata saobraćajnih prostora: ulice, avenije, bulevari, trgovi, skverovi, pješaĉke i biciklistiĉke staze, koji
zajedno sa elementima sistema zelenih površina formiraju i daju identitet otvorenom gradskom prostoru. Veliki
problem u gradu predstavlja saobraćaj u mirovanju, odnosno parkiranje. Pošto je na podrucju grada za te
namjene ekskluzivno obezbijeĊeno prostora za oko trećinu potreba, to se ostale potrebe, za oko 40.000 vozila,
rješavaju konkurentno i u konfliktu sa ostalim namjenama (pješaci, biciklisti, zelene površine, sport i rekreacija,
kao i saobracaj u kretanju). Rješavanje ovog problema traţi izradu posebne studije jer u postojećoj studiji
saobraćaja to pitanje nije rješavano.
Gradske zelene površine
Izgradnja i ureĊenje zelenih površina u dugoroĉnom razvoju grada mora biti usmjerena u izgradnju/dogradnju
jedinstvenog sistema zelenila. Centralne površine planiranog zelenog pokrivaĉa Podgorice ĉine površine duţ
rijeka Moraĉe i Ribnice, posebnih pejzaţnih i rekreativnih odlika, na koje se nadovezuje parkovsko zelenilo Nove
varoši, Novog grada - Kruševca i Stare varoši i koje se preko predviĊenih zelenih prodora (uliĉno zelenilo,
drvoredi, blokovsko zelenilo) povezuje sa parkšumom Gorica, Ljubovic i Malo brdo. Koncept dogradnje zelenog
sistema grada predviĊa ureĊenje manjih urbanih parkova uz sadrţaje centralnih i miješanih djelatnosti, kao i
lokalne parkove unutar graĊene supstance za potrebe lokalnog stanovništva (veliĉine do 2 ha, dostupnost 400
m). Jedinstveni sistem zelenih površina zaokruţuju predviĊene površine namijenjene rekreativnoj poljoprivredi
(urbane bašte), postojeće i predviĊene zaštitne šume i rekreativne površine bliţih izletišta - Mareza, Vrela
ribniĉka i Cijevna.
Prostorni koncept razvoja infrastrukturnih sistema
Saobraćaj
Koncept razvoja saobraćaja
Magistralni putevi
Kao vaţno saobraćajno rješenje, u planskom peridu 2012 - 2025. godine, a i dalje, nuţno je planirati prsten oko
Podgorice i podruĉja gradskih opština Tuzi i Golubovci, kako bi se svi tranzitni tokovi izmjestili van gradskih
aglomeracija.
Planirana je rekonstrukcija postojeće saobraćajnice Podgorica–Tuzi, i dijela puta Podgorica-Nikšic, odnosno
pretvaranje dijela puta u bulevar sa ĉetiri trake. Trasa puta Podgorica–Cetinje, od raskrsnice Cetinjskog puta sa
Nikšickim do mosta na Sitnici, planirana je kao saobraćajnica bulevarskog tipa sa ĉetiri kolovozne trake.
Gradske ulice
Koncept izgradnje, rekonstrukcije gradskih ulica, odnosno njihove adaptacije – proširenja na ĉetiri trake, ima za
cilj da uĉini komfornijim i bezbjednijim postojeće i buduće saobraćajne tokove, uţeg i šireg gradskog jezgra,
unutar gradske obilaznice.
Glavne gradske ulice i bulevari ĉine glavne pravce kroz urbano gradsko jezgro, formirajući smislenu i
funkcionalnu mreţu saobracajnica. Glavne gradske ulice sadrţe ĉetiri saobracajne trake.
Ostale gradske ulice, koje ne ćine mreţu glavnih gradskih saobraćajnica, rješavaće se detaljnim urbanistiĉkim
planovima. Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 - 7 m, sa dvostranim trotoarima širine
2 - 2,5 m, a gdje god je moguće planirati i zelene površine širine 1,5 m. Gradske ulice – pristupne planirati tako
da širina kolovoza bude 5 - 5,5 m i gdje god je moguće planirati trotoare širine minimum 1,6 m. Na svim
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
13
planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica podrazumijeva se izgradnja i ostale potrebne saobraćajne
strukture (biciklisticke staze, trotoari, stajališta za autobuse...).
Gradska obilaznica (kruţni tok) i kljucne veze iz gradskog jezgra
IzgraĊena i planirana saobraćajna infarstruktura je koncipirana da podrţi tranzitni i unutrašnjin saobraćaj u gradu
Podgorici. Dio trasa planiranih autoputeva ce se naći u funkciji formiranja glavne gradske obilaznice – prstena.
Obilaznice treba da tranzitni tok usmjere van gradskog uţeg i šireg jezgra, kao i van centara gradskih opština
Tuzi i Golubovci.
Glavna gradska obilaznica Podgorice veţe sve glavne saobraćajnice Podgorice sa vezama prema: Baru,
Petrovcu (raskrsnica Goricani); Tuzima uz prugu (raskrsnica sa Tuškim putem); Tamara–Gusinju (raskrsnica
Dinoša); Skadru (petlja autoputa Dinoša); Kolašinu (petlja autoputa Zlatica); Danilovgradu (petlja autoputa
Vranjske Njive); Nikšicu (raskrsnica Komanski most); Cetinju i Budvi (raskrsnica Donja Gorica).
Njena osnovna trasa polazi od raskrsnice kod KAP-a, gdje se odvaja na zapad, izmeĊu KAP-a i Dajbabske gore,
i ukljucuje na Cetinjski put u Donjoj Gorici. Sa ove pozicije trasa ide planiranom obilaznicom kroz Lješkopolje,
koridorom dalekovoda, do pozicije Komanski most (raskrsnica sa Nikšickim putem, odakle NIkšickim putem ide i
odvaja na petlji za autoput (petlja Tološko polje). Od petlje autoputa Tološko polje obilaznica koristi autoput:
Vranjske Njive– Strganica ili Smokovac–Dinoško polje. Na ovoj dionici autoputa postoje odvajanja za
Danilovgrad (stari put), Kolašin (magistrala) i Dinošu (regionalni put Tamara–Gusinje). Od raskrsnice u Dionoši
trasa je postavljena podnoţjem Decica do Tuškog polja, zatim sjeverno od rijeke CIjevne, uz prugu Podgorica-
Skadar, prema raskrsnici kod KAP-a.
Saobraćaj u mirovanju
RaĊena je analiza potrebnog broja parking mjesta za urbano podruĉje Podgorice, za potrebe do 2025, na osnovu
normativa koji su dati u Prilogu 3 teksta. Dakle, u tabeli je dat potreban broj parking mjesta po planskim zonama,
koji je direktno zavisan od projektovanog razmještaja stanovništva za 2025. godinu.
U planskim dokumentima broj planiranih parking mjesta iznosi 138.306, a potreban broj parkinga za 2025.
godinu iznosi 87.566. Zakljuĉuje se da je vaţećim detaljnim urbanistiĉkim planovima, kao što je bio sluĉaj i za
stambenu izgradnju, isplanirano više parking mjesta nego što je potrebno do 2025. Ta parking mjesta planirana
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
14
su za potrebe izgradnje stambenih objekata za preko 400.000 stanovnika. Tako planirani parkinzi nijesu
zadovoljavali te, istina, predimenzionisane zahtjeve. Taj kontingent planiranih parking mjesta treba koristiti u
budućnosti za zadovoljavanje realnih potreba do 2025. godine. Kljucni problem saobraćaja u mirovanju jeste
rješavanje istog u planskim cjelinama centra Podgorice (Nova varoš, Novi grad, Stara varoš i Zabjelo). U ostalim
planskim cjelinama saobraćaj u mirovanju se u najvećem dijelu rješava na naĉin tako što vlasnici urbanistiĉkih
parcela na kojima je planirano i realizovano porodiĉno stanovanje, parking mjesta moraju obezbijediti na svojim
parcelama, van javnih površina. Problem parkiranja rješavaće se traţenjem prostora za javne garaţe u
pomenutim planskim zonama.
Planirani broj parking mjesta po planskim cjelinama će se diferencirati po pojedinim DUP-ovima u skladu sa
planiranim stambenim kapacitetima i planiranim privrednim i društvenim djelatnostima koje će se na tim
konkretnim lokacijama opredijeliti. Tada treba primjenjivati pojedinaĉne normative, umjesto ovog opšteg koji je
primijenjen na nivou planskih cjelina.
Pješacke komunikacije
Aktuelni detaljni urbanistiĉki planovi definišu pješaĉke zone uz glavne gradske ulice i bulevare, povezujući tako
urbane cjeline. Postojeće pješacke zone u okviru parkova, park–šuma i trgova su integrisane u jedan povezan i
smišljen sistem korespondirajući kvalitetnije sa zonama uz ulice i bulevare.
Biciklisticki saobraćaj
Formiranje infrastrukture za biciklistiĉki saobraćaj je potreba koja će biti sve aktuelnija. Na svim gradskim
saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba
projektovati i biciklisticke staze. Na ostaloj gradskoj putnoj osnovi, koja se ne moţe ili neće rekonstruisati, treba
ispitati mogucnost obiljeţavanja biciklistickih staza na postojecim trotoarima i gdje god je to moguće i planirati, sa
pravom prvenstva za bicikliste. Uz novoplanirane saobraćajnice obavezno je planiranje biciklistiĉkih staza,
Smjernice za izradu planova
U ovom planskom dokumentu utvrĊuju se samo opšte odredbe i naĉelni stavovi koji predstavljaju smjernice za
dalju izradu lokalnih planskih dokumenata koji će definisati urbanistiĉko tehniĉke uslove. Ovaj normativ je
orijentacioni i daje osnovne podatke za projektovanje saobraćaja. U sluĉaju da studije za pojedine vrste planova
pokaţu drugaĉije, moţe se odstupiti od normativa datih u ovom planu.
Gradske ulice su dionice puta u gradu ili naselju sa razliĉitim stepenom infrastrukturne opremljenosti. Zavisno
od toga, dijele se na glavne, sabirne i pristupne gradske ulice. Ovim planom se definišu glavne gradske i sabirne
ulice, dok će se ostale definisati DUP-ovima, UPovima, LSL-a i smjernicama definisanim ovim Planom za
podruĉja gdje se neće raditi planska dokumentacija.
Glavna gradska ulica u profilu ima ĉetiri kolovozne trake, od kojih su po dvije za svaki smjer, zelene površine sa
svake strane kolovoza, biciklistiĉke staze i trotoare sa obije strane kolovoza.
Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 – 7m, sa dvostranim trotoarima, a gdje god je
moguće planirati i zelene površine.
Gradske ulice – pristupne planirati tako da širina kolovoza bude minimum 5 metara i gdje god je moguce
planirati trotoare. Na svim planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica podrazumijeva se izgradnja i
ostale potrebne saobracajne strukture (biciklistiĉke staze, trotoari, stajališta za autobuse...).
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
15
Pješaĉka staza je javni put koji je propisanom saobraćajnom signalizacijom obiljeţen i namijenjen iskljucivo za
kretanje pješaka. Staze se predviĊaju izmeĊu dvije zelene površine, izmeĊu saobraćajnica i uzvišenja i izmeĊu
saobraćajnica i zgrada. Opravdanost planiranja staza je ako oko 50 pješaka preĊe datu putanju u jednom danu.
Širina staze je minimum 1,5 m po duţini nagiba maksimalno 12%. Širina staze kombiovana sa saobraćajem je
data u opisu odgovarajuće saobraćajnice.
Biciklistiĉka staza je izgraĊena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj bicikla i bicikla sa motorom,
koja se proteţe duţ kolovoza puta i od njega je odvojena i obiljeţena propisanim saobraćajnim znakom za
obiljeţavanje biciklistiĉke staze. Za stazu izmeĊu dvije zelene površine širina je 1 m / jedna staza, izmeĊu
saobraćajnice i uzvišenja 1,50 m / jedna staza, izmeĊu saobraćajnice i zgrade 1,75 m / jedna staza. Gabarit
biciklistiĉke staze ukljuĉuje zaštitnu traku od 25 cm i 50 cm.
Moguće je manje odstupanje od trasa saobraćajnica, infrastrukturnih vodova i saobracajnih objekata utvrĊenih
ovim Planom kao posljedica detaljnije razrade i postizanja boljih saobraćajno–tehniĉkih rješenja.
PUP-om su predloţeni popreĉni profili koji su usklaĊeni sa vaţećim planskim dokumentima. Daje se mogućnost
korekcije profila prilikom izrade projektne dokumentacije u cilju utvrĊivanja najracionalnijeg popreĉnog profila i
ukupnog tehniĉkog rješenja koje je moguce izvesti na predmetnoj trasi.
Tip raskrsnice moţe se promijeniti DUP-om ili projektnim rješenjem ako se nakon analize uslova na terenu i
sagledavanja saobraćajnih rješenja u kontaktnim zonama i protoka vozila pokaţe da je bolje neko drugo rješenje
Vodosnabdijevanje i kanalizacija
Ciljevi i koncept razvoja
ViK je pripremio i objavio svoje investicione planove za sektor vodosnabdijevanja za period 2007-2017. godine.
Planovi su fokusirani na zamjenu glavnih cijevi i proširenje sadašnje mreţe, obezbjeĊenje rezervoarskog
prostora u okviru mreţe, kao i razvoj izvorišta podzemnih voda i zaštitnih zona u Dinoši, zapadno od gradske
zone. ViK priprema planove za remodeliranje PS Mareza uz unapreĊenje sistema daljinskog upravljanja
vodosnabdijevanjem iz nove kontrolne stanice u upravnoj zgradi Vodovoda.
Ciljevi i koncept razvoja upravljanja otpadnim vodama
Osnovni i opšti ciljevi zaštite voda u Glavnom gradu izvedeni su iz standardnih principa zaštite vode, stanja
ţivotne sredine, ciljeva definisanih Vodoprivrednim planom, NSOR sa akcionim planom, te ostalih relevantnih
dokumenata. Potrebno je razmotriti dilemu izmeĊu konvencionalnog i decentralizovanog koncepta kanalizacije
sa preĉišĉivaĉima. Pod konvencionalnim se podrazumijeva veliki centralizovani kolektorski sistem sa velikim
zajedniĉkim preĉišĉivaĉem. Alternativa tome su decentralizovani sistemi, gdje manji podsistemi, svaki za sebe,
rješavaju sakupljanje, preĉišĉavanje i ispuštanje, ĉesto pri tome koristeći mogućnosti septiĉkih jama sa više
komora i sl. Kao pravilo, decentralizovani koncept je znaĉajno jeftinije rješenje za prostrana, rijetko naseljena
podruĉja. Osnovni ciljevi zaštite voda sa stanovišta odvoĊenja i precišćavanja otpadne vode:
- Osiguravanje trajnog upravljanja vodama na naĉelima odrţivog razvoja i odrţavanja kvaliteta vodnog
reţima;
- Saĉuvati ĉiste vode; oĉuvati kvalitet površinskih voda u propisanim kategorijama; zaustaviti trend
pogoršavanja kvaliteta podzemnih i površinskih voda svugdje gdje je ozbiljnije narušen i postupno
mjerama zaštite trajno osigurati propisan kvalitet. Sanirati ili ukloniti postojeće izvore zagaĊenja, te
realizovati odgovarajući sistem nadzora nad njima;
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
16
- Prilikom upravljanja voda u segmentu otpadne vode treba voditi raĉuna o biodiverzitetu istvarati uslove
za zaštitu staništa pojedinih vrsta;
- Razmotriti mogućnosti za uvoĊenje alternativnih tehnologija preĉišĉavanja otpadnih voda,uz uzimanje u
obzir lokalnih (geografskih) karakteristika, te omogućiti postupnost izgradnje.
Buduće postrojenje za preĉišćavanje otpadnih voda sa gradskog podruĉja Podgorice ce biti izgraĊeno na
prostoru koji je definisan DUP-om KAP – Industrijska zona. Planirani kapacitet PPOV-a je za 275 000 ES. Za
urbana podruĉja Golubovaca i Tuzi planirana su postrojenja za precišćavanje otpadnih fekalnih voda malih
kapaciteta do 12 000 ES.
Energetika
Ciljevi razvoja energetske infrastrukture
Planiranje i razvoj prenosnog sistema se mora bazirati na sljedećim zahtjevima:
- Oĉuvanju postojeće i daljem povećanju sposobnosti mreţe da odrţava ugovoreni nivo usluga;
- Zadovoljenju zahtjeva korisnika mreţe za povećanje kapaciteta mreţe u cilju obezbjeĊenja utvrĊenih
standarda napajanja i
- Izbjegavanju ograniĉenja u mreţi kojima se onemogućava ostvarenje bilateralnih ugovora izmeĊu
snabdjevaĉa i potrošaĉa.
Planiranje i razvoj prenosnog sistema bazirani su na zahtjevima korisnika sistema, odnosno potrebom za novim
prenosnim kapacitetima koja moţe biti uzrokovana:
- Povećanjem opterećenja (postojećih direktnih potrošaĉa i distributivnih sistema);
- Prikljuĉenjem novih proizvodnih jedinica ili novih direktnih potrošaca kao i novih distributivnih sistema,
- Zahtjevom za povećanje opšte sigurnosti i kvaliteta funkcionisanja sistema i
- Bilo kojom kombinacijom gore navedenih razloga.
Koncept razvoja
Koncepcija razvoja prenosnog sistema podrazumijeva:
- Izgradnju novog elementa prenosne mreţe;
- Jaĉanje postojećih elemenata prenosne mreţe (rekonstrukcije i povećanje kapaciteta);
- Podešavanje sistema zaštite i njihovo osavremenjavanje;
- Promjena topologije mreţe i
- Stalno praćenje i primjena novih tehnoloških rješenja.
Smjernice za izradu planova
- U gradskom podruĉju novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvoditi prema tehniĉkoj preporuci TP-1b „Distributivna
transformatorska stanica DTS - EPCG 10/0,4 kV“, donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
17
„Elektroprivrede Crne Gore”, AD – Nikšic. Trafostanica je montaţno-betonska sa srednjenaponskim postrojenjem
u SF6 tehnologiji sa stepenom izolacije 24 kV.U posebnom sluĉaju, trafo-stanica se moţe ugraditi i u objekat.
- Trafo-stanica treba da bude bar jedan put prolazna na strani srednjeg napona.
- Trafo-stanica ce se izvoditi za snage 630 kVA, 2 x 630 kVA,1000 kVA i 2 x 1000kVA.
- Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV.
- U seoskom podrucju novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvoditi kao stubne.
- Srednjenaponska oprema STS treba da bude sa stepenom izolacije 24 kV.
- Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV .
- Mreţe srednjeg napona 10 kV u gradskom podruĉju treba izvoditi u konceptu otvorenih prstenova. Mreţa se
izvodi sa podzemnim jednoţilnim kablovima XHE 49 A ,240 mm2, sa stepenom izolacije 24 kV.
- Mreţe srednjeg napona 10 kV u seoskom podruĉju treba izvoditi kao radijalne. Mreţe se izvode kao nadzemne
sa stepenom izolacije 24 kV.
- NN mreţa u gradskom podruĉju izvodi se iskljucivo kao kablovska radijalnog tipa, bez rezervi, podzemno i
nadzemno (SKS). U slucajevima kada se radi o potrošacima od posebnog znacaja, preporuĉuje se prstenasta
niskonaponska mreţa.
- Osvjetljenje saobraćajnica treba da zadovolji propisane fotometrijske parametre date evropskim standardom
EN. Kao nosaĉe svetiljki pri osvjetljenju saobraćajnica koristiti metalne dvosegmentne stubove.
- Izdavanje urbanisticko-tehnickih uslova za planirane hidroelektrane vršice se u skladu sa DPP za prostor
višenamjenskih akumulacija na rijeci Moraĉi (HE Raslovici, HE Milutinovici i HE Zlatica).
Telekomunikaciona infrastruktura
Osnovna karakteristika razvoja elektronskih komunikacija u ovom planskom periodu će biti dalja digitalizacija i
integrisanje mreţe. Sadašnja izgraĊenost mreţe sa digitalnim komutacijama i prenosnim sistemima, kao i razvoj
optiĉkih pristupnih mreţa, tj. primjena kablovske tehnike prenosa sa optiĉkim vlaknima, omogućiće sasvim nove
usluge (videofonija, stereofonski radiokanali, muziĉka biblioteka, telemetrija, telesignalizacija, telekomande,
konverzija glas-tekst, sporo analizirajuća televizija, pisanje na daljinu medicinske dijagnostike i sliĉno).
Da bi se takva mreţa mogla ponuditi u narednom periodu, neophodno je preduzeti sljedeće mjere pri planiranju i
izgradnji telekomunikacione infrastrukture:
- Digitalne komutacione elemente pribliţiti što više korisnicima;
- U pristupnim mreţama sve više primjenjivati optiĉke kablove;
- Skratiti pretplatniĉku petlju u pristupnoj bakarnoj mreţi do 1,5 km, cime bi omogućilosvim korisnicima
korišćenje broadband servisa.
Smjernice i mjere za realizaciju telekomunikacione infrastrukture
Izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a treba predvidjeti izgradnju telekomunikacionih ĉvorišta na
podruĉjima Dajbaba, Vranica, Beri, Stare Zlatice, Kakaricke gore, Balijaca, Bijelog Polja u skladu sa ciljevima i
zadacima razvoja telekomunikacione infrastrukture. TakoĊe, izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a, treba
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
18
planirati izgradnju telekomunikacione kanalizacije u cilju povezivanja novopredviĊenih lokacija
telekomunikacionih ĉvorova sa postojećom telekomunikacionom infrastrukturom, kao i izgradnju zalazaka tk
kanalizacije u pojedine zone unutar posmatranih podruĉja, duţ postojećih, kao i planiranih pristupnih
saobraćajnica, u zavisnosti od planiranih sadrţaja, u cilju efikasnijeg i lakšeg nalaţenja tehniĉkih rješenja za
buduće korisnike sa tih podruĉja. U svim navedenim detaljima bice potrebno planirati i kablovska tk okna, u
skladu sa planiranim objektima u zoni obuhvata. Trasu planirane tk kanalizacije potrebno je, gdje god je to
moguće, uklopiti u buduce trotoare ulica i zelene površine. Izgradnju tk kanalizacije koja se planira, kao i tk
okana, izvoditi u svemu prema vaţecim propisima i preporukama iz ove oblasti . U skladu sa razvojem i
izgradnjom telekomunikacione kanalizacije svi postojeci (koji trenutno nijesu) i planirani telekomunikacioni
ĉvorovi bice meĊusobno povezani optiĉkim kablovima, dok ce svi sadašnji i planirani objekti na podruĉju
Podgorice biti povezani sa telekomunikacionim ĉvorovima optiĉkim kablovima ili telekomunikacionim kablovima
tipa TK 59 GM.
Projektovanje/izgradnju elektronske komunikacione mreţe za stambene ili poslovne objekte prilikom izgradnje
novih i rekonstrukcije postojećih instalacija i njegovo prikljuĉenje na postojeću elektronsku komunikacionu
infrastrukturu investitor je duţan izvršiti u skladu sa odredbama iz clana 26. Zakona o elektronskim
komunikacijama.
Imajući u vidu iskazane potrebe i usaglašene lokacije baznih stanica, svih operatera, kao i ĉinjenicu da bazne
stanice svojim radom ne zagaĊuju ţivotno i tehniĉko okruţenje, niti na bilo koji naĉin zagaĊuju vazduh, vodu i
zemlju, ali i da u manjoj mjeri i u ograniĉenom prostoru eventualno moţe doći do pojave nedozvoljenog nivoa
elektromagnetskog zracenja, to se pravilnim planiranjem i projektovanjem, te testnim mjerenjima, a sve u skladu
sa Zakonom o procjeni uticaja na ţivotnu sredinu („Sl. list RCG“ br. 80/05), Zakonom o ţivotnoj sredini („Sl. List
RCG“ br. 12/96 i 55/00) i „Pravilnikom o najvećim dozvoljenim snagama zraĉenja radijskih stanica u gradovima i
naseljima gradskog obiljeţja“ Agencije za radio-difuziju RCG, moţe preduprijediti.
Kroz izradu i izmjene DUP-ova, UP-ova i LSL-a, prilikom odreĊivanja detaljnog poloţaja bazne stanice mora se
voditi racuna o njenom ambijentalnom i pejzaţnom uklapanju, i pri tome treba izbjeci njihovo lociranje na javnim
zelenim površinama u središtu naselja, na istaknutim reljefnim tackama koje predstavljaju panoramsku i
pejzaţnu vrijednost, prostorima zaštićenih djelova prirode, arheološkim podruĉjima i lokalitetima, te istorijskim
graĊevinskim cjelinama. Za konaĉan poloţaj postavke baznih stanica preporuĉuje se izrada odgovarajuće
Studije ili Procjene uticaja na ţivotnu sredinu.
Za proširenje kapaciteta telekomunikacione mreţe prvenstveno koristiti postojeće saobraćajne i infrastrukturne
koridore i teţiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i oĉuvanja prostora i spreĉavanju zauzimanja novih
površina. Gdje god visina stuba, u vizuelnom smislu, ne predstavlja problem (mogucnost zaklanjanja i skrivanja),
preporuĉuje se korišcenje jednog antenskog stuba za više korisnika. Postavljanjem antenskih stubova ne
mijenjati konfiguraciju terena i zadrţati tradicionalan nacin korišcenja pejzaţa. Prirodnu šumsku vegetaciju
zaštititi i koristiti za vizuelnu barijeru prostora antenskog stuba. Ovim se stvaraju mogucnosti da se na lak i
efikasan nacin izvrše sva dalja proširenja telekomunikacionih kapaciteta, a, takoĊe, da se na jednostavniji i
racionalniji nacin vrši eksploatacija i odrţavanje postojećih i planiranih telekomunikacionih kapaciteta.
Ĉvrsti otpad
U skladu sa Strategijom upravljanja otpadom u Crnoj Gori, dugoroĉno se planira unapreĊenje postojeće prakse
rukovanja otpadom na nivou EU standarda. Osnovne komponente tog kapitalnog zadatka sektora zaštite ţivotne
sredine u narednom srednjoroĉnom periodu ukljuĉuju:
- Postupno saniranje i zatvaranje trenutno neadekvatnih deponija;
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
19
- Mjere edukacije, osvješćivanja, pokretanja odrţive proizvodnje i potrošnje u prvom redu s ciljem
izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada;
- Mjere primarne reciklaţe, odnosno odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka sa zelenim
ostrvima, reciklaţnih dvorišta, objekata za skupljanje glomaznog otpada,objekata za obradu
graĊevinskog otpada, kompostana, sabirnih mjesta za opasni otpad.
Namjena površina: kategorije detaljne namjene
Koncept namjena površina rezultat je analize postojećeg stanja i razvojnih trendova, utvrĊenih karakteristika
prostora, razvojnih mogućnosti, potrebe pojedinih djelatnosti i koncepcije prostorne organizacije grada i Glavnog
grada Podgorica. Koncept prostornog razvoja Glavnog grada Podgorica do 2025. g. predviĊa veći razvoj na
podruĉju urbanih podruĉja Podgorice, Golubovaca i Tuzi, i umjereni razvoj usmjeren u kvalitativnu dogradnju i
revitalizaciju degradiranih površina na širem gradskom podruĉju Podgorice.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene. Dozvoljeni su:
stambeni objekti, prodavnice, ugostiteljski objekti i zanatske radnje, koje ne ometaju stanovanje, a koje sluţe za
opsluţivanje podrucja, objekti za upravu, vjerski objekti, objekti za kulturu, zdravstvo i sport i ostali objekti za
društvene djelatnosti, poslovni i kancelarijski objekti, objekti za smještaj. Izuzetno se mogu dozvoliti: ostali
privredni objekti, trgovacki centri, benzinske pumpe, uz uslov dobijanja posebnih uslova, u skladu sa zakonom. U
urbanim centrima indeks izgraĊenosti je maksimalno 2,5, a indeks zauzetosti zemljišta maksimalno 0,8. Na
drugim lokacijama indeks izgraĊenosti je maksimalno 1,6, a indeks zauzetosti zemljišta maksimalno 0,6.
Poljoprivredne površine su površine koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.
Površine saobraćajne infrastrukture namijenjene su infrastrukturi drumskog, vazdušnog i ţeljeznickog
saobraćaja. Dopušteni su svi objekti namijenjeni drumskom, vazdušnom i ţeljeznickom saobraćaju. TakoĊe su
dopušteni prateći sadrţaji saobraćajne infrastrukture: terminal aerodroma, baze i objekti namijenjeni za
odrţavanje puta, kontrolu i upravljanje, kao i za naplatu putarine i sadrţaji za potrebe korisnika koji obuhvataju:
benzinske pumpe, motele, prodavnice, parkinge, odmorišta, servise za vozila i dr.
Gradsko zelenilo, površine za pejzaţno uređenje naselja i elementi sistema urbanog zelenila, klasifikuju se
prema reţimu korišćenja. Gradsko zelenilo javnog korišcenja obuhvata:parkove, park šume, zone rekreacije
izmeĊu stambenih naselja, zelenilo uz saobraćajnicu,zelenilo na površinama centralnih djelatnosti i mješovite
namjene. Gradsko zeleniloogranicenog korišcenja obuhvata: sportsko-rekreativne površine, zelenilo u
kompleksima stanovanja, školstva, kulture, turizma. Kategorija gradskog zelenila specijalne namjene se uplanu
namjena površina pojavljuje kao kategorija groblja.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
20
Generalno urbanisticko rješenje – GUR Podgorica
U ovom poglavlju analizirane su promjene bilansa namjene površina po kategorijama detaljne namjene površina,
kao i stepen njihove realizacije u GUR-u Podgorica kroz odnos planskog i postojećeg stanja, odnosno planskog i
konsolidovanog stanja (2012. godina).
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
21
Površine mješovite namjene - velikim dijelom su zastupljene u gradskom dijelu Podgorice, u svim zonama,
uglavnom uz bulevare i glavne gradske saobracajnice, a predviĊene su i uz magistralni put Podgorica-Cetinje u
pojasu 100 m sa obje strane magistrale, uz Ul. 27. marta, kao i uz Prvu proletersku ulicu, takoĊe u pojasu od 100
m.
Poljoprivredne površine - najvecim dijelom se nalaze u planskoj zoni Dajbabe-Cemovsko polje, u Gornjoj i
Donjoj Gorici i Tološima.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
22
Smjernice i mjere zaštite i unapređenja ţivotne sredine
Plansko ureĊenje prostora predstavlja stvaranje preduslova za iniciranje modela budućeg razvoja zasnovanog
na principima odrţivog razvoja. Ĉinjenica je da prostor predstavlja potencijal sa odgovarajućim prostornim
resursima, te da planom postavljene aktivnosti predodreĊuju naĉin valorizacije i korišćenja prirodnih resursa.
Osnova prepoznate racionalnosti podrazumijeva integralno unapreĊenje privrede, zadovoljenje društvenih
potreba i kvaliteta ţivota, te oĉuvanje ţivotne sredine. Postizanje povezanosti privrednog, socijalnog i kulturnog
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
23
razvoja i njihova usklaĊenost sa potrebama i ograniĉenjima ţivotne sredine predstavlja jedan od najznaĉajnijih i
najkompleksnijih zadataka današnjice.
Zaštita i racionalno korišćenje zemljišta
S obzirom na koncept Plana, nesporna je potreba osmišljavanja odgovarajućeg modela upravljanja zemljištem
kao ograniĉenog resursa, te definisanja efikasnih mjera zaštite i oĉuvanja. Sa stanovišta Glavnog grada, naroĉito
onog u sluţbi poljoprivrede i razvoja ruralnih podruĉja. Pretpostavka odreĊivanja mjera podrazumijeva adekvatnu
identifikaciju pritisaka.
Zaštita vazduha
ZagaĊivanje vazduha je pitanje koje se mora posmatrati na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, stoga
smjernice i mjere oĉuvanja i unapreĊenja njegovog stanja treba sagledati u tom kontekstu.
U prostoru razlikujemo:
- Stacionarne (taĉkaste i difuzne) izvore i
- Pokretne izvore
Uzimajući u obzir ranije prepoznate potrebe odrţanja potencijala vazduha u smislu ukupnog poboljšanja ţivotne
sredine efikasnost zaštite njegovog kvaliteta obezbjeĊuje se, prije svega, identifikovanjem i dostizanjem osnovnih
ciljeva.
Zaštita voda
Voda je vrlo vaţan segment ţivotne sredine i svaka njena kvalitativna i kvantitativna promjena fiziĉkih i bioloških
svojstava i sastava smatra se zagaĊenjem. Znaĉaj ovog resursa, svakako,nameće visok prioritet zaštite.
Veliki je broj izvora zagaĊivanja voda Glavnog grada, ali, svakako, najznaĉajniji su industrijskiobjekti i
domaćinstva. Posredno i zagaĊenje vazduha i zemljišta doprinose degradaciji kvaliteta voda.
Iako trenutno stanje sa infrastrukturnom opremljenošću nije još zadovoljavajuće, kolektorska mreţa i dalje
pokriva uglavnom samo središnje djelove Podgorice. Narocit problem predstavlja podruĉje gradskih opština
Golubovci i Tuzi koje nema postavljenu kanalizacionu infrastrukturu, tako da stambeni i privredni objekti imaju
izgraĊene septiĉke jame za upuštanje otpadnih voda, a koje ne odgovaraju tehniĉkim zahtjevima i usljed
postojeće strukture zemljišta mogu dovesti ili dovode do zagaĊenja podzemnih voda. Isto tako, s obzirom na to
da je u navedenom podruĉju prisutna intenzivna poljoprivredna proizvodnja, to postoji opasnost da podzemne
vode budu ugroţene upotrebom pesticida i mineralnih Ċubriva. Posebno vizuelno, ali ĉesto i hemijsko-biološko
zagaĊivanje voda predstavlja otpad (komunalni, graĊevinski, krupni, itd.) odbaĉen bilo u vodotoke, bilo u bare,
jarke i sliĉno. Takvo opterećenje ţivotne sredine obiĉno se širi na ĉitav nizvodni segment vodotoka, jer ga sama
voda „raznosi“ svojom snagom.
Zaštita od buke
Buka je vrsta degradacije ţivotne sredine ĉiji uticaj/posljedice nijesu tako jasno vidljive i mjerljive kao kod drugih
vidova zagaĊenja. Oĉigledno, na primjer, da buka utiĉe na radnu sposobnost ĉovjeka, ponašanje ţivotinja u
prirodi i sl., ali je vrlo teško precizno odrediti prihvatljive nivoe buke. Doţivljaj, a time velikim dijelom i uticaj buke
je subjektivan i moţe se reci da zavisi od raspoloţenja, vrste aktivnosti koju obavljamo u datom trenutku, vrsti
buke kojoj smo izloţeni, i sl. Osim toga, ĉini se da je buka postepeno postala sastavni dio urbane atmosfere, pa
u velikim djelovima urbanih zona više i nije moguće bez primjene drastiĉnih mjera uspostaviti uslove koji
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
24
odgovaraju stanju, npr. zone buke za gradske cjeline ili uz frekventne saobraćajnice i sl. Kao posljedica ovih
nedoumica, barem dijelom, problematika zaštite od buke, iako prisutna već duţe vrijeme, tek u posljednje vrijeme
dobija znaĉajnije mjesto meĊu temama zaštite ţivotne sredine. U skladu sa zakonskim rješenjima u oblasti buke
izraĊena je i usvojena Odluka o utvrĊivanju akustiĉkih zona na teritoriji Glavnog grada. Akustiĉko zoniranje
izvršeno je na osnovu postojece ili planirane namjene prostora, radi utvrĊivanja graniĉnih vrijednosti indikatora
buke u datim zonama, u cilju zaštite zdravlja ljudi od buke u ţivotnoj sredini. Identifikovanje uticaja buke na
kvalitet ţivota i ukupno na ţivotnu sredinu podrazumijevali su i prepoznavanje ciljeva zaštite od buke na podruĉju
Glavnog grada.
Smjernice za pejzaţno oblikovanje prostora
Plan ureĊenja zelenih površina
Generalno urbanistiĉko rješenje obuhvaćeno je planom predjela i pripada tipu karaktera predjela 2 - Ravniĉarski
predio sa istoĉnim brdima – podruĉje karaktera predjela 2.4 urbano jezgro.
Planirani koncept pejzaţnog ureĊenja Podgorice preuzima i razvija koncept zelenog sistema grada postavljen u
GUP-u iz 1990. godine. Dopunjuje ga sa novoplaniranim zelenim površinama preuzetih iz vaţecih detaljnih
urbanistiĉkih planova. Cijelu osnovu sistema potrebno je upotpuniti prodorima zelenih koridora, drvoreda, trgova,
skverova, urbanih dţepova, kao i blokovskog zelenila. Povezivanjem zelenila stvara se ne samo olakšano
funkcionisanje ĉovjeka kao jednog od glavnih aktera prostora, već se i ţivotinjama omogućava nesmetano
funkcionisanje kroz cjelokupan prostor stvarajući se time harmoniĉan odnos ĉovjeka i prirode. Ujedno takav
sistem zadovoljava ambijentalne, estetske i socijalne aspekte. Iako na cijeloj teritoriji Podgorice postoji 10
parkova vecih i manjih površina, stanje na terenu pokazuje da je većina parkovskih površina u degradiranom
stadijumu koje egzistiraju kao nepovezani fragmenti.
Operativni ciljevi:
− dogradnja i izgradnja zelenog infrastrukturnog sistema
− revitalizacija i rekonstrukcija
− stvaranje mreţe infrastrukturnog sistema zelenila
− podsticanje bioekološke raznovrsnosti – obezbjeĊenje stabilnosti ekosistema
− povećanje ekonomske dobiti kroz estetsko-dekorativni efekat zelenila
Cilj planskog pristupa:
− oĉuvati i revitalizovati postojeće parkove;
− stvoriti zelene trgove i skverove kao „stepping stones“ koji povezuju linijske poteze zelenila sa zelenim
površinama;
− uspostaviti zelenu gradnju, stvarati urbane prostore u zelenilu;
− potrebno je postojeće degradirane površine revitalizovati i pejzaţno urediti i privesti ih namjeni;
− stvoriti zeleni prsten grada kroz stvaranje manjih urbanih parkova po cijeloj teritoriji (postojeće blokovsko
zelenilo);
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
25
− neophodno je detaljnim razradama predvidjeti formiranje novih površina parkovskog karaktera i trgova, na svim
mjestima koje omogućuju oblikovno i funkcionalno njihovo formiranje;
− formiranje sistema za zalivanje u okviru zelenih površina.
Mjere za povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije
Pri izgradnji novih objekata potrebno je da se bar 20% potrebne energije obezbijedi iz alternativnih izvora
energije, pri ĉemu treba voditi raĉuna o ambijentalnim i pejzaţnim karakteristikama okruţenja budućih objekata.
Odrţivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te implementacijom mjera
energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema. Odrţiva gradnja je, svakako, jedan od znaĉajnijih
segmenata odrţivog razvoja koji ukljuĉuje:
- Upotrebu graĊevinskih materijala koji nijesu štetni po ţivotnu sredinu;
- Energetsku efikasnost zgrada;
- Upravljanje otpadom nastalim prilikom izgradnje ili rušenja objekata.
Energetski i ekološki odrţivo graditeljstvo teţi:
- Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih elemenata ipovoljnim
odnosom osnove i volumena zgrade;
- Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i korišcenjemsunĉeve energije;
- Korišćenju obnovljivih izvora energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar itd);
- Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema.
- Za klimatizaciju prostora koristiti resurse obilja podzemnih voda i sistem toplotnih pumpi
Instalacije za iskorišćavanje sunĉeve energije potrebno je integrisati u oblikovanju objekata (krovovi, fasade).
Najbolji naĉin integracije ovih instalacija je postavljanje kolektora u ravan kosog krova. Ovakav naĉin integracije
moguć je ukoliko je krov orijentisan ka jugu uz odstupanja ± 30°. Najpogodnije tipologije zgrada za ovakvu
integraciju su, svakako, stambeniobjekti, bilo za kolektivno ili individualno stanovanje.
Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite ţivotne sredine, će stvoriti preduslove za sistemsku sanaciju i
rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih objekata.
Kod gradnje novih objekata vaţno je već u fazi idejnog rješenja u saradnji sa projektantom predvidjeti sve što je
potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski efikasna zgrada.
Zato je potrebno:
- Analizirati lokaciju, orijentaciju i oblik kuce;
- Primijeniti visoki nivo toplotne izolacije kompletnog spoljnjeg omotaĉa objekta iizbjegavati toplotne
mostove. U cilju racionalnog korišćenja energije treba iskoristiti svemogućnosti smanjenja korišcenja
energije u objektima. Pri izgradnji objekata koristitisavremene termoizolacione materijale, kako bi se
smanjila potrošnja toplotne energije;
- Iskoristiti toplotne dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunĉanja. Kao sistemprotiv pretjerane
insolacije, koristiti odrţive sisteme (zasjenu škurama, graĊevinskim elementima, zelenilom i sl.) kako bi
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
26
se smanjila potrošnja energije za vještaĉku klimatizaciju. Drvoredima i gustim zasadima smanjiti uticaj
vjetra i obezbijediti neophodnu zasjenu u ljetnjim mjesecima;
- Rashladno opterećenje treba smanjiti putem mjera projektovanja pasivnih kuca. To moţe ukljuĉiti
izolovane površine, zaštitu od sunca putem npr. brisoleja, konzolne strukture, ozelenjene nadstrešnice
ili njihove kombinacije;
- Pri proraĉunu koeficijenta prolaza toplote objekata uzeti vrijednosti za 20-25% niţe odmaksimalnih
dozvoljenih vrijednosti za ovu klimatsku zonu;
- Niskoenergetske tehnologije za grijanje i hlaĊenje treba uzeti u obzir gdje god je to moguće;
- Solarni kolektori za toplu vodu će se uzeti u obzir kod kućnih sistema za toplu vodu, kaoi za grijanje
bazena. Korištenje bazenskih prekrivaĉa će se, takoĊe, uzeti u obzir zbog zadrţavanja toplote;
- Kad god je to moguće, višak toplote iz drugih procesa će se koristiti za predgrijavanje tople vode za
hotel, vile i vode u bazenima;
- Odrţivost fotovoltaiĉnih ćelija treba ispitati u svrhu snabdijevanja niskonaponskom strujom za rasvjetu
naselja, kao i druge mogućnosti, poput punjenja elektriĉnih vozila.
Mjere zaštite prirodne baštine
Mjere zaštite kulturne baštine
Osnovni modaliteti zaštite
Za sve navedene nivoe planiranja i projektovanja obavezno se primjenjuju metodologije zaštite kulturnih dobara
u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. U sklopu navedene metodologije potrebno je obraditi sljedeće:
- dokumentaciju o postojećem stanju cjeline ili objekata;
- istorijat sa fazama razvoja;
- stilsko-arhitketonsku valorizaciju;
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
27
- analizu stanja materijala i konstrukcija;
- pojave i uzroke ugroţenosti,
- obnovu istorijske arhitekture;
- saniranje konstrukcije;
- rekonstrukciju i adaptaciju za savremenu namjenu.
Iscrpnost dokumentacije i izrade objekta zavisi od njegove kompleksnosti i spomeniĉkog znaĉaja. OdreĊuje se
kroz uslove zaštite graditeljske baštine (konzervatorske uslove) koje daje nadleţna sluţba za zaštitu kulturnih
dobara. U savremenoj teoriji i praksi zaštite kulturnih dobara, posebno graditeljske baštine, primjenjuje se princip
da se zaštitom obuhvata sveukupnost prostora (kako je prije navedeno i za zaštitu prirode). Kod pristupanja
radovima na pojedinaĉnim kulturnim dobrima, kao što su: sakralni objekti, objekti profanog karaktera, utvrĊenja i
drugi objekti kulturno-istorijskog znaĉaja, mora se osigurati ucešće odgovarajućih struĉnjaka kvalifikovanih za tu
vrstu radova u svim fazama rada, kako u pripremno-istraţivaĉkim, tako i u graĊevinsko-operativnim.
Mjere zaštite od prirodnih i tehniĉko-tehnoloških nesreća i od znaĉaja za odbranu zemlje na podruĉju
naselja
Da bi se povredivost prostora svela na najmanju moguću mjeru, pri organizaciji prostora naroĉita paţnja je
posvećena:
− smanjenju obima i stepena razaranja usljed elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;
− smanjenju seizmiĉkog rizika;
− ţilavosti energetske infrastrukture i osiguranja alternativnih izvora energije;
− razvoju adekvatne telekomunikacione infrastrukture;
− zaštiti i smanjenju opasnosti od poplava;
− upravljanju ĉvrstim otpadom i zaštiti ţivotne sredine;
− smanjenju obima ruševina i stepenu zakrĉenosti od rušenja;
− povećanju prohodnosti poslije razaranja za evakuaciju stanovništva i sl.;
− spreĉavanju zagaĊivanja tla, površinskih i podzemnih voda;
− izdvajanju i stavljanju izvorišta vode pod poseban reţim;
− osiguranju alternativnih izvora energije;
− stavljanju pod zaštitu ugroţenog poljoprivrednog zemljišta, posebno zaštita najkvalitetnijeg
poljoprivrednog zemljišta i šuma;
− izbjegavanju prevelik
− ih koncentracija stambene izgradnje;
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
28
− ravnomjernom rasporeĊivanju stanovništva na nacin da se osigura korišćenje ukupnog prostora;
− razmještanju svih funkcija u prostoru, na naĉin da se putovanje stan-objekat društvenogstandarda
svede na najmanju mjeru;
− osiguranju odgovarajuće organizacije saobraćaja;
− polaganju trasa i objekata vodoprivrednih sistema (vodosnabdijevanje i odvodnja);
− povećanju izgradnje društvenih, socijalnih i zdravstvenih ustanova i snabdjevaĉkih centara koji mogu
preuzeti funkciju razorenih objekata;
− planiranju mreţe skloništa i drugih zaštitnih objekata;
− osiguranju prilaza vatrogasnim vozilima i vozilima hitne pomoći do svakog objekta;
− osiguranju dovoljnih koliĉina vode za zaštitu od poţara.
3. Analiza postojećeg stanja
3.1 Prirodni uslovi
3.1.1 Položaj u prostoru
Glavni grad Podgorica zahvata površinu od 1.441 km2. Nalazi se na jugoistoku Crne Gore i pripada mu najveći
dio Podgoricko-skadarske kotline.
Podgorica je centralno naselje Zetske ravnice, a od 1946. godine je i glavni grad Crne Gore. Ima povoljan
geografski poloţaj. Karakteriše ga:
− Raznovrsni klimat - od submediteranskog do visokoplaninskog;
− Pozicija izmeĊu dva morska (Jadranskog i Crnog mora) i tri velika rjeĉna sliva (vodotoka Moraĉe, Tare i
Lima);
− Graniĉni poloţaj - direktna granica sa Albanijom.
Saobraćajno je dobro povezana sa svim gradskim naseljima u Crnoj Gori, kao i sa svim naseljima u Glavnom
gradu. Najvaţnije saobraćajnice su: Jadranski put, magistralni put Tirana-Podgorica–Nikšić-Sarajevo, magistralni
put Podgorica-Cetinje-Budva, a od najvećeg znaĉaja, svakako, je tunel Sozina koji je novijeg datuma. Veliki je
znaĉaj i mnogih regionalnih i lokalnih puteva, ţeljezniĉke pruga Beograd–Podgorica–Bar, Podgorica-Nikšić i
Podgorica-Skadar. Na 12 km udaljenosti od grada nalazi se i moderni aerodrom Golubovci.
Prostor obuhvaćen ovim planom proteţe se uz magistralni put Podgorica – Petrovac, kao i uz ţeljezniĉku prugu
Bar – Beograd. Zemljište je ravno, na koti 45 - 41 metar nadmorske visine sa blagim padom ka jugu i
jugozapadu.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
29
3.1.2 Geološka građa terena
Sa geološkog aspekta Podgorica sa bliţom okolinom leţi na terenima koje izgraĊuju: mezozološki sedimenti
kredne starosti (brda) i kenozoiski fluvioglacijalni sedimenti kvartara (ravni tereni). Na terenima je kompleks
vezanih, nevezanih, reĊe poluvezanih sedimenata fluvioglacijalih terasa.
Geološku graĊu terena ĉine šljunak i pijesak neravnomjernog granulometrijskog sastava i promjenljivog stepena
vezivosti. Nekad su to posve nevezani sedimenti, a nekad pravi konglomerati, praktiĉno nestišljivi, koji drţe ne
samo u vertikalnim odjecima već i u podkapinama i svodovima.Nevedene litološke strukture karakteriše veoma
dobra vodopropustljivost, mada se na mjestima gdje su formirani konglomerati površinske vode duţe zadrţavaju.
Dubina izdani podzemne vode veća je od 4 metra.
Nosivost ovih terena kreće se od 300-500 kN/m2. Zbog neizraţenih nagiba ĉitavo podruĉja se svrstava se u
kategoriju stabilnih terena. Obzirom na istaknuto, tereni u zahvatu lokacije se, sa stanovišta inţenjersko -
geoloških karakteristika smatraju vrlo povoljnom podlogom za radove u njima i na njima. U predjelu Podgorice
nivo podzemnih voda je toliko dubok (i preko 15 m), da podzemne vode ne mogu oteţavati uslove izgradnje. Sa
aspekta korišćenja za vodosnabdevanje ovo su vode dobrog kvaliteta, a pojave zagaĊenja nijesu zapaţene.
Prostor zahvata Plana svrstan je u I kategoriju, tj. terene bez ograniĉenja i sa neznatnim ograniĉenjima za
urbanizaciju.
3.1.3 Seizmicka aktivnost regiona
Sa makroseizmiĉkog aspekta teritorija Podgorice pripada prostoru sa vrlo izraţenom seizmiĉkom aktivnošću,
kako iz autohtonih ţarišta tako i iz ţarišta sa susjednih teritorija. Na to utiĉe više aktivnih ili potencijalno aktivnih
seizmogenih zona koje daju snaţne zemljotrese, pa je prema Seizmološkoj karti u razmjeri 1:100000, Podgorica,
obuhvaćena podruĉjem 8o MCS skale, kao maksimalnog intenziteta oĉekivanog zemljotresa, za povratni period
od 100 godina, sa vjerovatnošću pojave 63%. Kompleksna istraţivanja i analize sprovedeni poslije zemljotresa
od 15. aprila 1979. godine, omogućili su bliţe definisanje seizmiĉke mikroreonizacije gradske teritorije.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
30
Navedeno ukazuje na potrebu izdvajanja dodatnih sredstava u procesu izgradnje stambenih i drugih objekata,
kako bi se na prihvatljiv nivo svele štete od eventualnih razornih zemljotresa.
Parametri, seizmiĉnosti se odnose na tri karakteristiĉna modela terena - konglomeratisane terase, tj. za model
C1 gdje je debljina sedimenata površinskog sloja (do podine) manja od 35 m, - model C2 gdje je ta debljina veća
od 35 m.
Dobijeni parametri su sledeći:
Za I kategoriju terena:
- koeficijent seizmiĉnosti Ks 0,079 - 0,090
- koeficijent dinamiĉnosti Kd 1,00 >Kd > 0,47
- ubrzanje tla Qmax(q) 0,288 - 0,360
- intenzitet u I (MCS) IXo MCS
3.1.4 Hidrogeološke i hidrografske karakteristike
Podruĉje Podgorice baštini najveće vodene resurse Crne Gore: podzemne vode zetsko-bjelopavlićkog basena;
podzemne izdani koji hrane izvore i izvorišta u slivovima Moraĉe, Cijevne i Lima; stajaće vode – Skadarsko,
Rikavaĉko i Bukumirsko jezero, Mutno jezero (izviše Bukumirskog jezera) i Jezerce (na prevoju Treskavac –
Surdup); tekuće vode – dio slivova gornje Tare i gornjeg Lima (Mojanska rijeka i Vuĉji potok), sliv Moraĉe
(uzvodno od Smokovca), donji tok rijeke Cijevne i samo ušće rijeke Zete u Moraĉu, izvorište Mareza – rjeĉica
Trešenica, rijeke Matica i Sitnica.
Upotrebna vrijednost ovih voda se ogleda u vodosnabdijevanju, navodnjavanju, hidroenergiji, vodi kao robi,
vodnim - ekosistemima kao stanište flore i faune. Vodna morfologija kao pejzaţ i poseban turistiĉki resurs spada
meĊu najznaĉajnije razvojne resurse Podgorice.
Na podruĉju Podgorice mogu se izdvojiti tereni sa slijedećim hidrogeološkim karakteristikama:
- Slabo vodopropusni tereni (hidrogeološki izolatori) - Srednje i promenjljivo vodopropusni tereni - Vodopropusni tereni
Podzemna voda je niska i iznosi 16-20m ispod nivoa terena.
3.1.5 Pedološke karakteristike
Teritorija – tereni Glavnog grada su sloţene geološke graĊe, kako sa aspekta stratigrafskolitološko- facijalnog
sastava, tako i sa aspekta geotektonskog sklopa.
Starost stijenskih masa koje izgraĊuju terene Glavnog grada je mlaĊe paleozojska, mezozojska i kenozojska, a
predstavljene su brojnim litološkim ĉlanovima uglavnom sedimentnih stijena sa manjom zastupljenošcu (i manje
ili više) metamorfisanih stijenskih masa.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
31
3.1.6 Klima
Osnovni ĉinioci klimatskih tipova u prostornom obuhvatu su blizina Jadranskog mora i direktna otvorenost prema
njemu linijom koridora: Skadarsko jezero – rijeka Bojana – Jadranska obala; dijapazon nadmorske visine od 4.6
do 2487 mnm.
U odnosu na ovakvu poziciju u prostoru, u generalnom pristupu, mogu se izdvojiti:
− submediteranski klimat (priobalje Skadarskog jezera, Zetska ravnica);
− izmijenjeni brdski submediteranski klimat (niţe pozicije: Lješanske nahije, Komana, Bandića, Pipera,
Bratonoţića, Kuĉa, Malesije 100 – 400 mnm);
− periplaninski klimat (pozicije izmeĊu 400 i 800 mnm)
− planinski klimat (izmeĊu 800 i 1300 mnm); i
− visokoplaninski klimat izmeĊu 1300 i 2487 mnm.
MeĊutim, ovakvu vertikalnu klimatsku zonalnost postojeće orografske osobenosti bitno modifikuju, pa na istoj
nadmorskoj visini u odnosu na reljefne oblike i ekspoziciju imamo ĉitavo šarenilo mikroklima. Klima Podgorice je
klasifikovana kao mediteranska klima sa toplim i suvim ljetima i umjereno hladnim zimama. Iako se grad nalazi
na oko 50 km udaljenosti od Jadranskog mora, blizina Dinarskih Alpa na sjeveru mijenja njegovu klimu. Srednje
godišnje padavine iznose 1.544 mm (60,8 in). Blizina Jadranskog mora i uticaj planinskog zaleĊa rezultira
pojavom izmijenjenog sredozemnog tipa klime sa svojim specifiĉnim karakteristikama, toplim i vrucim ljetima i
blagim i kišovitim zimama. Klimatski uslovi za prostor Podgorice modifikovani su Rumijom i Sutormanom kao
prvom barijerom uz more, zatim Kamenikom i Ţijevom kao drugim planinskim lancom dinarskog smjera. Treća
barijera je Crna planina i Maglic i cetvrta barijera na krajnjem sjeveru je „buket Komova“. Temperatura prelazi
25°C u oko 135 dana godišnje. Period srednjih dnevnih temperatura iznad 0°C traje i preko 320 dana u godini, a
iznad 15°C oko 180 dana. U Podgorici srednja godišnja temperatura je 15.5°C sa srednjom minimalnom od 5°C
u januaru i srednjom maksimalnom od 26.7°C u julu. Podgorica je jedan od najtoplijih gradova u Evropi. Srednji
godišnji broj tropskih dana (maksimalne temperature iznad 30°C) ovdje je od 50 do 70 dana. Podgorica je
naroĉito poznata po izuzetno toplim ljetima: temperature iznad 40°C su uobiĉajene u julu i avgustu.
Najviša zabiljeţena temperatura je 44,8°C 16. avgusta 2007. godine. Broj kišnih dana je oko 115, a onih sa jakim
vjetrom oko 60. Periodiĉni, ali jak sjeverni vjetar ima uticaj na klimu zimi. Grad sa svojom strukturom i
raznovrsnošću ljudskih aktivnosti mijenja ţivotnu sredinu i prirodno klimatsko stanje. Kao rezultat toga nastaje
mnoštvo mikroklimatskih jedinica, a sam grad dobija karakteristiĉnu lokalnu klimu. Prosjeĉna relativna vlaţnost
za Podgoricu iznosi 63.6%. Osnovni meteorološki podaci sa meteorološke stanice Podgorica izdati od strane
Hidrometeorološkog zavoda su sljedeći: Snijeg je rijetka pojava u Podgorici jer pada rijetko više od par dana
godišnje. Podaci Hidrometeorološkog zavoda (u periodu 1995 - 2003) pokazuju da 40% vremena preovlaĊuju
sjeverni vjetrovi (N), dok su juţni vjetrovi dominanti 25-30% vremena. Najmanje su ĉesti istoĉni vjetrovi.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
32
Maksimalna brzina vjetra je zabiljeţena za sjeverni vjetar i iznosi 34,8m/s. Jaki vjetrovi su najĉešći tokom zime,
sa prosjekom od 20,8 dana, a najmanje ĉesti u ljetnjim mjesecima sa prosjekom od 10,8 dana.
Najtopliji mjesec u periodu 2003–2008. bio je jul sa
maksimalnom prosjeĉnom temperaturom od 34,8ºC
(prosjeĉna 28,2ºC,), dok je najhladniji bio januar sa
minimalnom prosjeĉnom temperaturom od 2,6ºC,
(prosjeĉna 6,1ºC). Za isti period najviše padavina
zabiljeţeno je u novembru i decembru, sa prosjekom
padavina izmeĊu 239 i 251 mm. Maksimum padavina
od 438 mm zabiljeţen je u decembru. Minimum
padavina je iznosio 6 mm u martu i 0,2 mm u julu.
Na podruĉju Podgorice od brojnih pravaca duvanja
vjetra dva su uglavnom nosioci vremenskih prilika
(Ruţa vjetra: grafikon 2.4. To su sjever i jugo koji
duvaju uglavnom u periodu septembar - april.
Prosjeĉan broj dana sa vjetrom je oko 60, što ima
poseban uticaj na klimu Podgorice, uticuci na
subjektivni doţivljaj temperature, ĉineći ga za par
stepeni niţim. Jaĉina sjevernog vjetra se povećava,
skoro proporcijalno, od krajnjeg sjevera ka krajnjem jugu. Juţni vjetrovi su manje uĉestalosti i manje jaĉine i po
pravilu donose padavine. Dosadašnja istraţivanja pokazala su da preko 50% ukupnih emisija gasova staklene
bašte nastaje u gradovima i njihovoj okolini. Dalje, procjenjuje se da u Evropskoj uniji oko 80% stanovništva ţivi
upravo u gradovima. Uzimajuci u obzir navedeno, moţe se zakljuciti da je uloga gradskih vlasti narocito vaţna za
ublaţavanje klimatskih promjena i zaštitu ţivotne sredine, kako na gradskom, tako i na nacionalnom i globalnom
nivou. Referentni inventar emisija Glavnog grada Podgorica za 2008. godinu obuhvata direktne (sagorijevanje
goriva) i indirektne (potrošnja elektriĉne energije) emisije CO2 iz tri sektora neposredne potrošnje energije i to:
zgradarstva, saobraćaja i javne rasvjete. Ukupna emisija CO2 iz razmatranih sektora u Glavnom gradu
Podgorica iznosila je u 2008. godini 571,19 kt CO2.
3.1.7 Karakteristike flore, faune
Grad kao urbana sredina odlikuje se heterogenim staništima, te samim tim i prisustvom specificnih biljnih i
ţivotinjskih vrsta. Rezultati odreĊenih istraţivanja, koja su realizovana tokom druge polovine XX vijeka (Walters),
pokazali su da, upravo zahvaljujući navedenoj ĉinjenici, gradsku floru karakteriše veći broj vrsta u odnosu na
druge tipove staništa. Kada je u pitanju teritorija Glavnog grada, posebno znaĉajnu pretpostavku za razvoj
bogatog biodiverziteta predstavlja njegov geografski poloţaj, povoljni klimatski uslovi, blizina mora, kao i
prisustvo znaĉajnog broja rjeĉnih tokova i jezera.
Flora
Rezultati do sada realizovanih floristiĉkih istraţivanja na teritoriji Glavnog grada ukazuju da se Podgorica odlikuje
bogatim diverzitetom biljnog svijeta. Prema podacima sadrţanim u doktorskoj disertaciji (Steševic D., 2009), a
koji se odnose na podrucje površine 86 km2, broj samonikle i supspontane adventivne flore iznosi 1227 vrsta i
podvrsta, što predstavlja nešto više od trećine zabiljeţenog broja vrsta za Crnu Goru.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
33
Fauna
Istraţivanja faune Podgorice nijesu se odvijala istim obimom i intenzitetom kao kada je u pitanju biljni svijet, te u
tom smislu ne postoji u potpunosti relevantna slika o diverzitetu ţivotinja podrucja obuhvaćenog predmetnim
planskim dokumentom.
3.1.8 Izgrađenost i opremljenost prostora
Podruĉje Detaljnog urbanistiĉkog plana „Gornja Gorica 3 – dio A“ obuhvata prostor površine cca 30,34 ha koji je
ravan, i kreće se od 30 – 32 mnv. Zahvat plana obuhvata površine i objekte namjenjene poljoprivredi i
individualnom stanovanju male gustine. Najveći dio prostora je neobraĊen i neiskorišćen. Ĉitavom duţinom
zahvata plana prolazi kanal namjenjen navodnjavanju zemljišta.
Objekti su razliĉitog kvaliteta i boniteta. U zahvatu plana nema grupisane cjeline sa objektima, već su objekti na
velikoj udaljenosti jedni od drugih. Objekata je 11, od kojih je 3 porodiĉnih stambenih zgrada i 8 nestambenih ili
poslovnih zgrada. Objekti su prizemni, sa izuzetkom jednog stambenog porodiĉnog objekta koji ima potkrovlje.
Saobraćajna infrastruktura je u potpunosti neizgraĊena. Za saobraćanje vozila koriste se neformalni putevi.
U zoni zahvata ovog DUP-a postoji vještaĉki kanal za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i za dovod vode
sa izvorišta Mareza za potrebe starog Ribnjaka na desnoj obali Moraĉe, i zadrţava se u postojećim granicama
definisanim katastarskim parcelama, u planiranom stanju, shodno preporuci Ministarstva poljoprivrede i ruralnog
razvoja broj 08-351/15-442, od 19.03.15.godine.
3.1.9 Analiza kontaktnih zona
PUP-om i GUR-om Podgorice je predviĊena izrada planske cjeline DUP „Gornja Gorica 3“, u ĉijem je sastavu
DUP „Gornja Gorica 3 – dio A“. Jedan dio predmetnog DUP-a graniĉi se sa oblastima koje pripadaju planiranom
DUP-u „Gornja Gorica 3“ i za koji nema raĊenih detaljnih planskih dokumenata, i te površine su namjenjene
poljoprivrednom zemljištu. Detaljni urbanistiĉki planovi koji su izraĊeni i graniĉe se sa prostorom DUP-a „Gornja
Gorica 3“ su: DUP „Gornja Gorica 1“ i DUP „Donja Gorica“. U okviru DUP-a „Gornja Gorica 1“ nalaze se površine
namjenjene za: stanovanje malih gustina do 120 stanovnika/ha, površine za zdravstvenu zaštitu, površine za
školstvo i socijalnu zaštitu, površine za vjerske objekte, mješovita namjena i površine za pejzaţno ureĊenje –
površine za specijalne namjene. U okviru DUP-a „Donja Gorica“ nalaze se površine namjenjene za: stanovanje
malih gustina do 120 stanovnika/ha stanovanje srednje gustine 120-250 stanovnika/ha, površine za mješovitu
namjenu, centralne djelatnosti, površine za školstvo i socijalnu zaštitu, površine za turizam, površine za
zdravstvenu zaštitu, površine za sport i rekreaciju, površine za pejzaţno ureĊenje, površinske vode. Prikaz
odnosa zone zahvata plana prema kontaktnim zonama dat je na grafiĉkom prilogu br. 5.
3.1.10 Kulturna baština
U obuhvatu Detaljnog urbanistiĉkog plana „Gornja Gorica 3 – dio A“ nema kulturnih dobara zaštićenih u skladu
sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
3.1.11 Pejzažne karakteristike
Na podruĉju Plana nema ureĊenog zelenila.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
34
3.1.12 Anketa korisnika prostora
Anketa vlasnika i korisnika prostora obavljena je tokom januara i februara 2015.godine .. Tokom izrade nacrta
Plana javilo se više zaintersovanih korisnika, preteţno privatnihlica, koji su u pismenoj formi dostavili zahtjeve za
planiranje sadrţaja na svojim parcelama.
Putem pismenih Zahtjeva korisnika prostora došli smo do saznanja da su korisnici zainteresovani za:
- izgradnju novih stambenih, stambeno – poslovnih objekata i poslovnih objekata tipa skladišta, radionica,
servisa, tehniĉkih pregleda i sliĉno,
- preparcelaciju, odnosno podjelu ili objedinjavanje katastarskih parcela u urbanistiĉke parcele.
3.2 Ocjena stanja
Karakteristike izgrađenog prostora
Prostor u okviru DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ je preteţno neizgraĊen i bez ureĊene i izgraĊene infrastrukture.
Analiza fiziĉkih struktura
U prostoru DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ nalazi se 11 objekata, manjih površina (do 150 m²), preteţne
spratnosti P – prizemlje. Objekti ne ĉine definisanu strukturu i nalaze se na velikim udaljenostima jedni od drugih.
Postojeće stanje građevinskog fonda
Na teritoriji plana se nalazi 11 objekta, ukupne brutorazvijene građevinske površine oko 1344.96 m2.
Broj stambenih jedinica na podruĉju plana iznosi 3, dok je broj stanovnika 9. Zaposlenih lica je 19
(proraĉunato prema površini objekata koji su u katastarskim podacima oznaĉeni kao poslovni ili
nestambeni).
Za teritoriju cijelog plana od 30.34ha osnovni urbanistiĉki pokazatelji su sledeći:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
35
4477/1 1948
4477/2 1500
4477/4 454
4474/2 888
4476 1674
4474/3 708
4474/4 200
4474/11 100
4474/5 500 28 P 28 0.06 0.06 28 1
4474/6 450
4474/7 290
4474/8 425
4474/9 347
4474/10 408
4474/12 104
4474/13 388
4474/14 51
4474/15 467
4475 379
4473/3 1399
4471 2120
4472 1254
4474/1 5126
4469 371
4470 1320
4468 350
4473/1 2392
4473/2 963
4466 8177
4467 321
4287 1556
4288 3415 31.6 P 31.6 0.01 0.01 31.6 1
4465/1 1669
4465/2 1669
4465/3 1669
4289 11839
4291/1 11858
4295 3432
4296 1173
4291/2 475
4291/3 475
4291/4 476
4292 1091
4294 2200
4293 2479
4299 1764
4300 1847
broj
stamb.jedi
nica
Broj
zaposleni
h
ANALIZA POSTOJEDEG STANJA PROSTORA DUP-a "GORNJA GORICA 3 - DIO A"
OSNOVNI URBANISTIČKI PARAMETRI
Površina
stamb.
Objekata
Površina
nestamb.
objekata
br. kat.
parcele
P kat.
Parcele (m2)
P obj. u
osnovi (m2)Spratnost
P bruto
izgradj.
Povrs.(m2)
Indeks
zauzetosti
Indeks
izgradjen
osti
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
36
4301 1764
4302 289
4303 1496
4304 1682
4298 3680
4297 3597
4305/1 1974
4305/2 2097
4305/3 267
4305/4 754
4305/5 612
4306 1000
4271 4416
4272 1394
4273 1355
4274 1453
4275 315
4276 294
4277 256
4270 735
4269/1 765
4269/2 69
4268/1 889
4268/2 931
4268/3 888
4268/4 888
4268/5 889
4268/6 123
4268/7 259
4267 3468
4266 818
4265 2496
4264 1667
4263 1613
4262 870
4248 1199
4174 2306 68.44 P 68.44 0.03 0.03 68.44 1
4173/1 1000
4173/2 2199
4173/3 1010
4172 1540
4175 1786
4176 1759
4177/1 371
4177/2 1519
4177/3 1519
4177/4 1519
4178 153
4279 168
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
37
4280/1 516
4280/2 387
4280/3 198
4281/1 165
4281/2 292
4281/3 481
4282 6219
4283 588
4284 1078
4285 2051
4286 1687
4247 220
4233 287
4234 287
4231 1146 48 P 48 0.04 0.04 48 1
4232 950
4235 6137
4236 6582
4221 34627
4216 1254
4220 15642
4222 2687 122.92 P 122.92 0.05 0.05 122.92 2
4229 528
4228 723
4225 450
4224 275
4223/1 226
4223/2 15
4223/3 6
4219/1 7552
4219/2 886
4219/3 172
4210 88
4211 910
4218 2305
4217 3016
4212 3645
4213 3644
4214 2725
4215 3417
4188 446
4189 306
4190 514
4187 252
4191/1 2326 47 P 47 0.02 0.02 47 1
4191/2 1114 319 P 319 0.29 0.29 319 6
4191/3 1051 260 P 260 0.25 0.25 260 5
4192 410
4193/3 2042
4186 796
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
38
4185 777
4184 2399
4183 2767
4169/1 1131
4169/2 543
4170 5563
4166 1610
4167 221
4168 1735
756/1 787 134 P 134 0.17 0.17 134 2
756/2 391
756/3 467 58 P 58 0.12 0.12 58 1
757/1 99
757/2 368
757/3 90
758/1 419 114 P+1 228 0.27 0.54 228 1
758/2 541
759/1 539
759/2 460
P kat.
Parcele (m2)
P obj. u
osnovi (m2)Spratnost
P bruto
izgradj.
Povrs.(m2)
Indeks
zauzetosti
Indeks
izgradjen
osti
Površina
stamb.
Objekata
Površina
nestamb.
objekata
broj
stamb.jedi
nica
Broj
zaposleni
h
UKUPNO 303476 1230.96 1344.96 0.004 0.004 314 1030.96 3 19 OSNOVNI URBANISTIĈKI PARAMETRI POVRŠINA ZAHVATA PLANA P = 30.34 ha (303476.15 m²) UKUPNA POVRŠINA OBJEKTA U OSNOVI P = 1230.96 m² UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA P = 1344.96 m² STAMBENI OBJEKTI - POVRŠINA P = 314.00 m² NESTAMBENI OBJEKTI - POVRŠINA P = 1030.96 m² BROJ POSTOJEĆIH OBJ. – STANOVANJE 3 BROJ POSTOJEĆIH OBJ. – NESTAMBENIH 8 PROSEĈNA SJ IND. STANOVANJA 145 m² BR. SJ INDIVIDUALNOG STANOVANJA 3 PROSJEĈAN BR. STANOVIKA PO SJ 2.8 POSTOJEĆI BROJ STANOVNIKA 9 stanovnika BROJ ZAPOSLENIH 19 GUSTINA NASELJENOSTI 1 stan / ha
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
39
INDEKS ZAUZETOSTI 0.004 INDEKS IZGRADJENOSTI 0.004
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
40
4. Plan
4.1 Prostorna organizacija
Zahvatom ovog urbanistiĉkog plana obuhvaćen je prostor koji je neizgraĊen i infrastrukturno neureĊen, na
površini od cca 30.34 ha na kome danas ţivi oko 9 stanovnika. Na teritoriji plana nalaze se manji objekti (njih
jedanaest) namijenjeni stanovanju i poslovanju. Proseĉna gustina postojećeg stanovanja je 1 stanovnik/ha.
Kao osnov za izradu DUP-a posluţio je topografsko-katastarski plan koji je potpisan i ovjeren od strane
nadleţnog organa (Uprava za nekretnine Republike Crne Gore) i Programski zadatak zahvata Plana dostavljen
od strane Naruĉioca Plana (opština Podgorica ).
Odabrani model prostorne organizacije zahvata DUP-a “Gornja Gorica 3 - dio A” zasnovan je na smjernicama za
razvoj zadatim Prostorno-urbanistiĉkim planom Glavnog grada Podgorica.
Osnovne koncepcijske postavke razvoja zone zahvata Plana bazirane na polaznim principima:
- teţnja ka formiranju urbanistiĉkog nivoa adekvatnog poloţaju i znaĉaju u okviru šireg gradskog podruĉja;
- formiranje kvalitetnog saobraćajnog rješenja, odgovarajućeg za planiranu namjenu;
- izgradnja infrastrukture, kao uslova za ureĊenje i gradnju na urbanistiĉkim parcelama
- ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama;
- stvaranje uslova za kompletno urbano ureĊenje svih parcela;
- stvaranje uslova za realizaciju zaštitnog pojasa zelenila pored planirane obilaznice
Na predmetnom prostoru prema postavkama PUP-a i GUR-a Podgorica, potrebama i ţeljama korisnika i
društvemih subjekata, formiran je model organizacije prostora i sadrţaja, sa ţeljom da se ostvari što bolje
funkcionisanje i zadovoljavanje potreba korisnika, uspostavi što efikasnija saobraćajna povezanost i
ambijentalna ujednaĉenost prostora.
Distribucija namjena u okviru predmetnog prostora biće takoĊe i posledica logiĉno rasporeĊenih planskih zahvata
(zona i blokova), koje će biti povezane primarnom saobraćajnom mreţom i komunalnom infrastrukturom,
odvajanjem zaštitnim zelenim koridorom.
Prilikom definisanja blokova i urbanistiĉkih parcela, u najvećoj mogućoj mjeri je voĊeno raĉuna o vlasništvu i
usklaĊivanju katastarskih i urbanistiĉkih parcela.
U cilju definisanja elemenata urbanistiĉke regulacuije, formirani su blokovi ( 1, 2, 3, 4 i 5 ), a u okviru blokova
definisane su urbanistiĉke parcele.
Površina zahvata plana podjeljena je u pet blokova, i to:
Blok 1 – koji obuhvata površinu istoĉno od planirane gradske obilaznice do granice plana, i od planiranog dijela
magistrale ka Nikšiću na sjeveru do ulice NOVA 1; ovaj prostor je namjenjen za mješovitu namjenu (MN). U
okviru ove namjene, u Bloku 1 dozvoljavaju se stambeni objekti stanovanja male gustine, kao i privredni objekti,
skladišta, stovarišta, trgovina, parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca, objekti
mreţe i infrastrukture.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
41
Blok 2 – koji obuhvata površinu istoĉno od planirane gradske obilaznice do granice plana, i od ulice NOVA 1 do
granice plana; ovaj prostor je namjenjen za mješovitu namjenu (MN). U okviru ove namjene, u Bloku 2
dozvoljavaju se stambeni objekti stanovanja male gustine, kao i privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina,
objekti za sport i rekreaciju,ugostiteljskih i objekti za smještaj turista,objekti komunalnih servisa, parkinzi i garaţe
za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca, objekti mreţe i infrastrukture.
Blok 3 – koji obuhvata površinu zapadno od planirane gradske obilaznice do granice plana, i od rijeke Sitnice do
ulice NOVA 2; ovaj prostor je namjenjen za mješovitu namjenu (MN). U okviru ove namjene, u Bloku 3
dozvoljavaju se stambeni objekti stanovanja male gustine, kao i privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina,
objekti za sport i rekreaciju,ugostiteljskih i objekti za smještaj turista,objekti komunalnih servisa, parkinzi i garaţe
za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca, objekti mreţe i infrastrukture.
Blok 4 – koji obuhvata površinu zapadno od planirane gradske obilaznice do granice plana, i od ulice NOVA 2
do ulice NOVA 3; ovaj prostor je namjenjen za mješovitu namjenu (MN). U okviru ove namjene, u Bloku 4
dozvoljavaju se stambeni objekti stanovanja male gustine, kao i privredni objekti, skladišta, stovarišta, objekti za
upravu i trgovina, objekti za upravu, ugostiteljski objekti i objekti za smještaj turista, sport i rekreaciju, stanice za
snabdijevanje motornih vozila gorivom, parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca,
objekti mreţe i infrastrukture.
Blok 5 – koji obuhvata površinu zapadno od planirane gradske obilaznice i kanala za navodnjavanje do granice
plana, i od ulice NOVA 3 do granice plana. , ovaj prostor je namjenjen za mješovitu namjenu (MN). U okviru ove
namjene, u Bloku 5 dozvoljavaju se stambeni objekti stanovanja male gustine, kao i privredni objekti, skladišta,
stovarišta, objekti za upravu i trgovina, objekti za upravu, ugostiteljski objekti i objekti za smještaj turista, sport i
rekreaciju, stanice za snabdijevanje motornih vozila gorivom, parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika
(zaposlenih i posjetilaca, objekti mreţe i infrastrukture.
Prostornu organizaciju po blokovima karakteriše:
Blok 1
izgradnja saobraćajnih površina, gradske obilaznice, ureĊenje i urbano opremanje terena;
ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama;
realizacija zaštitnog zelenila uz gradsku obilaznicu.
Blok 2
izgradnja saobraćajnih površina, gradske obilaznice, ureĊenje i urbano opremanje terena;
ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama;
realizacija zaštitnog zelenila uz gradsku obilaznicu.
Blok 3
izgradnja saobraćajnih površina, gradske obilaznice, ureĊenje i urbano opremanje terena;
ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama;
realizacija zaštitnog zelenila uz gradsku obilaznicu.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
42
Blok 4
izgradnja saobraćajnih površina, gradske obilaznice, ureĊenje i urbano opremanje terena;
ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama;
realizacija zaštitnog zelenila uz gradsku obilaznicu.
Blok 5
izgradnja saobraćajnih površina, ureĊenje i urbano opremanje terena;
ostvarivanje gradnje na neizgraĊenim površinama.
4.2 Namjena površina i organizacija sadržaja
Prostor zahvata Plana, površine 30.34 ha, podijeljen je pet blokova (1,2,3,4 i 5) i urbanistiĉke parcele na kojima
je planirana namjena površina:
MN – Površine za mješovite namjene (blok 1, 2, 3, 4 i 5) – P= 189263.69 m²
PU - Površine za pejzaţno ureĊenje (blok 1, 2, 3, 4 i 5) – P= 10179.68 m²
IOE – Površine za objekte elektroenergetske infrastrukture - P= 588.21 m²
DS – Površine saobraćajne infrastrukture, drumski saobraćaj – P= 99421.20 m²
VPŠ – Površine kopnenih voda – Površinske vode – P= 4023.37 m²
Na urbanistiĉkim parcelama stambenih i poslovnih objekata, kao i uz saobraćajnice i pješaĉke staze, planiraće
se zelene površine, koridori i linearno zelenilo saglasno smjernicama definisanim u planu Pejzaţne arhitekture.
Površine za mješovite namjene
U okviru blokova planirana je mješovita namjena (MN), u okviru koje je dozvoljena izgradnja:
objekata stanovanja male gustine(SMG) ,
objekata koji sluţe za opsluţivanje podruĉja a ne ometaju stanovanje,
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim propisom,
parkinga i garaţa za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca),
objekata i mreţa infrastrukture.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
43
Blok 1 - Ovim planskim rješenjem, na površini Bloka 1 planira se mješovita namjena.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene koje ne
predstavljaju znaĉajnu smetnju stanovanju od kojih nijedna nije preovlaĊujuća.
Na površini Bloka 1, predviĊenim za Mješovitu namjenu dozvoljavaju se:
Stambeni objekti;
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);
Objekti i mreţe infrastrukture.
Planirani kapaciteti definisani su za sve urbanistiĉke parcele i prikazani u tabeli koja ĉini sastavni dio Plana.
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom
prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke
parcele, maksimalne izgraĊenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Blok 2 - Ovim planskim rješenjem, na površini Bloka 2 planira se mješovita namjena.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene koje ne
predstavljaju znaĉajnu smetnju stanovanju od kojih nijedna nije preovlaĊujuća.
Na površini Bloka 2, predviĊenim za Mješovitu namjenu dozvoljavaju se:
Stambeni objekti;
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);
Objekti i mreţe infrastrukture.
Planirani kapaciteti definisani su za sve urbanistiĉke parcele i prikazani u tabeli koja ĉini sastavni dio Plana.
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom
prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke
parcele, maksimalne izgraĊenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
44
Blok 3 - Ovim planskim rješenjem, na površini Bloka 3 planira se mješovita namjena.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene koje ne
predstavljaju znaĉajnu smetnju stanovanju od kojih nijedna nije preovlaĊujuća.
Na površini Bloka 1, predviĊenim za Mješovitu namjenu dozvoljavaju se:
- Stambeni objekti;
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);
Objekti i mreţe infrastrukture.
Planirani kapaciteti definisani su za sve urbanistiĉke parcele i prikazani u tabeli koja ĉini sastavni dio Plana.
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom
prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke
parcele, maksimalne izgraĊenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Blok 4 - Ovim planskim rješenjem, na površini Bloka 4 planira se mješovita namjena.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene koje ne
predstavljaju znaĉajnu smetnju stanovanju od kojih nijedna nije preovlaĊujuća.
Na površini Bloka 4, predviĊenim za Mješovitu namjenu dozvoljavaju se:
- Stambeni objekti;
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim propisom,
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);
Objekti i mreţe infrastrukture.
Planirani kapaciteti definisani su za sve urbanistiĉke parcele i prikazani u tabeli koja ĉini sastavni dio Plana.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
45
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom
prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke
parcele, maksimalne izgraĊenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Blok 5 - Ovim planskim rješenjem, na površini Bloka 5 planira se mješovita namjena.
Površine mješovite namjene su površine koje su predviĊene za stanovanje i za druge namjene koje ne
predstavljaju znaĉajnu smetnju stanovanju od kojih nijedna nije preovlaĊujuća.
Na površini Bloka 1, predviĊenim za Mješovitu namjenu dozvoljavaju se:
Stambeni objekti;
objekata za upravu i trgovine i ugostiteljskih objekata,
objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i drugih objekata društvenih djelatnosti,
u skladu sa potrebama korisnika prostora,
privrednih objekata, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju,
objekata komunalnih servisa,
stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim propisom,
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);
Objekti i mreţe infrastrukture.
Planirani kapaciteti definisani su za sve urbanistiĉke parcele i prikazani u tabeli koja ĉini sastavni dio Plana.
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom
prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke
parcele, maksimalne izgraĊenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Površine za pejzaţno uređenje naselja
Zelene i slobodne površine javne namjene su: parkovi (gradski, vangradski, više – funkcionalni, sportski, djeĉji,
zabavni i akva parkovi itd.), zone rekreacije izmeĊu stambenih naselja, park šume, ureĊenje obala, parkovi
prirode; skverovi; trgovi; pješaĉke ulice; zelenilo uz saobraćajnice; slobodne površine stambenih objekata i
blokova; slobodne površine administrativnih i poslovnih objekata; i drugi.
Zelene i slobodne površine specijalne namjene su: zelenilo u groblja, zaštitni pojasevi, vertikalno zelenilo,
površine pod zelenilom i slobodne površine oko industrijskih objekata, skladišta, stovarišta, servisa, slobodnih
zona i skladišta, zaštitni koridori infrastrukture (hidrotehniĉka, elektroenergetska, telekomunikaciona,
termotehniĉka i dr.) i komunalnih servisa, površine za rekultivaciju (jalovišta i pepelišta, bivši površinski kopovi
mineralnih sirovina, deponije), površine za sanaciju (klizišta i sl.)i površine oko objekata odbrane i zaštite i vojni
poligoni.
Površine saobraćajne infrastrukture
Površine saobraćajne infrastrukture namijenjene su za objekte i koridore infrastrukture drumskog, ţeljeţniĉkog,
vazdušnog i vodnog saobraćaja.
Na površinama ove namjene mogu se planirati i prateći sadrţaji saobraćajne infrastrukture, koji se odnose na:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
46
- funkcionalne sadrţaje saobraćaja koji sluţe za odrţavanje, upravljanje i omogućavanje brţeg, sigurnijeg,
udobnijeg i pouzdanijeg prevoza tereta i putnika (luke i luĉke kapetanije, aerodromi, ţeljezniĉke, autobuske i
kamionske stanice) te objekti - baze namijenjeni za odrţavanje, kontrolu i upravljanje svih vrsta saobraćaja,
naplatu usluga i drugo;
- gradska obilaznica
- sadrţaji za potrebe korisnika koji obuhvataju: stanice za snabdijevanje gorivom (pumpne stanice), motele,
prodavnice, parkinge, odmorišta, servise i dr;
- biciklistiĉke staze, autobuska stajališta, pješaĉke staze i sl.
- javne garaţe i parkinge.
U cilju obezbjeĊenja nesmetanog funkcionisanja saobraćajnih infrastrukturnih sistema, graĊevina i ureĊaja, kao i
njihove zaštite, duţ infrastrukturnih trasa, odnosno oko infrastrukturnih objekata, utvrĊuju se i ureĊuju zaštitni
pojasevi, odnosno zaštitne zone. Posebnim zakonima i propisima bliţe se propisuje širina i drugi uslovi ureĊenja
odgovarajućih zaštitnih pojaseva, odnosno zona saobraćajne infrastrukture.
U zahvatu ovog plana Površine saobraćajne infrastrukture ĉine: novoplanirana gradska obilaznica, dio
magistralnog puta Podgorica – Nikšić, i pristupne saobraćajnice.
Vodne površine na kopnu
Vodne površine na kopnu obuhvataju površine površinskih (rijeke, potoci, jezera – prirodna i vještaĉka, kanali,
bare i moĉvare, izvori, vrela, pištevine, estavele, boĉatni izvori), podmorskih (vrulje), i podzemnih voda,
zaslanjene vode ušća rijeka koje se ulivaju u more, mineralne, termo – mineralne i termalne vode, površine
vodnog dobra (koja obuhvata prirodna i vještaĉka vodna tijela i vodno zemljište), nalazišta voda za piće u
teritorijalnom moru, vode priobalnog mora, solila i solane. U zahvatu ovog plana Vodene površine na kopnu ĉine
površine kanala i površina rijeke Sitnice, sa dijelom obale, kao zaštitnom zonom.
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta
Na geodetskoj podlozi ovog plana evidentirano je 11 postojećih objekata, od ĉega 3 objekata individualnog
stanovanja, 8 objekata objekata poslovanja tj.nestambenih objekata.
Objekti koji se zadrţavaju - Postojeći objekti kod kojih su parametri (horizontalni i vertikalni gabarit i indeksi) veći
od zadatih planom, mogu se zadrţati sa zateĉenim stanjem, ukoliko svojim poloţajem ne ugroţavaju realizaciju
saobraćajne i ostale infrastrukture. U skladu sa postavljenim ciljevima i programskim opredeljenjem, Planom je
predviĊeno zadrţavanje 7 postojećih objekata :
Objekti individualnog stanovanja
Objekti poslovanja tj. Nestambeni objekti
Pomoćni objekti
Objekti koji se ruše /uklanjaju/ - Planom je predviĊeno uklanjanje 4 objekta, koji su oznaĉeni na grafiĉkom
prilogu broj 8 i koji uglavnom nalaze se na infrastrukturnim koridorima ili zahvataju dvije urbanistiĉke
(katastarske) parcele. Plan nije predvidio rušenje postojećih objekata unutar urbanistiĉke parcele, ukoliko se
nalaze u zoni gradnje, a za njihovo rušenje odluĉuje vlasnik parcele. U skladu sa ţeljama i potrebama vlasnika/
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
47
investitora, postojeći objekti se mogu rušiti i mogu izgraditi novi, koji će biti u skladu sa svim uslovima datim
ovim planom za nove objekte (regulacija, horizontalni i vertikalni gabarit I indeksi). Kvalitet tih objekata i razlozi
za uklanjanje bliţe su odreĊeni u poglavlju "Tretman postojećih objekata".
Objekti koji se dograĊuju ili nadograĊuju /adaptacija i rekonstrukcija/ - PredviĊa se dogradnja i nadgradnja
postojećih objekata, u skladu sa datim urbanistiĉkim parametrima za datu urbanistiĉku parcelu . Postojeći objekti
kod kojih su parametri manji od maksimalno dozvoljenih, mogu se dograditi i nadgraditi do ispunjenja zadatih
parametara. Postojeći objekti koji se nalaze izvan zone gradnje urbanistiĉke parcele ne mogu da se dograĊuju i
nadograĊuju.
Intervencije u smislu nadgradnje na dijelu postojećeg objekta koji izlazi ispred graĊevinske linije nijesu
dozvoljene.
Objekti koji su novoplanirani / izgradnja/ - Planom se predviĊa izgradnja novih kapaciteta na 137 urbanistiĉkih
parcela. Planirane kapacitete ĉine objekti mješovite namjene - Stambeni objekti; Privredni objekti, skladišta,
stovarišta, trgovina, objekti za upravu, sport i rekreaciju, koji ne predstavljaju bitnu smetnju preteţnoj namjeni;
Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i mreţe infrastrukture.
Ukoliko se u okviru urbanistiĉke parcele planira izgradnja više objekata, moguća je fazna izgradnja objekata na
osnovu usvojenog idejno-urbanistiĉkog rješenja za cijelu lokaciju, koje podlijeţe Reviziji tehniĉke dokumentacije
u skladu sa ĉlanom 86. Zakona o ureĊenju prostora i izgradnji objekata (‟‟Sluţbeni list CG‟‟, br. 51/08, 40/10,
34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14).
Planom je predviĊen zeleni koridor u sklopu saobraćajne infrastrukture, odnosno visokodekorativna zelena
površina kao zaštitni pojas, širok 10m, koji odvaja novoplanirane blokove mješovite namjene od površine na kojoj
je planirana gradska obilaznica, profila po 7m kolovozne trake u oba pravca sa razdjelnim ostrvom u sredini i
pješaĉkim i biciklistiĉkim stazama sa obije strane.
Osnovni kriterijum za buduću izgradnju biće planiranje kapaciteta, koji će se u skladu sa definisanom namjenom prostora planirati na urbanistiĉkim parcelalma, u okviru zadatih površina – maksimalne zauzetosti urbanistiĉke parcele, maksimalne iskorišćenosti urbanistiĉke parcele i spratnosti objekata.
Tabelarni prikaz planiranih parametara i ostvarenih kapaciteta:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
48
ParcelaP parcele
(m2)
max
Spratnost
max P
objekata u
prizemlju
(m2)
max BRGP
(m2)
BRGP
poslovanje
(m2)
BRGP
stanovanje
(m2)
Indeks
zauzetosti
Indeks
izgrađenosti
Broj
stamb.
jedinic
a
Namjena
UP1 912.93 P+1 273.88 547.76 547.758 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP2 402.28 P+1 160.91 321.82 321.824 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP3 419.25 P+1 167.70 335.40 335.4 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP4 420.83 P+1 168.33 336.66 336.664 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP5 1336.62 P+1 400.99 801.97 801.972 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP6 898.37 P+1 269.51 539.02 539.022 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP7 2272.52 P+1 909.01 1818.02 1818.02 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP8 1729.44 P+1 691.78 1383.55 1383.55 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP9 2096.81 P+1 838.72 1677.45 1677.45 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP10 2079.38 P+1 831.75 1663.50 1663.50 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP11 968.81 P+1 387.52 775.05 775.05 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP12 623.87 P+1 249.55 499.10 499.10 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP13 1352.1 P+1 540.84 1081.68 1081.68 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP14 1543.39 P+1 617.36 1234.71 1234.71 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP15 2219 P+1 887.60 1775.20 1775.20 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP16 2638.89 P+1 1055.56 2111.11 2111.11 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP17 2300.18 P+1 920.07 1840.14 1840.14 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP18 2892.98 P+1 1157.19 2314.38 2314.38 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP19 4241.63 P+1 1696.65 3393.30 3393.30 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP20 2281.11 P+1 912.44 1824.89 1824.89 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP21 2168.94 P+1 867.58 1735.15 1735.15 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP22 2223.32 P+1 667.00 1333.99 1333.99 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP23 852.12 P+1 255.64 511.27 511.27 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP24 2150.46 P+1 860.18 1720.37 1720.37 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP25 2473.55 P+1 989.42 1978.84 1978.84 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP26 603.04 P+1 211.06 422.13 422.13 0.35 0.7 3 MN-stanovanje
UP27 1205.43 P+1 361.63 723.26 723.26 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP28 1186.94 P+1 356.08 712.16 712.16 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP29 1385.56 P+1 415.67 831.34 831.34 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP30 1272.72 P+1 381.82 763.63 763.63 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP31 609.38 P+1 213.28 426.57 426.57 0.35 0.7 3 MN-stanovanje
UP32 865.57 P+1 259.67 519.34 519.34 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP33 1150.73 P+1 345.22 690.44 690.44 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP34 1532.29 P+1 612.92 1225.83 1225.83 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP35 1747.81 P+1 699.12 1398.25 1398.25 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP36 2510.38 P+1 1004.15 2008.30 2008.30 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP37 2057.05 P+1 822.82 1645.64 1645.64 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP38 1485.53 P+1 594.21 1188.42 1188.42 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP39 3819.65 P+1 1527.86 3055.72 3055.72 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP61 2455.69 P+2 982.28 2946.83 2946.83 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP62 2051.31 P+2 820.52 2461.57 2461.57 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP40 1805.17 P+2 722.07 2166.20 2166.20 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP41 3723.24 P+2 1489.30 4467.89 4467.89 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP42 3577.13 P+2 1430.85 4292.56 4292.56 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP43 3977.25 P+2 1590.90 4772.70 4772.7 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP44 4406.05 P+2 1762.42 5287.26 5287.26 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP45 4331.3 P+2 1732.52 5197.56 5197.56 0.4 1.2 MN-poslovanje
UP46 603.48 P+1 241.39 482.78 482.78 0.4 0.8 4 MN-stanovanje
UP47 1841.48 P+2 736.59 2209.78 2209.776 0.4 1.2 MN-poslovanje
OSNOVNI URBANISTIČKI PARAMETRI DUP-A GORNJA GORICA 3 - DIO A
BLOK 1
BLOK 2
BLOK 3
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
49
UP48 1124.05 P+1 449.62 899.24 899.24 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP49 1631.96 P+1 652.78 1305.57 1305.568 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP50 460.92 P+1 184.37 368.74 368.74 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP51 371.17 P+1 148.47 296.94 296.94 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP52 576.66 P+1 201.83 403.66 403.66 0.35 0.7 3 MN-stanovanje
UP53 1270.52 P+1 508.21 1016.42 1016.42 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP54 1677.27 P+2 670.91 2012.72 2012.72 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP55 1177.64 P+1 471.06 942.11 942.11 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP56 2044.01 P+2 817.60 2452.81 2452.81 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP57 1693.61 P+1 677.44 1354.89 1354.89 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP58 1839.42 P+1 735.77 1471.54 1471.54 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP59 927.64 P+1 324.67 649.35 649.35 0.35 0.7 4 MN-stanovanje
UP60 1509.25 P+1 603.70 1207.40 1207.40 0.4 0.8 4 MN-stanovanje
UP63 483.41 P+1 193.36 386.73 386.73 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP64 624.95 P+1 249.98 499.96 499.96 0.4 0.8 4 MN-stanovanje
UP65 1330.73 P+1 532.29 1064.58 1064.584 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP66 1119.14 P+1 447.66 895.31 895.312 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP67 1406.81 P+1 562.72 1125.45 1125.448 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP68 1876.93 P+1 750.77 1501.54 1501.544 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP69 1646.34 P+1 658.54 1317.07 1317.072 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP70 1059.42 P+1 423.77 847.54 847.536 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP71 1371.8 P+1 548.72 1097.44 1097.44 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP72 1212.86 P+1 485.14 970.29 970.288 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP73 1009.98 P+1 403.99 807.98 807.984 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP74 1668.42 P+1 667.37 1334.74 1334.736 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP76 2296.75 P+2 918.70 2756.10 2756.1 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP76a 2454.19 P+2 981.68 2945.03 2945.03 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP77 2658.66 P+2 1063.46 3190.39 3190.39 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP78 2779.03 P+2 1111.61 3334.84 3334.84 0.4 1.2 0 MN-poslovanje
UP79 521.16 P+2 312.70 833.86 833.86 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP80 509.93 P+2 305.96 815.89 815.89 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP81 512.04 P+2 307.22 819.26 819.26 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP82 516.15 P+2 309.69 825.84 825.84 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP83 520.26 P+2 312.16 832.42 832.42 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP84 519.79 P+2 311.87 831.66 831.66 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP85 1769.12 P+2 1061.47 2830.59 2830.59 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP86 629.05 P+2 377.43 1006.48 1006.48 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP87 608.31 P+2 364.99 973.30 973.30 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP88 1563.89 P+2 938.33 2502.22 2502.22 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP89 518.18 P+2 310.91 829.09 829.09 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP90 522.39 P+2 313.43 835.82 835.82 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP91 520.96 P+2 312.58 833.54 833.54 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP92 515.14 P+2 309.08 824.22 824.22 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP93 698.13 P+2 418.88 1117.01 1117.01 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP94 554.24 P+2 332.54 886.78 886.78 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP95 405 P+2 243.00 648.00 648.00 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP96 405 P+2 243.00 648.00 648.00 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP97 405 P+2 243.00 648.00 648.00 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP98 554.19 P+2 332.51 886.70 886.70 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP99 554.05 P+2 332.43 886.48 886.48 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP100 405 P+2 243.00 648.00 648.00 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP101 405 P+2 243.00 648.00 648.00 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP102 404.99 P+2 242.99 647.98 647.98 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP103 554.14 P+2 332.48 886.62 886.62 0.6 1.6 0 MN-poslovanje
UP104 1954.18 P+1 586.25 1172.51 1172.51 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP105 1439.81 P+1 431.94 863.89 863.89 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
UP106 1516.48 P+1 454.94 909.89 909.89 0.3 0.6 4 MN-stanovanje
BLOK 4
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
50
UP107 1021.75 P+1 408.70 817.40 817.40 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP108 1533.37 P+1 613.35 1226.70 1226.70 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP109 1587.48 P+1 634.99 1269.98 1269.98 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP110 1568.95 P+1 627.58 1255.16 1255.16 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP111 1376.14 P+1 550.46 1100.91 1100.91 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP112 1245.09 P+1 498.04 996.07 996.07 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP113 1395.48 P+1 558.19 1116.38 1116.38 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP114 1345.94 P+1 538.38 1076.75 1076.75 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP115 1209.06 P+1 483.62 967.25 967.25 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP116 1601.76 P+1 640.70 1281.41 1281.41 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP117 1002.13 P+1 400.85 801.70 801.70 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP118 888.41 P+1 355.36 710.73 710.73 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP119 1749.91 P+1 699.96 1399.93 1399.93 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP120 946.12 P+1 378.45 756.90 756.90 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP121 1530.14 P+1 612.06 1224.11 1224.11 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP122 1520.5 P+1 608.20 1216.40 1216.40 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP123 3010.17 P+1 1204.07 2408.14 2408.14 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP124 335.5 P+1 134.20 268.40 268.40 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP125 412.5 P+1 165.00 330.00 330.00 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP126 549 P+1 219.60 439.20 439.20 0.4 0.8 4 MN-stanovanje
UP127 380.2 P+1 152.08 304.16 304.16 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP128 393.18 P+1 157.27 314.54 314.54 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP129 381.06 P+1 152.42 304.85 304.85 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP130 378.56 P+1 151.42 302.85 302.85 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP131 317.41 P+1 126.96 253.93 253.93 0.4 0.8 2 MN-stanovanje
UP132 457.1 P+1 182.84 365.68 365.68 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP133 468.21 P+1 187.28 374.57 374.57 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP134 867.44 P+1 346.98 693.95 693.95 0.4 0.8 4 MN-stanovanje
UP135 471.12 P+1 188.45 376.90 376.90 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP136 495.93 P+1 198.37 396.74 396.74 0.4 0.8 3 MN-stanovanje
UP137 3816 P+1 1526.40 3052.80 3052.80 0.4 0.8 0 MN-poslovanje
UP138 15.72 PU
UP139 56.93 PU
UP140 471.05 PU
UP141 41.4 PU
UP142 721.42 PU
UP143 58.98 PU
UP144 2606.15 PU
UP145 386.92 PU
UP146 146.54 PU
UP147 2924.56 PU
UP148 252.3 PU
UP149 629.12 PU
UP150 167.36 PU
UP151 424.82 PU
UP152 48.16 PU
UP153 223.9 PU
UP154 413.43 PU
UP155 85.66 PU
UP156 75.57 PU
UP157 429.69 PU
PEJZAŽNO UREĐENJE
BLOK 5
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
51
UP158 63.54 IOE
UP159 73.05 IOE
UP160 67.05 IOE
UP161 64.99 IOE
UP162 64.05 IOE
UP163 63.88 IOE
UP164 64 IOE
UP165 63.65 IOE
UP166 64 IOE
UKUPNO 303476.15 76767.78 176403.42 154619.05 21784.37 0.25 0.58 135
TRAFOSTANICE
PREGLED OSTVARENIH KAPACITETA OSNOVNI URBANISTIĈKI PARAMETRI POVRŠINA ZAHVATA PLANA P = 30.34 ha (303476.15 m²) UKUPNA POVRŠINA OBJEKTA U OSNOVI P = 76767.78 m² UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA P = 176403.42 m² STANOVANJE U MN – POVRŠINA P = 21784.37 m² POSLOVANJE U MN – POVRŠINA P = 154619.05 m² PROSEĈNA SJ IND. STANOVANJA 125 m² PROSJEĈAN BR. STANOVIKA PO SJ 2.94 BROJ STANMBENIH JEDINICA 135 BROJ STANOVNIKA 397 stanovnika GUSTINA NASELJENOSTI 14 stan / ha INDEKS ZAUZETOSTI 0.25 INDEKS IZGRADJENOSTI 0.58
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
52
4.4 Urbanističko-tehnički uslovi i smjernice za izgradnju i rekonstrukciju
objekata
Urbanistiĉki parametri za definisanje ovog plana su:
namjena,
parcelacija,
nivelacija i
regulacija
4.4.1 Uslovi u pogledu planiranih namjena
Pojedinaĉne parcele definisane su za odreĊene namjene tako da je cjelokupan prostor podjeljen po funkcijama
koje se na njemu odvijaju.
Osnovne namjene površina na prostoru ovog Plana su:
Površine za mješovite namjene – MN
Površine saobraćajne infrastrukture: - Drumski saobraćaj – DS
Površine ostale infrastrukture: - Objekti elektroenergetske infrastrukture - IOE
Površine za pejzaţno uređenje – PU
Površine kopnenih voda – Površinske vode – VPŠ
4.4.2 Uslovi za parcelaciju i preparcelaciju
Osnov za izradu plana bila je geodetska podloga u digitalnom obliku koja je dostavljena od strane Uprave za
nekretnine Crne Gore i koja je priloţena u grafiĉkom prilogu 1 Ovjerena topografsko- katastarska podloga .
U okviru zahvata plana parcele su definisane koordinatama taĉaka u grafiĉkom prilogu 10 Parcelacija i UTU.
Urbanistiĉke parcele imaju direktan pristup sa javne komunikacije. Novoformirane granice urbanistiĉkih parcela
definisane su koordinatnim taĉkama.
Kote koje su date u nivelacionom planu nijesu uslovne. Detaljnim snimanjem terena i izradom glavnih projekata
saobraćajnica moguće su manje korekcije kota iz plana na naĉin da se obezbjedi odvoĊenje atmosferskih voda
sa lokacije principom samoodvodnjavanja.
Urbanistiĉke parcele su formirane na osnovu raspoloţivih podloga i katastarskih parcela.
U sluĉajevima kada granica urbanistiĉke parcele neznatno odstupa od granice katastarske parcele organ uprave
nadleţan za poslove ureĊenja prostora prilikom izdavanja UTU-a, moţe izvršiti usklaĊivanje urbanistiĉke parcele
sa katastarskim stanjem.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
53
4.4.3 Uslovi za regulaciju i nivelaciju
Urbanistiĉki parametri za definisanje ovog plana su:
Urbanistiĉka parcela
U okviru zahvata plana urbanistiĉke parcele su definisane koordinatama taĉaka u grafiĉkom prilogu 10
Parcelacija i UTU. Urbanistiĉke parcele imaju direktan pristup sa javne komunikacije.
Urbanistiĉke parcele su formirane na osnovu raspoloţivih podloga i katastarskih parcela.
U sluĉajevima kada granica urbanistiĉke parcele neznatno odstupa od granice katastarske parcele organ uprave
nadleţan za poslove ureĊenja prostora prilikom izdavanja UTU-a, moţe izvršiti usklaĊivanje urbanistiĉke parcele
sa katastarskim stanjem.
U okviru predloţene parcelacije, za parcele iste i sliĉne namjene a u skladu sa ţeljama i potrebama investitora,
moţe se vršiti formiranje većih urbanistiĉkih parcela udruţivanjem parcela, kao i izgradnja poslovnih objekata
samo do granice planiranih kapaciteta za te parcele, a pri tome boĉne graĊevinske linije su boĉne linije krajnjih
urbanistiĉkih parcela prema susjedima i javnim površinama.
Regulaciono i Nivelaciono rješenje dato je u grafiĉkom prilogu 11 .
Kote koje su date u nivelacionom planu nijesu uslovne. Detaljnim snimanjem terena i izradom glavnih projekata
saobraćajnica moguće su manje korekcije kota iz plana na naĉin da se obezbjedi odvoĊenje atmosferskih voda
sa lokacije principom samoodvodnjavanja.
Regulaciona linija
Regulaciona linija je linija koja dijeli javnu površinu od površina namjenjenih za druge namjene, odnosno
urbanistiĉke parcele.
Regulaciona linija u ovom Planu razdvaja javne površine – saobraćaja, pješaĉkih površina i zelenila od površina
namjenjenih za izgradnju – blokova sa urbanistiĉkim parcelama.
Građevinska linija
GraĊevinska linija je linija na, iznad i ispod površine zemlje definisana grafiĉki i numeriĉki, koja predstavlja
granicu do koje je moguće graditi objekat.
GraĊevinska linija GL, koja je utvrĊena ovim planom u odnosu na regulacionu liniju, predstavlja liniju do koje se
gradi objekat, obuhvata liniju na zemlji (GL 1) i definisana je na grafiĉkom prilogu 11 Nivelacija i Regulacija.
GraĊevinska linija prema javnoj površini definisana je koordinatama taĉaka, i udaljena je od saobracajnice u
zavisnosti od konfiguracija terena, parkinga i postojećih objekata, a linija prema susjednim parcelama
numeriĉkim podacima – odstojanjem od granice urbanistiĉke parcele.
Ukoliko se, u skladu sa ţeljama korisnika, grupiše više urbanistiĉkih parcela u jednu, boĉne graĊevinske linije su
boĉne linije krajnjih urbanistiĉkih parcela prema susjedima i javnim površinama.
GraĊevinska linija iznad zemlje (GL 2) poklapa se sa graĊevinskom linijom na zemlji (GL 1), s tim da je
dozvoljeno planirati konzolne ispuste – erkere i balkone maksimalne dubine 1.8m.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
54
Izuzetno, izvan graĊevinske linije mogu se odobravati erkeri, ukoliko je njihova visina u odnosu na teren parcele
min. 4,5 m.
Prilikom dogradnje i nadgradnje postojećih objekata potrebno je poštovati zadate graĊevinske linije.
Podzemna graĊevinska linija (GL 0) poklapa se sa nadzemnom graĊevinskom linijom . Izuzetno, ukoliko je
podzemna podrumska etaţa namjenjena za parkiranje – garaţiranje i za tehniĉke prostorije, istu je dozvoljeno
organizovati i graditi i izvan gabarita nadzemnog dijela objekta, uz uslov da ne mogu prelazati preko 80%
površine urbanistiĉke parcele i da se ispoštuju uslovi zaštite susjednih urbanistiĉkih parcela, /minimalno
rastojanje do susjedne parcele 1m./ eventualnih postojećih ili planiranih podzemnih instalacija i sliĉno.
Visinska regulacija
Vertikalni gabarit objekta ovim planom se odreĊuje kroz dva parametra: spratnost objekta i maksimalna
dozvoljena visina objekta. Visina objekta izraţava se u metrima i znaĉi distancu od najniţe kote okolnog
konaĉnog ureĊenog i nivelisanog teren ili trotoar uz objekat do donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova.
Planom predviĊena maksimalna spratnost iznosi:
za objekte stanovanja - (P+1);
za objekte poslovanja - visoko prizemlje (Pv), (P+1) (P+2).
Planirana spratnost objekata prikazana je na grafiĉkom prilogu 11 Nivelacija i Regulacija.
Etaţe mogu biti podzemne i nadzemne. Podzemna etaţa je podrum, a nadzemne su suteren, prizemlje, sprat i
potkrovlje. Podzemna etaţa (podrum) ne ulazi u obraĉun visina.
Podrum je podzemna etaţa ĉiji vertikalni gabarit ne smije nadvisiti relevantnu kotu terena 0.00m , ĉiji je
horizontalni gabarit definisan gradjevinskom linijom GLO i ne moţe biti veći od urbanistiĉke parcele. Ako se radi
o denivelisanom terenu, relevantnom kotom terena , smatra se najniţa kota konaĉnog ureĊenog i nivelisanog
terena oko objekta.
Nadzemna etzaţa je je dio zgrade koji je u cjelini ili djelimiĉno iznad zemlje.
Suteren je nadzemna etaţa kod koje se dio vertikalnog gabarita nalazi iznad kote konaĉno nivelisanog terena
oko objekta i ĉiji su horizontalni gabariti definisani gradjevinskom linijom GL1.
Suteren moţe biti na ravnom i na denivelisanom terenu.
Kod suterena na ravnomterenu vertikalni gabarit ne moţe nadvisiti kotu terena više od 1.00m. konaĉnog
nivelisanog i ureĊenog terena oko objekta.
Suteren na denivelisanom terenu je sa tri strane ugraĊen u teren, s tim što se kota poda suterena na jednoj
strani objekta poklapa sa kotom terena ili odstupa od kote terena maksimalno 1.00m.
Prizemlje je nadzemna etaţa ĉija se kota odreĊuje planom u zavisnosti od namjene i morfologije terena. Za
stambene objekte i poslovne objekte kota poda prizemlja je maksimalno 1.00m iznad kote konaĉno ureĊenog i
nivelisanog terena oko objekta.
Sprat je etaţa iznad prizemlja.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
55
Maksimalna visina objekta odredjuje se vertIkalno, izraţava se u metrima i znaĉi distancu od najniţe kote
okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do donje kote vijenca krova ili vijenca
ravnog krova. Planom predviĊena je maksimalna visina za:
- za stambene objekte do 8 m (P+1 – 8m)
- za poslovne objekta do 13 m (Pv, Pv+1, Pv+2 – 13m)
Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine, mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija
iznosi:
za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m
za stambene etaţe do 3.5 m
za poslovne etaţe do 4.5 m
za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m
4.4.4 Uslovi za nesmetano kretanje invalidnih lica
Prilikom projektovanja i izgradnje objekata potrebno je svim objektima koji svojom funkcijom podrazumijevaju
javni sadrţaj, kao i do stambenih objekata u kojima je planirana izgradnja stambenih jedinica za hendikepirana
lica, obezbijediti pristup koji mogu koristiti lica s ograniĉenom mogućnošću kretanja u skladu sa Pravilnikom o
bliţim uslovima i naĉinu prilagoĊavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa
invaliditetom br. 05-412/86 od 10/ 2013. godine.
U tu svrhu, uz stepenišne prostore projektovati i odgovarajuće rampe s maksimalnim nagibom 8,3%, ili, ukoliko
to tehniĉki uslovi ne dozvoljavaju planirati pristup na drugi naĉin. Nivelacije svih pešaĉkih staza i prolaza raditi
takoĊe u skladu s vaţećim propisima o kretanju invalidnih lica.
Neophodno je obezbjediti prilaze svim javnim objektima i površinama (poslovni prostori u prizemljima objekata) u
nivou bez stepenika. Sve denivelisane površine u parteru koje se normalno savladavaju stepenicama moraju
imati i rampe nagiba max 5%.
Rampa za potrebe savladavanja visinske razlike do 120 cm, u unutrašnjem ili spoljašnjem prostoru moţe imati
dopušteni nagib do 1:20 (5%), a izuzetno, za visinsku razliku do 76 cm, dopušteni nagib smije biti do 1:12
(8,3%).
4.4.5 Opšti uslovi uređenja prostora
Gabarite objekata projektovati u skladu sa zadatim veliĉinama zauzetosti terena, spratnosti objekata i bruto
graĊevinske površine.
Ostavlja se mogućnost planiranja podruma, u kome se moţe organizovati garaţa, tehniĉke prostorije, magacini i
ostave. Vertikalni gabarit podruma ne smije nadvisiti kotu terena, trotoara . Površina podruma ne moţe prelaziti
80% površine urbanistiĉke parcele.
Suteren moţe biti na ravnom i na denivelisanom terenu.Kod suterena na ravnomterenu vertikalni gabarit ne
moţe nadvisiti kotu terena više od 1.00m. konaĉnog nivelisanog i ureĊenog terena oko objekta.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
56
Ukoliko podrumske etaţe objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar
parcele i kao takve rasterećuju javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku
površinu po kojoj se obraĉunava indeks izgraĊenosti.
U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za funkcionisanje
podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini, ostave, poslovni
prostori).
Izgradnji objekata mora prethoditi detaljno geomehaniĉko ispitivanje terena, a tehniĉku dokumentaciju raditi
iskljuĉivo na osnovu detaljnih geodetskih snimaka terena, geoloških i hidrogeoloških podataka, kao i rezultata o
geomehaniĉkim ispitivanjma tla.
Prije izgradnje novih objekata potrebno je, ako se za to pojavi potreba, na osnovu geomehaniĉkih istraţnih
radova izvršiti odgovarajuće saniranje terena.
Da bi se omogućila izgradnja novih objekata, rekonstrukcija postojećih i ureĊenje terena, potrebno je prije
realizacije kapaciteta izvršiti nivelaciju terena i kompletno komunalno opremanje zemljišta, u skladu sa ovim
uslovima.
Za sve urbanistiĉke parcele na kojima je planirana gradnja vaţe sljedeća osnovna urbanistiĉka pravila:
Zona za gradnju
Zona za gradnju objekta je definisana graĊevinskim linijama.Koordinate graĊevinskih linija date su u grafiĉkom
prilogu 11 Nivelacija i Regulacija.
Uređenje parcele
U zavisnosti od namjene, ureĊenjem parcele diferencirati prostor u okviru iste na: površine ispod objekta,
površine saobraćaja (u mirovanju i kretanju, manipulativne i sl. prostore) i slobodne površine. Parcele nivelisati
na naĉin da sa susjednim parcelama ĉine prostornu cjelinu i obezbjediti odvodnjavanje istih od objekata.
Na urbanistiĉkoj parceli slobodne površine oko stambenih i poslovnih objekata urediti u duhu savremene
pejzaţne arhitekture.
Maksimalna visina ograde kojom se ograĊuje urbanistiĉka ili katastarska parcela na kojoj je je planirana
izgradnja stambenog objekta iznosi 1,6 m. Ograda moţe biti prozirna i neprozirna, a materijalizacija moţe biti
kamen, beton, metal, zelena ograda ili kombinacija navedenih materijala.Prema javnim površinama ograda mora
biti prozirna, iznad visine od 60 cm a materijali moraju biti u skladu sa ambijentom.Prema susjednim
urbanistiĉkim odnosno katastarskim parcelama ograda moţe biti i neprozirna pod uslovom da ne prelazi visinu iz
stava 1 ovog ĉlana. Izuzetno visina neprozirne ograde moţe iznositi do 2,2 m, uz saglasnost susjeda.
Na urbanistiĉkim odnosno katastarskim parcelama na kojima je planirana izgradnja objekta ĉija je namjena „
privredni objekti, proizvodno zanatstvo, skladišta, stovarišta, robno-distributivni centri, servisne i slobodne zone,
skladišta“ mogu se graditi ograde visine do 2,2 m.
Garaţiranje i parkiranje
Garaţiranje automobila mora se ostvariti u okviru objekata, a parkiranje na urbanistiĉkoj parceli.
Podzemne garaţe se mogu organizovati i ispod ozelenjenih i drugih površina van objekata, a u skladu sa
tehniĉkim i geološkim uslovima terena bez ograniĉenja broja eteţa pod zemljom,osim prema saobraćajnicama i
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
57
susjedima. Ukoliko je podzemna podrumska etaţa namjenjena za parkiranje – garaţiranje i za tehniĉke
prostorije, istu je dozvoljeno organizovati i graditi i izvan gabarita nadzemnog dijela objekta, uz uslov da
podzemne graĊevinske linije ne mogu prelazati preko 80% površine urbanistiĉke parcele i da se ispoštuju uslovi
zaštite susjednih urbanistiĉkih parcela, /minimalno rastojanje do susjedne parcele 1m./ eventualnih postojećih ili
planiranih podzemnih instalacija i sliĉno.
Arhitektonsko oblikovanje objekta
Rješavanjem zahtjeva korisnika za gradnjom novih ili intervencijama na postojećim objektima, uz striktnu
kontrolu tehniĉke dokumentacije i realizacije, doprinijeće se unapredjenju arhitektonskih i likovnih vrijednosti
samih objekata, a samim tim i ukupne slike naselja i grada. Arhitektonske volumene objekata potrebno je paţljivo
projektovati sa ciljem postizanja homogene slike naselja i grada.
Fasade objekata kao i krovne pokrivaĉe predvidjeti od kvalitetnog i trajnog materijala i kvalitetno ugraditi. Krovovi
mogu biti kosi –jednovodni, dvovodni ili ĉetvorovodni, sa nagibima krovnih ravni maksimalno do 25° (preporuka
je 22°). Sljeme krova mora se postaviti po duţoj strani objekta. Moguće je raditi i ravan krov.
Konstrukcija objekta
Konstrukciju novih objekata oblikovati na savremen naĉin bez miješanja sistema nošenja po spratovima, sa
jednostavnim osnovama i jasnom seizmiĉkom koncepcijom. Izbor fundiranja novih objekata prilagoditi zahtjevima
sigurnosti, ekonomiĉnosti i funkcionalnosti objekta.
Preporuke za aseizmiĉko projektovanje (za urbanistiĉko tehniĉke uslove)
Imajući u vidu izrazitu seizmiĉnost podruĉja opštine Podgorice, neophodno je primjenti mjere zaštite koje poĉinju
arhitektonsko-graĊevinskim projektovanjem.
U tom smislu preporuke za projektovanje aseizmiĉkih objekata trebaju biti sastavni dio urbanistiĉko tehniĉkih
uslova, i one predstavljaju samo dalju-detaljniju razradu i konkretizaciju opštih preporuka za urbanistiĉko
planiranje i projektovanje za posmatrano podruĉje.
Polazeći od našeg ali i svjetskog iskustva nameću se sljedeće preporuke o obezbedjenju sigurnosti objekata:
o Zaštita ljudskih ţivota kao minimalni stepen sigurnosti kod aseizmiĉkog projektovanja
o Zaštita od djelimiĉnog ili kompletnog rušenjakonstrukcija za vrlo jaka seizmiĉna dejstva i
o Minimalna oštećenja za slabija i umjereno jaka seizmiĉka dejstva.
Preporuke koje se tiĉu seizmiĉnosti zone:
Za objekte individualnog stanovanja(porodiĉni stambeni objekti) moţe se koristiti koeficijent seizmiĉnoisti Ks
=0.10.(IX stepeni MCS).Ukoliko se projektovanje vrši po Eurocodu 8, projektno ubrzanje je 0.30-0.34g.
Za više-spratnice, objekte sa većim rasponima, objekte kolektivnog stanovanja, objekte javnog interesa i
sl.projektne seizmiĉke parametre obavezno definisati inţenjersko- seizmološkim elaboratima i geotehniĉkim
istraţavanjima lokacije gdje je predvidjena gradnja.
Proraĉun konstrukcije za seizmiĉka dejstva vršiti prema vaţećim tehniĉkim propisima za gradnju u seizmiĉkim
podruĉjima.Prepopruĉuje se i proraĉun na osnovu odredaba Eurocoda 8.
Preporuke koje se tiĉu graĊevinskog materijala:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
58
Armirano-betonske i ĉeliĉne konstrukcije uz korektno projektovanje raspolaţu dovoljnom ĉvrtsoćom, ţilavošću i
krutošću tako da su poţeljne za jaĉe zemljotrese.
Zidane konstrukcije izvedene od zidarije, kamena ili teških blokova ne posjeduju ţilavost srazmjernu njihov teţini-
tako da se ne preporuĉuju.
Treba dati prednost upotrebi duktilnih materijala.
Preporuke koje se tiĉu konstruktivnog sistema:
Na podruĉju koje pokrivaju DUP-ovi moguća je gradnja objekata razliĉite spratnosti uz primjenu svih standardnih
graĊevinskih materijala.
Mogu biti zastupljeni najrazliĉitiji konstruktivni sistemi.
Zidane konstrukcije ojaĉane horizontalnim i vertikalnim armirano-betonskim serklaţama mogu se primjenjivati za
objekte manjeg znaĉaja i manje visine (do 2 sprata)
Preporuĉuju se ramovske armirano- betonske konstrukcije kao i konstrukcije sa zidnim platnima.
Obavezna primjena krutih meĊuspratinh konstrukcija sa dovoljnom krutošću u oba ortogonalna pravca.
Temelje konstrukcije objekata projektovati tako da se za dejstvo osnovnog opterećenja izbjegnu difernecijalna
slijeganja.Primjenu dva ili više naĉina temeljenja na istom objektu izbjegavati.
Uslovi za prikljuĉak na saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu
Na urbanistiĉku parcelu mora se projektovati i obezbijediti kolski pristup sa gradske sabraćajnice ili javnog puta.
Dozvoljavaju se više ulaza sa sporednih saobraćajnica na svakoj urbanistiĉkoj parceli.
Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju prostora I
izgradnji objekata.
Planira se parkiranje u okviru svake urbanistiĉke parcele, unutar parcele ili u garaţi / ispod objekta u
podrumskoj etaţi / u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog dokumenta ,kriterijumima
namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br.
24/10). Parkiranje se moţe ostvariti i na susjednoj urbanistiĉkoj parceli uz saglasnosti vlasnika urb.parcela,
ukoliko je nemoguće ostvariti u okviru svoje urbanistiĉke parcele.
Na urbanistiĉku parcelu moraju se obezbijediti komunalni prikljuĉci, na vodovodnu, elektroenergetsku i
telekomunikacionu mreţu i prikljuĉenje na kanalizaciju prema uslovima planiranim ovim planom i uslovima
nadleţnih javnih preduzeća za oblast infrastrukture.
Uslovi za zaštitu i unapredjenje ţivotne sredine
u cilju racionalnog korišćenja energije treba iskoristiti sve mogućnosti smanjenja korišćenja energije. Pri izgradnji
koristiti savremene termoizolacione materijale, kao bi se smanjila potrošnja toplotne energije;
predvidjeti mogućnost korišćenja solarne energije;
kao sistem protiv pretjerane insolacije koristiti odrţive sisteme (zasjenu škurama, graĊevinskim elementima,
zelenilom i dr.) kako bi se smanjila potrošnja energije za vještaĉku klimatizaciju;
drvoredima smanjiti uticaj vjetra i obezbijediti neophodnu zasjenu u ljetnjim mjesecima;
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
59
inkorporiranjem zelenih masa u strukturu objekata omogućiti korisnicima prostora kontakt sa prirodom;
predvidjeti drvorede ili zelenu tampon zonu izmedju saobraćajnica i graĊevinskih struktura;
suspenziju smeća i otpada vršiti u okviru organizacije komunalne djelatnosti.
4.4.6 Tretman postojećih objekata
Prilikom obilaska terena i analize postojećeg stanja evidentirano je 2 kategorije postojećih objekata:
objekti individualnog stanovanja (3)
objekti poslovanja, nestambeni, pomoćni objekti (8)
Planom se predviĊa legalizacija nelegalno izgraĊenih objekata,koji se nalaze u ovim planom definisanoj zoni
gradnje i koji nisu predviĊeni za rušenje. Takodje je moguća dogradnja i nadgradnja objekata u skladu sa
Zakonom o ureĊenju prostora i izgradnji objekata (‟‟Sluţbeni list CG‟‟, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11,
35/13 , 39/13 i 33/14).
Postojeći objekti
Postojećim objektom smatra se objekat koji je izgraĊen ili je njegova izgradnja u toku, sa ili bez odobrenja za
graĊenje.
Postojeći objekti oznaĉeni su na grafiĉkom prilogu Postojeće stanje – 7 Analiza postojećeg stanja bonitet
objekata, stanje fiziĉkih struktura,na topografsko katastarskim kartama Uprave za nekretnine.
Postojeći objekti koji se zadrţavaju
Planom se predviĊa legalizacija nelegalno izgraĊenih objekata,koji se nalaze u ovim planom definisanoj zoni
gradnje i koji nisu predviĊeni za rušenje. Takodje je moguća dogradnja i nadgradnja objekata u skladu sa
Zakonom o ureĊenju prostora i izgradnji objekata (‟‟Sluţbeni list CG‟‟, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11,
35/13 , 39/13 i 33/14).
Postojeći objekti oznaĉeni su na grafiĉkom prilogu Postojeće stanje – 7 Analiza postojećeg stanja bonitet
objekata, stanje fiziĉkih struktura,na topografsko katastarskim kartama Uprave za nekretnine.
Postojeći objekti kod kojih su parametri manji od maksimalno dozvoljenih, mogu se dograditi i nadgraditi do
ispunjenja zadatih parametara.
Intervencije u smislu nadgradnje na dijelu postojećeg objekta koji izlazi ispred graĊevinske linije nijesu
dozvoljene.
U skladu sa ţeljama i potrebama investitora, postojeći objekti se mogu porušiti i izgraditi novi u skladu sa
uslovima datim ovim planom za nove objekte
Postojeće objekte koji su izgraĊeni na infrastrukturnim koridorima planirati za uklanjanje.
Postojeći objekti kod kojih su parametri (horizontalni i vertikalni gabarit i indeksi) veći od zadatih planom, mogu
se zadrţati sa zateĉenim stanjem, ukoliko svojim poloţajem ne ugroţavaju realizaciju saobraćajne i ostale
infrastrukture. U skladu sa postavljenim ciljevima i programskim opredeljenjem, Planom je predviĊeno
zadrţavanje 7 postojećih objekata :
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
60
Objekti individualnog stanovanja
Objekti poslovanja tj. Nestambeni objekti
Pomoćni objekti
Planirane intervencije na svim postojećim objektima usloviće provjera konstruktivnog sistema pojedinih objekata,
kao i planiranje adekvatnog ojaĉanja radi prihvatanja dodatnih opterećenja.
Za izvodjenje svih intervencija na postojećim objektima koristiti kvalitetne i savremene materijale. Materijalizaciju
i arhitektoniku uskladiti sa opštom slikom naselja.
Objekti koji se dograĊuju ili nadograĊuju /adaptacija i rekonstrukcija/ - PredviĊa se dogradnja i nadgradnja
postojećih objekata, u okviru zadatih elemenata regulacije i nivelacije, i u skladu sa datim urbanistiĉkim
parametrima za datu urbanistiĉku parcelu . Postojeći objekti kod kojih su parametri manji od maksimalno
dozvoljenih, mogu se dograditi i nadgraditi do ispunjenja zadatih parametara. Postojeći objekti koji se nalaze
izvan zone gradnje urbanistiĉke parcele ne mogu da se dograĊuju i nadograĊuju.
Postojeći objekti predviđeni za uklanjanje
Ovim planom predviĊeno je uklanjanje 4 objekata. Postojeći objekti planirani za uklanjanje oznaĉeni su na
grafiĉkom prilogu Postojeće stanje – 8 Analiza postojećeg stanja oblici intervencija, na topografsko katastarskim
kartama Uprave za nekretnine, i koji se uglavnom nalaze na infrastrukturnim koridorima ili zahvataju dvije
urbanistiĉke (katastarske) parcele. Plan nije predvidio rušenje postojećih objekata unutar urbanistiĉke parcele,
ukoliko se nalaze u zoni gradnje, a za njihovo rušenje odluĉuje vlasnik parcele. U skladu sa ţeljama i
potrebama vlasnika/ investitora, postojeći objekti se mogu rušiti i mogu izgraditi novi, koji će biti u skladu sa svim
uslovima datim ovim planom za nove objekte (regulacija, horizontalni i vertikalni gabarit i indeksi).
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
61
4.4.7 Separat urbanističko – tehničkih uslova
4.4.8 Uslovi u pogledu namjena
Površine za mješovite namjene – MN obuhvataju izgradnju: objekatastanovanja male gustine (SMG); objekata
koji sluţe za opsluţivanje podruĉja a ne ometaju stanovanje; objekata trgovine i ugostiteljskih objekata; objekata
namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, objekata uprave i drugih objekata društvenih
djelatnosti, u skladu sa potrebama korisnika prostora;poslovnih i privrednih objekata, skladišta, stovarišta,servisi,
koji ne predstavljaju smetnju stanovanju; objekata komunalnih servisa; stanica za snabdije motornih vozila
gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim propisom; parkinga i garaţa za smještaj vozila korisnika
(zaposlenih i posjetilaca) i objekata i mreţa infrastrukture.
Stanovanje male gustine u okviru mjesovite namjene obuhvata stanovanje. Izuzetno, graĊevinska linija, odnosno zona gradnje prema susjednim parcelama moţe biti i na manjem
odstojanju, uz pismenu saglasnost vlasnika susjedne parcele.
Maksimalna planirana spratnost je do P+1, sa mogućnošću organizovanja podrumske ili suterenske etaţe. U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju (usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Garaţe i drugi pomoćni objekti mogu se graditi na parcelama namjenjenim za stanovanje I poslovanje, kao prizemni objekat, ali da se pri tome ne prekoraĉe zadati maksimalni urbanistiĉki parametri. U okviru parcela ove namjene, u sklopu ureĊenja terena, moguće je organizovati prostor za rekreaciju i zabavu izgradnjom odgovarajućih sadrţaja: otvoreni bazen, roštilj i sl.
Objekti poslovanja u okviru mjesovite namjene obuhvataju objekte namjenjene poslovanju, trgovini,
ugostiteljstvu, objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu komercijalnim i usluţnim
djelatnostima, socijalnoj zaštiti i druge objektie sliĉne namjene, kao i privredni objekati, skladišta, stovarišta,
komunalni servisi i objekti sliĉne namjene. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za
stanovanje.
Izuzetno, graĊevinska linija, odnosno zona gradnje prema susjednim parcelama moţe biti i na manjem
odstojanju, uz pismenu saglasnost vlasnika susjedne parcele.
Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
Ukoliko se, u skladu sa ţeljama korisnika, grupiše više urbanistiĉkih parcela u jednu, boĉne graĊevinske linije su
boĉne linije krajnjih urbanistiĉkih parcela prema susjedima. Dozvoljena je izgradnja objekata u nizu, gdje je
gradjevinska linija definisana u grafiĉkom prilogu Planirano stanje – 11 Regulacija i nivelacija.
Maksimalna planirana spratnost je do P+2, sa mogućnošću organizovanja podrumske I suterenske etaţe, zavisno od ţelja i potreba korisnika.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
62
4.4.8.1 Urbanističko – tehnički uslovi
Sve planirane namjene i uslovi za izgradnju prikazani su u grafiĉkom dijelu plana, 9 Namjena površina, 10
Parcelacija i UTU i 11 Regulacija i nivelacija, kao i u tekstualnom dijelu plana, u poglavlju 4.4 Urbanistiĉko-
tehniĉki uslovi i smjernice za izgradnju i rekonstrukciju objekata.
BLOK 1
UP1 – UP6 ; UP22,UP23; UP26- UP30
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: stambenih objekata, stanovanja male gustine, kao i parkinzi i garaţe za
smještaj korisnika (stanara i posjetilaca).
U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju
(usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i
funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Ukoliko podrumske etaţe
objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju
javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku površinu po kojoj se obraĉunava
indeks izgraĊenosti. U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za
funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini,
ostave, poslovni prostori).
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 8m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
stambene etaţe do 3.5 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Nesmetan pristup i kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP7 – UP21; UP24 i UP25
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: objekti namjenjeni poslovanju, trgovini, ugostiteljstvu, objekti namjenjenih
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
63
za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu zaštitu komercijalnim i usluţnim djelatnostima, socijalnoj zaštiti i
druge objektie sliĉne namjene, kao i privredni objekati, skladišta, stovarišta, komunalni servisi i objekti sliĉne
namjene. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
BLOK 2
UP31 – UP33
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: stambenih objekata, stanovanja, kao i parkinzi i garaţe za smještaj
korisnika (stanara i posjetilaca).
U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju
(usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i
funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Ukoliko podrumske etaţe
objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju
javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku površinu po kojoj se obraĉunava
indeks izgraĊenosti. U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za
funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini,
ostave, poslovni prostori).
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
64
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 8m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
stambene etaţe do 3.5 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgraĊenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao i
ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju 4.3
Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP34 – UP39
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
65
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
BLOK 3
UP46
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: stambenih objekata, stanovanja, kao i parkinzi i garaţe za smještaj
korisnika (stanara i posjetilaca).
U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju
(usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i
funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Ukoliko podrumske etaţe
objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju
javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku površinu po kojoj se obraĉunava
indeks izgraĊenosti. U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za
funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini,
ostave, poslovni prostori).
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 8m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
stambene etaţe do 3.5 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP40 – UP45 i UP61 i UP62
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
66
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
- Svi budući objekti koji se budu radili u zoni koridora dalekovoda 110 kv vodova, moraju biti projektovani
u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV“ “Sluţbeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, sa obaveznom izradom Elaborata o
mogućnosti izgradnje objekata u zoni dalekovoda 110 KV u sklopu projektne dokumentacije, i dobiti saglasnost
od CGES-a (Elektroprenosni Sistem).
UP47
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
67
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
BLOK 4
UP48, UP53, UP55, UP58, UP66-UP74
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture. Objekti i mreţe infrastrukture. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za
stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
68
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP49, UP57, UP65
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture. Objekti i mreţe infrastrukture. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za
stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
- Svi budući objekti koji se budu radili u zoni koridora dalekovoda 110 kv vodova, moraju biti projektovani
u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV“ “Sluţbeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, sa obaveznom izradom Elaborata o
mogućnosti izgradnje objekata u zoni dalekovoda 110 KV u sklopu projektne dokumentacije, i dobiti saglasnost
od CGES-a (Elektroprenosni Sistem).
UP 54 i UP56
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: Privredni objekti, skladišta, stovarišta, trgovina, koji ne predstavljaju bitnu
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
69
smetnju preteţnoj namjeni; Parkinzi i garaţe za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca); Objekti i
mreţe infrastrukture. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
- Svi budući objekti koji se budu radili u zoni koridora dalekovoda 110 kv vodova, moraju biti projektovani
u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV“ “Sluţbeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, sa obaveznom izradom Elaborata o
mogućnosti izgradnje objekata u zoni dalekovoda 110 KV u sklopu projektne dokumentacije, i dobiti saglasnost
od CGES-a (Elektroprenosni Sistem).
UP59, UP60, UP63, UP64, UP50 – UP52, UP104 – UP106
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: stambenih objekata, stanovanja, kao i parkinzi i garaţe za smještaj
korisnika (stanara i posjetilaca).
U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju
(usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i
funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Ukoliko podrumske etaţe
objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju
javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku površinu po kojoj se obraĉunava
indeks izgraĊenosti. U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za
funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini,
ostave, poslovni prostori).
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
70
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 8m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
stambene etaţe do 3.5 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP 76 i 76a
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: objekata koji sluţe za opsluţivanje podruĉja a ne ometaju stanovanje;
objekata trgovine i ugostiteljskih objekata; objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu
zaštitu, objekata uprave i drugih objekata društvenih djelatnosti, u skladu sa potrebama korisnika prostora;
poslovnih i privrednih objekata, skladišta, stovarišta,servisi, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju; objekata
komunalnih servisa; stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim
propisom; parkinga i garaţa za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca) i objekata i mreţa
infrastrukture.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
Potreban broj parking mjesta za objekte na urbanistiĉkim parcelama UP76 i UP76a planirati na urbanistiĉkim
parcelama UP77 i UP78.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
71
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o
ureĊenju prostora I izgradnji objekata.
- Dozvoljava se fazna realizacija. Dozvoljava se udruţivanje UP 76 i UP 76a.
- Svi budući objekti koji se budu radili u zoni koridora dalekovoda 110 kv vodova, moraju biti projektovani
u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV“ “Sluţbeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, sa obaveznom izradom Elaborata o
mogućnosti izgradnje objekata u zoni dalekovoda 110 KV u sklopu projektne dokumentacije, i dobiti saglasnost
od CGES-a (Elektroprenosni Sistem).
UP 77 i UP78 - garaze
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, na urbanistiĉkim parcelama UP77 i UP78 dozvoljena je izgradnja: Parkinzi i garaţe za smještaj
vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca) susjednih urbanistickih parcela: UP 76 i 76a, UP 79 i UP84; UP85-
UP88; UP89-UP93;UP94-UP98; UP99- UP103 Objekti i mreţe infrastrukture.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m,
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Ukoliko se pokaţe potreba za većim kapacitetom parkiga, moguće je napraviti parkig na sprat ili garaţa
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata.
- Dozvoljava se fazna realizacija
- Svi budući objekti koji se budu radili u zoni koridora dalekovoda 110 kv vodova, moraju biti projektovani
u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV“ “Sluţbeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, sa obaveznom izradom Elaborata o
mogućnosti izgradnje objekata u zoni dalekovoda 110 KV u sklopu projektne dokumentacije, i dobiti saglasnost
od CGES-a (Elektroprenosni Sistem).
UP 79 - UP84; UP85-UP88; UP89-UP93;UP94-UP98; UP99- UP103
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: objekata koji sluţe za opsluţivanje podruĉja a ne ometaju stanovanje;
objekata trgovine i ugostiteljskih objekata; objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
72
zaštitu, objekata uprave i drugih objekata društvenih djelatnosti, u skladu sa potrebama korisnika prostora;
poslovnih i privrednih objekata, skladišta, stovarišta,servisi, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju; objekata
komunalnih servisa; stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim
propisom; parkinga i garaţa za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca) i objekata i mreţa
infrastrukture.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+2, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉava distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. U tom prostoru moguće je smjestiti jednu ili dvije
etaţe. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine, mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija
iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do
12.0 m.
Materijalizacija objekata mora biti od savremenih materijala, obraćajući paţnju da se isti uklope u okolnu
izgradnju i zateĉeni ambijent, i vodeći raĉuna o energetskoj efikasnosti objekata.
Krovni pokrivaĉ i nagib krova moraju biti u skladu sa funkcijom objekta. Krovovi objekata mogu biti ravni ili kosi,
malih nagiba, krovni pokrivaĉi adekvatni nagibu.
Neophodna rastojanja izmeĊu objekata u okviru istog kompleksa (iste urbanistiĉke parcele) odrediti na osnovu
tehniĉkih propisa konkretne djelatnosti i prema potrebama odrţavanja i funkcionisanja objekata.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana. Planirani objekti su u nizu i nije potrebna saglasnost susjeda za izgradnju
objekta. Na svakoj urbanistiĉkoj parceli namjene privrednih objekata, skladišta i stovarišta dozvoljena je izgradnja
jednog ili više skladišno-servisnih objekata i pratećih sadrţaja.
- Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
Potreban broj parking mjesta za objekte na urbanistiĉkim parcelama UP 79 - UP84; UP85-UP88; UP89-
UP93;UP94-UP98; UP99- UP103 planirati na urbanistiĉkim parcelama UP77 i UP78.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Konaĉan broj objekata i njihov razmještaj na svakoj parceli zavisiće od potreba korisnika i tehnoloških
potreba konkretne namjene.
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o
ureĊenju prostora I izgradnji objekata.
- Dozvoljava se fazna realizacija što isto uslovljeno potrebama budućih korisnika, samoj tehnologiji,
organizaciji i realizaciji izgradnje.
- Zbog velikog broja urbanistiĉkih parcela iste namjene, a u zavisnosti od potreba budućih korisnika
ostavljena je mogućnost udruţivanja urbanistiĉkih parcela, (UP 79 i UP84; UP85-UP88; UP89-UP93;UP94-
UP98; UP99- UP103) kako bi se ostvarilo kvalitetnije korišćenje prostora obezbjedio prostor za konkretne
graĊevinske investicije.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
73
BLOK 5
UP107 – UP123 i UP 137
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: objekata koji sluţe za opsluţivanje podruĉja a ne ometaju stanovanje;
objekata trgovine i ugostiteljskih objekata; objekata namjenjenih za sport i rekreaciju, zdravstvenu i socijalnu
zaštitu, objekata uprave i drugih objekata društvenih djelatnosti, u skladu sa potrebama korisnika prostora;
poslovnih i privrednih objekata, skladišta, stovarišta,servisi, koji ne predstavljaju smetnju stanovanju; objekata
komunalnih servisa; stanica za snabdije motornih vozila gorivom (pumpne stanice) u skladu sa posebnim
propisom; parkinga i garaţa za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca) i objekata i mreţa
infrastrukture. U okviru objekata poslovanja moguće je planirati površine za stanovanje.
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 13m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
poslovne etaţe do 4.5 m, za skladišta i proizvodne objekte do 12.0 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
- Broj objekta i razmještaj na parceli zavisi od vrsta proizvoda za skladištenje i tehnoloških potrebe
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
prostora I izgradnji objekata
UP124 – UP136
Namjena – Površine za Mješovite namjene (MN). Na osnovu Pravilnika o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta, dozvoljena je izgradnja: stambenih objekata, stanovanja, kao i parkinzi i garaţe za smještaj
korisnika (stanara i posjetilaca).
U prizemlju i podrumskoj etaţi ovih objekata moguće je organizovati djelatnosti koje su kompatibilne stanovanju
(usluge, trgovina, ugostiteljstvo i mala privreda sa ĉistom proizvodnjom koja ne ugroţava ţivotnu sredinu i
funkciju stanovanja), pod uslovom da ne zauzimaju više od 30% površine objekta. Ukoliko podrumske etaţe
objekta, sluţe za obezbjeĊenje potrebnog kapaciteta mirujućeg saobraćaja unutar parcele i kao takve rasterećuju
javne površine istih sadrţaja, ne raĉunaju se u bruto razvijenu graĊevinsku površinu po kojoj se obraĉunava
indeks izgraĊenosti. U bruto razvijenu graĊevinsku površinu ne obraĉunavaju se servisni prostori neophodni za
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
74
funkcionisanje podzemne garaţe i tehniĉki sistemi objekta, za razliku od ostalih funkcionalnih cjelina (magacini,
ostave, poslovni prostori).
Maksimalna visina objekta - Dozvoljena spratnost je maksimalno P+1, a maksimalna visina objekta koja
oznaĉav distancu od najniţe kote okolnog konaĉnog ureĊenog i nivelisanog terena ili trotoara uz objekat do
donje kote vijenca krova ili vijenca ravnog krova iznosi 8m. Najveća visina etaţe za obraĉun visine graĊevine,
mjerena izmeĊu gornjih kota meĊuetaţnih konstrukcija iznosi: za garaţe i tehniĉke prostorije do 3.0m, za
stambene etaţe do 3.5 m.
Maksimalne dozvoljene površine zauzetosti i izgrađenosti - Maksimalni indeksi zauzetosti i izgraĊenosti, kao
i ostali urbanistiĉki parametri su iskazani u tabeli Osnovnih urbanistiĉkih parametara, koja se nalazi u poglavlju
4.3 Pregled ostvarenih kapaciteta tekstualnog dijela ovog planskog dokumenta.
Zona gradnje - Zona gradnje je odreĊena graĊevinskim linijama, ĉije su koordinate date u grafiĉkom prilogu broj
11 Regulacija i nivelacija, ovog plana.
- Parking mjesta za potrebe stanovnika ili korisnika predvideti u sklopu svake urbanistiĉke parcele ili u
garaţi u suterenskom – podrumskom dijelu objekta u skladu sa Pravilnikom o bliţem sadrţaju i formi planskog
dokumenta ,kriterijumima namjene površina, elementima urbanistiĉke regulacije i jedinstvenim grafiĉkim
simbolima („Sluţbeni list CG‟‟, br. 24/10). Potreban broj parking mjesta za objekat je definisan u tekstualnom
dijelu, u poglavlju 5.1 Saobraćaj.
- Nesmetan pristup I kretanje licima smanjene pokretljivosti u skladu sa ĉlanom 73 Zakona o ureĊenju
- U unutrašnjosti urbanistiĉke parcele potrebno je obezbijediti slobodne i dekorativne zelene površine.
UP138 - 157
Planirana je za površine za pejzaţno ureĊenje – površine specijalne namjene. U unutrašnjosti urbanistiĉke
parcele potrebno je obezbijediti zaštine zelene koridore.
UP158 – UP166 – planirana je za površine mješovite namjene – objekte trafostanica.
4.5 Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda
Radi zaštite od elementarnih nepogoda postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju (Sl. List CG br.13-
2007) i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda (Sl.list RCG br. 8-1993). Pored mjera zaštite
koje su postignute samim urbanistiĉkim rješenjem ovim uslovima se nalaţu obaveze prilikom izrade tehniĉke
dokumentacije kako bi se ostvarile potrebne preventivne mjere zaštite od katastrofa i razaranja. Radi zaštite od
elementarnih i drugih nepogoda, zbog eventualnih nepovoljnosti inţenjersko geoloških i seizmiĉkih uslova tla,
sva rješenja za buduću izgradnju i ureĊenje prostora moraju se zasnivati na nalazima i preporukama inţenjersko-
geoloških istraţivanja sa mikroseizmiĉkom rejonizacijom terena. Neophodno je sprovesti naknadna geotehniĉka
istraţivanja u pogledu hidroloških svojstava tla, kao i konstatovanje drugih relevantnih elemenata za temeljenje
objekata, postavljanje saobraćajnica i objekata komunalne infrastrukture. Zbog visokog stepena seizmiĉke
opasnosti sve proraĉune seizmiĉke stabilnosti izgadnje zasnivati na posebno izraĊenim podacima
mikroseizmiĉke rejonizacije, a objekte od opšteginteresa sraĉunati sa većim stepenom opšte seizmiĉnosti
kompleksa.Pri planiranju saobraćajne mreţe i objekata koji zahtijevaju veće intevencije u tlu (dubinaveća od 2m)
potrebno je predvidjeti odgovarajuće sanacione radove. Urbanistiĉko rješenje dispozicijom objekata,
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
75
saobraćajnica i ureĊenjem slobodnih površina obezbjeĊuje mogućnost intervencije svih komunalnih vozila, o
ĉemu treba posebno voditi raĉuna pri izradi tehniĉke dokumentacije. U pogledu graĊevinskih mjera zaštite,
objekti i infrastruktura treba da budu projektovani i graĊeni u skladu s vaţećim tehniĉkim normativima i
standardima za odgovarajući sadrţaj. Svi drugi elementi u vezi s zaštitom materijalnih dobara i stanovnika treba
da budu u skladu s vaţećim propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda i poţara, tako da je za svakugradnju
potrebno pribaviti uslove i saglasnost od nadleţnog organa u opštini, na tehniĉku dokumentaciju i izvedeni
objekat.
4.6 Mjere zaštite od požara
Radi zaštite od poţara u okviru planskog rješenja svim objektima obezbijeĊen je saobraćajni pristup za
vatrogasna vozilia, s propisanom udaljenošću kolovoza od objekta. Širine planiranih saobraćajnica prilagoĊene
su pristupu i manevrisanju vatrogasnih vozila. Planskim rješenjem je obezbijeĊena udaljenost izmeĊu pojedinih
objekata, kao i uslovi za evakuaciju u sluĉaju poţara. U okviru rješenja hidrotehniĉkog sistema obezbijeĊena je
voda za gašenje poţara. Radi obezbjeĊenja mjera zaštite od poţara u smislu Zakona o zaštiti i spašavanju,
prilikom izrade investiciono-tehniĉke dokumentacije za objekte objekte centralnih djelatnosti i potrebno je
predvidjeti ureĊaje za automatsku dojavu poţara, ureĊaje za gašenje poţara i spreĉavanje njegovog širenja. Za
ove objekte obavezno je izraditi projekte ili elaborate zaštite od poţara (i eksplozija ako se radi o objektima u
kojima se definišu zone opsanosti od poţara i eksplozija), planove zaštite i spašavanja prema izraĊenoj procjeni
ugroţenosti za svaki hazard posebno, te na navedeno pribaviti odgovarajuća mišljenja i saglasnosti u skladu sa
Zakonom. Za objekte u kojima se skladište, pretaĉu, koriste ili u kojima se vrši promet opasnih materija,
obavezno je pribaviti mišljenje na lokaciju od nadleţnog organa, kako ovi objekti i instalacije svojim zonama ne bi
ugrozili susjedne objekte. Prilikom projektovanja objekata, a primjenom svih Pravilnika koji vaţe za ovu oblast,
obezbjeĊuju se sve ostale mjere zaštite od poţara Sa aspekta zaštite od poţara u okviru zahvata Plana,
posebnu paţnju treba obratiti na podzemne garaţe, kao najosjetljiviji segment zaštite od poţara.
4.7 Uklanjanje komunalnog otpada Shodno Zakonu o upravljanju otpadom, upravljanje otpadom zasnivaće se na principu odrţivog razvoja, kojim se
obezbjeĊuje efikasnije korišćenje resursa, smanjenje koliĉine otpada i postupanje s otpadom na naĉin kojim se
doprinosi ostvarivanju ciljeva odrţivog razvoja.
Korisnici prostora zone zahvata duţni su primijeniti tehnološki postupak, koristiti sirovine i druge materijale i
organizovati usluţne djelatnosti na naĉin kojim se proizvodi najmanja koliĉina ili spreĉava nastanak otpada.
Korisnici prostora duţni su da sakupljaju otpad na selektivan naĉin.
4.8 Turistički aspekti
Putovanja i turizam su imala glavnu ulogu u znaĉajnom rastu i transformaciji Crne Gore. Danas, direktno i
indirektno, ĉine preko 25% BDP-a (društvenog bruto proizvoda), a oĉekuje se da će ovaj procenat nastaviti da
raste u narednim godinama.
Trenutno se crnogorski turizam suoĉava sa mnogim izazovima, da navedemo samo neke od njih, rastom trţišta
koji na trenutke prevazilazi razvoj infrastrukture i ljudskih resursa; ubrzanim razvojem preferencija i potreba
klijenata; potrebom za razvojem novih trţišta i novih proizvoda. Neki od ovih izazova zajedniĉki su svim
destinacijama u sve konkurentnijem globalnom turizmu, dok su neki od izazova karakteristiĉni za Crnu Goru.
U stvaranju kompleksne turistiĉke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i zaleĊa, vidi se najbolja
mogućnost da se produţi sezona i da se sjeveru daju razvojni impulsi.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
76
Opredjeljenjem za odrţivost razvoja, ne uzimaju se u obzir samo etiĉki principi. Vrijednosti pejzaţa, prirode,
kulture i ţivotnih stilova, koji se time štite, predstavljaju istovremeno osnovni kapital turistiĉke privrede. Što se
atraktivnijim njihov doţivljaj cijeni na trţištu, to su bolje šanse za uspjeh ĉitave privredne grane i svih s njom
povezanih djelatnosti.
Turizam ĉini glavni stub ekonomske osnove zemlje. Samo uspješnim razvojem turizma mogu da se obezbijede
zaposlenje i prihod za znatan dio populacije. Iako se izgradnja velikih objekata, tj. MeĊunarodnih turistiĉko-
kongresnih kompleksa, marina, kongresnih centara itd., ĉesto smatra simbolima uspješnog razvoja turizma,
turizam je zapravo zasnovan na brojnim poslovnim aktivnostima koji su mikro, male i srednje veliĉine. Te velike
investicije mogu se smatrati neophodnim, kao simboli koji usmjeravaju paţnju turista na Crnu Goru. Ali
uspostavljanje turizma kao privrednog sektora širom zemlje i obezbjeĊivanje dugoroĉnog, odrţivog razvoja
turizma apsolutno zahtijeva popunjavanje okvira, odnosno tih velikih kapaciteta mnogobrojnim dodatnim
privatnim inicijativama. Te inicijative nijesu vezane samo za turistiĉke aktivnosti (kao što su obezbjeĊivanje
smještaja, restorani, barovi, itd.) već pokrivaju sve usluge i proizvodnju koji su direktno ili indirektno povezani sa
turizmom.
Turistiĉki proizvod oblikuje se i stvara u opštinama. Postojeća preduzeća i opštine glavni su nosioci usluga
turistiĉke privrede. Dobre osobine i slabosti djeluju, osim toga, i van granica opština. Kooperacija u opštinskim
klasterima moţe ovo izbjeći udruţenim djelovanjem na uklanjanju slabosti, stvaranjem varijanti ponuda,
izgradnjom zajedniĉke infrastrukture za aktivnosti u slobodno vrijeme I marketingom. Cilj: veliki obim, kvalitet i
raznolikost umjesto uniformnosti i opštinske zatvorenosti. Preduslov za klaster trebalo bi da budu isti I
meĊusobno odgovarajući okvirni uslovi.
Crna Gora kao turistiĉka destinacija moţe se podijeliti na šest klastera, koji se
MeĊusobno razlikuju po karakteristikama predjela i kultura:
1. Strma, stjenovita obala od Luštice do Ulcinja, sa brojnim kupališnim zalivima, centar plaţnog turizma sa
poznatim, najĉešće modernim kupališnim mjestima, kao što su Budva I Beĉići.
2. Ulcinj, grad sa primjesama orijentalizma i najduţom pješĉanom plaţom juţnog Jadrana, Adom Bojanom i
Valdanosom. Velika plaţa predstavlja veliki razvojni potencijal crnogorske turistiĉke privrede.
3. Bokokotorski zaliv, uokviren strmim liticama koje se visoko uzdiţu iznad nivoa mora, sa ostacima mletaĉke
kulture – predstavlja unikat na Mediteranu, najpogodniji za razvoj visokokvalitetne i diverzifikovane ponude
(nautiĉki turizam, golf tereni i ostalo) u tivatskom zalivu i na poluostrvu Luštici, pod uslovom da se riješe
infrastrukturni problemi.
4. Prijestonica Cetinje i Skadarsko jezero, takoĊe dva unikata zbog njihovog istorijskog znaĉaja, raznolikosti flore
i faune i fascinantnih pejzaţa na jezeru.
5. Planinski predjeli Durmitora i Sinjajevine sa kanjonom Tare i Nacionalnim parkom.
6. Planinski predjeli Bjelasice, Komova i Prokletija sa jednim, uskoro dva nacionalna parka, manastirima i
dţamijama.
U skladu sa strategijom razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine, Glavni Grad Podgorica pripada klasteru
pojas povezivanja primorje – Bjelasica i Komovi, stoga se javlja šansa za izgradnju panorama ceste, ĉime bi se
vidljivo povećala atraktivnost, posebno ako se javna – prevozna preduzeća prilagode biciklistima i planinarima. U
ovom planskom dokumentu data su adekvatna turistiĉka rješenja, koja podrţavaju ovu mogućnost, to jest
planirane su biciklistiĉke staze, kao i javna autobuska stajališta. TakoĊe, u okviru planiranih namjena Centralne
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
77
djelatnosti i Mješovita namjena, moguće je planirati, projektovati i graditi objekte tipa motela, hotela, hostela,
gostionica, restorana i sliĉno, koji bi doprinijeli aktivnijoj i potpunijoj turistiĉkoj ponudi.
U kontaktnim zonama DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u sastavu DUPa „Gornja Gorica 1“ i DUPa „Donja
Gorica“ nalaze se površine namjenjene za objekte turizama (motela, hotela, hostela, gostionica, i sl,)
4.9 Preporuke za realizaciju
Nakon usvajanja Detaljnog urbanistiĉkog plana, potrebno je definisati faznost i smjernice za realizaciju plana.
U okviru realizacije planiranih kapaciteta, planira se:
dogradnju planiranih saobraćajnica , gradsku obilaznicu i bulevara
izgradnju internih saobraćajnica i saobraćajnih prikljuĉaka
moguća je fazna realizacija izgradnje objekata
novoplanirani objekti duţi od 30m. moraju imati dilaticionu spojnicu
namjensko zelenilo u okviru parcele je osnovni uslov za zaštitu okoline
u okviru svake parcele planirati dovoljan broj parking mjesta
rekonstrukciju i dogradnju prikljuĉaka i vodova tehniĉke infrastrukture – instalacija vodovoda i kanalizacije,
elektroinstalacija jake struje, tk instalacija
4.10 Pravni aspekti
4.10.1 Razlozi i pokretanje inicijative
DUP „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica raĊen je na osnovu:
Odluke o izradi DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica broj 01-031/14-4710 od 05.09.2014.godine, koju je donio Gradonaĉelnik Glavnog grada Podgorice. Programskog zadatka za izradu DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica
Ugovora o izradi DUP-a "Gornja Gorica 3 – dio A“, Podgorica br. 1158 od 19.02.2015.god. izmeĊu Agencije za
izgradnju i razvoj Podgorice doo Podgorica i "ARHIENT" doo Podgorica
A u skladu sa:
Zakonom o ureĊenju prostora i izgradnji objekata (‟‟Sluţbeni list CG‟‟, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Prostorno-urbanistickim planom Glavnog grada Podgorica, do 2025. Godine („Sluţbeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14).
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
78
5. Saobraćaj i ostala infrastruktura
5.1 Saobraćaj
Postojeće stanje
Podruĉje zahvata plana, površine 30.35 ha, tangira magistralni put M-18 Boţaj (granica sa Albanijom) -
Podgorica – Nikšić –Pluţine – Šćepan Polje (granica sa Bosnom i Hercegovinom).
Ovo je najvaţnija saobraćajnica u planu, dio je primarne drţavne mreţe puteva, a u evropskoj mreţi puteva ima
oznaku E-762.
Saobraćajnica ima dvije saobraćajne trake, bez trotoara.
Ukupna izgraĊenost unutar zone, ukljuĉujući i saobraćajnu infrastrukturu je veoma mala. Unutar zone, ne
raĉunajući dio magistralnog puta, postoji samo nekoliko kratkih asfaltiranih ulica, širine 3-4m, bez trotaoara, kao
i par makadamskih puteva.
U zoni zahvata ne postoji nijedna potpuno izgraĊena saobraćajnica, sa trotoarima, atmosferskom kanalizacijom,
rasvjetom i ostalom infrastrukturom.
Ukupna površina javnih puteva u zoni je oko 2 330 m2 ili 0.77 % površine zahvata.
Planirano stanje
Osnovu za planirano stanje predstavlja mreţa saobraćajnica utvrĊena Prostorno-urbanistiĉkim planom Podgorice
i definisani koncept namjene površina u zoni zahvata.
Magistralni put M-18 M-18 Boţaj (granica sa Albanijom) - Podgorica – Nikšić –Pluţine – Šćepan Polje (granica
sa Bosnom i Hercegovinom) (E-762) ostaje najvaţnija saobraćajnica u planu. Prema Prostornom planu Crne
Gore put dobija veći rang i prerasta u brzu saobraćajnicu. Saglasno PUP-u Podgorice predviĊeno je njeno
proširenje odnosno pretvaranje u saobraćajnicu bulevarskog tipa. U toku izrade projektne dokumentacije moguće
je da doĊe do manjeg pomjeranja poloţaja i gabarita kruţnog toka (A 01), koji se dijelom nalazi u zoni zahvata
ovoga plana.
Uz kolovoz planirane su zelene trake, širine po 2m. Na bulevaru su, sa obje strane kolovoza, uz zeleni pojas,
planirane staze za bicikliste i trotoari, širine po 2m.
Isti popreĉni profil ima i planirani bulevar (A01 - At05 - A23 - A11 - A26) koji prolazi zonom zahvata. Prema PUP-
u Podgorice ovaj bulevar ima rang gradske obilaznice.
Osim navedenih bulevara, PUP-om Podgorice je jedino tretiran kraj ulice Miloja Pavlovića (At31 – At32 – A04 –
At36).
Sve ostale saobraćajnice nijesu tretirane PUP-om, pa samim tim nijesu primarne gradske mreţe i sluţe za prilaz
parcelama.
Potrebe za parkiranjem kod novoplaniranih objekata treba rešavati u okviru urbanistiĉke parcele. Broj parking
mjesta mora da zadovolji potrebe za parkiranjem korisnika, saglasno normativima. Normativi su, saglasno PUP-u
Podgorice i Pravilniku o bliţem sadrţaju i formi planskog dokumenta, a saglasno stepenu motorizacije u
Podgorici:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
79
- Stanovanje (na 1000 m2) ………………….. 11 parking mjesta;
- Proizvodnja (na 1000 m2) ………………….. 14 parking mjesta;
- Fakulteti (na 1000 m2) ………………….. 22 parking mjesta;
- Poslovanje (na 1000 m2 BRGP) ………………….. 22 parking mjesta;
- Trgovina (na 1000 m2) ………………….. 43 parking mjesta;
- Hoteli (na 1000 m2) ………………….. 7 parking mjesta;
- Restorani (na 1000 m2) ………………….. 86 parking mjesta;
- Sportske dvorane, stadioni (na 100 posjetilaca) ….. 18 parking mjesta.
Sve saobraćajnice definisane su koordinatama tjemena i centara raskrsnica, a u grafiĉkom prilogu dati su njihovi
popreĉni presjeci.
Preporuka je da kolovozni zastor bude od asfalt betona a trotoari od prefabrikovanih betonskih elemenata ili
betona.
Ukupna površina pod asfaltom je oko 42 400 m2 ili 13.97 % površine zahvata, pješaĉke i biciklistiĉke staze uz
kolovoz zauzimaju povrsinu od 20 500 m2 (6.75 %) a površina zelenilih traka (bulevari) je oko 11 200 m2 (3.69
%), što ukupno iznosi oko 74 100 m2 ili 24.41% površine zahvata.
Praktiĉno sve saobraćajne površine predstavljaju izgradnju novih ili , kod magistralnog puta, znaĉajnu
rekonstrukciju postojeće saobraćajnice. Orjentaciona cijena izgradnje planiranih saobraćajnih površina iznosi:
- kolovoz 42 400 x 80 = 3 392 000.00 eura
- trotoari 20 500 x 40 = 820 000.00 eura
- zelenilo 11 200 x 30 = 336 000.00 eura
- Ukupno: 4 548 000.00 eura
Sve saobracajnice treba da su opremljene odgovarajucom rasvjetom i saobracajnom signalizacijom, a na
rasksnicama treba predvidjeti prelaze za hendikepirana lica saglasno vaţećem pravilniku.
Odvodnjavanje saobraćajnih površina treba rešavati atmosferskom kanalizacijom.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
80
5.2 Energetska infrastruktura
5.2.1. ELEKTROENERGETIKA POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA U granicama DUP-a “Gornja Gorica 3 dio A” u Podgorici nalaze se elektroenergetski objekti tri naponska nivoa: 110 kV ,10 kV i 1 kV. 5.2.1.1. Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 110 kV Kroz prostor DUP-a “Gornja Gorica 3 dio A” prolaze dalekovodi 110 kV: "PODGORICA 2– KAP vod 1" , "PODGORICA 2– KAP vod 2" , "PODGORICA 2– KAP vod 3" , Dalekovodi su na ĉeliĉno rešetkastim stubovima izvedeni su propisno i po “Pravilniku o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV“ “Službeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, zadovoljavaju uslove u pogledu sigurnosne udaljenosti i sigurnosne visine, kao i uslove o pojaĉanoj mehaniĉkoj i elektriĉnoj izolaciji.
5.2.1.2. Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10kV Kroz prostor DUP-a prolazi 10 kV kabal MBTS “Gornja Gorica 3 “- BTS “ Komanski Most“. 5.2.1.3. Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 0,4kV Niskonaponska mreža je radijalna i podzemna .Prikljuĉci objekata su podzemnim kablovima. Instalacija osvjetljenja duž saobraćajnica izvedena je živinim sijalicama visokog pritiska u svetiljkama montiranim na lirama okruglih, željeznih, dvosegmentnih stubova, uz kablovsko (podzemno) njihovo napajanje. Šema povezivanja, trafostanica 10 kV data je na sledećem grafiĉkom prilogu:
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
81
Ka MBTS Gornja Gorica 3
Ka BTS Komanski Most
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 3
DUP
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 2
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 1
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
82
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
83
PROGRAM RAZVOJA ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE 5.2.2.1.Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 110 kV Kroz prostor DUP „Gornja Gorica 3 dio A” prolaze dalekovodi 110 kV:
"PODGORICA 2– KAP vod 1" , "PODGORICA 2– KAP vod 2" , "PODGORICA 2– KAP vod 3" , Dalekovodi su na ĉeliĉno rešetkastim stubovima izvedeni su propisno i po “Pravilniku o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV“ “Službeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92, zadovoljavaju uslove u pogledu sigurnosne udaljenosti i sigurnosne visine, kao i uslove o pojaĉanoj mehaniĉkoj i elektriĉnoj izolaciji. Svi budući objekti koji se budu radili u zoni 110 kv vodova, moraju biti izvedeni u skladu sa “Pravilnikom o tehniĉkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV“ “Službeni List SFRJ“ br 65/88 i 18/92 i dobiti saglasnost od CGES-a.
5.5.2.2.1 ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI NAPONSKOG NIVOA 10 KV PROCJENA POTREBE ZA ELEKTRIČNOM SNAGOM PROCJENA VRŠNE SNAGE DOMAĆINSTAVA Za odredjivanje vršnog opterećenja ove skupine potrošaĉa koriste se Tehniĉke preporuke Poslovne zajednice Elektrodistribucije Srbije: -TP13 “ Prikljuĉci na niskonaponsku mrežu i elektriĉne instalacije u zgradama “ i -TP14b“ “ Osnovni tehniĉki uslovi za planiranje , projektovanje i gradnju niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica 10 (20)/0,4 kV stambenih naselja “koje se odnose na odredjivanje vršnog opterećenja domaćinstava u zimskom periodu, Vršna snaga mjerodavna za planiranje objekata TS 10/0,4 kV i NN mreže odredjuje se prema sledećem obrascu dobijenom na osnovu teoriskih razmatranja, iskustva i snimanja (mjerenja) postojećeg stanja :
,)1
(**8)75,0
25,0(**5,8n
kkn
nnPvrd
gt
gt
n<20
,)100
1(**86,2)1
(* )1990(88,0
teg
eg
pn
n
kkPiegPvrd 20<=n<=500
,)85,0
15,0(**2,7)1
(* )1990(
teg
egn
nn
kkPiegPvrd 500<n
gdje je: Pvrd-Maksimalno godišnje jednovremeno opterećenje domaćinstava (kW),
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
84
Pieg - prosjeĉna instalisana snaga sa kojom uĉestvuje grupa od “n“ domaćinstava u maksimalnom jednovremenom opterećenju - dio koji potiĉe od elektriĉnog zagrijavanja u stanu (kW/dom), n - broj domacinstava keg -koeficijent jednovremenosti maksimalnog godišnjeg opterećenja za veoma veliki broj domaćinstava – dio koji se odnosi na instalisanu snagu trošila koja se koriste za ze elektriĉno zagrijavanje stanova. kgt -koeficijent koji zavisi od procentualnog uĉešća broja stanova koji se griju na elektriĉnu energiju. Kgt=0,6 ako 75% stanova koristi elektriĉno grijanje . Kgt=0,9 ako svi stanovi koristi elektriĉno grijanje . p -procenat prosjeĉnog porasta maksimalnog godišnjeg jednovremenog opterećenja (%), t -godina za koju se raĉuna maksimalno godišnje jednovremeno opterećenje (t >= 1990) Na podruĉju DUP-a “Gornja Gorica 3 dio A” prisutan je tip stambenog naselja : -Tip naselja 5 obuhvata stanove u urbanizovanom naselju u kojem se ne može sagledati period uvo]enja centralnog grijanja sa objektima istog ili sliĉnog tipa, spratnosti P, P+1 i P+1+Pk. Parametri tipova naselja su sledeći:
Tip naselja Pieg keg p godina proračuna
(kW) %
tip naselja 5 3,0 0,55 1,5 2020
PROCJENA VRŠNE SNAGE POTROŠAČA OPŠTE POTROŠNJE Za odredjivanje vršnog opterećenja ostale potrošnje koriste se podaci iz Tehniĉke preporuke Poslovne zajednice Elektrodistribucije Srbije: -TP14a “ Planovi razvoja i osnovna koncepciska rešenja za planiranje elektrodistributivne mreže” i oni su dati u sledecoj tabeli:
Djelatnost Specifiĉno opterećenje ( W/m2)
Prosvjeta 10 -25
Zdravstvo 10 - 35
Sportski centri 10 -50
Hoteli sa klima uredjajima 30 - 70
Hoteli bez klima uredjaja 20 - 30
Male poslovne zgrade 15 - 30
Trgovine 25 - 60
PROCJENA VRŠNE SNAGE ZA OSVJETLJENJE
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
85
PROCJENA VRŠNE SNAGE ZA OSVJETLJENJE SAOBRAĆAJNICA, PARKING PROSTORA I ŠETALIŠTA Procjena vršne snage osvetljenja saobraćajnica u planiranom prostoru izvršena je na osnovu sledećih parametara:
Pvrs - Vrsna snaga rasvjete saobraćajnica za procinjeni broj svjetiljki snage 250w Pvrpp –Vršna snaga rasvjete parking prostora za procinjeni broj svjetiljki snage 150w (Pin=170W) (svjetiljke sa sijalicom natrijum visokog pritiska Pvps - Vrsna snaga rasvjete pješaĉkih staza za procinjeni broj svjetiljki snage 100w
PROCJENA VRŠNE SNAGE
Na osnovu podataka procijenjuje se aktivna vršna snaga na nivou DUP-a “Gornja Gorica 3 dio A” i traforeona kao:
ied
n
jiedvr PkPP _
1
max_ *
cos/vrvr PS
gdje je : Ped_max najveća aktivna vršna snaga kategorije potrošaĉa Ped_i aktivna vršna snaga ostalih kategorija potrošaĉa kji faktor uĉešća u maksimumu vršne snage
cos faktor snage kada je izvršena kompenzacija.
Vršna snaga na nivou DUP-a “Gornja Gorica 3 dio A” je:
D U P ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 134 569.54 0.9 512.59
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 154620 0.045 6957.9 1 6957.9
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 179 0.25 44.75 0.9 40.28
SUMA Kj*Pjv (kW) 7510.76
Vrsna snaga (kVA) 7906.06
Vršna snaga (planirana) potrošaĉa DUP-a je Pv= 7.90606 MVA. Planirano je da se potrošaĉi ovog DUP-a napajaju iz TS 110/10 kV "Podgorica 4" kao i iz buduće TS 110/10 kV "Podgorica 7" predvidjene PUP-om .
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
86
DEFINISANJE TRAFOSTANICA -– RASPORED PO TRAFOREONIMA Na osnovu navedenih metoda proraĉuna, dispozicije planiranih i postojećih objekata kao i postojećeg stanja elektroenergetske infrastrukture prednjim tabelama dat je prikaz snaga postojećih i planiranih trafostanica u UP sa definisanjem snaga novih trafostanica. Kod definisanja instalisanih snaga trafostanica racunato je sa gubicima od 10% i rezervom u snazi od 10%.
Traforeon 1 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 21 105.98 0.9 95.38
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 14020 0.045 630.9 1 630.9
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 28 0.25 7 0.9 6.3
SUMA Kj*Pjv (kW) 732.58
Vrsna snaga (kVA) 771.14
NDTS 10/0,4 kV "Br. 1- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 771.14 77.11 848.25 151.746 15.17
Traforeon 2 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 4 21.25 0.9 19.12
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 33804 0.045 1521.18 1 1521.18
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 31 0.25 7.75 0.9 6.98
SUMA Kj*Pjv (kW) 1547.28
Vrsna snaga (kVA) 1628.72
NDTS 10/0,4 kV "Br. 2- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
2000 1628.72 162.87 1791.59 208.408 10.42
Traforeon 3 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 15 56.57 0.9 50.91
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 14806 0.045 666.27 1 666.27
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
87
Putevi 21 0.25 5.25 0.9 4.73
SUMA Kj*Pjv (kW) 721.91
Vrsna snaga (kVA) 759.9
NDTS 10/0,4 kV "Br. 3- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 759.9 75.99 835.89 164.11 16.41
Traforeon 4 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 19 68.16 0.9 61.34
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 12521 0.045 563.445 1 563.44
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 20 0.25 5 0.9 4.5
SUMA Kj*Pjv (kW) 629.29
Vrsna snaga (kVA) 662.41
NDTS 10/0,4 kV "Br. 4- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 662.41 66.24 728.65 271.349 27.13
Traforeon 5 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 23 115 0.9 103.5
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 10522 0.045 473.49 1 473.49
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 33 0.25 8.25 0.9 7.42
SUMA Kj*Pjv (kW) 584.42
Vrsna snaga (kVA) 615.17
NDTS 10/0,4 kV "Br. 5- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 615.17 61.52 676.69 323.313 32.33
Traforeon 6 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 4 21.25 0.9 19.12
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 15598 0.045 701.91 1 701.91
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
88
Putevi 8 0.25 2 0.9 1.8
SUMA Kj*Pjv (kW) 722.83
Vrsna snaga (kVA) 760.88
NDTS 10/0,4 kV "Br. 6- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 760.88 76.09 836.97 163.032 16.3
Traforeon 7 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 30671 0.045 1380.195 1 1380.2
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 13 0.25 3.25 0.9 2.92
SUMA Kj*Pjv (kW) 1383.12
Vrsna snaga (kVA) 1455.92
NDTS 10/0,4 kV "Br. 7- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
2000 1455.92 145.59 1601.51 398.488 19.92
Traforeon 8 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 12 47.58 0.9 42.82
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 10032 0.045 451.44 1 451.44
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 12 0.25 3 0.9 2.7
SUMA Kj*Pjv (kW) 496.96
Vrsna snaga (kVA) 523.12
NDTS 10/0,4 kV "Br. 8- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
630 523.12 52.31 575.43 54.568 8.66
Traforeon 9 ZIMI Vrsna Snaga Koef. jed. Kj*Pjv
Pjv (kW) Kj
STANOVANJE broj
stanova u naselju tipa 5 36 172.19 0.9 154.97
POSLOVNI PROSTORI Povrsina kW/m2
Mjesovite djelatnosti 12646 0.045 569.07 1 569.07
JAVNA RASVJETA broj svjet. kW /svjet.
Putevi 13 0.25 3.25 0.9 2.92
SUMA Kj*Pjv (kW) 726.97
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
89
Vrsna snaga (kVA) 765.23
NDTS 10/0,4 kV "Br. 9- NOVA"
Sn Potrosnja gubici 10% Ukupno rezerva rezerva
kVA kVA kVA kVA kVA % Sn
1000 765.23 76.52 841.75 158.247 15.82
Na osnovu prethodno navedenog se zakljuĉuje da je za napajanje DUP a “Gornja Gorica 3 dio A” sa aspekta potreba u snazi potrebno izgraditi 9 novih trafostanice.
5.2.2.2.2. PRIKAZ PLANIRANE ELEKTRODISTIBUTIVNE MREŽE Koncept rješenja napajanja planiranih objekata u DUP a “Gornja Gorica 3 dio A” elektriĉnom energijom je baziran na postojećoj i planiranoj infrastrukturi 10 kV mreže .
Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10kV
Polazeći od izvršenog proraĉuna potreba u snazi, i rasporeda novih potrošaĉa po traforeonima, kao i postojećeg stanja 10 kV mreže planom razvoja su predvidjeni sledeći 10 kV elektrenergetski objekti:
Trafostanice 10/0,4kV : - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.1" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 2x1000 kVA "Nova br.2" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.3" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.4" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.5" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.6" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 2x 1000 kVA "Nova br.7" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 630 kVA "Nova br.8" Nova - NDTS 10/0,4 kV, 1000 kVA "Nova br.9" Nova
Nove TS su bar dva puta prolazne na strani visokog napona ,izradjene u SF6 tehnologiji sa potrebnim brojem NN izvoda , odnosno osam po transformatoru 630 kVA , a dvanaest po transformatoru 1000 KVA. Pri projektovanju i izgradnji trafostranice, opremu tipizirati u skaldu sa tehniĉkim preporukama EPCG- A. D. – Niksić (TP-1b), odnosno zahtjevima nadležne Elktrodistribucije. 10kV kablovska mreža: Za realizaciju plana razvoja 10kV mreže u okviru DUP-a potrebno je izvesti veze prema priloženoj šemi. Predloženim planom razvoja 10kV mreže planirane TS10/0,4kV su ukljuĉene u postojeći sistem napajanja – koncept otvorenih prstenova uz njihovo kablovsko izvoĊenje sa napajanjem iz TS 110/10 kV "Podgorica 4“ i buduce TS 110/10 kV "Podgorica 7" . Nove izvode TS 110/10 kV " Podgorica 4“ – NDTS " Br.3" NOVA , TS 110/10 kV " Podgorica 7“ – NDTS " Br.9" NOVA
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
90
i nove dionice izmeĊu TS 10/0,4 kV izvesti sa 3 x XHE 49 A, 240 mm2, 20 kV ( prenosne moći 7,96 MVA). Na posebnom prilogu urbanistiĉkog plana je takodje prikazana lokacija planirane TS10/0,4kV kao i planirane trase 10kV mreže.
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
91
Ka MBTS Gornja Gorica 3
Ka BTS Komanski Most
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 3
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 2
DV
110 k
V P
od
go
ric
a 2
-K
AP
vo
d 1
DUP
TS
"Br. 1"
TS "Br. 3"
TS
"Br. 2"
TS"Br. 4"TS
"Br. 5"
TS"Br. 6"
TS"Br. 7"
TS
"Br. 8"
TS
"Br. 9"
ka TS 110/10 kV "Podgorica 4"ka BTS 10/0,4 kV "Vinopodrum"
ka TS 110/10 kV "Podgorica 7"
ka MBTS 10/0,4 kV "IRD Sume"
Nacrt DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A“ u Podgorici
92
Niskonaponska kablovska mreža 0,4kV Niskonaponsku mrežu izvesti kao kablovsku (podzemnu) do lokacija prikljuĉnih ormarića. Mreža treba da je radijalna, a za važnije objekte u okviru njihove instalacije riješti prstenasto napajanje . Mreže izvesti nn kablovima tipa PP00 ili XP00 , 6/1kV (ili drugim, prema zahtjevima struĉne službe Elektrodistribucije),presjeka prema nominalnim snagama pojedinih prostora objekata. NN kablove po mogućnosti polagati u zajedniĉkom rovu na propisanom odstojanju uz ispunjenje uslova dozvoljenenog strujnog opterećenja po pojedinim izvodima. Broj nn izvoda TS10/0,4kV će se definisati glavnim projektima objekata i TS10/0,4kV. Elektroinstalacije objekata Elektroinstalacija svih novih objekata mora biti izvedena u skladu sa važećim tehniĉkim propisima i standardima, a kod stambenih objekata i sa normativima iz plana višeg reda. Instalacije moraju zadovoljavati sada važeće tehniĉke propise i standarde iz oblasti elektroinstalacija niskog napona. Za zaštitu od indirektnog dodira u objektima primijeniti sistem TN-S. Osvjetljenje javnih povrsina Pošto je javno osvetljenje sastavni dio urbanistiĉke cjeline, treba ga tako izgraditi da se zadovolje i urbanistiĉki i saobraćajno - tehniĉki zahtjevi, istovremeno težeći za tim da instalacija osvetljenja postane integralni element urbane sredine. Mora se voditi raĉuna da osvetljenje saobraćajnica i ostalih površina mora osigurati minimalne zahtjeve koji će obezbjediti kretanje uz što veću sigurnost i konfor svih uĉesnika u noćnom saobraćaju, kao i da ima i svoju dekorativnu funkciju. Zato se pri rješavanju uliĉnog osvetljenja mora voditi raĉuna o sva ĉetiri osnovna mjerila kvaliteta osvetljenja: - nivo sjajnosti kolovoza, - podužna i opšta ravnomjernost sjajnosti, - ograniĉenje zaslepljivanja (smanjenje psihološkog blještanja) i - vizuelno vodjenje saobraćaja. Izbor rasvjete treba izvršiti po važećim evropskim standardima EN 13201.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
93
5.2.2.3. URBANISTICKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU PLANIRANE ELEKTRODISTRIBUTIVNE MREŽE I JAVNOG OSVETLJENJA
1. Trafostanice 10/0,4kV na području plana Novoplanirane trafostanice su predvidjene za ugradnju u objekte DUP i kao slobodno stojeće. Raspored opreme i položaj energetskih transformatora moraju biti takvi da obezbjede što racionalnije korišćenje prostora, jednostavnost rukovanja, ugradnje i zamjene pojedinih elemenata i blokova i omogućava efikasnu zaštitu od direktnog dodira djelova pod naponom. Projektima uredjenja okolnog terena svim trafostanicama obezbjediti kamionski pristup, najmanje širine 3,0 m. Trafostanica mora biti bar dva puta prolazne na strani visokog napona u tehnici SF6. Opremu trafostanice predvidjeti u skladu sa “Tehniĉkim preporukama EPCG –TP1-b: Distributivna transformatorska stanica DTS - EPCG 1x1000 kVA (DTS 1x630)”, donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica “Elektroprivrede Crne Gore”, A.D. – Nikšić. Investitori su dužni da obezbjede projektnu dokumentaciju za gradjenje planirane trafostanice, kao i da obezbjede tehniĉku kontrolu tih projekata. Investitori su dužni da obezbjede potrebnu dokumentaciju za izdavanje gradjevinske dozvole, kao i struĉni nadzor nad izvodjenjem radova. Nakon završetka radova, investitor je dužan zahtjevati vršenje tehniĉkog pregleda i nakon njega podnijeti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. Izgradnja 10 kV kablovske mreže Nove izvode TS 110/10 kV " Podgorica 4“ – NDTS " Br.3" NOVA , TS 110/10 kV " Podgorica 7“ – NDTS " Br.9" NOVA i nove dionice izmeĊu TS 10/0,4 kV izvesti sa 3 x XHE 49 A, 240 mm2, 20 kV ( prenosne moći 7,96 MVA). Preporuĉuje se polaganje jednožilnih kablova u trouglastom snopu. Na kraćim dionicama dozvoljeno je i polaganje u horizontalnoj ravni na medjusobnom razmaku 70 mm. Snop se formira provlaĉenjem kablova kroz odgovarajuću matricu pri odmotavanju sa tri kalema.Formirani snop se na svakih 1 do 2 m omotava obujmicom , samoljepljivom trakom itd. Medjusobni razmak više energetskih kablova (višežilnih , odnosno kablovskih snopova tri jednožilna kabla ) u istom rovu odredjuje se na osnovu strujnog opterećenja , ali ne smije da bude manji od 70 mm pri paralelnom vodjenju odnosno 2 m pri ukrštanju. Da se obezbijedi da se u rovu sa više energetskih kablova (višežilni , odnosno kablovski snopovi tri jednožilna kabla ) kablovi medjusobno ne dodiruju , izmedju kablova može da se cijelom dužinom trase postavi niz opeka , koje se polažu nasatice na medjusobnom razmaku od 1m.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
94
Kablove polagati slobodno u kablovskom rovu dubine 0,8 m, a na mjestima prolaza kabla ispod kolovoza saobraćajnica, kao i na svim onim mjestima gdje se može oĉekivati povećano mehaniĉko opterećenje kabla (ili kabl treba izolovati od sredine kroz koju prolazi) kroz kablovsku kanalizaciju, smještenu u rovu dubine 1,0 m. Dozvoljeno je pojedinaĉno provlaĉenje jednožilnog kabla kroz cijev od neferomagnetnog materijala , pod uslovom da cijev nije duža od 20 m. Kroz ĉeliĉnu cijev dozvoljeno je provlaĉenje snopa koga ĉine jednožilni kablovi sve tri faze. Nakon polaganja, a prije zatrpavanja kabla, investitor je dužan obezbjediti katastarsko snimanje taĉnog položaja kabla, u skladu sa zakonskim odredbama. Na grafiĉkom prikazu trase kabla treba oznaĉiti tip i presjek kabla, taĉnu dužinu trase i samog kabla, mjesta njegovog ukrštanja, približavanja ili paralelnog vodjenja sa drugim podzemnim instalacijama, mjesta ugradjenih kablovskih spojnica, mjesta položene kablovske kanalizacije sa brojem korišćenih i rezervnih cijevi (otvora) itd. Ukoliko to zahtjevaju tehniĉki uslovi struĉne službe Elektrodistribucije - Podgorica, zajedno sa kablom (na oko 40 cm dubine) u rov položiti i traku za uzemljenje, Fe-Zn 25x4 mm. Duž trasa kablova ugraditi standardne oznake koje oznaĉavaju kabl u rovu, opromjenu pravca trase, mjesta kablovskih spojnica, poĉetak i kraj kablovske kanalizacije, ukrštanja, približavanja ili paralelna vodjenja kabla sa drugim kablovima i ostalim podzemnim instalacijama i sl. Prije izvodjenja radova pribaviti katastre podzenmnih instalacija i u tim sluĉajevima otkopavanje kabla vršiti ruĉno. Pri izvodjenju radova preduzeti sve potrebne mjere zaštite radnika, gradjana i vozila, a zaštnim mjerama omogućiti odvijanje pješaĉkog i motornog saobraćaja. Na mjestima gdje je, radi polaganja kablova, izvršeno isjecanje regulisanih površina, iste dovesti u prvobitno stanje. Investitori su dužni da obezbjede projektnu dokumentaciju za izvodjenje dionica kablovskih 10 kV vodova, kao i da obezbjede tehniĉku kontrolu tih projekata. Investitori su dužni da obezbjede potrebnu dokumentaciju za izdavanje gradjevinske dozvole, kao i struĉni nadzor nad izvodjenjem radova. Nakon završetka radova, investitor je dužan zahtjevati vršenje tehniĉkog pregleda i nakon njega podnijeti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. 3. Izgradnja niskonaponske mreže Nove niskonaponske mreže i vodove izvesti kao kablovske (podzemne), uz korišćenje kablova tipa PP00 (ili XP00 zavisno od mjesta i nacina polaganja), ukoliko strucna služba Elektrodistribucije - Podgorica ne uslovi drugi tipa kabla. Mreže predvidjeti kao trofazne, radijalnog tipa. Zbog potrebe vršenja preraspodjele potrošaĉa po traforeonima, ne rješavati pojedine sluĉajeve odvojeno od cjeline, vec sagledati uticaj svake izmjene na širi prostor. Što se tiĉe izvodjenja niskonaponskih mreža i vodova, primjenjuju se uslovi već navedeni pri izgradnji kablovske 10 kV mreže. Zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja obezbjediti pravilnim izborom osiguraĉa na poĉetku voda u skladu sa važeĊim tehniĉkim propisima. Primjeniti sistem zaštite od opasnog napona dodira TN-C do mjesta prikljucka NN kablova na objektima *(u GRT). Investitori su dužni da obezbjede projektnu dokumentaciju za izvodjenje instalacije osvjetljenja, kao i da obezbjede tehniĉku kontrolu tih projekata.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
95
4. Izgradnja spoljneg osvjetljenja Izgradnjom novog javnog osvetljenja otvorenog prostora i saobraćajnica oko kompleksa obezbjediti fotometrijske parametre date evropskim standardom EN 13201. Kao nosaĉe svetiljki koristiti metalne dvosegmentne stubove, predvidjene za montažu na pripremljenim betonskim temeljima, tako da se po potrebi mogu demontirati, a napajanje javnog osvetljenja izvoditi kablovski (podzemno), uz primjenu standardnih kablova (PP 000 4x25mm2; 0,6/1 kV za uliĉno osvetljenje i PP 00 3(4)x16mm2; 0,6/1 kV za osvetljenje u sklopu uredjenja terena). Pri projektovanju instalacija osvetljenja u sklopu uredjenja terena oko planiranih objekata poseban znacaj dati i estetskom izgledu instalacije osvetljenja. Sistem osvetljenja treba da bude cjelonoćni. Pri izboru svetiljki voditi raĉuna o tipizaciji, odnosno a u cilju jednostavnijeg održavanja. Maksimalno dozvoljeni pad napona u instalaciji osvetljenja, pri radnom režimu, može biti 5%. Kod izvedene instalacije moraju biti u potpunosti primjenjene mjere zaštite od elektriĉnog udara (zaštita od direktnog i indirektnog napona). U tom cilju, mora se izvesti polaganje zajedniĉkog uzemljivaĉa svih stubova instalacije osvetljenja, polaganjem trake Fe-Zn 25x4 mm i njenim povezivanjem sa stubovima i uzemljenjem napojnih trafostanica. Obezbjediti selektivnu zastitu kompletnog napojnog voda i pojedinih svetiljki. Obezbjediti mjerenje utrošene elektriĉne energije. Komandovanje ukljuĉenjem i iskljuĉenjem javnog osvetljenja obezbjediti preko uklopnog sata ili foto ćelije. Za polaganje napojnih vodova važe isti uslovi kao i kod polaganja ostalih niskonaponskih vodova. Investitori su dužni da obezbjede projektnu dokumentaciju za izvodjenje instalacije osvjetljenja, kao i da obezbjede tehniĉku kontrolu tih projekata. Investitori su dužni da obezbjede potrebnu dokumentaciju za izdavanje gradjevinske dozvole, kao i strucni nadzor nad izvodjenjem radova. Nakon završetka radova, investitor je dužan zahtjevati vršenje tehniĉkog pregleda i nakon njega podnijeti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. Javnu rasvjetu projektovati u skladu sa Preporukama za projektovanje , izvodjenje i održavanje rasvjete na podruĉju Glavnoggrada , novembar 2008. godine.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
96
5.2.2.4 ORJENTACIONI TROŠKOVI REALIZACIJE U DOMENU ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE I JAVNOG OSVETLJENJA
1 Izgradnja novih TS prema planu u prilogu tipa NDTS 630 kVA sa
opremom prema tehniĉkoj preporuci TP-1b(EPCG): kom
. 1 a’ 35000 = 35000
2 Izgradnja novih TS prema planu u prilogu tipa NDTS 1000 kVA sa
opremom prema tehniĉkoj preporuci TP-1b(EPCG): kom
. 6 a’ 45000 = 270000
3 Izgradnja novih TS prema planu u prilogu tipa NDTS 2 x 1000
kVA sa opremom prema tehniĉkoj preporuci TP-1b(EPCG): kom
. 2 a’ 80000 = 160000
4 Izrada novih dionica kablovskih 10 kV vodova sa uklapanjem na
podruĉju DUP-a i izrada novih kablovskih 10 kV izvoda (dužina u podruĉju DUP-a):
m 8160 a’ 40 = 326400
UKUPNO : e = 791400
Napomena : Nisu uzete u obzir dužine kablova izvan podruĉja DUP-a.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
97
5.3 Telekomunikaciona mreža
POSTOJEĆE STANJE Na podruĉju koje obuhvata DUP "Gornja Gorica 3", Opština Podgorica, nije dat odgovrajući plan postojećih podzemnih tk instalacija. Na posmatranom podruĉju prisutni su signalom mobilne telefonije i sva tri mobilna operatera, a podruĉje je pokriveno i TV signalom koji distribuira BBM Montenegro i Total TV.
PLANIRANO RJEŠENJE Planiranim rješenjem planirana je izgradnja nove tk kablovske kanalizacije. Implementacija novih tehnika i tehnologija, liberalizacija trţišta i konkurencija u sektoru elektronskih komunikacija će doprinijeti brţem razvoju elektronskih komunikacija, povećanju broja servisa, njihovoj ekonomskoj i geografskoj dostupnosti, boljoj i većoj informisanosti kao i brţem razvoju privrede i opštine u cjelini. Jedan od ciljeva izrade ovog DUP jeste da se ţeli obezbjediti planiranje i graĊenje elektronske komunikacione infrastrukture koja će zadovoljiti zahtijeve više operatora elektronskih komunikacija, koji će ponuditi kvalitetne savremene elektronske komunikacione usluge po ekonomski povoljnim uslovima. Treba voditi raĉuna o sledećem: - da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna paţnja obrati zaštiti postojeće elektronske komunikacione infrastrukture - da se uvjek obezbijede koridori za telekomunikacione kablove duţ svih postojećih i novih saobraćajnica, - da se gradnja, rekonstrukcija i zamjena elektronskih komunikacionih sistema mora izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijumima, Akt kojeg se treba pridrţavati prilikom izgradnje nove telekomunikacione infrastrukture, jeste Pravilnik o odreĊivanju elemenata elektronskih komunikacionih mreţa i pripadajuće infrastrukture, širine zaštitnih zona i vrste radio-koridora u ĉijoj zoni nije dopuštena gradnja drugih objekata (Sluţbeni list Crne Gore" broj 83/09). U odnosu na moguće planove dominantnog operatera fiksne telefonije, Crnogorskog Telekoma i ostalih operatera fiksne i mobilne telefonije, projektant predviĊa da se unutar zahvata ovog DUP-a, u skladu sa razvojem planiranih graĊevinskih objekata i predloţenim saobraćajnim rješenjima, izgradi nova telekomunikaciona kanalizacija sa 3 PVC cijevi 110mm. Telekomunikaciona kanalizacija bi se koristla za provlaĉenje kablova razliĉitih kablovskih operatera koji pokaţu interesovanje za pruţanje telekomunikacionih usluga, bilo da se radi o Crnogorskom Telekomu, bilo da se radi o nekom drugom postojećem telekomunikacionom operateru u Crnoj Gori. Na taj naĉin, u odnosu na situaciju koja se trenutno dešava na telekomunikacionom trţištu Crne Gore, korisnici iz posmatrane zone bi bili na kvalitetan naĉin opsluţeni razliĉitim vrstama telekomunikacionih servisa (telefonija, prenos podataka, TV signal i dr.).
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
98
Pri planiranju broja PVC cijevi u novoj tk kanalizaciji, moraju se u obzir uzeti podaci o planiranim gradjevinskim površinama i aktuelnim trendovima u rješavanju pitanja kablovske televizije i dr. Kanalizacioni kapaciteti omogućavaju dalju modernizaciju elektronskih komunikacionih mreţa bez potrebe za izvoĊenjem naknadih graĊevinskih radova, kojima bi se iznova devastirala postojeća infrastruktura. Ukupna duţina planirane telekomunikacione kanalizacije sa 3 PVC cijevi 110mm, unutar zone ove Studije, iznosi oko 4660 metara, a planirana je i izgradnja 77 novih telekomunikacionih okana. Savremene telekomunikacije koje obuhvataju ditribuciju sva tri servisa, telefonije-fiksne i mobilne, prenos podataka i TV signala, omogućavaju više naĉina povezivanja sa telekomunikacionim operaterima. Imajući u vidu namjenu objekata unutar posmatrane zone i samu lokaciju, kroz novoplaniranu telekomunikacionu kanalizaciju treba graditi savremene telekomunikacione pristupne optiĉke mreţe u tehnologiji FTTx (Fiber To The Home, Fiber to The Building,...), sa optiĉkim vlaknom do svakog objekta, odnosno korisnika. Ovo rješenje je u skladu sa dugoroĉnim rješenjima u oblasti telekomunikacija sa optiĉkim pristupnim mreţama, a sa ĉijom implementacijom je zapoĉeo dominantni telekomunikacioni operator, Crnogorski Telekom. Kućnu tk instalaciju treba izvoditi u RACK ormarima u zasebnim tehniĉkim prostorijama . Na isti naĉin izvesti i ormariće za koncentraciju instalacije za potrebe kablovske distribucije TV signala, sa opremom za pojaĉavanje TV signala. Kućnu tk instalaciju u svim prostorijama realizovati telekomunikacionim kablovima koji će omogućavati korišćenje naprednijih servisa koji se pruţaju ili ĉije se pruţanje tek planira, FTP kablovima cat 6 i cat 7 i kablovima sa optiĉkim vlaknima, ili drugim kablovima sliĉnih karakteristika i provlaĉiti kroz PVC cijevi, sa ugradnjom odgovarajućeg broja kutija, s tim da u svakom poslovnom prostoru treba predvidjeti minimalno po 4 tk instalacije, a u stambenim jedinicama minimalno po 2 tk instalacije . U sluĉaju da se trasa tk kanalizacije poklapa sa trasom vodovodne kanalizacije i trasom elektro instalacija, treba poštovati propisana rastojanja, a dinamiku izgradnje vremenski uskladiti. Trase planirane telekomunikacione kanalizacije potrebno je uklopiti u trase trotoara ili zelenih površina, jer bi se u sluĉaju da se telekomunikaciona okna rade u trasi saobraćajnice ili parking prostora, morali ugraditi teški poklopci sa ramom i u skladu sa tim uraditi i ojaĉanje okana, što bi bilo neekonomiĉno. Telekomunikacionu kanalizaciju koja je planirana u okviru DUP, kao i telekomunikaciona okna, izvoditi u svemu prema planovima višeg reda, vaţećim propisima u Crnoj Gori i preporukama bivše ZJ PTT iz ove oblasti. Na taj naĉin biće stvoreni optimalni uslovi, koji sa tehniĉkog stanovišta, omogućavaju provlaĉenje novih kablovskih kapaciteta, gdje god se za tim ukaţe potreba. Obaveza budućih investitora planiranih objekata u zoni DUP jeste da, u skladu sa Tehniĉkim uslovima koje izdaje nadleţni telekomunikacioni operater ili organ lokalne uprave, od novoplaniranih telekomunikacionih okana, projektima za pojedine objekte u zoni obuhvata definišu naĉin prikljuĉenja svakog pojedinaĉnog objekta. Kablovsku kanalizaciju pojedinaĉnim projektima treba predvidjeti do samih objekata.
Predmjer i predraĉun materijala i radova:
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
99
Br. A/ MATERIJAL Koliĉina Koliĉina Jediniĉna cijena
Ukupna cijena €
1. PVC cijevi Ø 110/3,2 mm duţine 6 m kom 2330,00 11,80 27494,00
2. Gumene brtve za nastavljanje PVC cijevi Ø 110/3,2 mm
kom 2330,00 0,20 466,00
3. PVC uvodnica Ø 110/3,2 mm duţ. 0,5m kom 513,00 2,50 1282,50
4. PVC drţaĉ odstojni 110/2 kom 4660,00 0,80 3728,00
5. Ĉep za zatvaranje cijevi Ø110/3,2 mm kom 54,00 1,50 81,00
6. PTT traka za upozorenje m 4660,00 0,10 466,00
7. Laki tk poklopac sa ramom (min. nosivosti 50 kN) kom 77,00 175,00 13475,00
UKUPNO ZA MATERIJAL 46992,50
Br. B/TK KANALIZACIJA Koliĉina Koliĉina Jediniĉna cijena
Ukupna cijena €
1. Trasiranje - odreĊivanje trase rova nove i postojeće kanalizacije i lociranje postojećih i novih okana prije iskopa
m 4660,00 0,50 2330,00
2. Izrada kablovske tk kanalizacije od PVC cijevi u IV kat., sa opisom radova: - ruĉni iskop rova sa razupiranjem; - nasipanje donjeg sloja pijeska d=10 cm, - polaganje PVC cijevi, - nasipanje pijeska izmeĊu cijevi; - nasipanje zaštitnog sloja pijeska d=10 cm, - zatrpavanje rova u slojevima sa nabijanjem, - postavljanje pozor trake; - ureĊenje trase sa utovarom i odvozom viška materijala: za 3xPVCØ110mm(45x101)cm
m 4660,00 12,50 58250,00
UKUPNO ZA KANALIZACIJU 60580,00
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
100
Br. C/KABLOVSKA OKNA Koliĉina Koliĉina Jediniĉna cijena
Ukupna cijena €
1. Izrada AB okna unutrašnjih dimenzija 1,60x1,40x1,90m, u V kat, saopisom radova.: - ruĉni iskop rupe za okno, - odvoz šuta na deponiju, - izrada okna(d=15cm(zidova,donje i gornje ploĉe)) sa ugradnjom lakog tk poklopca sa ramom i podešavajućih konzola prema prilogu (rad+material, bez lakog tk poklopca sa ramom)
kom 77,00 750,00 57750,00
UKUPNO KABLOVSKA OKNA 57750,00
REKAPITULACIJA
A./ UKUPNO ZA MATERIJAL € 46992,50
B./ UKUPNO ZA KANALIZACIJU € 60580,00
C./ UKUPNO KABLOVSKA OKNA € 57750,00
sveukupno TK kanalizacija: € 165322,50
pdv 0,19 31411,28
sveukupno sa pdv-om € 196733,78
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
101
5.4 Hidrotehnička infrastruktura
A. VODOSNABDIJEVANJE Postojeće stanje
Na bazi raspoloţivih podataka za hidrotehniĉke instalacije dobijenih od strane DOO ″Vodovod i kanalizacija" iz Podgorice na prostoru u zoni zahvata DUP-a "Gornja Gorica 3″ nema instalacija vodovoda.U blizini zone zahvata preko planiranog kruţnog toka na bulevaru postoji cjevovod Ø100mm.Na poĉetku u zoni zahvata za postojeće objekte pored puta Podgorica-Nikšić ima prikljuĉih cjevovoda koji nijesu uvedeni u katastar Vodovoda. Planirano stanje
Za obezbjeĊenje vode za planirane objekte u zoni zahvata predmetnog DUP-a planirana je vodovodna mreţa preĉnika cijevi od DN75mm do DN160mm. Analiza potrošnje vode
Na prostoru zahvaćenom DUP-om ″Gornja Gorica 3″ predviĊenja je izgradnja stambenih i poslovnih objekata spratnosti P+1 i P+2. Osim vode za sanitarne vode potrebno je obezbijediti vodu za zalivanje bašti i protivpoţarnu zaţtitu. Koliĉina vode koju treba obezbijediti za potrebe naselja Gornja Gorica 3 raĉunata je prema sledećim parametrima:
-broj stanovnika 137; -norma potrošnje prema stanovniku 300lit/st/dan u šta je obuhvaćena i voda za zalivanje zelenila u
dvorištima; -usvojeni su kojeficijenti neravnomjerenosti Kdn=150 Kĉas=2.00.
Qa = 137x300.00=0.48lit/sec
Maksinalna dnevna potrošnja Qmax/dan = 0.48 x 1.50 = 0.72 lit/ sec. Maksimalna ĉasovna potrošnja Qmax/č = 0.72 x 2.00 = 1.44 lit/ sec. Koncepcija rješenja
PredviĊeno je da se pored planiranih saobraćajnica unutar zone zahvata u trotoaru urade cjevovodi DN160mm, DN110mm, DN90mm i DN75mm. Planirano je povezivanje planiranih cjevovoda u naselju sa postojećim cjevovodom koji prolazi juţno pored zone zahvata DUP-om preko kruţnog toka na takoĊe planiranom bulevaru. TakoĊe je planirano povezivanje i sa nekim od cjevovoda koji se nalaze pored magistralnog puta Podgorica - Nikšić. Za zaštitu od poţara shodno pravilniku od tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara planirani su nadzemni hidranti
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
102
Ø100mm. Poloţaj i preĉnici cijevi za cjevovode, prikljuĉak na postojeći cjevovod, profil i poloţaj protivpoţarnih hidranata dati su na priloţenoj situaciji.
B. FEKALNA KANALIZACIJA Postojeće stanje
Na prostoru u zoni zahvata DUP-a ″Gornja Gorica 3″ ne postoji gradska kanalizacija za odvod otpadnih fekalnih voda. Postojeći objekti na poĉetku lokacije koji je mali bro,j prikljuĉeni su na sopstvene ureĊaje-septĉke jame od kojih je većina uraĊena neuslovno. Planirano stanje
Da bi se stvorili uslovi za prikljuĉenje planiranih objekata na gradsku kanalizaciju kada se za to stvore uslovi tj. kada se izgradi kolektor Ø800mm za odvod otpadnih voda iz pravca Mareze i Tološa i ureĊaj za preĉišćacanje otpadnih voda na lokaciji kod Kombinata aluminijuma. U svim planiranim saobraćajnicama unutar zahvata planirana je kanalizacija za odvod otpadnih voda. Izabrani su preĉnici cijevi i dati smjerovi oticanja. Odabir preĉnika cijevi izvršen je prema oĉekivanim koliĉinama vode koju treba odvesti sa odreĊenog prostora, duţine voĊenja kanala i konfiguracije terena. Izvršena je analiza proraĉun koliĉine otpadne vode koju treba odvesti iz postojećih i planiranihobjekata unutar zone zahvata kako bi se što kvalitetnije mogao sagledati cjelokupni kanalizacioni sistem prostora oko zone zahvata DUP-a ″Gornja Gorica 3″.
Za sprovedeni hidrauliĉki proraĉun korišćeni su sledeći ulazni podaci: - planirani broj stanovnika 137;
- maksimalna ĉasovna potrošnja od 0,0118lit/sec/korisniku. Maksimalna ĉasovna protoka od 0,0118lit/sec/korisniku je protoka sa kojom se raĉunalo kod dimenzionisanja kanalizacije za veći dio gradskog podruĉja.
Q = 137 x 0.0118 = 1.62 lit/sec.
Kod odabira preĉnika cijevi primarnu ulogu je imala duţina i padovi kanalizacije istovremeno vodeći
raĉuna da se stvore povoljni uslovi za kasnije odrţavanje. Planirano je da se kanalizacija uradi od PVc kanalizacionih cijevi sa dovoljnim brojem revizionih okana kako je to prikazano na priloţenoj situaciji. Do realizacije planiranog kolektora DN800mm i ureĊaja za preĉišćavanje otpadnih voda na lokaciji kod Kombinata aluminijuma DOO "Vodovod i kanalizacija″ će propisivati privremene uslove za prikljuĉenje objektata sa ovog prostora.
C. ATMOSFERSKA KANALIZACIJA Postojeće stanje
Na prostoru u zoni zahvata DUP-a ″Gornja Gorica 3″ ne postoji atmosferska kanalizacija. Na poĉetku zone zahvata ispod mosta na putu Podgorica – Nikšić nalazi se rijeka Matica koja se na nizvodnom dijelu sve više udaljava od planom zahvaćene zone.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
103
Planirano stanje
Planom je predviĊeno da se po ĉitavoj duţini kroz naselje radi saobraćajnica bulevarskog tipa sa dva krzţna toka. Unutar naselja planirane su prilazne saobraćajnice sa trotoarima. Za odvod voda sa saobraćajnica, trotoara i ostalih površina u bulevaru i u prilaznim saobraćajnicama planirana je atmosferska kanalizacija. Planirani su zatvoreni cjevasti kanali sa slivniĉkim oknima sa rešetkama. Preĉnici cijevi za izradu kanala odabrani su zavisno od oĉekivane koliĉine vode koju treba odvesti sa pripadajućeg slivnog podruĉja. Padovi kanala prate padove saobraćajnice i usmjereni su u pravcu budućeg ispusta u nekom od budućih recipijenata. U planiranom bulevaru planiran je i kolektror za odvoĊenje atmosferskih voda sa bulevara i planiranih saobraćajnica u zoni zahvata ″Gornja Gorica 3″ . Duţ bulevara planiran je i kolektor preĉnika cijevi DN 630mm, DN500mm, DN400mm i DN315mm. Atmosferske vode sa saobraćajnica i unutar naselja sakupljene su i prikljuĉene na kolektor u bulevaru. PredviĊeno je da se atmosferske vode iz kanala koriste za navodnjavanje poljoprivrednih parcela.Ukupna površina zahvata plana je 30.34ha od ĉega pod saobraćajnicama sa trotoarima je 8.6ha.
Koliĉina vode raĉunata je za bulevar i saobraćajnice, dok je koliĉina vode sa krovova i dvorišta beznaĉajna. Za dimenzionisanje kolektora raĉunate su vode sa bulevara i saobraćajnica prema sledećim parametrima:
- Slivna površina - saobraćajnice F = 8.6 ha - Intenzitet padavina q = 264.00 l/sec/ha - Prosjeĉni koeficijent oticanja Ψ = 0.80
Q = 8.6 x 264.00 x 0.80 = 1816.30 lit/sec.
Za odvod vode sa zahvaćenog prostora planirani su cjevasti kanali DN250mm, DN315mm, DN400mm, DN500mm,DN630mm i DN800mm.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
104
A. VODOVOD
A.1. Izrada cjevovoda od polietilenskih cijevi visoke gustoće PE100 i
PN10bari, računato sa svim zemljanim radovima, izradom
šahtova i ugradnja potrebnih fazonskih komada i armatura kao i
ugradnja uličnih hidranata.
PEVG DN 75mm m' 180.00 58.00 10,440.00
PEVG DN 90mm m' 1140.00 65.00 74,100.00
PEVG DN 110mm m' 340.00 75.00 25,500.00
PEVG DN 160mm m' 1485.00 103.00 152,955.00
UKUPNO VODOVOD: 262,995.00
B. FEKALNA KANALIZACIJA
B.1. Izrada uličnih kanala za odvod otpadnih voda od PVC cijevi za
uličnu kanalizaciju računato sa svim zemljanim radovima,
izradom revizionih okana sa ugradnjom poklopaca i penjalica.
DN200mm m' 1940.00 138.00 267,720.00
DN250mm m' 875.00 189.00 165,375.00
DN800mm m' 1500.00 250.00 375,000.00
UKUPNO FEKALNA KANALIZACIJA: 808,095.00
C. ATMOSFERSKA KANALIZACIJA
C.1. Izrada uličnih i blokovskih kanala za odvod atmosferskih voda od
PEVG R cijevi za uličnu kanalizaciju računato sa svim zemljanim
radovima, izradom slivničkin okana sa rešetkama i ugradnjom
penjalica.
DN250mm m' 605.00 132.00 79,860.00
DN315mm m' 2150.00 143.00 307,450.00
DN400mm m' 970.00 164.00 159,080.00
DN500mm m' 275.00 185.00 50,875.00
DN630mm m' 205.00 230.00 47,150.00
DN1000mm m' 290.00 325.00 94,250.00
UKUPNO ATMOSFERKSA KANALIZACIJA: 658,805.00
ZBIRNA REKAPITULACIJA
A. VODOVOD 262,995.00
B. FEKALNA KANALIZACIJA 808,095.00
C. ATMOSFERSKA KANALIZACIJA 658,805.00
UKUPNO HIDROTEHNIČKE INSTALACIJE 1,729,895.00
APROKSIMATIVNA VRIJEDNOST REALIZACIJE PLANA ZA HIDROTEHNIČKE INTALACIJE
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
105
5.5 Pejzažno uređenje
POSTOJEĆE STANJE
Satelitski snimak lokacije sa okruţenjem (izvor: Google Earth)
Podruĉje DUP-a „Gornja Gorica 3 - dio A“ nalazi se u podnoţju brda Zelenika, na lijevoj obali rijeke Sitnice, na
ravnom terenu sa nadmorskom visinom od 30 – 32 m.
Sliku planske jedinice karakterišu neobraĊene i neizgraĊene površine pod livadskom vegetacijom. S obzirom na
raniju poljioprivrednu namjenu prostora, cijelom duţinom zahvata plana prolazi kanal za navodnjavanje zemljišta.
Postojeća namjena površina odrazila se na izgled prostora koji je bez elemenata urbane slike. Nijesu zastupljene
ureĊene zelene površine kako javnog tako ni ograniĉenog korišćenja, odnosno specijalne namjene.
Livade su mozaiĉno obrasle manjim vjetrozaštitnim linernim zasadima ĉempresa (Cupressus sempervirens),
skupinama bagrema (Robinia pesudoacacia) i pojedinaĉnim stablima košćele (Celtis australis), smokve (Ficus
carica) i murve (Morus sp.).
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
106
U biljnogeografskom pogledu Podgorica se nalazi u zoni termofilne submediteranske listopadne vegetacije u kojoj
dominira zajednica grabića i kostrike (Rusco-Carpinetum orientalis). Kao posljedica visokog stepena degradacije ove
zajednice razvile su se rijetke i niske šikare i šibljaci koje se diferenciraju na tri subasocijacije: punicetosum u kojoj
preovlaĊuje šipak (Punica granatum), paliuretosum gdje dominira draĉa (Paliurus spina- christi) i quercetosum
macedonicae sa dominacijom makedonskog hrasta (Quercus macedonicae).
Postojeća prirodna vegetacija u zahvatu DUP-a „Gornja Gorica 3 - dio A“ je sekundarnog porijekla. Predstavljena je
zajednicom ĉubre i ofresine (Satureia subspicata-Poa bulbosa). To su suve livade tzv. utrine sa siromašnim
kserotermnim biljnim pokrivaĉem. Potencijalna prirodna vegetacija pripada šumama makedonskog hrasta
(Quercetum trojanae montenegrinum).
Zemljište je eutriĉno smeĊe, plitko do srednje duboko, skeletno, lakog mehaniĉkog sastava. Ekološko proizvodna
vrijednost zemljišta je mala zbog male moćnosti (10 - 25 cm) i velike propusnosti. Na okolnim poljoprivrednim
površinama nasut je sloj plodne humusne zemlje, što je uz obilno navodnjavanje poboljšalo produktivnu moć
zemljišta.
Karakteristike predjela
Prema PUP-u Glavnog grada Podgorice do 2025. godine, podruĉje DUP-a „Gornja Gorica 3 - dio A“ pripada tipu
predjela 2 - Ravniĉarski predio sa istoĉnim brdima. Najvećim djelom ovaj tip karaktera predjela prostire se u
Podgoriĉko-skadarskoj kotlini i prema pejzaţnoj regionalizaciji Crne Gore (PPCG do 2020 god.) pripada pejzaţnoj
jednici Zetsko-Bjelopavlićka ravnica.
Prema dominantnim strukturnim elementima (geomorfološke, hidrološke, vegetacijske odlike) i naĉinu korišćena
zemljišta, prostor pripada podtipu 2.5 Sitnica – Mareza - Velje brdo, dok je prostornoj vezi sa podtipom 2.4 Urbano
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
107
jezgro.
Tipologija predjela: Izvod iz PUP-a Glavnog grada Podgorice do 2025. god.
Neophodno je da se prilikom organizacije i ureĊenje ovog prostora u smislu sadrţaja “mješovite namjene", što više
oĉuvaju karakteristiĉni elementi predjela.
U skladu sa odredbama ĉl. 27 Zakona o zaštiti prirode (Sluţbeni list Crne Gore br. 51/08, 21/09, 40/11, 62/13) zaštita
predjela vrši se „planiranjem i sprovođenjem sveobuhvatnih mjera kojima se sprečavaju neželjene promjene i
degradacija prirodnih, prirodi bliskih ili stvorenih predjela, radi očuvanja značajnih obilježja i karaktera predjela,
raznovrsnosti, jedinstvenosti i estetske vrijednosti i omogućavanja trajnog korišćenja prirodnih dobara“.
PLANIRANO STANJE
Koncept pejzaţnog ureĊenja planskog zahvata dat je kroz smjernicame PUP - a Podgorice, za Podruĉje karaktera
predjela 2.4 urbano jezgro i Generalno urbanistiĉko rješenje. Koncept je postavljen još u GUP-u iz 1990., a novim
prostorno planskim dokumentom predvidja se da se sistem zelenila upotpuni, prodorima zelenih koridora, drvoreda,
trgova, skverova, urbanih dţepova, kao i blokovskog zelenila. Povećanje zelenih površina podrazumjeva
rekonstrukciju postojećih i povezivanje svih zelenih površina u sistem preko linijskog zelenila, otvaranje grada prema
rijeci, zaštitu i aktiviranje znaĉajnih prirodnih i turistiĉkih vrijednosti grada.
Cilj pejzaţnog ureĊenja podrazumjeva:
Maksimalno oĉuvanje autentiĉnih pejzaţno - ambijentalnih vrijednosti predione cjeline (vegetacijske,
orografske, hidrološke itd.);
Oĉuvanje rubova rijeĉnih tokova i oĉuvanje postojeće drvenaste vegetacije uz rijeku i kanal;
Povezivanje gradskog podruĉja sa vangradskim zelenim površinama;
Podizanje zaštitnih pojaseva uz saobraćajnice, vodotoke i kod funkcionalnog zoniranja;
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
108
ObezbjeĊivanje javnih površina (trotoari, pješaĉke saobraćajnice, parkovi, skverovi kao „stepping stones“
koji povezuju linijske poteze zelenila sa zelenim površinama, itd.);
Funkcionalno zoniranje slobodnih površina;
Uspostavljanje optimalnog odnosa izmeĊu izgraĊenih i slobodnih zelenih površina;
UsklaĊivanje kompozicionog rješenja zelenila sa kategorijom zelenila;
Upotreba autohtonog materijala koji obezbjeĊuje uklapanje objekata u prirodno okruţenje;
Korišćenje autohtone vegetacije i vrsta otpornih na ekološke uslove sredine i usklaĊivanje sa kompozicionim
i funkcionalnim rješenjima;
Izbjegavanje nastajanje monokultura i zabranu korišćenja invazivnih vrsta;
U skladu sa karakteristikama lokacije, potrebom oĉuvanja karakteristiĉne slike predjela i u skladu sa zadatim
smjernicama i planiranim namjenama, stanovanje i poslovanje (mješovita namjena - MN), planom su predviĊene
sljedeće kategorije zelenih površina:
Objekti pejzaţne arhitekture javne namjene - PUJ
- Zelenilo uz saobraćajnice – ZUS
- Pješaĉka ulica – PU
- Park – P
- Skver –S
Objekti pejzaţne arhitekture ograniĉenog korišćenja - PUO
- Zelenilo stambenih objekata i blokova - ZSO
- Zelenilo poslovnih objekata - ZPO
Objekti pejzaţne arhitekture specijalne namjene – PUS
- Zaštitni pojasevi – ZP
- Zelenilo infrastrukture– ZIK
U zahvatu DUP-a ”Gornja Gorica 3 – dio A” predvidja se površina od oko 8,42 ha (84.289 m2) za pejzaţno
uredjenje, (PUJ+PUO+PUS).
Nivo ozelenjenosti zahvata Plana - 28%. Stepen ozelenjenosti zahvata DUP- a je 25 m2/korisniku, za planiranih
3.353 korisnika (stanovnici + zaposleni).
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
109
Opšti uslovi za pejzaţno uređenje
Svaki objekat (arhitektonski, graĊevinski, saobraćajni), urbanistiĉka parcela, treba da ima i pejzaţno ureĊenje;
U toku izrade projektne dokumenacije izvršiti potpunu inventarizaciju postojećeg biljnog fonda i kompozicionih
ansambala, saĉuvati i uklopiti zdravo i funkcionalno zelenilo. Postojeće zelenilo mora biti prikazano u tehniĉkoj
dokumentaciji u okviru ureĊenja terena;
Izvršiti taksaciju biljnog fonda, vrijednovanje zdravstveno i dekorativno, sa predloţenim mjerama njege;
Prirodno zelenilo saĉuvano u vidu masiva - ansambala i pojedinaĉna reprezentativna stabala treba da ĉine
okosnicu zelenog fonda budućih projektnih rješenja i treba ih maksimalno zaštititi prilikom graĊevinskih radova.
Zaštita se vrši kroz postavljanje zaštitnih ograda u toku pripremnih radova.
Na mjestima gdje nije moguće uklapanje i zadrţavanje kvalitetnog zelenila planirati njihovo presaĊivanje - vaţi
za vrste koje podnose presaĊivanje;
U sluĉajevima gdje kvalitetno i vrijedno zelenilo nije moguće presaditi, dispoziciju objekata na UP treba
prilagoditi postojećem zelenilu,
Tokom graĊevinskih radova, površinski sloj zemlje lagerovati i koristiti ga za nasipanje površina predviĊenih za
ozelenjavanje;
Koristiti reprezentativne, visokodekorativne autohtone biljne vrste, rasadniĉki odnjegovane u kontejnerima;
Izbjegavati vrste iz drugih areala i invazivne biljne vrste;
Karakteristike sadnica drveća za ozelenjavanje:
- min. visina sadnice od 2,5 - 3 m,
- min. obim stabla na visini od 1m, od 12-14 cm.
Predvidjeti urbano opremanje, rasvjetu zelenih površina, sisteme za navodnjavanje i odrţavanje svih zelenih
površina i protivpoţarnu zaštitu.
Urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za pejzaţno uređenje
Zelenilo uz saobraćajnice - ZUS - Predstavlja bitan segment ureĊenja prostora jer vizuelno, prostorno i higijenski
odvaja saobraćaj od stambenih, poslovnih i drugih cjelina. Površine koje su nastale regulacijom saobraćajnica
(skverovi, razdjelna ostrva, pojasevi, raskrsnice, kružni tokovi) su dio sistema zelenila i ĉesto jedino zelenilo
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
110
javne namjene. Za lokalne mikroklimatske uslove ono predstavlja okosnicu ureĊenja i sliku naslja. Osnovni uslov kod
ureĊenja ovih površina je:
- bezbjednost u saobraćaju,
- dekorativnost,
- jednostavnost kod odrţavanja i
- otpornost na izduvne gasove i prašinu.
Najĉešće se ove površine parterno uređuju pri ĉemu se mora voditi raĉuna o otvorenim saobraćajnim vizurama.
Naime, neophodno je koristiti perene, nisko šiblje, sezonsko cvijeće i td., odnosno da visina biljaka na raskrsnicama
ne prelazi 50 cm. Moguća je drvoredna - linearna sadnja ili soliterna tamo gdje profil ulice i veliĉina zelene površine
to dozvoljava. Na ovim površinama moguće je postaviti ĉesme, skulpture i duge vrtno – arhitektonske elemente.
Izgradnju uliĉnog sistema treba da prati i podizanje drvoreda. Planiranom drvorednom sadnjom moţe se postići
jedinstvo cijelog naselja, naime ulice mogu da budu prepoznatljive i po odreĊenoj vrsti drveća. Drvoredi su planirani
duţ primarne saobraćajnice (mini obilaznica), na trotoaru uz biiklistiĉku stazu, i na razdjelnim ostrvima (prosjeĉne
planirane širine 4,5 m). Drvorede na trotoarima je moguće formirati samo u ulicama u kojima je širina trotoara min.
2,5 m. U ulicama ĉija širina i raspored trasa podzemnih instalacija ne dozvoljavaju formiranje klasiĉnog drvoreda
treba koristiti ostale vidove linijskog ozelenjavanja i tehniĉke mjere zaštite (sadnju drvoreda samo na sunĉanoj strani
ulice, sadnju drveća u kasetama, sadnju sadnica iz kategorije niskog drveća, sadnju šiblja, vertikalno ozelenjavanje
itd.). Drvorede u okviru drugih namjena predvidjeti izmedju regulacione i gradjevinske linije i na parking površinama.
Za formiranje drvoreda znaĉajnu ulogu ima i izbor biljnih vrsta. Izbor vrsta prilagoditi visini okolnih objekata, širini
ulice. Koristiti vrste guste krošnje, otporne na uslove sredine i izduvne gasove (Quercus ilex, Celtis australis, Tilia
cordata, Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Fraxinus americana, Platanus sp., Ligustrum japonicum,
Liriodendron tulipifera, Melia azedarach, Magnolia grandiflora i sl.). U grafiĉkom prilogu PEJZAŽNA ARHITEKTURA,
liearno zelenilo - drvored je prikazano šematski. Taĉna pozicija drvoreda će odrediti projektnim rješenjem
Uz mini obilaznicu - planiran je pojas u širini od oko 10 m, sa obije strane saobraćajnice. Navedeni pojas riješiti
vrstama otpornim na aerozagaĊenje, insolaciju, dominantan vjetar, u vidu masiva ili linearno. Kompozicija mora da
sadrţi biljne vrste u sva tri nivoa. Kompozicija moţe da bude u vidu masiva zelenila ili dvoredni drvored. U
prizemnom dijelu drvoreda formirati formaciju ţbunja širine od oko 1-1,2m –visine oko 2m. Na ovim površinama
moguće je provlaĉenje pješaĉkih staza sa površinama za kraće zadrţavanje.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
111
Pored karakteristika navedenih Opštim uslovima, drvoredne vrste moraju da imaju:
- rastojanje izmeĊu drvorednih sadica od 6-12 m,
- min. visina stabla do krošnje, bez grana, min. 2,2 m,
- za sadnju na ploĉnicima predvidjeti otvore za sadna mjesta min. 1,0x1,0m,
- obezbjediti zaštitne ograde za sadnice u drvoredu (za sadnju na ploĉnicima).
Na parking površinama obavezno predvidjeti drvorede. Prilikom formiranja drvoreda na parkinzima trebalo bi
osigurati na dva parking mjesta po jedno drvo, a kod poduţnog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo.
U zahvatu plana pod Zelenilom uz saobraćajnice (ZUS), u okviru Urban.parcela (UP 138, UP 139, UP 141, UP 145,
UP 146, UP 152, UP 156), nalazi se u površini od 771 m2, dok se u okviru površina Drumskog saobraćaja (razdjelna
ostrva, pojasevi, kruţni tok) nalazi u površini 35.635 m2. Izgradnja saobraćajne infrastrukture mora da prati ureĊenje
navedenih površina.
Pješaĉke ulice – PU - Na slobodnim površinama u zoni pješaĉkih komunikacija planirane su parterne zelene
površine otvorenog tipa. Na ovim površinama moguće je predvidjeti platoe za sjedjenje, urbani mobilijar i td. Javne
pješaĉke komunikacije - staze kroz naselje treba da predstavljaju najkraći put izmedju sadrţaja u naselju. Za izradu
staza, koristiti lokalnu vrstu kamena. Osim dekorativne imaju i kompoziciono-regulacionu funkciju. TakoĊe su u
funkciji odmora kao mjesta za kraće zadrţavanje. Osnovni uslov kod ureĊenja ovih površina je:
- koristiti sezonsko cvijeće, perene, ukrasne trave i dekorativne ţbunaste vrste razliĉitog habitusa i visine (od
poleglih do piramidalnih)
- duţ pravaca kretanja formirati manje linearne zasade niskog drveća, homogenog sastava ili u skladu sa
prostornim mogućnostima kompoziciju obogatiti pergolama sa puzavicama,
- prostore upotpuniti postavljanjem elemenata urbanog mobilijara (klupe, kante za otpatke, kandelabri, ĉesme i
dr.).
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
112
Primjer upotrebe pergolama za zasjenu pjesaĉkih ulica
Pješaĉke ulice u zahvatu plana predviĊene su na UP 148, UP 153, UP 154, UP 155, u površini od 975,3 m2.
Park – P – Koncept sistema zelenih površina predviĊa formiranje dvije parkovske površine na UP 147, UP 144
(5.530 m2), sa obe strane obilaznice, tako da je omogućena pristupaĉnost zoni za odmor i rekreaciju svim
korisnicima prostora. Planirane parkovske površine predstavlja jasnu kompozicionu cjelinu sa sadrţajima u funkciji
rekreacije kao osnovne namjene i to: zelene površine, pješaĉke staze, prostori za odmor odraslih, djeĉija igrališta,
tereni za male sportive, odgovarajući vrtno-arhitektonski elementi i urbani mobilijar. Adekvatnom organizacijom i
opremom prostora obezbijediti optimalne uslove korisnicima razliĉitih starosnih grupa.
Park oblikovati u prirodnom tzv. Parkovskom stilu, uz zadrţavanje postojeće kvalitetne dendroflore. U cilju
maksimalnog oĉuvanja i uklapanja vrijednih primjerke i grupacije zelenila u nova pejzaţna rješenje, potrebno je
izvršiti prethodnu detaljnu analizu biljnog fonda (Opšti uslovi). Uslov za ureĊenje parkovskih površina je:
- Zelenilo treba da ĉini min. 70% od ukupne površine parka,
- nove zasade paţljivo ukomponovati i povezati sa postojećim zelenilom,
- sadnju vršiti u grupama i u vidu solitera u kombinaciji sa parternim grupacijama,
- formirati kvalitetne travne površine otporne na gaţenje,
- oĉuvati prirodnu konfiguraciju terena,
- formirate platoe za odmor odraslih, sjenike, terene za male sportive (mali fudbal, košarku, tenis, mini-golfi),
djeĉija igrališta sa atraktivnim atestiranim spravama,
- iskoristiti prisustvo vodotokova na UP 125 za dekorativne ili sporske elemente u prostoru (fontane, jezerce,
bazeni i td.),
- formirati mreţu pješaĉkih staza,
- staze trasirati na naĉin da najinteresantnije taĉke u predjelu budu dostupne posetiocima,
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
113
- za objekte parterne arhitekture koristiti savremene kao i prirodne materijale u skladu sa principima
arhitektonskog naslijeĊa,
- ne primjenjivati asfaltne zastore,
- postaviti urbani mobilijar savremenog dizajna prilagoĊen ambijentu (ĉesme, klupe, korpe za otpatke, skulpture,
fontane, kandelabre i dr.),
- preporuka je da se ove površine ograde graĊevinskim ogradama, ogradama od biljnog materijala ili njihovim
kombinacijama. Na taj naĉin bi se obezbedili korisnici od neposredne blizine saobraćajnica,
- moguća je izgradnja manjeg ugostiteljskog objekta.
Skver – S - Predstavlja manje parkovske površine koje treba urediti slobodnim-prirodnim stilom, bez pretpavanja.
Funkcija skvera je sanitarno higijenska i estetska. Ove površine sluţe i kao mjesta za kraći odmor. Na slobodnim
površinama u zoni saobraćajnica planirane su tri manje zelene površine (2.251 m2). Planom se predvidjaju skverovi
poluotvorenog tipa UP 140, UP 149 i zatvorenog tipa - UP 142 i UP 157. Na površinama planiranim za sver
neophodno je da:
- površina pod zelenilom mora biti 60-65%, 35% pod stazama, platoima, a 0,5% moţe biti pod pomoćnim
objektima ( inftastrukturni, ugostiteljski - trgovaĉki),
- prostor za igru djece moguć je organizovati jedino na UP 126,
- sadnju vršiti u grupama i u vidu solitera u kombinaciji sa parternim grupacijama,
- staze i platoe projektovati od prirodnih materijala (kamen, rijeĉni obluci, rizla i td.),
- u okviru platoa moguće je postaviti skulpture, ĉesme, fontane i td.,
- urbani mobilijar (klupe, korpe, svetiljke i td.) mora biti od prirodnih materijala (kamen, drvo, kovano ţeljezo i td.),
- uz saobraćajnice formirati gušće zasade zelenila koji će imati zaštitnu i estetsku funkciju.
Zelenilo stambenih objekata i blokova – ZSO – U zahvatu plana u okviru Bloka 1 i 5 planirano je stanovanje kao
pretezna namjena. U okviru kompleksa stambenih jedinica ili blokova pejzaţno ureĊenje treba da bude spona
inkorporacije predmetnog prostora u urbanu cjelinu/grad. Uslovi za ureĊenje zelenih površina oko stambenih
jedinica:
- Min. površina namjenjena za pejzaţno ureĊenje je 30% urb. Parcele,
- prostor organizovani u dvije funkcionalne cjeline: predbašta i zadnja bašta,
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
114
- predbašte organzovati sa izrazito dekorativnom i zaštitnom funkcijom, dok zadnje bašte treba da sluţe za
miran odmor, rekreativne površine ili voćnjaci,
- zelene površine oko stambenih objekata osim dekorativne i utilitarne funkcije, imaju znaĉajnu funkciju u
formiranju "zelenih prodora" u izgraĊenom tkivu i njihovom povezivanju sa okolnom prirodnom vegetacijom,
- planiranom drvorednom sadnjom unutar UP (uslovi iz ZUS -a) moţe se postići jedinstvo cijelog naselja,
naime ulice mogu da budu prepoznatljive i po odreĊenoj vrsti drveća, šiblja, puzavica ili cvjetnica.
- ograde mogu biti od biljnog materijala (ţive ograde) ili od ĉvrstog materijala (kamen) u kombinaciji sa
odgovarajućom vegetacijom kao što su puzavice i ţbunaste vrste,
- fasada i terasa objekata ozelenjeti puzavicama,
- od vrtno arhitektonskih elemenata moguća je izgradnja nastrešnica, pergola i sl.,
- zastrte površine (staze, stepenice, platoe, terase) poploĉati autohtonim materijalima ili u skladu sa fasadom
objekata,
- maksimalno saĉuvati postojeće drveće na parceli, posebno stara, reprezentativna stabla.
Radi funkcionalnog ureĊenje prostora oko stambenih jedinica višeporodniĉnog stanovanja predlaţe se ureĊenje u
vidu blokova. Da bi se postiglo formiranje osnovnih elemenata blokova neophodno je povezati, udruţiti urb. parcele
iste namjene u jedinstven kompleks, radi uredjenja prostora, pri ĉemu bi se izbjegla usitnjenost parcela i
nemogućnost formiranja blokovskih cjelina sa poţeljnim karakteristikama. Blokovsko zelenilo dobrom organizacijom
prostora treba uĉiniti prijatnim mjestom, kako za igru djece, tako i za miran odmor odraslih. U okviru bloka sistem
zelenila ĉine sljedeći elementi: blokovski park, trg, zelenilo ulica.
Blokovski park - U okviru blokovskog parka definisati zonu mirnog odmora i šetnje sa platoima za odmor odraslih i
prostor za igru djece. Park treba da predstavlja najveći dio teritorije ove kategorije. Ove zelene površine pogoduju
stvaranju povoljnih mikroklimatskih uslova i treba ih organizovati u unutrašnjosti bloka, dalje od saobraćajnih
komunikacija. U okviru ovog zelenila treba predvidjeti: pješaĉke staze, prostor za igru djece i rekreaciju odraslih, kao i
zelenilo parking prostora i „niša“ za kontejnere. Pješaĉke komunikacije, staze i aleje na teritoriji stambenog bloka
projektuju se vodeći raĉuna o najkraćim pravcima ka glavnim sadrţajima. U zavisnosti od intenziteta korišćenja
njihova širina se dimenzioniše 1,5-3 m. Takodje, na ovoj površini treba predvidjeti:
- 70% parkovske površine pod zelenilom,
- 30% pod stazama i platoima,igrališta i td,
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
115
- travne osunĉane površine koristiti kao prostor za igru djece,
- sprave za igru djece moraju biti od prirodnih materijala i sa sertifikatom za korišćenje,
- staze i platoe projektovati od prirodnih materijala (kamen, rijeĉni obluci, rizla i td.).
Trg - U okviru blokova planirati formiranje trgova. Osnovna uloga trga je estetska. Naime, ove površine za
okupljanje i odmor korisnika prostora predstavlja kvalitet urbanog razvoja naselja. Poploĉani trg, zelenilo na
ploĉniku ili u manjim rondelama ili ţardinjerama, urbani mobilijar, rasvjetu. Moguće je postaviti skulpture, fontane,
ĉesme, pergole, kolonade sa puzavicama i td. Materijali koji se koriste za zastiranje moraju biti prirodni. Urbani
mobilijar i vrtno - arhitektonski elementi moraju biti savremeno dizajnirani, od prirodnih materijala.
Zelenilo ulica - podrazumjeva obavezno linearno ozelenjavanje duţ saobraćajnica i parking prostora, planiranih
unutar bloka. Linearnu - drvorednu sadnju obavezno planirati izmeĊu regulacione i graĊevinske linije - uslovi dati u
kategoriji Zelenilo uz saobraćajnice – ZUS i Opšti uslovi .
Zelenilo poslovnih objekata - ZPO - Površine poslovnih objekata nalaze se u Planu u okviru mješovite namjene -
MN, mada mogu biti i u okviru drugih namjena. Površine ispred i u okviru poslovnih objekata najĉešće se ureĊuju
parterno ili u kombinaciji sa soliternom sadnjom. Osnovne karakteristike ove kategorije je upotreba najdekorativnijeg
biljnog materijala. Kompozicija zelenih površina podrazumjeva savremena pejzaţna rješenja usklaĊena sa
arhitekturom objekata i tradicionalnim vrijednostima podneblja. Površine namijenjene ovoj kategoriji zelenila nikad se
ne pretrpavaju zasadom pri ĉemu min. 20% površine mora biti pod zelenilom. Izbjegavati šarenilo vrsta i strogo voditi
raĉuna o vizurama prema fasadama. Uslov za ureĊenje navedenih površina je:
- Kod kompozicije zasada voditi raĉuna o spratnosti, ritmu i koloritu,
- Izbjegavati šarenilo vrsta i kolorita,
- sadnju vršiti u manjim grupama (drvenasto - ţbunasti zasadi) i u vidu solitera u kombinaciji sa parternim
zasadima,
- linearno zelenilo planirati uz saobraćajnice i na parkinzima (uslovi iz ZUS - a),
- u kombinaciji sa zelenilom moguće je koristiti i graĊevinski materijal (kamen, rizla, drvo, staklo i td.),
- za zastore koristiti moderne materijale usklaĊene sa ambijentalnim karakteristikama,
- predvidjeti fontane, ĉesme, skulpture, urbani mobilijar,
- formirati kvalitetne travnjake ili pokrivaĉe tla,
- ove površine tretirati kao zelenilo sa najvećim stepenom odrţavanja.
Zaštitni pojasevi – ZP – To su sanitarno-higijenski pojasevi postavljaju se prema izvoru buke, aero zagaĊivaĉima,
prema dominantnim vjetrovima, ispod dalekovoda, pored vodotokova i sluţe za zaštitu, sanaciju prostora i
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
116
spreĉavanje erozije. Zeleni pojasevi predstavljaju i tzv. buffer zone. Podizanje buffer zona se planira izmeĊu ekološki
osetljivih podruĉja i površina riziĉnih namjena. Zaštitni pojas planiran je:
- uz vodotoke,
- i kod funkcionalnog razdvajanja.
Ovi sanitarno-higijenski pojasevi imaju i estetsku funkciju jer stvaraju zelene prstenove oko infrastrukturnih i prirodnih
objekata. Poslovi oko formiranja ovih pojaseva su najĉešće dugotrajni, ali posljedice neformiranja navedenih
pojaseva su dalokoseţnije. Tampon zone imaju ulogu ublaţavanja negativnog uticaja razliĉitih vidova korišćenja
površina, koji direktno utiĉe na opstanak i oĉuvanje prirodnih vrijednosti podruĉja. Zaštitni pojas moţe da prestavlja
dio prirodne vegetacije, ali i poljoprivredne površine koji pored zeštitne funkcije treba da ima i estetsku funkciju.
Zaštini pojas uz vodotok - formirati slobodne zasade drveća i ţbunja, izraţene spratovnosti, na naĉin koji po formi,
koloritu i strukturi odraţava okolnu vegetaciju i poštujući prirodni pejzaţ, izbjegavajući stvaranje monokultura.
Planirani maksimalni odnos površina pod zasadima i travnatih površina od 40 : 60%.
Zaštini pojas ispod dalekovoda – podrazumjeva parterno zelenilo, travne ili poljoprivrene površine. Osnovni uslov je
izbjegavanje biljnih vrsta i sadrţaja koji mogu svojim habitusom ometaju rad dalekovoda. Širina zaštinog pojasa
ispod dalekovoda zavisi od snage dalekovoda (od 10 - 2 0m).
Zelenilo infrastrukturnih objekata (oko trafostanica, rezervoara i komunalnih objekata td.) - ZIK - Zelenilo u
okviru trafostanica podrazumjeva travni ili neki drugi biljni pokrivaĉ. Osnovni uslov je da zelenilo svojim korijenovim
sistemom ili krošnjom ne ometa normalno funkcionisanje navedenog infrastrukturnog objekata. Za ostale objekte
infrastrukturnih i komunalnih objekata uslov je:
- stvaranje povoljnog mikroklimata, odnosno zaštitu od visokih temperatura, dominantnih vjetrova,
- zelenilo je dobra protivpoţarna prepreka,
- zelenilo u estetskom smislu artikuliše, naglašava znaĉaj objekta ali i ublaţava negatine elemente izgraĊenih
objekata i njihovih namjena, „kamuflira” objekte,
- uĉešće zelenila na urb. parceli je min. 20%.
- izbor biljnog materijala treba svesti na autohtone vrste, otporne na uslove sredine,
- izbjegavati šarenilo vrsta i oblika, bez pretrpavanja površina.
- za kontejnere se predlaţu savremeno dizajnirani podzemni kontejneri ili kamuflirani zelenim ţivicama,
reklamnim panelima i td.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
117
Predlog biljnih vrsta
Pored autohtonih biljnih vrsta, prilikom izbora biljnog materijala mogu se koristiti i introdukovane vrste, koje su pored
svoje dekorativnosti na ovom podruĉju pokazale dobre rezultate.Izbjegavati korišćenje invazivnih biljnih vrsta i vrsta
iz drugih areala.
Četinarsko drveće: Cupressus sempervirens var. pyramidalis, Cupressus arizonica 'Glauca', Pinus maritima, Cedrus deodara, Cedrus atlantica 'Glauca', Cupressocyparis leylandii, Ginkgo biloba.
Listopadno drveće: Quercus pubescens, Celtis australis, Ficus carica, Albizzia julibrissin, Platanus acerifolia, Tilia
cordata, Tilia argentea, Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Aesculus hippocastanum, Fraxinus americana,
Lagerstroemia indica, Liriodendron tulipifera, Morus sp., Cercis siliquastrum, Melia azedarach, Prunus pisardii.
Zimzeleno drveće: Quercus ilex, Olea europaea, Ligustrum japonicum, Magnolia grandiflora.
Žbunaste vrste: Arbutus unedo, Callistemon citrinus, Laurus nobilis, Ligustrum ovalifolium, Nerium oleander,
Pittosporum tobira, Pyracantha coccinea, Prunus laurocerassus, Berberis thunbergii 'Atropurpurea', Forsythia
suspense, Spirea sp., Buxus sempervirens, Cotoneaster dammeri, Viburnum tinus, Yucca sp.
Puzavice: Hedera helix 'Variegata', Lonicera caprifolia, L. implexa, Rhyncospermum jasminoides, Tecoma radicans,
Wisteria sinensis, Parthenocissus tricuspidata, P. quinquefolia.
Palme: Phoenix canariensis, Chamaerops humilis, Chamaerops excelsa.
Perene: Lavandula spicata, Rosmarinus officinalis, Santolina viridis, Santolina chamaecyparissus, Hydrangea
hortensis.
Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 3 – dio A” u Podgorici
118
PROKSIMATIVNA VRIJEDNOST NA PEJZAŢNOM UREĐENJU JAVNIH POVRŠINA I POVRŠINA OD JAVNOG INTERESA
Red. br.
Opis Jed.
mjere površina m2 jed.cijena € Ukupna cijena/€
Površine javne namjene - PUJ
1. Zelenilo uz saobraćajnice i linerno zelenilo
m2 36.406 20 728.120,00
2. Park m2 5.530 20 110.600,00
3. Skver m2 2.251 15 33.765,00
4. Pješaĉka ulica m2 975 20 19.500,00
Površine specijalne namjene - PUS
1. Zaštitni pojasevi m2 651 5 3.255,00
Ukupno: m2 45.813 895.240,00
jun, 2015.godine
ARHIENT d.o.o. Podgorica
______________________