Dim br. 18 - bosch-climate.com.hr · Bez zraka čovjek može izdržati naj-više tri minute. I svejedno stalno pričamo o hrani i dijetama, a zrak, bez kojeg ne možemo preživjeti

�elimo vas informiratièasopis za dimnjaèarsku struku

obrtnikdimnjaèar

Dimdoznaje

obrtnikobrtnikobrtnikobrtnikdimnjaèar obrtnikožujak2014.

godinaVIII

broj18

besplatniprimjerak

Kao prilog ovom broju časopisa Dim predstavlja-mo Vam akciju Bosch I Buderus solarnih i kon-denzacijskih paketa, podnog grijanja i električ-nog programa sa preporučenim maloprodajnim cijenama. Kupcima nudimo dodatne pogodnosti: mogućnost plaćanja na 24 rate putem Master-Card® kartica Zagrebačke banke, besplatno puštanje u pogon i produženo jamstvo. Trajanje akcije: 03.03-30.06.2014.

Bosch i Buderus sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vodeBosch i Buderus sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vode

Akcija Proljeće

Vruæa tema- dimnjaèarske koncesijeStr. 2

Fizika dimnjakaStr. 4

Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgradastr. 5

Zgrada x nova postojeća Vrsta i naziv zgrade NSZ4 – Ugostiteljsko turistički objekt - Hotel tip GARNI K.č. k.o. Adresa Mjesto Zagreb Vlasnik / investitor

prema Direktivi 2010/31/EU

Izvođač Godina izgradnje 2013

Ener

gets

ki c

ertif

ikat

za

nest

ambe

ne z

grad

e

QH,nd,rel % Izračun

45,55 � 15

� 250

> 250

� 200

� 150

� 100

� 50

� 25

A+

GFEDCBA

Podaci o osobi koja je izdala certifikat Ovlaštena fizička osoba Ovlaštena pravna osoba B.M.P. d.o.o. Imenovana osoba Mihajlo Vuković. dipl.ing. Registarski broj ovlaštene osobe P-43/2010 Broj energetskog certifikata Datum izdavanja/rok važenja 3.4.2013 / 3.4.2023 Potpis

Podaci o zgradi AK [m2] 2614,66 Ve [m3] 8170,80 f0 [m-1] 0,29 H'tr,adj [W/(m2K)] 0,41 Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)] 25,46

B

Prijedlog mjera

- za postojeće zgrade: prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane - za nove zgrade: preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade

1. Kontinuirano pratiti utrošak energenata

2. Redovito održavanje (servisiranje i podešavanje) termotehničkog sustava grijanja i hlađenja, najmanje jednom godišnje, osobito prije njegove sezone. 3 Jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka. 4. Smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem sjenila (zastora), ugraditi grilje na način dogovoren s glavnim projektantom. . 5. Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja češćom kontrolom i regulacijom rada termotehničkog sustava

6. U što većoj mjeri koristiti prirodno dnevno svjetlo.

7. Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore u zimskom razdoblju podizanjem sjenila (zastora) i otvaranjem grilja kada se ugrade.

8. Kod odabira svih novih trošila birati sa boljim energetskim razredom.

9. Koristiti štedne žarulje umjesto običnih.

10. Zagrijavati prvi spremnik PTV, a drugi samo po potrebi.

11. Ugraditi solarni sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.

12. U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 25-26 0 C, odnosno maksimalno najviše 7 0C nižu od vanjske..

13. Redovito (jednom mjesečno) čistiti filtere ventilokonvektora.

14. Ne hladiti prostorije u kojima nitko ne boravi.

15. Prazne sobe samo temperirati.

16.

17.

18.

19.

2. Pretpostavimo da su dva dimnjaka načinjena da bi služila istoj svrsi. Poprečni presjek dimnjaka je identičan, ali su načinjeni da rade u različitim krajevima svijeta: jedan za hladno područje, dizajniran za rad na prosječnoj temperaturi okoliša od -30oC i drugi u toplom području, dizajniran da radi na prosječnoj temperaturi okoliša od 30oC. Temperatura ložišta je 400oC. Izračunato je da je visina dimnjaka za hladno područje 100m, kolika je visina drugog dimnjaka?

Rješenje

1. Kolika je minimalna visina dimnjaka potrebna da bi dimnjak funkcionirao efikasno, tako da ispusti u atmosferu sve dimne plinove? Neka je p(h) tlak zraka na visini h, zatim, prema jednoj od pretpostavki p(h)=p(0)-ρzgh, gdje je p(0) atmosferski tlak na visini 0. Postavljanjem Bernoullijeve jednadžbe za dimnjak dobije se slijedeći izraz:

( )

( ) Gdje je pdim(h) tlak dima na visini h, ρdim je gustoća dima, a v(h) je brzina dima. Ovdje treba uzeti u obzir pretpostavku da se gustoća dima ne mijenja sa visinom dimnjaka. Sad je jednadžbu potrebno postaviti na dvije točke, (i) u peći, to je točka h=-ϵ, gdje je ϵ zanemarivo mali pozitivan broj, te (ii) na vrhu dimnjaka gdje je h=hd.

( )

( ) ( )

hd

D

Mjerenje sastava emisije dimnih plinova iz ureðaja za loženjestr. 6

2

obrtnikdimnjaèar

::

Editorial

VRUÆATEMA-DIMNJAÈARSKEKONCESIJE

Bez obzira vjerovali li u teoriju evolucije, jed-na od izjava Charlesa Darwina čini se vrlo vjerojatnom. Ne opstaju najjači i najinteli-gentniji, nego oni koji se najbrže prilagođa-vaju promjenama. Izjava postaje još zvučnija u trenucima koje doživljavamo kao prekretni-ce. Jedan od takvih je ulazak u EU. Neki mla-taraju rukama i nogama kako ne bi potonuli u bujici novih pravila i zakona, neki bezbrižno plutaju u prethodno pripremljenim plovilima. Dobro, da ne budemo previše metaforički:

neki su spremnije dočekali promjene, i brže se prilagodili. Naravno, ne isključuje to dalj-nju potrebu za prilagodbom, uzajamnu pomoć i podršku. Jer, daleko smo još od konzistentne harmonizirane prakse. A to nam je zajednički cilj, i jasno je da nije ostvariv bez koherentne stručnosti cijele stručne zajednice, učinko-vitog protoka informacija, tijesne suradnje, povjerenja i razumijevanja. Nitko u tome ne može, i ne smije, ostati sam ili izdvojen.

Trenutna vruća tema dimnjačarskih krugova je dodjela koncesija. Ionako složen proces, čini se da je dobio još jedan aspekt: prilagođenost novim zahtjevima. O tome ćete, dragi čitatelji, pročitati više iz najkompetentnijeg pera, onog gospodina Mecznera.

Sjećate li se još prezentacije koju smo imali 2008., na našem drugom Skupu dimnjačara, u vrijeme kada još nije postojala Konferencija dimnjačara? Mislim da smo tada započeli do-bru, korisnu tradiciju. Nakon toga su uslijedila

školovanja, pa prekrasna inicijativa godišnjeg okupljanja na Konferenciji. Tijekom svih su-sreta izmjenjivali smo znanje, informacije, kontakte. I počeli dimnjačarsku zajednicu pre-tvarati u jačeg društvenog igrača. Naravno, kao svaki uspon, i ovaj se hrani većim odgo-vornostima, stvaranjem povjerenja, dokaziva-njem stručnosti i kompetentnosti. Veseli nas što smo vam u tome od pomoći! Između osta-log, i ovom publikacijom, našim DIM-om.

Raspisivanje dimnjačarskih koncesija treba sagledati s tri strane. Sa strane kandidata za koncesiju, sa strane prima-telja koncesijske usluge i sa strane davatelja koncesije.

Primatelj koncesijske usluge od koncesije mora preživjeti. To nije tako jednostavno kako se na prvi pogled čini. Da bi kandidat za koncesiju preživio mora mu se osigurati primjerena dobit. Ako su troškovi života za jednog člana obitelji X, onda kandidat mora sebi i svojoj obitelji osigurati mjesečno 4X. Znamo da su kod obrtnika svi članovi obitelji na neki način pove-zani s obrtom, posredno ili nepo-sredno. Za svog zaposlenog maj-stora dimnjačara treba osigurati 2 X i za pomoćnika jedan X. Kako je potrebno biti i tehnički opremljen, a zahtjevi vremena su sve skuplji, to se mora obračunati s jedan X.Ovakva računica dovodi nas mate-matički do iznosa od 8 X mjeseč-no, odnosno 96 X godišnje.Ako danas, na primjer, taj X izno-si 4.000,00 kn, onda znači da bi vrijednost koncesije, ili ukupni godišnji prihod na jednom dimnja-čarskom području, trebao iznositi oko 400.000,00 kuna godišnje. Ako se taj iznos ne ostvari, onda je kandidat u problemima. Prije ili kasnije taj problem prelit će se na korisnika usluge, a zatim će se, automatizmom, taj problem preliti na davatelja koncesije. Iz tog razlo-ga vrlo je važno pravilno odrediti uvjete za dobivanje koncesije, a posebice naknadu koncesije koju određuje davatelj koncesije, kao i cijenu usluge koju će korisnik usluge plaćati. Ako primatelj kon-cesije ne može održati troškove, morat će se snalaziti. S obzirom da koncesija znači monopol, on će se relativno lako snaći. Nemojte me pitati kako, vjerujte mi. Tada nastaju problemi za sve tri strane. Primatelj usluge vršit će pritisak na davatelja koncesije, a davatelj koncesije na primatelja koncesije. Primatelj koncesijeske usluge nije uključen u odabir koncesionara, što je naravno, loše. Primatelj koncesijske usluge mogao bi biti uključen na nekoliko načina. Je-dan od načina je i statistika.

Na primjer, broj trovanja, ili broj požara, ili broj smrtnih slučajeva, ili broj sudskih sporova. Jedan od načina bilo bi gospodarsko socijal-no vijeće ili udruga potrošača. Za sada to funkcionira samo na način da korisnik usluge na izborima za lokalnu upravu i samoupravu bira vodstvo svoje jedinice i nada se da će mu to vodstvo izabrati dobre kandidate.Treću stranu u ovom procesu čin, i naravno, onaj tko bira konce-sionara. On je u ovom trenutku svrstan u lokalnu upravu i samo-upravu. Mogao je biti svrstan i u Zakon od zaštite od požara ili u Zakon o zaštiti okoliša. Osobno bih dimnjačare stavio pod nadležnost Ministarstva zaštite zraka, jer sva-kodnevno sistematski uništavamo okoliš i zrak u kojem živimo. Dobro je poznata činjenica da čovjek može preživjeti bez hrane 30 dana. Bez vode može preživjeti tri dana. Bez zraka čovjek može izdržati naj-više tri minute. I svejedno stalno pričamo o hrani i dijetama, a zrak, bez kojeg ne možemo preživjeti dulje od tri minute, svakodnevno trujemo i zanemarujemo. Svrsta-vanje dimnjačara u Ministarstvo zaštite zraka barem bi deklarativno pokazali da nam je stalo do neza-gađenog zraka.Na strani davatelja koncesije je i najveća odgovornost. Ta strana trebala bi raspisati jasna pravila igre. Za početak, tko uopće smije doći na popis kandidata.Na popis kandidata za dimnja-čarske koncesije smije se upisati samo onaj tko:1. je položio majstorski ispit

dimnjačarskog obrta; majstor-ski ispit koji je položen izvan područja važenja ovog konce-sijskog područja, nadležno ti-jelo koje daje koncesiju može priznati samo ako procjeni da je on jednako vrijedan maj-storskom ispitu položenom na ovom dimnjačarskom područ-ju

2. posjeduje osobnu i stručnu pouzdanost potrebnu za ovla-štenoga područnog dimnjača-ra

3. je Hrvat u smislu članka Usta-va ili državljanin države člani-

ce Europske zajednice ili neke druge države ugovornice Ugo-vora o europskome gospodar-skom prostoru

4. je tijekom zadnje godine prije upisa u koncesiju na čiji popis kandidata želi biti upisan, naj-manje tri mjeseca praktično radio u dimnjačarskom zanatu u poduzeću ovlaštenoga po-dručnog dimnjačara

5. nije upisan na popis kandidata nekog drugog područja.

Svaki kandidat upisan na popis kandidata dužan je, počevši od kalendarske godine koja slijedi, nakon upisa na popis kandidata svake godine u vremenu od 1. do 30. rujna tijelu koje vodi popis kandidata, a to može biti strukov-na organizacija, ministarstvo ili jedinica lokalne uprave i samou-prave, pisanim putem prijaviti da zadržava svoju kandidaturu. Na-dalje, dužan je dati pisanu izjavu o tome radi li u svom zanimanju kao dimnjačar u poduzeću ovla-štenog područnog dimnjačara i je li upisan na popis kandidata nekog drugog područja.Važan dio ove operacije je i određi-vanje uvjeta za brisanje iz eviden-cije, odnosno, određivanje uvjeta kojima se isključuju potencijalni kandidati s popisa.Brisanje s popisa kandidata za do-bivanje dimnjačarske koncesijeKandidat se mora brisati s popisa ako:1. podnese zahtjev za brisanje2. je upis ishodio lukavstvom

predočivši neistinitu dokumen-taciju

3. ne ispunjava preduvjete po-trebne za upis

4. je prestao obavljati zanimanje dimnjačara ili ako se registri-rao za neke druge djelatnosti koje bi mogao manipulativno iskoristiti kroz dobivenu kon-cesiju, odnosno, monopol

5. je dva puta odbio ponuđeno mu dimnjačarsko područje

6. nije pravodobno obnovio svoju kandidaturu i obnovu nije na-doknadio tijekom ostavljenog mu naknadnog roka od mjesec dana, osim ako u tome nije bio spriječen bez svoje krivnje

7. Navršio 65 godina života. Ova

granica bi u slučaju dimnjačara morala biti 60 godina što naro-čito znaju oni koji su upoznati s dimnjačarskom scenom, no Europska unija je granicu po-stavila na 65 godina, pa ćemo to morati poštivati.

Naravno, tu bi se dalo još razmisli-ti i o tome da kandidat bude član dobrovoljnog vatrogasnog druš-tva, član udruge za zaštitu zraka, ali i da ima prijavljenu adresu na području uprave koja raspisuje na-tječaj.Svaki čovjek mora proći četiri faze u životu. Prva faza je faza odrasta-nja, to je faza koja će odrediti ka-sniji životni tok, i doista bi svatko trebao proći tu fazu. Nekima je, nažalost zbog rata, ali i nakon rata zbog kontinuirano nesposobne vlasti, to odrastanje uskraćeno. To nije dobro za naciju. Neki drugi ni-kada ne izađu iz te faze. To također nije dobro.Druga faza je faza učenja. U toj fazi bi čovjek trebao učiti i naučiti ono čime će se u kasnijoj fazi doma-ćinski graditi. To je važna faza, jer tu fazu treba odraditi, a ne kupiti kako je postao društveno prihva-ćeni običaj, koji u kasnijoj fazi, fazi domaćina, stvara nepremostive probleme. Sada smo došli do treće faze, koja se naziva faza domaćin.U trećoj fazi čovjek postaje do-maćin. Manirom dobrog domaći-na brine se o svom poslu, svojoj obitelji, svojim prijateljima, svojim suradnicima. U toj fazi izgradit će dom, posao, društvenu zajednicu. Nakon faze domaćin, čovjek ulazi u svoju zadnju fazu.Četvrta faza je faza mudrosti. Mudar čovjek je najvažnija faza u svakoj naciji jer su to ljudi koji ne djeluju, nego jesu. U tu fazu se ula-zi kada čovjek shvati da je čovjek ljudsko biće, a ne ljudsko djelova-nje. Život je sam po sebi inertan, život nema djelovanja. Čovjek je taj koji djeluje, koji čini dramu. Čovjek je taj koji od života napravi dramu. Puška je sama po sebi ko-mad izrađenog materijala. Čovjek je taj koji od toga napravi ubojitu napravu. Čovjek je taj koji pomo-ću te naprave oduzima život. U toj fazi se shvaća da je čovjek došao na svijet sam, i da će sam s tog i takvog svijeta otići. Bez kuća, bez

“Na strani davatelja koncesije je i najveća

odgovornost. Ta strana trebala bi raspisati jasna pravila igre. Za početak, tko uopće smije doći na

popis kandidata. ”

piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.

Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb

3

èasopis za dimnjaèarsku struku

stanova, bez velikih bankovnih ra-čuna. I on prepoznaje one prave, istinske vrijednosti u životu. Ljudi koji su dosegli tu fazu najveće su bogatstvo svake nacije, što znači svake sredine, svake institucije, svake obitelji.

Ako se te faze pobrkaju onda do-lazite do tragikomičnih situacija u kojima čovjek upisuje tečaj tanga, ne iz razloga da nauči tango, nego iz razloga da kupi diplomu o znanju plesanja tanga. Da se radi samo o diplomi koja će krasiti njegov

Kondenzacijski uređaji Bosch i Buderus sadrže tvornički ugrađenu dimovodnu zaklopku, te su time već tvornički spremni za sanaciju s korištenjem pretlačnog sustava, odnosno sustava s mogućnošću priključka većeg broja uređaja na jedan dimovod.www.bosch-climate.com.hr, www.buderus.com.hr

Visokoučinkovita kondenzacijska tehnologija - idealno rješenje za sanaciju stambenih zgrada

slika 1. Smola u dimnjaku dovest će do požara

zid, situacija bi bila komična, jer on ne zna plesati tango. Ali on sa svojom kupljenom diplomom radi drame o plesanju tanga i sustavno ometa one koji stvarno znaju ple-sati tango. I koji su svoju diplomu stekli mukotrpnim radom. Tada ta situacija prelazi u tragediju. Što nažalost, gledamo, skoro svakod-nevno.Dimnjačar je previše važno i opa-sno zanimanje u očuvanju života i imovine, da bi mu se pristupalo olako i neozbiljno. Onaj tko daje koncesiju trebao bi i kazneno od-govarati kada dodjeli koncesiju zbog nekih drugih razloga, a ne onih koji su u interesu zajednice ljudi koji žive na području koncesi-je. Uglavnom tu i leže glavni uzro-

ci problema. Uvijek svi sve znaju i u slučaju spremačice iz Siska i u slučaju dodjeljivanja koncesije pe-dofi lu. U životu ne postoje slučaj-nosti. Danas pogotovo ne postoji neinformiranost. Postoji samo izgovor da bi se zataškalo devijan-tno ponašanje.Zapaliti i koristiti vatru bio je i ostao najvažniji korak u civilizaciji čovječanstva.Čovjek bez vatre ne bi mogao ži-vjeti jer bi to značilo da bi živio bez topline i svjetlosti.Produkte izgaranja treba odvesti tamo gdje neće stvarati probleme.Onaj tko to zna, hoće i može treba dobiti koncesiju.Koliko jednostavno, toliko i kompli-cirano.

InformacijeizHrvatskedimnjaèarskeudruge Hrvatska dimnjačarska udruga obavještava svoje članove , sponzore, izlagače i sve za-interesirane da će se 6. Konferencija dimnja-čara Hrvatske održati krajem mjeseca listo-pada 2014. godine.To je termin za koji smo dobili najviše pre-

poruka, a s obzirom na početak sezone in-tenzivnog grijanja. Smatramo da je to ipak najprikladniji termin. Uputili smo našim članovima i suradnicima upite o temama koje bi ih interesirale i koje im stvaraju probleme na terenu pa da i tu

pokušamo pomoći. Svaka sugestija je do-bro došla.Smatramo da smo dosadašnjim konferen-cijama prikazali ozbiljnost i kvalitetu u pri-stupu dimnjačarskoj svakodnevici i svemu onom što nas muči.

Predsjednik HDU Zdravko Šenjug.

4

obrtnikdimnjaèar

::

Fizikadimnjaka

Stručnjaciupraksi

treba izraziti u odnosima ve-ličina D i Q, Tz, g=9,81ms-2, ∆T=Tdim-Tz.

2. Pretpostavimo da su dva dim-njaka načinjena da bi služila istoj svrsi. Poprečni presjek dimnjaka je identičan, ali su načinjeni da rade u različitim krajevima svijeta: jedan za hladno područje, dizajniran da radi na prosječnoj temperaturi okoliša od -30oC i drugi u to-plom području, dizajniran da radi na prosječnoj temperaturi okoliša od 30oC. Temperatura ložišta je 400oC. Izračunato je da je visina dimnjaka za hlad-no područje 100m, kolika je visina drugog dimnjaka?

Rješenje

1. Kolika je minimalna visina dimnjaka potrebna da bi dim-njak funkcionirao efi kasno, tako da ispusti u atmosferu sve dimne plinove?

Neka je p(h) tlak zraka na visini h, zatim, prema jednoj od pret-postavki p(h)=p(0)-ρzgh , gdje je p(0) atmosferski tlak na visini 0.

Postavljanjem Bernoullijeve jed-nadžbe za dimnjak dobije se slije-deći izraz:

Gdje je pdim(h) tlak dima na visini h, ρdim je gustoća dima, a v(h) je brzina dima. Ovdje treba uzeti u obzir pretpostavku da se gustoća dima ne mijenja sa visinom dim-njaka. Sad je jednadžbu potrebno postaviti na dvije točke, (i) u peći, to je točka h=-ϵ, gdje je ϵ zane-marivo mali pozitivan broj, te (ii) na vrhu dimnjaka gdje je h=hd.

Uvod

Određivanje potrebne (dovoljne) visine klasičnih dimnjaka pred-stavlja rješavanje problema fi zike dimnjaka. Dimnjak mora imati dovoljnu djelotvornu visinu kako bi mogao obaviti dva ključna za-datka:

- Odvoditi plinovite produkte iz-garanja iz ložišta u okoliš,

- Dovoditi dovoljnu količinu svježeg zraka u ložište.

Dimnjak koji uspješno obavlja ova dva zadatka stvara preduvjete za siguran boravak ljudi u prostoriju s ložištem, i način rada ložišta pri-hvatljiv za okoliš.Rješavanje pitanja djelotvorne vi-sine dimnjaka je problem koji se rješava prirodnim zakonima ter-modinamike i mehanike fl uida.

U ovom članku je opisan zadatak iz fi zike dimnjaka koji se pojavio na jednoj međunarodnoj Olimpija-di fi zičara.

Opis problema

Plinoviti produkti izgaranja ispu-štaju se u atmosferu sa tempera-turom Tz kroz dimnjak promjera D i visine h. Kruto gorivo izgara u lo-žištu koje je zagrijano na tempera-turu TL. Volumen plinovitih produ-kata izgaranja u jedinici vremena (volumni protok) iznosi Q.

Pretpostavke:

- Brzina strujanja plinova u loži-štu je zanemarivo mala,

- Gustoća dimnih plinova je jed-naka zraku na istoj temperatu-ri i tlaku, dok se u ložištu pli-novi mogu tretirati idealnim,

- Tlak zraka mijenja se s visi-nom prema hidrostatskom za-konu, promjena gustoće zraka s visinom je zanemariva,

- Protok plinova odgovara Ber-noullievoj jednadžbi, tj. koli-čina plinova je konstantna u svim točkama toka:

-

Gdje je ρ gustoća fl uida, v(h) brzi-na, p(h) je tlak, a h je visina.

- Promjena gustoće dimnih plinova tijekom prolaska kroz dimnjak je zanemariva.

Zadatak

1. Kolika je minimalna visina dimnjaka potrebna da bi dim-njak funkcionirao efi kasno, tako da ispusti u atmosferu sve dimne plinove? Rezultate

Na desnoj strani jednadžbe ko-rištena je pretpostavka da je brzina plinova u ložištu zanema-riva (također pretpostavka da je -ρdimgϵ≈0).

Zanima nas minimalna visina kod koje će dimnjak funkcionirati. Tlak dimnih plinova na vrhu dim-njaka je jednak ili veći od tlaka zraka na visini hd. Za minimal-nu visinu dimnjaka imamo da je pdim(hd)≈p(hd). U ložištu možemo uzeti pdim(-ϵ)≈p(0). Bernoulijeva jednadžba primijenjena na ložište i vrh dimnjaka sada glasi:

iz čega slijedi:

Dimnjak se smatra efi kasnim ako se svi plinoviti produkti izgaranja izbace u okoliš.

Iz čega imamo:

Dimne plinove u ložištu možemo tretirati kao idealni plin (koji je na atmosferskom tlaku p(0) i tempe-raturi Tdim). Ako su na istoj tem-peraturi i tlaku, dimni plinovi imat će jednaku gustoću (prema našoj pretpostavci). Ovo možemo uzeti kako bi napravili odnose gusto-će zraka i dima ρzrak/ρdim prema odnosu temperature zraka i dima Tdim/Tzrak što daje

I konačno dobivamo izraz za djelo-tvornu visinu dimnjaka:

Iz ove jednadžbe proizlazi da je visina dimnjaka proporcionalna kvadratu protoka dimnih plinova i temperaturi okoliša, tj. što je pro-tok dimnih plinova veći i tempera-tura okoliša veća visina dimnjaka mora biti veća. Također, visina dimnjaka je obrnuto proporcional-na kvadratu promjera dimnjaka i razlici temperature dimnih plinova i okoliša, tj. što su dimni plinovi topliji to visina dimnjaka može biti manja i obratno.

2. Kolika visina dimnjaka treba biti u toplim krajevima. Tem-peratura ložišta je 400oC, a ložište je jednakih je karakteri-stika u oba klimatska područ-ja. Izračunato je da je visina dimnjaka za hladno područje 100m.

Ovaj izračun jasno pokazuje utje-caj samo jednog parametra vre-mena (temperatura zraka) na dje-lotvornu visinu dimnjaka.

Zaključak

Ovaj zadatak pokazuje da su ter-modinamika i mehanika fl uida dimnjaka dovoljno složene da se mogu pojaviti kao problem na Olimpijadi fi zičara. Osim toga, ovaj zadak jasno pokazuje koje su to osnovne fi zikalne veličine koje utječu na rad dimnjaka otvore-noga ložišta (npr. peć na drva ili atmosferski plinski aparat). Na-ravno ovdje nedostaje razmatra-nje utjecaja materijala od kojeg je dimnjak izrađen i kvalitete stjenke (hrapavost) dimnjaka na funkciju dimnjaka, ali su dobro prezenti-rani ključni osnovni fi zikalni para-metri rada dimnjaka, a to su tlak i temperatura.

piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.

Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakopolova

Fizika dimnjaka Uvod

Određivanje potrebne (dovoljne) visine klasičnih dimnjaka predstavlja rješavanje problema fizike dimnjaka. Dimnjak mora imati dovoljnu djelotvornu visinu kako bi mogao obaviti dva ključna zadatka:

- Odvoditi plinovite produkte izgaranja iz ložišta u okoliš, - Dovoditi dovoljnu količinu svježeg zraka u ložište.

Dimnjak koji uspješno obavlja ova dva zadatka stvara preduvjete za sigurno boravljenje ljudi u prostoriju s ložištem i za okoliš prihvatljiv način rada ložišta.

Rješavanje pitanja djelotvorne visine dimnjaka je problem koji se rješava prirodnim zakonima termodinamike i mehanike fluida.

U ovom članku je opisan zadatak iz fizike dimnjaka koji se pojavio na jednoj međunarodnoj Olimpijadi fizičara.

Opis problema

Plinovite produkte izgaranja ispuštaju se u atmosferu sa temperaturom Tz kroz dimnjak promjera D visine h. Kruto gorivo izgara u ložištu koje je zagrijano na temperaturu TL. Volumen plinovitih produkata izgaranja u jedinici vremena (protok) iznosi Q.

Pretpostavke:

- Brzina strujanja plinova u ložištu je zanemarivo mala, - Gustoća dimnih plinova je jednaka zraku na istoj temperaturi i tlaku, dok se u

ložištu plinovi mogu tretirati idealnim, - Tlak zraka mijenja se sa visinom prema hidrostatskom zakonu, promjena gustoće

zraka s visinom je zanemariva, - Protok plinova odgovara Bernoullievoj jednadžbi, tj. količina plinova je konstantna

u svim točkama toka: -

( ) ( )

Gdje je ρ gustoća fluida, v(h) brzina, p(h) je tlak, a h je visina.

- Promjena gustoće dimnih plinova tijekom prolaska kroz dimnjak je zanemariva.

Zadatak

1. Kolika je minimalna visina dimnjaka potrebna da bi dimnjak funkcionirao efikasno, tako da ispusti u atmosferu sve dimne plinove? Rezultate treba izraziti u odnosima veličina D i Q, Tz, g=9,81ms-2, ΔT=Tdim-Tz.


Rješenje


( )


( )

( ) ( )

hd

D


Rješenje


( )


( )

( ) ( )

hd

D


Rješenje


( )


( )

( ) ( )

hd

D

Na desnoj strani jednadžbe korištena je pretpostavka da je brzina plinova u ložištu zanemariva (također pretpostavka da je -ρdimgϵ≈0). Zanima nas minimalna visina kod koje će dimnjak funkcionirati. Tlak dimnih plinova na vrhu dimnjaka je jednak ili veći od tlaka zraka na visini hd. Za minimalnu visinu dimnjaka imamo da je pdim(hd)≈p(hd). U ložištu možemo uzeti pdim(-ϵ)≈p(0). Bernoulijeva jednadžba primijenjena na ložište i vrh dimnjaka sada glasi:

( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)

Dimnjak se smatra efikasnim ako se svi plinoviti produkti izgaranja izbace u okoliš.

( )

Iz čega imamo:

Dimne plinove u ložištu možemo tretirati kao idealni plin (koji je na atmosferskom tlaku p(0) i temperaturi Tdim). Ako su na istoj temperaturi i tlaku, dimni plinovi imati će jednaku gustoću (prema našoj pretpostavci). Ovo možemo uzeti kako bi napravili odnose gustoće zraka i dima ρzrak/ρdim prema odnosu temperature zraka i dima Tdim/Tzrak što daje

I konačno dobivamo izraz za djelotvornu visinu dimnjaka:

Iz ove jednadžbe proizlazi da je visina dimnjaka proporcionalna kvadratu protoka dimnih plinova i temperaturi okoliša, tj. što je protok dimnih plinova veći i temperatura okoliša veća visina dimnjaka mora biti veća. Također, visina dimnjaka


( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)


( )

Iz čega imamo:





( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)


( )

Iz čega imamo:





( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)


( )

Iz čega imamo:





( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)


( )

Iz čega imamo:





( )

( ) ( ),

iz čega slijedi:

( ) √ (

)


( )

Iz čega imamo:




je obrnuto proporcionalna kvadratu promjera dimnjaka i razlici temperature dimnih plinova i okoliša, tj. što su dimni plinovi topliji to visina dimnjaka može biti manja i obratno.

2. Kolika visina dimnjaka treba biti u toplim krajevima. Temperatura ložišta je 400oC, a ložište je jednakih je karakteristika u oba klimatska područja. Izračunato je da je visina dimnjaka za hladno područje 100m.

( ) ( )

( )

( ) ( )

( ) ( )

( )

Ovaj izračun jasno pokazuje utjecaj samo jednog parametra vremena (temperatura zraka) na djelotvornu visinu dimnjaka.

Zaključak

Ovaj zadatak pokazuje da su termodinamika i mehanika fluida dimnjaka dovoljno složene da se mogu pojaviti kao problem na Olimpijadi fizičara. Osim toga, ovaj zadak jasno pokazuje koje su to osnovne fizikalne veličine koje utječu na rad dimnjaka otvorenoga ložišta (npr. peć na drva ili atmosferski plinski aparat). Naravno ovdje nedostaje razmatranje utjecaja materijala od kojeg je dimnjak izrađen i kvalitete stjenke (hrapavost) dimnjaka na funkciju dimnjaka, ali su dobro prezentirani ključni osnovni fizikalni parametri rada dimnjaka, a to su tlak i temperatura.



( ) ( )

( )

( ) ( )

( ) ( )

( )


Zaključak


“U ovom članku je opisan zadatak iz fi zike

dimnjaka koji se pojavio na jednoj međunarodnoj

Olimpijadi fi zičara. ”



( ) ( )

( )

( ) ( )

( ) ( )

( )


Zaključak


5


Energetskipreglediienergetskocertificiranje zgrada(9.)Dana 1.siječnja 2014 stupio je na sna-gu Zakon o gradnji (Narodne novine 153/13), čije je jedno od bitnih poglav-lja 3. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRA-DE. Sadržaj tog poglavlja opisat ću u ovom članku.

Zahtjevi energetske učinkovitosti Zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, građena i održava-na tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinko-vitosti. U zgradi mora biti za posebne njene dijelove osigurano bez značajnih troškova individualno mjerenje potroš-nje energije, energenata i vode s mo-gućnošću daljinskog očitanja.Zahtjeve energetske učinkovitosti zgra-de koji uključuju minimalne zahtjeve energetskih svojstva zgrade, način izračuna, minimalni obvezni udio ob-novljivih izvora (OIE) u ukupnoj potroš-nji energije, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj elaborata alter-nativnih sustava opskrbe energijom te drugih zahtjeva propisat će tehničkim propisom ministar (čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva).

Elaborat alternativnih sustava opskr-be energijom Obaveza projektanta je da prije izrade glavnog projekta izradi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom, npr. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju OIE, kogeneracija, daljinsko grijanje ili hla-đenje na temelju OIE, dizalice topline i predati ga investitoru.

Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi Propisano je da je vlasnik zgrade ili njenog posebnog dijela dužan osigu-rati od ovlaštenih osoba redoviti pregle-di sustava grijanja: - s kotlom efektivne nazivne snage 20 kW i veće jednom u 10 godina- s kotlom efektivne nazivne snage 100 kW i veće jednom u 2 godine- s kotlom na plin efektivne nazivne sna-ge 100 kW i veće jednom u 4 godine.Propisani su redoviti pregledi sustava za hlađenje ili klimatizaciju nazivne sna-ge 12 kW i veće jednom u 10 godina.

Energetski certifi kat zgrade Energet-ski certifi kat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: En cert) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutar-nje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i ma-nje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne ko-risne površine manje od 50 m² (kiosci i slične manje građevine) te industrijske zgrade, garaže, staklenici, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama, štale. Bilo je u prijelaznom periodu propisano da se stanovi površinom manji od 50 m2 mogu prodavati i bez certifi kata, no zbog usklađivanja hrvatskog zakono-davstava s europskim, ta je odredba izmijenjena. Energetski certifi kat je potrebno imati prilkom prodaje i ogla-šavanja zgrade veće od 50 m2 pa tako i stana bilo koje površine u takvoj zgradi.

Sadržaj i izgled enegtskog certifi ka Energetski certifi kat je dokument, čiji sadržaj i izgled propisuje ministar, a koji:

- utvrđuje energetski razred zgrade te-meljem godišnje potrošnje energije za grijanje

- predočuje energetske karakteristike zgrade, njene ovojnice i daje informa-ciju o sustavima za grijanje, pripremu tople vode, hlađenje, ventilaciju i OIE

- daje informaciju vlasniku, korisniku i potencijalnom kupcu o stanju zgrade u odnosu na energetesku učinkovi-tost

- daje prijedlog mjera za isplativo po-boljšanje energetskih karakteristika zgrade kako bi se smanjila potrošnja energije

Cijena certifi ciranja zgrade Maksi-malnu cijena koštanja izrade energet-skog certifi kata, ovisno o tome je li zgrada postojeća ili nova, površini zgra-de i namjeni, odredilo je Ministarstvo i ta odluka je objavljena na njihovim web stranicama. Konačna cijena koštanja ovisi o tržištu i stvar je dogovora na-ručitelja i davatelja usluge. Financijski je isplativije izraditi En cert za cijelu zgradu jer on vrijedi i za svaki pojedi-načni stan. Na ovaj način uprosječuju se eneregtski razredi stanova bez obzira na njihov položaj. Rok važenja izrade energetskog cer-tifi kata Energetski certifi kat važi 10 godina od dana izdavanja.

Kada je En cert obavezan En cert je obavezan u slijedećim sitauacijama:

- pribavljanje uporabne dozvole za nove zgrade

- prodaja

- najam, zakup i davanje u leasing

- oglašavanje

- za predočavanje potencijalnom kup-cu, najmoprimcu, zakupcu ili prima-telju leasinga

- zgrade javne namjene

Nove zgrade. Zgrade kojima je izda-na građevna dozvola nakon 1.10.2007 ne mogu dobiti uporabnu dozvolu ako nemaju En cert. To vrijedi jednako za zgrade koje se trenutno grade i koje će se graditi.

Prodaja: Svaka zgrada stambene i po-slovne namjene ukupne korisne površi-ne veće od 50 m2 koja se prodaje treba imati energtski certifi kat. Nedovršena zgrada može se prodati bez certifi kata, a u tom slučaju će novi vlasnik nakon dovršenja zgrade, a prije uporabne do-zvole, pribaviti En cert.

Najam, zakup i davanje u leasing: Svaka zgrada stambene i poslovne na-mjene ukupne korisne površine veće od 50 m2 koja će se iznajmljivati, davati u zakup ili leasing nakon 1. siječnja 2016. treba imati En cert.

Oglašavanje: Obaveza je vlasnika ne-kretnine u oglasu koji se objavljuje u medijima za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanja na leasing navesti energetski razred zgrade. To se odnosi i na ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina. Ako vlasnik ili posrednik oglašava prodaju u oglasni-cima koji nisu defi inrani kao mediji, tada neće biti novčano kažnjeni za ogla-šavanje ali ga potencijalni kupac može prijaviti nadležnoj inspekciji jer mu nije predočio energetski certifi kat. Prema bilješki Ministarstva kulture portali koji su namijenjeni isključivo oglašavanju

nisu mediji, te se na njih ne primjenjuju odredbe novoga Zakona o gradnji.

Predočavanje En certa potencijal-nom kupcu: Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela za koju se izda-je En cert dužan je:- kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odno-sno primatelju leasingu predati En cert - predočiti En cert mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu i primatelju le-asinga

Zgrade javne namjene: Vlasnik zgrade javne namjene, čija ukupna korisna po-vršina od 1. srpnja 2013, prelazi 500 m², a od 9. srpnja 2015. prelazi 250 m², mora imati EnCert izložen na vidljivom mjestu lako dostupnom posjetiteljima zgrade, obično kod glavnog ulaza.

Kazne U slučaju ne pridržavanja na-vedenih obveza kazne su 15.000 do 30.000 kuna za pravnu osobu, odnosno 5.000 do 10.000 kuna za fi zičku osobu ili ovlaštenog posrednika.

Energetski pregled zgrade En cert se izdaje temeljem energetskog pregleda zgrade. Energetski pregled završava izvješćem o energetskom pregledu koji potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi. Vlasnik zgrade dužan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i čuvati izvješće o energetskom pregledu najmanje 10 godina od dana njegovog primitka. Korisnik zgrade du-žan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju kojom raspo-laže, a koja je potrebna za provedbu energetskog pregleda i energetsko cer-tifi ciranje, te druge uvjete za neometani rad.

Osoba ovlaštena za energetsko cer-tifi ciranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi Energetski pregled provodi fi zička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje. Ovlaštenja daje Ministar-stvo rješenjem na rok od pet godina (do sada bilo 3 godine) za:

- energetsko certifi ciranje i energet-ski pregled zgrade sa jednostavnim tehničkim sustavom

- energetsko certifi ciranje i energet-ski pregled zgrade sa složenim teh-ničkim sustavom

- energetski pregled zgrade sa slože-nim tehničkim sustavom

U energetskom pregledu zgrade sa složenim tehničkim sustavom obave-zno sudjeluju ovlaštene osobe struke arhitekture ili građevinarstva, elektro-tehnike i strojarstva. Ovlaštena pravna osoba je registrirana za djelatnost ener-getskog certifi ciranja i energetskog pregleda zgrade i ima u punom radnom vremenu najmanje jednu zaposlenu osobu sa ovlaštenjem. Ovlaštene oso-be imaju sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti. Osobe iz država ugovornica Ugovora o Europ-skom ekonomskom prostoru mogu u Republici Hrvatskoj povremeno ili pri-vremeno obavljati poslove energetskog certifi ciranja i energetskog pregleda zgrade uz potvrdau Ministarstva. Regi-star osoba koje imaju ovlaštenje objav-ljen je web stranicama Ministarstva.Provedba programa izobrazbe Pro-gram izobrazbe, stručnog osposo-bljavanja Modul 1 i Modul 2 propisan pravilnikom, provjeru znanja stručne osposobljenosti i obvezno usavršava-

nje ovlaštenih osoba provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost Mi-nistarstva.

Neovisna kontrola energetskog cer-tifi kata i izvješća o redovitom pregle-du sustava grijanja i sustava hlađe-nja ili klimatizacije u zgradi En cert i izvješće o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatiza-cije u zgradi podliježu neovisnoj kontroli koji provodi pravna osoba koja za to ima ovlaštenje.

Registar Ministarstvo vodi javni regi-star:- ovlaštenih osoba

- osoba ovlaštenih za kontrolu

- izdanih En certa

- izdanih izvješća o provedenim ener-getskim pregledima zgrada

- izdanih izvješća o redovitim pregle-dima sustava grijanja i sustava hla-đenja ili klimatizacije u zgradama

Pravilnik o energetskim pregledima i energetskom certifi ciranju zgra-da, te neovisnoj kontroli izvješća o energetskom pregledu i energetskog certifi kata Način i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hla-đenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj izvješća o tim pregledima, način ener-getskog certifi ciranja, sadržaj i izgled energetskog certifi kata, zgrade s malim energetskim potrebama, način i uvjete provedbe neovisne kontrole energet-skog certifi kata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hla-đenja ili klimatizacije u zgradi, sadržaj i način provedbe programa stručnog osposobljavanja prema Modulu 1 i Mo-dulu 2, provjere znanja stručne osposo-bljenosti i obveznog usavršavanja ovla-štenih osoba, sadržaj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog certifi ciranja zgrada i neovisne kontrole izvješća o energetskom pregledu i energetskog certifi kata propisuje ministar pravilni-kom

Kazne Propisane su kazne za prekršaje osoba ovlaštenih ze energetsko cer-tifi ciranje i energetski pregled zgrade (30.000 do 45.000 kuna) ako:- poslove za koje je ovlaštena ne

obavlja stručno, samostalno, neo-visno i nepristrano,

- energetski certifi kat, energetski pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ne izradi točno i u skladu s važećim propisi-ma i pravilima struke

- ne vodi evidenciju o izdanim ener-getskim certifi katima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim pregledima sustava gri-janja i sustava hlađenja ili klimati-zacije u zgradi

- ne dostavlja Ministratsvu izdane En cert, izvješća o enregtskim pre-gledima ili redovitim pregledima sustava

- ne čuva propisanu dokumentaciju najmanje 10 godina

- ne obavijesti Minstarstvo o pro-mjenama koje se odnose na uvjete izdavanje ovlaštenja

- izda unatoč zabrani koje se odnosi na sukob interesa zbog vlasničkih udjela, izrade projekta ili sudjelova-nje u građenju ili oržavanju zgrade

piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.

B.M.P

Ovlašteni projektant strojarskih instalacija

Za slične prekršaje se kažnjavaju i osobe ovlaštene za neovisan nadzor.

Emisija ugljičnog dioksida na energet-ski razred zgrade nemaju utjecaj i različiti tehnički sustavi koji troše energiju u zgra-di (navode se u En certu), način njihovog korištenja kao i navike korisnika. To su sli-jedeći koraci kada će se u En Certu osim energije potrebne za grijanje navoditi po-trebna energija za hlađenje, za pripremu tople vode, za rasvjetu i ostale sustave zgrade, sve s ciljem izračuna ukupna po-trošnja energije u zgradi do razine primar-ne energije. Na taj način će se ustanoviti i emisija CO2 potrebna za proizvodnju ener-gije koju zgrada troši, što će se na kraju naplatiti korisniku, odnosno vlasniku.

Propisi iz područja energetske učinko-vitosti Propisi koji su na trenutno na snazi iz područja energetskog certifi ciranja su:

• Zakon o gradnji Narodne novine 153/13

• Zakon o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji

Narodne novine 152/08, 55/12

• Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoruNarodne novine 69/12

• Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certifi ci-ranju zgrada, Narodne novine 81/12 , 29/13, 78/13

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certifi ciranje zgrada, Narodne novi-ne 81/12, 64/13

• Pravilnik o kontroli energetskih certifi kata zgrada i izvješća o ener-getskim pregledima građevina, Na-rodne novine 81/12, 79/13

• Pravilnik o uvjetima i mjerili-ma za utvrđivanje sustava kva-litete usluga i radova za certi-fi ciranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustavaNarodne novine broj 79/13., 85/13

• Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

Narodne novine broj 1179/08., 89/09., 79/13, 90/13.

• Metodoogija za provođenje energet-skih pregleda građevina

Propisi o energetskim pregledima građe-vina i energetskom certifi ciranju zgrada kao energetskoj učinkovitosti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, objavljuju se na njihovim web stranicama www.mgipu.hr i stalno ažu-riraju.

6

obrtnikdimnjaèar

::

MJERENJESASTAVAEMISIJEDIMNIHPLINOVA IZUREĐAJAZALOŽENJE

piše:MarkoJakobović [email protected]čnjaciupraksi

UVOD

Mjerenje sastava emisije dimnih plino-va iz uređaja za loženje (ili termoteh-ničko mjerenje) je jedna od osnovnih zadaća dimnjačarske službe kao komu-nalne djelatnosti. Jasno da su čišćenje i kontrola dimnjaka s ložištem najvažni-je zadaće ali bez kvalitetne evaluacije rada ložišta objektivnu kontrolu dimo-vodno-ložišnog sustava teško je prove-sti. Od raznih interesnih skupina postoji neopravdan otpor prema činjenici da ta mjerenja obavljaju dimnjačari, ali činje-nica je da su oni jedini „javna usluga“ te je njihovo prisustvo u stanovima, poslovnim prostorima, kotlovnicama škola, vrtića i javnih ustanova zakonom regulirano i obavezno.

Preduvjeti za obavljanje poslova mjere-nja dimnih plinova su:

- znanje (potrebna teoretska znanja koja objašnjavaju izmjerene veličine i fi zikalne pojave),

- kompetencija (potrebna periodička obuka kadrova te licenciranje istih od strane institucija),

- stručnost (potrebna određena razina formalnog obrazovanja i računalne pismenosti),

- obučenost (proizvođači mjerne opre-me dužni održavati seminare te obu-ku).

U zemljama EU, dimnjačarski obrti i tvrtke, nakon što su uspješno zadovolji-li sve preduvjete za obavljanje osnovnih (tradicionalnih) dimnjačarskih poslova (periodičko čišćenje dimnjaka i kotlova, ustroj službene evidencije, nabava po-slovnog prostora i vozila itd.) posvetili su se obuci kadrova za mjerenja dimnih plinova u suradnji s ovlaštenim udru-gama, institucijama i proizvođačima opreme.

U Hrvatskoj je situacija nešto drukčija. Postoji mnoštvo dimnjačarskih obrta koji svojim ustrojstvom ne mogu zado-voljiti osnovne potrebe dimnjačarske službe: nemaju potrebne kompetentne kadrove za mjerenja emisija dimnih plinova, nemaju osnovna sredstva rada (ured, računalo, instrument) te, kao takvi, neće moći sigurno i trajno obavljati svoju funkciju u društvu (kao „javne usluge“). Postoje i objektivni faktori koji utječu na takovo stanje: neodgovarajući zakonski akti (nemamo Zakona o dimnjačarstvu, lokalne odluke o dimnjačarskoj službi su nedostatne, cjenici usluga netransparentni i manj-kavi), otpor drugih subjekata i intere-snih skupina (razne komore i udruge, distributeri energenta, uredi gradske i državne uprave) te otpor korisnika pre-ma uvođenju novih usluga (ekološka i sigurnosna osviještenost korisnika je upitna).

No, ne treba posustati, dimnjačarska služba je „javna služba“ i „komunalna služba“ te, kao takva, traži potpunu po-svećenost pojedinca (dimnjačara) jav-nim interesima, te interesima zajednice u kojoj živi. S obzirom na brzinu imple-mentacije novih tehnologija u toplinskoj tehnici,, potrebno je cjeloživotno stru-kovno obrazovanje, a ne umišljanje da smo dosegli limite formalnim obrazova-njem iz davne prošlosti („ja sam maj-stor dimnjačar koncesionar i zato sam kompetentan!“).

TEORETSKE OSNOVE

Potpuno izgaranje metana (90%-tni udio u prirodnom plinu) :

1. Faza : CH4 + O2 → CO + H2 + H2O (piroliza)

2. Faza : 2 H2 + O2 → 2 H2O (oksidacija vodika)

3. Faza : 2 CO + O2 → 2 CO2 (oksidacija ugljičnog monoksida)

Svojstva osnovnih produkata izgaranja :

CO (ugljični monoksid)

Ugljični monoksid predstavlja proizvod nepotpunog izgaranja, kao posljedica nedostatne količine kisika u postupku oksidacije goriva. Radi se o plinu bez mirisa, boje i okusa, te ga je skoro nemoguće otkriti bez posebnih mjer-nih uređaja. Vrlo je opasan po zdravlje čovjeka (velika sklonost vezanju uz he-moglobin u krvi) te se ne smije nalaziti u prostoriji smještaja ložišta (potrebno redovno mjerenje kod plinskih atmos-ferskih ložišta!). Najčešći uzroci pove-ćanog udjela CO u dimnom plinu su: nedostatak kisika, previsok pretičak i prerano ohlađivanje plamena.

CO2 (ugljični dioksid)

Ugljični dioksid je plin bez boje i mirisa, lagano kiselkastog okusa. Iz sadržaja u dimnim plinovima može se odrediti kva-liteta izgaranja. Ako kod malog pretička zraka (potpuno izgaranje) nastane što je moguće veći udio, tada su toplinski gubici dimnih plinova najmanji. Zovemo ga još i stakleničkim plinom jer njegovo povećanje u atmosferi uzrokuje glo-balno povećanje temperature (efekt staklenika, tj. jako upija sunčevo IC zra-čenje). U zemljama potpisnicama Kyoto protokola emisije ugljičnog dioksida su regulirane i naplative (1 tona = cca. 200 dolara!)

O2 (kisik)

Kisik kao sastojak zraka kemijski se spaja s vodikom iz goriva i pretvara dje-lomično u vodu. Ovisno o temperaturi dimnih plinova ova se voda pojavljuje

kao vlaga dimnih plinova ili kao kon-denzat. Preostali dio kisika u plinovitom stanju je mjera za stupanj djelovanja procesa izgaranja i koristi se za određi-vanja gubitaka topline u dimnim plino-vima te za određivanje sadržaja ugljič-nog dioksida.

Svojstva osnovnih parametara izgara-nja :

TDP = TEMPERATURA DIMNIH PLINOVA [°C] Temperatura dimnih plinova ovisi o više čimbenika: vrsti goriva, konstruk-ciji ložišta odnosno kotla, vrsti uređaja za izgaranje, toplinskom opterećenju ložišta i kotla, pretičku zraka, stupnju izgaranja itd. Svako povišenje tempe-rature dimnih plinova za 15°C smanjuje stupanj korisnog djelovanja uređaja za loženje za oko 1,5%. Porast temperatu-re dimnih plinova može biti posljedica prejakog propuha kroz ložište (kod pre-tlačnih ložišta zbog prevelikog potlaka na dimovodnom priključku) i začađenja ogrjevne površine (za 1mm čađe porast od cca. 40°C!).

DBBACH = DIMNI BROJ PREMA BACHARACH-U [0…9] Čađavost dimnih plinova nastaje zbog prisutnosti sitnih čestica čađe, što je posljedica nepotpunosti procesa izga-ranja ugljika. Što je izgaranje nepotpu-nije, količina čađe u dimnim plinovima je veća i on ima tamniju boju. Ovisno o metodi mjerenja (Ringelmann - kruto gorivo, Bacharach – tekuće i plinovito gorivo), stupnjevi čađavosti dimnih plinova označeni su brojevima (0…9), pa se odgovarajući stupanj čađavosti naziva dimnim brojem, a uz to dodaje oznaka metode mjerenja.

ηK = STUPANJ KORISNOG DJELOVANJA KOTLA [%] Stupanj korisnosti kotla očituje se kroz odnos korisno iskorištene toplinske energije toplinskoj energiji dovedenoj u ložište (potrošenoj energiji). Stupanj korisnog djelovanja konvencionalnih kotlova je uvijek manji od 100%, jer kod izgaranja i prijenosa topline kroz loži-šte i kotao nastaju neizbježni toplinski gubici, pa je dobivena energija manja od potrošene za vrijednost toplinskih gubitaka.

ODLUKA O OBAVLJANJU DIMNJAČARSKIH POSLOVA GRADA ZAGREBA (Službeni glasnik gr. Zgb. 06/13)

U gradu Zagrebu je prošle godine do-nesena nova Odluka o obavljanju dim-njačarskih poslova koja, između osta-log, defi nira poslove mjerenja dimnih plinova kao koncesijske i komunalne. Defi nirani su godišnji rokovi mjerenja (prema snazi ložišta), obaveze korisni-ka (izvođenje mjernih mjesta) i obave-ze dimnjačara (zapisnik o rezultatima mjerenja). Postoje i određene manje

manjkavosti u tekstu odluke (nedo-statan popis dimnjačarskih poslova, nedostatak stručnog dimnjačarskog nalaza kao službenog dokumenta o ispravnosti dimnjaka, zabrana određe-nih strukovnih poslova dimnjačarima, nedefi niranje rokova mjerenja prema vrsti energenta, neutvrđivanje institu-cija kojima se šalju izvješća o emisiji dimnih plinova itd.) koje će se, nadamo se, u budućnosti riješiti.

Članak 19.

Ovlašteni dimnjačar u obavljanju ko-munalne djelatnosti dimnjačarskih po-slova:

- Redovito pregledava dimovodne objekte i uređaje za loženje (zbog sprječavanja opasnosti od požara i trovanja ugljičnim monoksidom) ;

- Kontrolira i čisti dimovodne objekte ;- Kontrolira povrat dimnih plinova kod

plinskih trošila ;- Kontrolira uređaje za loženje i ispitu-

je emisije plinova.

Članak 30.

Kontrola dimovodnih objekata, uređaja za loženje i dozračnog sustava krutih, tekućih i plinovitih goriva provodi se kontrolnim mjerenjem analizatorom dimnih plinova radi zaštite zraka od onečišćenja i zaštite od požara kontro-lom dimnih plinova, u slijedećim roko-vima:

I. Uređaj za loženje snage do 30 kW – jednom godišnje ;

II. Uređaj za loženje snage od 31 do 50 kW – jednom godišnje ;

III. Uređaj za loženje snage preko 51 kW što se koristi samo za grijanje – dva puta godišnje ;

IV. Uređaj za loženje snage preko 51 kW što se koristi samo za grijanje i za pripremu sanitarne vode – tri puta godišnje ;

Svi uređaji za loženje moraju biti opremljeni mjernim otvorom koji tre-ba smjestiti na razmaku koji odgovara približno dvostrukom promjeru spojnog elementa, iza dimovodnog nastavka izmjenjivača topline ili uređaja za čišće-nje dimnih plinova.

Korisnik uređaja za loženje treba na-činiti ili dati načiniti mjerni otvor koji odgovara zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Ako ložišni uređaj ima više spojnih elemenata, tada u svakom spojnom elementu treba izvesti jedan mjerni otvor.

U slučajevima različitim od onih na-vedenih u stavku 3. ovog članka, na zahtjev treba dopustiti izradu mjernog otvora.

Ovlašteni dimnjačar korisniku izdaje zapisnik i/ili naljepnicu za uređaj o rezultatima mjerenja.

RERERENTNE VRIJEDNOSTI I IZVJEŠĆE

Nakon izvršenog mjerenja potrebno je izvršiti komparaciju dobivenih vrijedno-sti (podaci s mjernih listića) s referen-tnim vrijednostima. Osnovne referentne vrijednosti su iskazane u normi HRN EN

“U zemljama EU dimnjačarski obrti i

tvrtke su se posvetili obuci kadrova za

mjerenja dimnih plinova u suradnji s ovlaštenim

udrugama, institucijama i proizvođačima opreme.”

7


15378 (udio kisika, temperatura dimnih plinova, udio ugljičnog monoksida, di-mni broj te iskoristivost).

Tvorničke (servisne) referentne vri-jednosti dobivamo od proizvođača opreme, jer se one razlikuju s obzirom na primjenjene tehnologije u uređaju za loženje, te nisu striktno normirane (udio ugljičnog dioksida, maseni protok

dimnih plinova, potreban podtlak dimo-voda itd.). Nakon komparacije svih vrijednosti potrebno je pristupiti izradi Izvješća mjerenja sagorijevanja koje će nedvo-smisleno utvrditi podešenost/nepode-šenost uređaja za loženje. Korisnika je potrebno uputiti na ovlaštenog plino-servisera (npr. BOSCH) kako bi isti izvr-šio pravilno podešavanje aparata.

VRSTAGORIVA

O2 (%) TDP (ºC) CO (ppm) Bacharach η (%)

Prirodni plin(non-condens)

2…4 120…160 < 100 / > 92

Prirodni plin(kondenzacija)

2…4TPV + 5…20

< 100 /

ovisno o TPV

i snazi izgaranja

Lako ulje(non-condens)

3…5 140…180 < 50 < 1 > 90

Extra lako ulje(kondenzacija)

2…5TPV + 5…20

< 50 < 1

ovisno o TPV

i snazi izgaranja

Napomena 1: Kod atmosferskih uređaja količina kisika prije osigurača strujanja.Napomena 2: TPV = temperatura povratne vode

TIP I OZNAKALOŽIŠTA

CO2 (%) Q (g/s) P (Pa)

JUNKERSZWSE

(Eurostar)

23-4-MFK 2,3 – 2,55 16,6 – 21,6 /

23-4-MFA 1,95 – 2,55 15,7 – 19,1 /

28-4-MFA 2,3 – 2,619,75 –

19,9/

JUNKERSZSR

(Cerastar)/ / /

1,5(0,015 bar)

BUDERUSEcostream

GE 615

Toplinski učinTmax.

dim. plin.Tmin.

dim. plin.Gorivo

EL lož uljeGorivo plin

Min. (kW)

Max. (kW)

°C °C CO2 (%)Qmax (kg/s)

CO2 (%)Qmax

(kg/s)

570 511 616 185 158

13

0,2615

10

0,2625

660 571 713 180 158 0,3028 0,3039

740 661 800 170 135 0,3396 0,3408

820 741 886 180 158 0,3763 0,3776

920 821 995 180 158 0,4222 0,4237

1020 921 1102 180 158 0,4678 0,4694

1110 1021 1200 180 158 0,5093 0,5112

1200 1110 1297 185 158 0,5505 0,5525

Tablica 1: Referentne vrijednosti dimnih plinova prema važećoj normi HRN EN 15378 koje se koriste pri usporedbi s izmjerenim vrijednostima.

Tablica 2: Primjer dobivenih vrijednosti od proizvođača (pažnja: kod starih JUNKERS aparata potrebno koristiti originalne tvorničke vrijednosti a ne nove BOSCH vrijednosti !)

Formular izvješća mjerenja sagorijevanja prema HRN EN 15378

PRIMJER IZ PRAKSE: „BUDERUS ECOSTREAM LOGANO GE615 (mod. 1200 EL)“

Na primjeru Buderus kotla pokazati ćemo kako se izmjerene vrijednosti evaluiraju u usporedbi s referentnim

vrijednostima sastava emisije dimnih plinova (iz HRN EN normi te podataka proizvođača kotla). Prikazan je primjer modernog ljevanog kotla u Ecostream tehnici koji može raditi s plinskim ili ulj-nim plamenikom u rasponu snaga od 570 do 1200 kW.

Thermostream tehnika

Strujanje ogrjevne vode Vođenje ogrjevnog plina

Tablica 3: Karakteristične vrijednosti dimnih plinova dobivene od proizvođača kotla koje se koriste pri usporedbi s izmjerenim vrijednostima (bold veličine su relevantne kod konkretnog primjera mjerenja za mod. 1200 EL)

BUDERUS Ecostream GE 615 mod.1200 EL

Kisik (O2): izmjereno : 5% ref.interval: 2 - 5 % > zadovoljava

Temperatura (TDP): izmjereno : 163°C ref.interval: 140 - 180°C > zadovoljava

Ugljični monoksid (CO): izmjereno : 47ppm ref.vr: do 50ppm > zadovoljava

Dimni broj (DBBACH): izmjereno : 1 ref.vr: do 1 > zadovoljava

iskoristivost (η): izmjereno : 94 ref.vr: od 90 > zadovoljava

ugljik dioksid (CO2): izmjereno : 11% ref.vr: do 13 % > zadovoljava

Maseni protok (Q): izmjereno : 497 g/s ref.vr: do 0,5505 kg/s > zadovoljava

Zaključno: Kotao zadovoljava uvjete emisije do graničnih vrijednosti.

8

obrtnikdimnjaèar

::

RazgovorsgospodinomDejanomLonèariæem, predsjednikomUdrugedimnjaèaraSlavonijeiBaranje

NagradnaigraOdgovor na nagradno pitanje 17. broja glasi a) 0,0-0,2%

Buderus metar osvojili su: Tomislav Čolak – Varaždin, Danijel Orčić-Rijeka, Terezija Horvat – Mala Subotica. Čestitamo!

Nagradno pitanje za DIM broj 18:

Dimovodna sonda na plinskim aparatima je::

a) NTC osjetnik

b) PTC osjetnik

c) BIMETAL

Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Du-brava zaključno do 30.04.2014. a tri točna odgovora osvajaju Buderus polo majicu i Bosch kapu.

Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvat-ske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre.

Bosch kapa i Buderus polo majica

UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”

Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja tek-sta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.

Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail [email protected]: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike

• Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografi ja: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka

• Časopis DIM je besplatan. Izlazi 3 puta godišnje. • ožujak 2014. impr

essu

m

Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

Dejan Lončarić, predsjednik Udruge dimnjačara Slavonije i Baranje

Kroz imalo pažljiviji uvid u povijest dimnjačarske struke, i niz dimnjačarskih konferencija, možemo ustvrditi – dimnjačarski poziv nikada nije bio lak, ali sada je još teži.

Suočeni s problemima prilagodbe novim zakonskim uvjetima, primjenom pravila dosad nepoznatih ili neprimjenjivanih u našoj praksi, nedostatkom podrške, neznanjem korisnika, nerazumijevanjem mjerodavnih struktura, dimnjačari su se našli na prekretnici daljnjeg razvoja struke. Jedan od mogućih odgovora na pitanje održivosti u takvim uvjetima jest udruživanje. No, udruga sama po sebi ne predstavlja mnogo ukoliko nema odluč-no vodstvo, defi nirane ciljeve i smislen plan. Jesu li kolege iz Slavonije i Baranje i drugih dijelova Hrvatske postavili teme-lje takve udruge, jesu li dovoljno složni i imaju li preduvjete postati snažan igrač, sposoban zaštititi interese svoje struke i pojedinaca? Pročitajte u razgovoru s gospodinom Lončarićem

Možete li nam ukratko predstaviti udrugu?Udruga je osnovana u listopadu 2007. godine sa sjedištem u Vukovaru. Broji 17 članova u obliku obrta i d.o.o. Djelatnosti udruge su širokog spektra, održavanje radionica uz sudjelovanje stručnih oso-ba uz organiziranje seminara, educiranje članstva i pomoć krajnjim korisnicima naših usluga, izdavanje brošura i drugih publikacija, sudjelovanje na stručnim skupovima, seminarima i sajmovima. Prvenstveno okuplja dimnjačarsku stru-ku uz potporu svih sudionika struka na koje se oslanja dimnjačarstvo (strojar-ski, građevinski i arhitektonski smjerovi)

Odakle je došla inicijativa za osniva-nje udruge?Inicijativa je bila zajednička većine dim-njačara Slavonije i Baranje gdje su se istakli kolege iz Vukovara, Osijeka, Belog Manastira, Vinkovaca, Valpova, Viroviti-ce i Slavonskog Broda.Moram istaknuti da su u osnivanju Udru-ge sudjelovali i i „neslavonci“ iz Rijeke, Ivanić grada.

Mislite li da bi udruge mogle intenziv-nije pokretati potrebne promjene? Je li njihovo stvaranje zapravo odgovor na nedovoljnu dinamiku prilagođava-nja uređenijem stanju u EU?

U svakom slučaju Udruge mogu i moraju promijeniti status dimnjačarske struke koja je godinama zanemarivana od stra-ne državnih uprava i lokalnih tijela ali i samih dimnjačara. Normalno je da stru-ka ukaže na sve nedostatke i probleme u djelovanju na tržištu jer dimnjačarska struka nije samo komunalna djelatnost, već i djelatnost koja je od izričite važ-nosti u preventivnom djelovanju kako u vidu zaštite od požara tako sve više u vidu energetske učinkovitosti. Uvidom u postojeće stanje uočeni su mnogi pro-blemi od nekompetentnosti odlučivanja davanja koncesija, neujednačenosti Odluka o dimnjačarskoj službi, neposto-janja normi, nelogičnosti cijena usluga, nestručnog kadra itd. Sve navedeno je moguće korigirati, no za isto je potreban „sluh“ prvenstveno lokalne uprave, pro-tupožarnih inspektora, distributera plina. Udruga upravo na gore navedenom želi upozoriti i pokušati ispraviti nedostatke što u administrativnim dijelovima , što u svome članstvu. Sve to je dodatno mo-tivirano ulaskom Hrvatske u EU koja ima daleko uređenije stanje struke.

Koji su ciljevi udruge? Cilj Udruge je promicanje, razvitak i unapređenje dimnjačarske djelatnosti u smislu poboljšanja kvalitete pružanja usluga, a sve u svrhu zaštite okoliša, po-većanja zadovoljstva i sigurnosti krajnjih korisnika.

Jeste li ostvarili suradnju s drugim udrugama, imate li uvid u njihovo dje-lovanje, koristite li njihovo iskustvo? Korektna suradnja je sa kolegama iz Hrvatske dimnjačarske udruge, no sma-tram da bi ona trebala biti daleko kon-kretnija. Kao primjer mogu navesti Pri-jedlog Odluke o obavljanju dimnjačarske služe što je po našem mišljenju potrebno ujednačiti na području cijele države , te smo isti proslijedili kolegama u Zagreb od kojih očekujemo u narednom periodu sugestije i prijedloge za donošenje za-jedničkog prijedloga.Postoje li razlike, pa čak i zapostavlje-nost, u različitim dijelovima Hrvatske?Na žalost postoje razlike, ali te razlike su uvjetovane prvenstveno nedostatkom kadra i nerazumijevanja struke od stra-ne lokalnih uprava koje određuju uvjete dimnjačarske djelatnosti.

Kakvi su odnosi s gradskim, regional-nim i državnim strukturama? Jeste li već prepoznati kao značajan partner?

Ovo pitanje je ključno za rad dimnjačar-stva i na žalost smatramo da nije do-voljno rađeno na tom području što je i jedan glavni razlog za osnivanje Udruge te nam je želja da postanemo značajan partner sa svim strukturama koje ste naveli.

Kakav je vaš odnos prema pojedinač-nim obrtima? Dajete li podršku njiho-vom razvoju?Bilo potpuno nelogično ne podupirati po-jedinačne obrte jer oni su osnova dim-njačarske djelatnosti od samog početka iste.

Kako usklađujete pojedinačne intere-se, vidite li u tome problem?Pojedinačni interesi su u ovoj Udruzi potpuno marginalizirani jer tek kada ri-ješimo zajedničke probleme možemo razgovarati o pojedinačnim interesima , koji ukoliko budu postavljena ujednače-na pravila neće niti biti prisutni.Pojedinačni interesi su dobrodošli ukoli-ko imaju zajednički nazivnik sa većinom članova Udruge.

Koje su vam najteže prepreke za ra-zvoj vaše djelatnosti?Nedostatak obrazovanog kadra koji na žalost je teško pronaći jer je cijena rada dimnjačara podcijenjena.

Možete li uočiti trend razvoja tržišta u smislu korištenja dimnjačarskih usluga na vašem području?Istaknuo bih promjenu energenta (pre-lazak sa plinskog na kruto gorivo) kao bitan trend na tržištu koji je uzrokovan cijenom plina i pada standarda. Takav trend automatski podiže potrebu za dim-njačarom jer znamo da se prilikom kori-štenja krutog goriva ukazuje potreba za čišćenjem i dimnjaka i ložišta. Za uspješnu provedbu propisa koji se odnose na energetsku učinkovitost sma-tramo da je prisustvovanje dimnjačara neizbježno jer na primjer ako se potiču korisnici na promjenu energenta i ugrad-nju ložišta koja koriste obnovljive izvore energije dimnjak i dimnjačar moraju biti dio tog programa.

Kako je izgledao Vaš profesionalni put? Vi i sami imate dimnjačarski obrt?Cijeli moj radni vijek (27 godina) je ve-zan na dimnjačarstvo i dimnjake. Od

1984.-1989. godine sa zaposlenik tvrt-ke „Dimnjak“, Osijek gdje sam radio na dimnjačarskim poslovima i poslovima kontrolora građevinske ispravnosti dim-njaka. Od 1989.- 1991. radim na istim poslovima u tvrtki Energocommerce, Osijek. U navedenom periodu sam ak-tivno djelovao u Poslovnoj zajednici za dimnjačarstvo RH. Nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu 1994. zapošljavam se u tvrtki „Schiedel“ gdje sam obavljao poslove prodajno-tehničkog predstavnika , vo-ditelja prodaje i tehničke primjene gdje sam svakodnevno na dimnjačarskim poslovima pri utvrđivanju parametara dimnjaka kod odabira, izgradnje i rekon-strukcije dimnjaka. Kako sam pri izvođe-nju navedenog bio redovno u kontaktu sa dimnjačarima na području RH, 2005. godine sam položio dimnjačarski maj-storski ispit koji mi je bio dodatni motiv za aktivniji rad na svim područjima dim-njačarske djelatnosti. Aktivno sam sudjelovao u radu TO 532 (tehnički odbor za dimnjake) pri Hrvat-skom zavodu za norme, te u radu HKIS pri izradi prijedloga Priručnika za pro-jektiranje, izvođenje i održavanje dim-njaka, Od 1994. do 2014. sudjelujem na dimnjačarskim konferencijama koje organizira Hrvatska dimnjačarska udru-ga, Plinarskim forumima u organizaciji EGE-a, radionicama UNPD-a, kongresi-ma Hrvatske udruge za plina.Trenutno sam nezaposlen , no kako sam cijelim radnim iskustvom vezan na dim-njake i dimnjačarstvo namjera mi je na-staviti u tom smjeru.

Jesu li korisnici dimnjaka upoznati s preduvjetima sigurnog i ispravnog korištenja dimnjaka i djelatnošću dimnjačarske službe? Hoće li udruga djelovati i u tom smjeru, edukacije korisnika?Na žalost mali broj korisnika ozbiljno shvaća potrebu za uslugom dimnjačara u smislu sigurne i pravilne upotrebe lo-žišta i dimnjaka. Udruga je zato prošle godine bila prisutna na Osječkom sajmu sa letkom (sl. naslovnica letka) koji uka-zuje na dobrobit dimnjačarske struke ne samo kao čimbenika donosioca sreće već kao čimbenika koji će svojim pre-ventivnim djelovanjem spriječiti unište-nje imovine, trovanja, uštede energije. Savjetovanje naših krajnjih korisnika je stalno prisutno.Plan Udruge u 2014 je daljnja edukacija svojih članova,ali i krajnjih korisnika na-ših usluga.

dimnjačarizašto ?

koliko? kada?

gdje? tko?

Dimnjačarstvo je javna odnosno komunalna djelatnost i obavlja se u predviđenim vremenskim rokovima sukladno Odlukama lokalnih samouprava.

Zadatak dimnjačarske službe je čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje.

Dimnjak je samostalni građevinski dio objekta i sastavni dio svakog ložišta ili energetskog postrojenja.

Ciljevi dimnjačarske djelatnosti jesu:1. zaštita od požara2. ušteda energije3. kontrola zagađenja okoliša4. neovisno savjetovanje

Zakoni koji reguliraju dimnjačarstvo:1. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09)2. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93)3. Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 3/07)4. Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07)5. Odluka o radu dimnjačarske službe (različita ovisno o lokalnoj samoupravi)

Informativna brošura za krajnje korisnike dimnjačarskih usluga, možete ju preuzeti na stranicama www.dimnjacarislavonijeibaranje.hr

Documents

Dim br. 18 - bosch-climate.com.hr · Bez zraka čovjek može izdržati naj-više tri minute. I svejedno stalno pričamo o hrani i dijetama, a zrak, bez kojeg ne možemo preživjeti