NEXE NOVOSTI, List Nexe grupe d.o.o. Na{ice

Glavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVI]

Ure|iva~ki odbor: KRE[IMIR KNE@EVI], @ELJKO NEKI] I VESNA VRBO[I]

Adresa uredni{tva: Bra}e Radi}a 200, 31500 Na{ice

Telefon uredni{tva: 031/227-372

Web stranica: www.nexe.hr

E-mail: silvija.tomljanovic@nexe.hr

List se besplatno dostavlja zaposlenima u Nexe Grupi i poslovnim partnerima

Priprema i tisak: MC Glas Slavonije d.d. Osijek

3 NEXE GRUPAAkvizicijama ja~amo (i vlastito)tr`i{te

6 NA[ICECEMENTCementara pred novim izazovima

9 SEKTOR ZA STRATEGIJUDogovor temelj svake akvizicije

10 SUSRETIUgodno i korisnoVincevo 2005Grüne Woche 2005

11 SAJMOVINajavljujemoNexe grupa u PodravciPOLETNovi pogoni

12 SEKTOR INFORMATIKEPrincip “ljevka” u informatici

13 SEKTOR RIZNICEU riznici nema improvizacija

14 KADROVI@eljko Neki} ~lan UpraveNexe grupeNova Uprava Na{icecementa

15 DIVIZIJA ZA CIGLU I CRIJEPCall-centar za ciglu i crijep

16 IMAGEStart image kampanje

17 KENIJAGP Put u KenijiJELEN DONovo postrojenje na K-2

18 FERAVINOBirana vina beru medalje,GP PUTPut gradi autoput

19 OSILOVAC[est milijuna litara mlijeka

Vremenske (ne)prilike po~etkomove godine «poigrale» su se planovi-

ma prodaje na{ih ~lanica. No, iako se~inilo da je sve stalo, u Nexe grupi je bi-

lo `ivo. Poznato je da na{a sezona tek sli-jedi, pa su u svim tvornicama obavljane

pripreme za nadolaze}e toplije dane, ali idefiniranje akcija kako bi sustigli planove

prodaje koji su ostali «zameteni snijegom».

Sektor marketinga je zato imao pune ruke po-sla. Sigurno ste primjetili na{e reklamne panoe

na utakmicama rukometne reprezentacije Hrvat-ske, na velikom sportskom teniskom natjecanju te-

nisa~ Ivan Ljubi~i} nosi majice i kape s na{im lo-gom,... To su samo neke od aktivnosti u sklopu nove

image kampanje, a upravo se razra|uje kampanja zanove proizvode, ure|uju se vozila prodajnih predstav-

nika i kupaca.. Sve u cilju podr{ke prodaji.

Po~etak godine u Nexe grupi i njenim ~lanicama obilje`ilisu i mnogi kadrovski potezi. @eljko Neki} je novi ~lan Upra-

ve na{e kompanije, Goran Pajni}, Zoran Bartolovi} i StjepanKumri} od 31. sije~nja rukovode Na{icecementom. Me|u

brojnim imenovanjima zna~ajno je imenovanje Domagoja Nje-govana za direktora prodaje u Diviziji za ciglu i crijep. Tako je, na-

ime, zapo~et niz promjena u na~inu rada slu`bi prodaja ~lanica oveDivizije, a da bi prodaja funkcionirala na novo-zami{ljeni na~in,

nu`na je i IT podr{ka. Stoga, potaknuti time, u ovom broju predstav-ljamo Sektor informatike koji, mo`emo slobodno re}i, neke od `elja

na{ih zaposlenika, koliko se to god u nekim slu~ajevima ~inilo te{ko iz-vedivo, ipak pretvara u stvarnost i virtualno uspijeva povezati tri zemlje.

Vi{e o tome pro~itajte u na{em novom broju Nexe novosti.

Predstavljamo Vam i Sektor za strategiju, analizu i akvizicije koji je odigraojednu od najva`nijih uloga u prerastanju Koncerna Na{icecement u Nexe

grupu. Me|utim, da bi se svi planovi mogli provesti u djelo, tu je Sektor riznicekoji prati sve na{e akvizicije, investicije, teku}e aktivnosti., te Vam i njih pred-

stavljamo u novom broju.

I na kraju ovog uvodnika, prije no {to «uronite» u nove Nexe novosti, `elimo Vaspodsjetiti da su ove novine ra|ene i rade se za Vas. Stoga – javite se s prijedlozima,

pitanjima, primjedbama..., komunicirajte putem VA[IH novina!

Dipl. in`. Ivan Ergovi} izabran je za generalnog direktora Tvor-

nice cementa Na{ice 1990. godine, a ve} idu}e godine pokre-

nuti su procesi rekonstrukcija, modernizacije pogona, investici-

ja..., s pretvorbom i privatizacijom promijenjeno je i ime tvrtke

u Na{icecement d.d. Na{ice. Danas je Na{icecement jedina

hrvatska cementara u vlasni{tvu hrvatskih gra|ana, ali i jamac

razvoja jo{ 20 drugih poduze}a u Hrvatskoj, Srbiji i BiH.

- Glavni pokreta~ promjena bile su odlukeo ulaganjima i investicijama. Jo{ 1990. go-dine imali smo dobru ekipu mladih in`e-njera i stru~njaka, no biv{e rukovodstvo ni-je imalo odlu~nosti da napravi pravi iskorakiako su se radile dobre studije. Uslijedila jeakcija grupe mladih ljudi na ~ijem sam bio~elu. Ve} 1991. godine potpisao sam prviugovor o rekonstrukciji tvornice s ciljempove}anja kapaciteta proizvodnje klinkera,{to je bila hrabra odluka. Tehni~ki direktor

Kre{imir Kne`evi} je rekao da to trebamonapraviti, ali je pitao da li to zaistamo`emo. Pavu Buljanovi}a, tada financij-skog direktora, pitao sam kako }emo toplatiti, a on je kazao da ne zna. Bio sam si-guran da je to dobra stvar, a kod potpisi-vanja ugovora pomoglo mi je i iskustvo izobitelji. Moj otac je uvijek govorio da jenajgore kada se ni{ta ne radi. Naime, naselu se uvijek pri~alo kako se ni{ta ne

isplati raditi, no mi smo uporno radili iuspijevali u `ivotu.

Dodatna ote`avaju}a okolnost je bila {tosmo imali nepriznatu dr`avu, pa je biloote`ano poslovanje s inozemstvom. No, smodernizacijom linije klinkera po~eo jerazvoj.

� Stabilizirali ste Tvornicu cemen-ta, stvorili profitabilnu tvrtku, no

umjesto da samo “ubirete plodo-ve” krenuli ste u akvizicije.

- Tra`ili smo nove poslove jer smo dobroslo`ili sve poslove u cementari. Htjeli smokupiti tvornicu cementa u Lukavcu, no iz-gubili smo na me|unarodnom natje~aju,ali smo stekli veliko iskustvo. Onda smose htjeli natjecati za privatizaciju tvornicacementa u Srbiji, ali tender je bio takav dasu se mogle natjecati samo velike kompa-nije. Kao mala kompanija nismo se moglifokusirati samo na cement, pa smo krenu-li u akvizicije koje nisu usko vezane uz ce-ment nego uz djelatnost proizvodnjegra|evinskih materijala.

� Zna~i li to da zadr`avanjem samona cementu ne bi mogli opstati natr`i{tu, osobito nakon ulaska veli-kih kompanija?

- Bili bi sigurno puno ranjiviji. Ovako smou regiji, preuzimaju}i pojedine kompanije,stvorili infrastrukturu i na taj na~in {titimotr`i{te cementa koji je na{ osnovni proiz-vod. Stvaramo vlastito tr`i{te kroz instali-ranje tvornica betona, preuzimanje rado-va poput autocesta, a tako {titimo i tr`i{tecementa i ja~amo ukupnu poziciju krozproizvodnju drugih materijala.

� Zadnjih godina ula`ete desetkemilijuna eura u nove investicije, a u2005. godini planirate izdvojiti 40milijuna eura za investicije.

- Samo u Poletu investicija je vrijedna 13milijuna dolara, zatim u tvornici cementaosam milijuna eura za mlin cementa, a pri-prema se silos za pepel, industrijski kolo-sijek, alternativna goriva bi tijekom ovegodine trebala proraditi, zavr{ava seTvornice opeke u Sarajevu, u IGM Slavo-niji se modernizira linije za termo blok...

� Zna~i, Nexe grupa kre}e ozbiljno ina tr`i{ta izvan regije?

- Da. Istina, u na{oj regiji jo{ nismo zavr{ilisve akvizicijske aktivnosti, no to je vi{etehni~ko pitanje jer neke se stvari ne mo-gu obaviti bez proteka vremena. Sljede}ipotez je sigurno iskorak izvan regije.

� Kakve planove imate na tr`i{timapoput recimo Rusije?

- U Rusiji vi{e razmi{ljamo o poslovimanego o akvizicijama, {to ne isklju~uje par-tnerski odnos s nekom od doma}ih kom-panija u proizvodnji gra|evinskih materi-jala. Iskustva i nove tehnologije koje ima-

� Od Kenije do Rusije� Koliku ulogu pri dono{enju strate{kih odluka ima vlastiti kadar, a koliko

se oslanjate na anga`iranje vanjskih eksperata?

- Mi smo vrlo otvorena firma, cijenimoznanje i spremni smo ga platiti. I nedav-no smo imali konzultante koji su nampomagali oko restrukturiranja, no velikidio odluka se bazira na radu na{ihstru~njaka. U zadnje dvije godine smozaposlili oko 100 novih suradnika s vi-sokom stru~nom spremom, puno ula-`emo u edukaciju tih ljudi i dodatnausavr{avanja, pa su glavne odluke i ak-tivnosti upravo na na{im ljudima.

^esto se pri~a kako kompanije kojeimaju vi{ka uredskog prostora idu udobrom smjeru jer smanjuju admini-straciju. Mi u principu ne mislimo tako isada imamo manjak uredskog prosto-ra. Naime, stvaramo Grupu, a osobnone smatram da su administracija ljudikoji rade u upravi grupe, na razvoju,kontroli, riznici i sli~nim slu`bama. I onisu zaposlenici koji donose i stvaraju no-vu vrijednost. Hrvatska je mala dr`avakoja sa 4,5 milijuna stanovnika ne mo`ebazirati uspjeh samo na turizmu,gra|enju tvornica i zapo{ljavanju veli-kog broja radnika jer radnika nemamo.

Na{ primjer pokazuje da treba zaposlitiobrazovane ljude koji su spremni pro-na}i akviziciju, restrukturirati je i mo-dernizirati, osigurati sredstva i posao.Dobar primjer je posao koji radimo sGP Putom i autocestama u BiH ili izvanregije u Africi. U Keniju uputimo 20 lju-di koji tamo rade s 500 lokalnih radni-ka, a na tom poslu mogu ostvariti ve}iprihod po zaposleniku nego u domicil-noj dr`avi, te na taj na~in utje~u na po-bolj{anje standarda. Naravno, dr`avabi trebala prepoznati i podr`ati grupukompanija koje su spremne za tako{irenje, a na{e kompanije se trebajupovezivati po djelatnostima. Uostalom,kompletna hrvatska gra|evinska opa-rativa je manja nego jedna multinacio-nalna kompanija.

Nedavno u Moskvi, gradu s 15 milijunastanovnika, gradona~elnik mi je govoriokako sada rade novi okrug oko grad sa60 vi{ekatnica. To je takav red veli~inada ono {to je kod nas jedan tamo dodate2-3 nule. Na te poslove ne mo`e se sa-mostalno javiti niti jedna na{a kompani-ja, ali zajedni~kim snagama, udru`iva-njem...

mo u na{im kompanijama mogli bi preni-jeti i u Rusiju.

U BiH se intenzivno radi na dovr{avanjuinvesticije u tvornici opeke, tvornici beto-na i modernizaciji kamenoloma, a ve}smo se dobro pripremili za izgradnju ce-sta. U ovom trenutku u BiH ne razmi{lja-mo o akvizicijama, no ako se uka`e zgod-na prilika ne zna~i da nismo zainteresirani.

U Srbiji smo jo{ uvijek zainteresirani zaTozu Markovi} iz Kikinde i vidjet }emokako }e se taj dio odvijati. Lani smo raspi-sali preuzimanje koje nije uspjelo, a premakretanjima na burzi ocijenit }emo kada jepravi trenutak za novu ponudu.

I u Hrvatskoj planiramo akvizirati jo{ ne-koliko tvrtki iz na{e bran{e koje se ti~uproizvodnje kamenih agregata, {ljunka ibetona, a imamo i odre|ena sredstva kodEBRD-a za akvizicije za ovu godinu.

� Kakva je uloga Na{icecementa uakvizicijama? Trpi li ta tvrtka ili do-biva zbog akvizicija jer se mogu~uti i pri~e kako bi joj bilo bolje daposluje izvan grupacije?

- Lani smo u tvornicu cementa ulo`ili 20milijuna eura, a ove godine je planiranovi{e od 100 milijuna kuna, pa Na{icece-ment ni{ta ne gubi. Uostalom, bez poten-

cijala cijele Grupe ne bi mogli krenuti u{irenje. Svaka investicija sama za sebe mo-ra imati opravdanost ulaganja, a akvizicijese promatraju po divizijama odakle se naj-bolje vidi sinergijski u~inak pojedinog po-sla.

� Djelujete u tri dr`ave. Uo~avate livelike razlike, prednosti i nedo-statke po pojedinim dr`avama?

- U Hrvatskoj je najprije po~ela privatiza-cija i sve {to se sada doga|a u Bosni i Srbijiza nas je “ve} vi|eno”. BiH je imala naj-

ve}e tragedije u ratu, a imaju i kompliciransustav s vi{e razina vlasti. U Srbiji nematakvih problema s obzirom da je privatiza-cija bila transparentna. Problema ima, alisu sli~ni u sve tri dr`ave. Istina, lak{e je po-slovati u Hrvatskoj jer ima najja~i gospo-darski rast u na{oj djelatnosti. U Srbiji iBiH je bila stagnacija i naravno da je te`eposlovati. S druge strane, to su sada prili-ke. U Srbiji se tro{i 250 kg cementa postanovniku (u Hrvatskoj do 600 kg), no in-tenzivno se pripremaju veliki radovi. UBiH se tro{i oko 300 kg, ali kre}e Koridor5C i drugi radovi.

- FeraVino je pokazalo da - kroz tr`i{ni pristup, stvaranje novogimagea i kvalitetno vino koje imamo - mo`e biti dobar posao, pasmo krenuli u modernizaciju vinarije i nasada. To je posao kojiosobno volim, a stvorili smo pretpostavke da bude profitabilan.FeraVino nam stvara i odre|eni image kod poslovnih partnera.

U Osilovcu smo vidjeli da je nemogu}e pozitivno poslovanjebez ulaganja u farmu muznih krava. Naime, stanje na tr`i{tu jetakvo da se ne mo`emo baviti samo ratarskom proizvodnjom iuzgojem junadi nego }emo kroz farmu napraviti profitabilnopoduze}e. S druge strane `elimo pokazati da i poljoprivredamo`e raditi profitabilno, te da je ulazak Hrvatske u EU na{a pri-lika, a s farmom od 800 muznih krava popravljamo i ukupnifond muznih krava u Hrvatskoj. U Feri~ancima je nekada bilo750 krava, a sada }emo samo mi imati 800 muznih krava.

� Uprava Nexe grupe ne odustaje ni od poslova koji nisu u core businessu kompanije?

Goran Pajni}, Zoran Bartolovi} i StjepanKumri} od 31. sije~nja su ~lanovi Uprave Na{icecementa, aGoran Pajni} je i direktor Divizije za cement i vapno Nexegrupe koju ~ine na{i~ka cementara i Jelen Do a.d. Jelen Do.Sve {to nova Uprava uspje{no provede u Na{icama poku{at }eprimjeniti i u Jelen Dolu, te ustrojiti Diviziju u smjeru u kome serazvija Divizija za ciglu i crijep. ^ekaju ih i poslovi oko pro{irenjaasortimana, alternativnih goriva, za{tite okoli{a, pove}anjakapaciteta, nova tr`i{ta... Goran Pajni}

� Europske normeu Na{icama

- Na{ cilj i zadatak je postupke izNa{icecementa do kraja godine “pre-slikati” na razinu Divizije kako bi se sjednog mjesta upravljalo investicijskimciklusima. Nakon niza godina proiz-vodnje po jugoslavenskim i preuzetimhrvatskim normama, Cementara usko-ro prelazi na proizvodnju prema eu-ropskim normama. Po staroj normikontrolira se proizvod, dok europskanorma puno vi{e pa`nje posve}ujekompletnom procesu, sukladno idejiISO 9001. Za taj veliki iskorak se dra-govoljno pripremamo jer `elimo bitispremni prije nego to postane slu`be-no u Hrvatskoj – isti~e Zoran Bartolo-vi}.

Budu}i da Na{icecement pet godinaima certifikat ISO 9001, a od pro{le go-dine i ISO 14001 za za{titu okoli{a, naj-ve}i zahvati odnosili su se na kupovinunove generacije opreme, uvo|enje no-vih na~ina i vrsta mjerenja jer se sadasvaki dodatak cementu mora se analizi-rati, kao i zavr{ni proizvod.

- U Hrvatskoj nema gra|evinskih ma-terijala koji se proizvode po europskojnormi jer ona jo{ nije prihva}ena. No,tehni~ki propis za betonske konstruk-cije od 30. travnja }e biti slu`ben, apokriva kompletnu gra|evinsku indu-striju (cement, agregate i druge sastoj-ke), i to }e biti prvi korak k europskimnormama – ka`e Stjepan Kumri}.

Nova Uprava nagla{ava kako je radipogodovanja kupcima formiran odjelza savjetovanje kupaca kroz koji }e pri-bli`iti kupcima upotrebu cementa uproizvodnji, kao i ostalih materijala kojise koriste uz cement.

- @elimo imati proizvod koji }e kupci-ma omogu}iti ispunjenje svih potreba izahtjeva, a europska norma nam omo-gu}ava proizvodnju 27 vrsta cementaumjesto sada tri vrste cementa i Na-mal. Na{e tr`i{te je sve vi{e spremnona razli~ite vrste cementa. Puno inve-sticija vode strane firme koje uvoze ce-ment jer specijalne vrste koje tra`e nit-ko u Hrvatskoj jo{ nije spreman napra-viti – dodaje Kumri}, a Pajni} najavljujeskoro pove}anje kapaciteta meljavebudu}i da su mlinovi stari 25 godina, pa}e time omogu}iti uvijek stabilnaopskrba kupaca.

� Investicije u tijekuZbog certificiranja za europsku normu tvornica ce-menta je bila obvezna napraviti preinake kontrolekvalitete, no uz to je pokrenut i tehnolo{ki ciklusobnavljanja kompletne tvornice. Jo{ 2003. godinezavr{eno je postrojenje za proizvodnju klinkera, ko-je je uz manje preinake, ove godine krenulo s kvali-tetnim parametrima za energetsku potro{nju i kapa-citet. Po~etkom ove godine ugra|eno je kompletnodrobili~no postrojenje za proizvodnju primarne sirovi-ne.

- Sada radimo na novom projektu mlina cementa 3koji }e pove}ati kapacitet sa 150 tona na 250 tonana sat i omogu}iti da sav klinker (750.000 t go-di{nje) mo`emo samljeti i proizvesti paletu ce-menata od njega. Napokon je za`ivio projekatindustrijskog kolosijeka koji planiramo realiziratiu naredne dvije godine – isti~e Bartolovi}.

� Na{i~ki cement je pro{le godine pokrivao 27,30 posto tr`i{taHrvatske, a ove godine planira je prije}i 30 posto

� Alternativna gorivaNakon izrade studija utjecaja na okoli{ i te-meljitih priprema, sredinom 2005. godineNa{icecement planira krenuti sa doziranjemotpadnih guma i otpadnih ulja kao alternativ-nog pogonskog goriva. Naime, nakon javnerasprave i dobivanja pozitivnih mi{ljenja stru-ke, komisija resornog Ministarstva }e izdatirje{enje na temelju koga }e se ishoditigra|evinska dozvola, a tada }e se mo}i ugradi-ti i suvremena oprema.

- Pripreme su dobro obavljene i ra~unamo dabi u ljeto po~eli dozirati gume i otpadna ulja.To je velik iskorak i za {iru zajednicu jer ot-padnih guma ima svugdje, a na kontinental-nom dijelu Hrvatske nitko ih ne zbrinjavaadekvatno. Za na{e postrojenja tehnolo{ki jeprihvatljiva zamjena 10 posto primarnog gori-va s gumama i pet posto s uljima, ali postoji idruga faza za koju se samo pripremamo. To jedodavanje drugih alternativnih goriva, no 20posto je tehnolo{ki limit za na{u liniju – ka`eZoran Bartolovi}.

Stru~njaci Na{icecementa isti~u kako tvornicazadovoljava sve uvjete za kori{tenje alterna-tivnih goriva, no razbijaju i neke lai~ke zablu-de. Naime, guma je, kao i ugljen, vrlo ~isto go-

rivo i kada je tvornica zadovoljili uvjete za ug-ljen prakti~no je zadovoljila i mogu}nost ko-ri{tenja guma.

- Studijom smo se obvezali na preradu uljaodre|ene kategorije koje mora prikupljastidobavlja~. On mora imati analize, a svakaisporuka mora biti popra}ena dokumentaci-jom i to~no definiranim sastojcima ulja. Ina~e,do sada nitko nije mogao prikupljati ulja jer ihnije mogao zbrinuti. Ona su se zbrinjavala navrlo opasan i neadekvatan na~in; spaljivanjemna vrlo niskim temperaturama, u radionica-ma, a tada su emisije stravi~no visoke jer je zapotpuno ne{kodljivo sagorjevanje ulja potreb-na temperatura od 1400 stupnjeva. Do sadase svatko snalazio kako je znao, no o~ekuje-mo da }e sustav uskoro profunkcionirati, s ti-me da mora biti i presing dr`ave na po{tivanjepropisa – ka`e Goran Pajni}.

Zoran Bartolovi} priznaje da je Europa oti{la ikorak dalje jer prakti~no zbrinjava sve otpa-de; metale, plastiku, tekstil, papir..., no tamopostoji organizirani sustav skupljanja i zbrinja-vanja.

- Ne mo`ete svaku hrpu sme}a ubaciti u pe}.Otpad mora biti odvojen, pripremljen, granuli-ran i onda to ima smisla. Osim toga, otpad uno-si sastojke koji su {tetni za tehnolo{ki proces,pa cementara mo`e primiti do 20 posto tih go-riva. U Europi postoje posebno konstruiranihpostrojenja koja primaju i vi{e, na primjer [vi-carci koriste 42 posto alternativnih goriva, nopriprema takve linije je skupa, a sav investicijskizahvat s alternativnim gorivima za sada snosisamo Na{icecement. Projekti za gume i ulja iz-nose 1,6 milijuna eura, no ipak investiramo jerne}emo vi{e tro{it samo ugljen, a rje{avamojavni i zdravstveni interes {ire zajednice. Gle-daju}i samo po ekonomskim aspektima, tajprojekt postaje isplativ tek nakon du`eg nizagodina – navodi Zoran Bartolovi}.

� Jelen Do postaje tr`i{ni liderTvornica vapna i kamenih agregata JelenDo a.d. smatra se jednom od najkvalitet-nijih akvizicija Nexe grupe, no da bi sepotvrdio veliki potencijal nu`na su i velikaulaganja. Stoga }e investicije ove godinedosti}i vrijednost od 3,6 milijuna eura. Uzrekonstrukciju dva kamenoloma, radi se inova marketin{ka obrada tr`i{ta budu}ida }e ve} 2006. godine Jelen Do imatidvostruko ve}u proizvodnju.

- Kada krene ekspanzija gradnje u Srbiji,Jelen Do }e biti spreman sve to opslu`iti.Na tom tr`i{tu se tro{i 5,5-6 milijuna tonakamenih agregata, a Jelen Do sada proiz-vodi milijun tona. Idu}e godine sa dva mi-lijuna tona nosit }e 35-40 posto tr`i{nogudjela i postati tr`i{ni lider – ka`e StjepanKumri}.

Goran Pajni} dodaje kao je velika ovogo-di{nja investicija u Jelen Dolu i plinifikacija

kojom se otvara tr`i{te industrijskih po-tro{a~a. Naime, do sada se lo`ilo na ma-zut koji ve`e dio sumpora, a vapno za `el-jezaru ne smije imati ni malo sumpora. Je-len Do proizvodi 78.000 tona vapna, pa serazmi{lja i o novoj pe}i, no odluka }e sedonijeti tek kada se stabilizira tr`i{te i na-pravi analiza tr`i{ta. Uostalom, ta investi-cija bi te`ila vi{e od 5 milijuna eura.

- Mislim da su se u Jelen Dolu svi uvjerili dase stvarno puno ula`e, te da su demantira-ni oni koji su sumnjali da dolazi hrvatskafirma kako bi samo izvukla profit. Krajemtravnja pustit }e se u pogon linija kapacite-ta 800.000 tona, a toliko je bio cijeli kapa-citet Jelen Dola kod preuzimanja. U kasnoljeto pustit }emo i drugu liniju i imati kapa-citet 2 milijuna tona kamenih agregata –zaklju~uje Zoran Bartolovi}.

Ceste i infrastruktura uSrbiji su u lo{em stanju i zato totr`i{te mora do`ivjeti ekspanziju,{to }e biti i ako sada{njupotro{nju od 250 kg cementa poglavi stanovnika pove}aju na 500kg (Hrvatska tro{i 650, a BiH 400kg). Srbija sada proizvodi 2,4 do2,67 milijuna tona cementa, ao~ekuje se vrlo brzo pove}anje na4 milijuna tona, {to unato~pove}anju kapaciteta ne}e mo}izadovoljiti samo tvornice u Srbiji.

Za sada ni bosanske tvornice nemogu proizvesti dovoljno zapotrebe tog tr`i{ta. Oniproizvode 1,1 milijun tona, a tro{ise 1,5 milijuna tona, dakle opetima 30-40 posto prostora za uvoz.

� Izvoz - novaorijentacija

Iako prema projekcijama potro{nje ce-menta u Hrvatskoj do 2008. godineNa{icecement ne bi trebalo imati pro-blema u plasmanu cementa, studioznose priprema pove}anje izvoza. Za sadase u BiH izvozi oko 60.000 tona, nove} krajem travnja o~ekuje se certifi-kat slovenskog instituta koji bi omo-gu}io izvoz u Sloveniju, Austriju iMa|arsku. To je prvi korak ka EU,me|utim ra~una se i na isto~na tr`i{ta,pa bi 2005. godine izvoz trebao iznositi15 posto. U budu}oj proizvodnji odmilijun tona na doma}em tr`i{tu biostalo 75 posto proizvodnje.

- Kada krene ekspanzija gradnje uSrbiji, Jelen Do }e biti spreman sveto opslu`iti. Na tom tr`i{tu se tro{i5,5-6 milijuna tona kamenih agregata,a Jelen Do sada proizvodi milijuntona. Idu}e godine sa dvamilijuna tona nosit }e 35-40posto tr`i{nog udjela i postatitr`i{ni lider – ka`e StjepanKumri}.

Primarno gorivo tvornice cementaPrimarno gorivo tvornice cementaje ugljen koga se godi{nje potro{ije ugljen koga se godi{nje potro{ioko 90.000 tona. Uvo|enjemoko 90.000 tona. Uvo|enjemalternativnih goriva, bez {tetnihalternativnih goriva, bez {tetnihemisija, oko 9.000 tona ugljena kojiemisija, oko 9.000 tona ugljena kojinije obnovljiv prirodni resursnije obnovljiv prirodni resurszamijenit }e se otpadnim gumama,zamijenit }e se otpadnim gumama,a 5.000 tona s otpadnim uljima.a 5.000 tona s otpadnim uljima.

Za Kre{imira Dundovi}a ~ini se da brojtri ima osobito zna~enje. Ima 36 godina,otac je troje djece, direktor je sektora s trinaslova, jedan od menad`era kompanijekoja djeluje u tri dr`ave, do sada je sudje-lovao u 30-ak akvizicija... No, Sektoru zastrategiju, analizu i akvizicije Nexe grupekonkretni pokazatelji i odluke imaju apso-lutni prioritet u odnosu na dojmove.Upravo sustavnim akvizicijama okoNa{icecementa d.d. za desetak godinastvorena je kompanija Nexe grupa sa 20~lanica.

- Zadatak na{eg sektora je definirati corebusiness, {to je proizvodnja gra|evinskihmaterijala, ali tu su jo{ divizija za gra|enje ipoljoprivreda. Dakako, temeljna strategi-ja predvi|a {irenje i proizvodnju gra|evin-skih materijala, {to Sektor priprema samo-stalno ili kroz radionice s direktorima divi-zija i grupe. Tako smo pro{le godineodr`ali tri radionice, a sli~no }e biti i ovegodine jer ideje, kao i prijedlozi akvizicija,ne dolaze samo od uprave nego i od direk-tora divizija koji ne razmi{ljaju isklju~ivo oteku}em poslovanju. Ubudu}e }e se ra-sprava spu{tati na {to ni`u razinu kako bisvi znali {to Grupa `eli, a ne da im je bilo{to nametnuto – isti~e Kre{imir Dundovi},direktor Sektora za strategiju, analizu i ak-vizicije, te dodaje kako se u Sektoru rade ipripremne radnje za akvizicije i ve}e inve-sticije u {to se uklju~uje i ljude iz drugihsektora.

Pou~an po~etak

Ozbiljne akvizicijske aktivnosti u Nexegrupi, tada koncernu Na{icecement,po~ele su 2001. godine kada se namjera-valo kupiti cementaru u Lukavcu u BiH.Akvizicija nije uspjela, no bila je pou~na.Stvorena je povoljna klima za druge akvi-zicije. Kupuje se ubrzo Slavoniju IGM i Be-ton-proizvode u Zagrebu, Dilj, a 2002.godine kupovinom GP Put iz Sarajeva prviputa je pre|ena hrvatska granica. Ve}2003. godine kupljene su ~etiri tvrtke uSrbiji, te Vibrobeton u Vinkovcima, apro{le godine “samo” Tranzit u Osijeku.

- Iako je bilo razmi{ljanja kako }emo bitiprihva}eni u Srbiji, isti~em da smo nai{li navrlo korektan odnos. Istina, davali smodobre ponude, obi~no kupovali na burzi,ali smo nekada imali i sre}e. Na primjer,kupovina jedne tvrtke je bila neo~ekivanolaka jer je broker na{eg konkurenta zaka-snio. No, nismo samo kupovali. Opeku izSmederevske Palanke smo prodali. Ljudika`u “lako je kupiti”, ali nije tako. Pogoto-vo je te{ko kada mali dioni~ari dr`e kon-trolni paket. Mnogi su nerealni i senti-mentalno vezani uz tvornice, ka`u boljeneka propadne samo neka se ne proda.Uostalom neke smo akvizicije po~eli lani ijo{ se na njima radi jer mali dioni~ari nisuspremni na na{u cijenu. Svugdje je tako, anije bolje ni u Hrvatskoj. Osim toga, mi ne`elimo neprijateljsko preuzimanje i zatoprije preuzimanja dogovaramo sve poje-dinosti s radnicima i menad`erima, tetra`imo kompromis. Recimo, sada imamosve dogovoreno oko financijskog preuzi-manja jedne tvrtke, no tra`i se konsenzusoko socijalnog programa jer uvijek je utim tvrtkama vi{ak zaposlenih. Ve} ima-mo tim za integraciju koji bi tri mjesecaprivremeno preuzeo tvrtku i onda je pre-pustimo menad`mentu – isti~e Kre{imirDundovi}.

� Nove akvizicije uMa|arskoj,Rusiji...

Iako u sustavu Nexe grupe djeluje 20tvrtki, akvizicijski planovi jo{ nisuokon~ani. Dapa~e, ve} ove godineplanira se {irenje i na ~etvrtu dr`avu -u Ma|arskoj }e biti otvorena prvahrvatska betonara. U suradnji s Pri-vrednom bankom Zagreb analizira setr`i{te gra|evinskh materijala u Ru-munjskoj i odre|uju “mete” iz po-dru~ja cigla i vapno. Ho}e li biti akvizi-cija ili samo komercijalni nastup?

- [to se ti~e cementne industrije una{em okru`enju je sve pokupovano,pa radimo istra`ivanja tr`i{ta izvan re-gije, recimo u Albaniji, Crnoj Gori, Ru-munjskoj, Libiji i Rusiji. Sve je to u pri-premnoj fazi, tek predstoji, ba{ kao idaljnje akvizicije u Hrvatskoj, Srbiji iBiH – poru~uje Kre{imir Dundovi}.

� VINCEVO 2005.U organizaciji Nexe grupe i FeraVinad.o.o. Feri~anci i ove je godine odr`anatradicionalna manifestacija Feri~ana~kovince. Sve~anost obilje`avanja dana sv.Vinka odr`ana je 21. sije~nja 2005. godineu Feri~ancima.

U ugodnom dru`enju, uz vino, slavonskuhranu, pjesmu i tamburice, oko 400 na{ihposlovnih partnera i prijatelja posjetilo jeFeri~ance.

� FeraVinona »GrüneWoche2005.«

FeraVino d.o.o. izFeri~anaca predstavilo jesvoja najkvalitetnija vina nanajve}em svjetskom sajmupoljoprivrede i prehrane“Zeleni tjedan” koji seodr`ao u Berlinu. Ministarstvopoljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva i Hrvatska gospodarskakomora organizirali su zajedni~kinastup najboljih hrvatskihproizvo|a~a vina (FeraVino, Badel1862, Kutjeva~ki podrumi) iautohtonih hrvatskih specijaliteta(tartufa, dimljenog lososa, maslina,d`ema od smokava...).

Hrvatski {tand posjetila su mnogaizaslanstva, ljubitelji i trgovci vina.Uostalom, na »Zelenom tjednu«predstavljeno je 1.158 izlaga~a iz 55zemalja. FeraVino je prezentiralosvoje proizvode i u hrvatskomVeleposlanstvu u Berlinu gdje je

organizirano predavanje omogu}nostima pobolj{anja plasmanahrvatskih proizvoda na strana tr`i{ta,a zbog velikog broja hrvatskihugostitelja u Berlinu, FeraVino i ostaliizlaga~i odr`ali su prezentaciju svojihproizvoda u jednom odnajrenomiranijih hrvatskih restoranau Berlinu - Neretva.

Budu}i da FeraVino za sada nijeprisutno na njema~kom tr`i{tu, bilaje to prilika za kontakt sdistributerima hrvatskih vina, aobavljeni su i preliminarni razgovorivezani uz izlazak FeraVina nanjema~ko tr`i{te.

Kako se mo`e spojiti ugodno i korisno uv-jerilo se 70-ak kupaca na{i~kog cementaiz gra|evinske djelatnosti 7. i 8. travnja2005. godine. Naime, u hotelu Marina uSelcu tvrtka Na{icecement d.d. uprili~ilaje susret u kome je idealno povezano stje-canje stru~nih saznanja i relaksiraju}i od-mor od svakodnevnih poslovnih obveza.

Stru~ni dio susreta odr`ao se pod motom“Na{icecement - U susret Europi”, stime da je Nexe grupu i Na{icecementuvodno predstavio ~lan Uprave Na{ice-cementa Stjepan Kumri}. O zakono-davnim promjenama u podru~ju gradi-

teljstva govorio je dipl. in`. gra|. LinoFu~i} iz Ministarstva za{tite okoli{a, pro-stornog ure|enja i graditeljstva, mr. sc.Mihaela Zamolo iz IGH d.d. predstavilaje novi Tehni~ki propis za betonske kon-strukcije i beton, mr. sc. Ru`ica Rosko-vi} iz IGH d.d. je govorila o betonu i sa-stojcima betona u postupku potvr|ivanjasukladnosti, dipl. in`. kem. Marija \uro-kovi} iz Na{icecementa o sustavu uprav-ljanja kvalitetom i proizvodima Na{icece-menta, a dipl. in`. gra|. Renata Bunje-vac – Turalija iz Na{icecementa o zajed-ni~kom razvoju.

Drugi dio susreta imao je zabavni karak-ter. Uprili~en je izlet brodom na Vrbnikna Krku, razgledanje starog grada i vinari-je Nada, degustacija poznate vrbni~ke`lahtine... Odr`ano je niz natjecanja,po~ev od stolnog tenisa do kartanja belo-ta, bilo je i pjesme i plesa, nagradnih igara.

Na kraju, zadovoljni su bili i doma}ini ikupci, i to kako predavanjima tako i za-bavnim sadr`ajima, pa se na rastankunaj~e{}e ~ulo pitanje kada je sljede}i su-sret.

� ^lanice Nexe grupe na sajmovimaOd 15. do 19. o`ujka 2005. godine ~lanice Divizije za ciglu i crijep, teDivizije za cement i vapno, sudjelovale su kao izlaga~i na Gramesu2005. – Sajmu graditeljstva u Banja Luci. Tijekom trajanja sajma,na{ je {tand posjetilo vi{e od 100 poslovnih partnera, te }e ovaj sajamostati zabilje`en kao jedan od najposje}enijih.

Najavljujemo...

• Od 19. do 23. travnja 2005. godine na Zagreba~kom velesajmuodr`ava se sajam Gra|enje i opremanje. Na sajmu }e se predsta-viti Nexe grupa, a posebno njene ~lanice Dilj, Polet, Slavonija IGM iNa{icecement. Naglasak je dan na predstavljanje crijepa GLINEX(sada i sa specijalnim elementima) i IDEAL, te Vas pozivamo da nasposjetite i uvjerite se u kvalitetu ovih proizvoda. Novost je i izlo`be-ni krovi} na samom zapadnom (glavnom) ulazu na ZV.

• Jo{ }e jedan sajamski nastup Nexe grupe obilje`iti travanj. Naime,od 26. do 30. travnja 2005. godine Nexe grupa izla`e na Sajmugra|evinarstva u Beogradu.

• U svibnju, to~nije od 24. do 27. svibnja 2005. godine, odr`ava se Sa-jam graditeljstva u Sarajevu. I na ovom }e sajmu svoje proizvodeposebno predstaviti ~lanice Divizije za ciglu i crijep.

� Nexe grupau posjeti Podravci

Izaslanstvo Nexe grupe na ~elu sa ~lanovima Uprave 18.o`ujka posjetilo je prehrambenu kompaniju Podravka d.d.Koprivnica. Cilj posjete bile je razmjena iskustva u na~inuupravljanja velikim poslovnim sustavima, no posjet je bio iprilika za ugodno dru`enje.

� Tvornica podnihkerami~kih plo~ica

U Poletu a.d. 08. o`ujka 2005. godine po~ela je monta`aopreme za proizvodnju podnih kerami~kih plo~ica. U tijekuje monta`a mlinova i atomizera, monta`a glazurnih mlino-va, monta`a pe}i i monta`a glazurne linije. U o`ujku su in-tenzivirani i radovi na zavr{etku objekta za pripremu granu-lata i trenutno je u tijeku monta`a ~eli~ne konstrukcije.

Po~etkom o`ujka pokrenuta je i linija za proizvodnju zid-nih kerami~kih plo~ica. Na liniji glaziranja ovog proizvodapu{tene su u rad «rotocolor ma{ine» - najnovija generacijaure|aja za nano{enje dekora.

Linije za specijalni crijep

U budu}em pogonu za proizvodnju specijalnog crijepa utijeku su gra|evinski radovi i to: izrada temelja i podova udijelu linije oblikovanja, monta`a {ina u su{ari, izrada po-dova, ali i remont postoje}e pe}i i njena dogradnja.Po~etak monta`e ure|aja u su{ari planiran je za28.05.2005. godine. Monta`a prese za crijep planirana jeza 25.04.2005. godine, dok se monta`a ostale opremeplanira po~etkom svibnja.

U suradnji sa strate{kim partnerom Opti-ma grupa i Poslovna inteligencija iz Zagre-ba, Sektor informatike Nexe grupe, iz-me|u ostalih aktivnosti, intenzivno radi naizmjeni informacijskog sustava Nexe gru-pe. Rije~ je o novom projektu konsolidaci-je podataka za menad`ere, ali i za opera-tivno upravljanje, odnosno potrebe pro-daje, nabave, financija, riznice i drugihslu`bi kojima je brz pristup do kvalitetnihpodataka nu`an za uspje{no obavljanjeposla. Dakle, po principima “ljevka” po-daci se slijevaju iz svih ~lanica i djelatnosti,te se na jednom mjestu obra|uju i servisi-raju ovla{tenim osobama.

Sljede}i projekt u implementaciji je prela-zak informati~kih komunikacija uVPN-sustav ~ime se sustav komunikacijau Nexe grupi svrstava me|u naj-suvremenije na tr`i{tu. Pojedno-stavljeno re~eno, zahvaljuju}icentralnom sustavu izlaz na Inter-net ide samo preko Nexe grupe, aukidaju se lokalni izlazi. Apsolut-nom centralizacijom sustava znat-no se pove}ava razina kvaliteteusluga, a sustav mre`e omo-gu}ava da bilo tko (ovla{ten, daka-ko) i bilo kada ulazi u mre`u svihfirmi. U podsustave se mo`e uk-lju~iti i sa mobilnih ra~unala, {to }ekoristiti npr. voditeljima gradili{tau Na{i~kom interijeru.

- Sektor informatike Nexe grupeima tri djelatnika, te jo{ nekolikodjelatnika po tvrtkama (tri uNa{icecementu, po jedan u IGM,Sarajevu...), a upravo radimo ne-koliko naizgled malih, ali izuzetnokorisnih projekata. Uz centraliza-ciju informati~kog sustava, tu suprojekti po pojedinim tvrtkama.Na primjer, u Na{icecementu se

radi projekt odr`avanja opreme i stroje-va, u Dilju je zavr{en paket za pra}enjeproizvodnje, a sada se radi za odr`avanje,u srpnju oba paketa idu u IGM, zavr{avase projekt centralne obrade pla}a po ko-me bi sve na{e tvrtke radile obradu pla}ana jedan na~in i s jednog mjesta. Radimo ina strate{koj orijentaciji, pa uvodimo je-dinstvene informacijske sustave poddr`avama. Oni su u zavr{noj fazi u NovomBe~eju, Jelen Dolu i Stra`ilovu, kao i u~etiri tvrtke u Sarajevu. Radi razmjeneznanja i iskustva sura|ujemo i s drugimtvrtkama, npr. Podravkom – ka`e Boris[teher, direktor Sektora informatikeNexe grupe.

Kroz projekt za podr{ku prodaji stvara sejedinstvena baza podataka, pa se kona~no

zna tko su svi kupci svih tvrtki iz sustavaNexe grupe, {to je do sada bilo poznatosamo pojedina~no po tvrtkama. U tomprojektu dva puta tjedno dobivat }e senajsvje`iji podaci o prodaji, dok bi se po-daci za financijski sektor obra|ivali jed-nom mjese~no. Posebna novost jesu noviprincipi rada centralne nabave. Naime,svaka zahtjevnica dolazi u centralni sustavnabave, tu se obra|uje i inicira nabava, atu sjeda i izvje{taj o nabavi. Uvodi se dakleapsolutna kontrola, {to je osobito va`noza nabavu strate{kih materijala jer se no-vim principima centralizirane nabave mo-gu posti}i beneficije kod dobavlja~a. Ujed-no se razra|uje i ideja kontrole zaliha, {to}e donijeti novo smanjenje tro{kova i ra-cionalizaciju poslovanja.

� Pri~a za sebeOdnosi s bankama i bankarima su

pri~a za sebe. Banke su birokratizi-

rane, procedure se mora strogo

po{tovati, no ako se tako postupa

sve te~e glatko i bude u redu. Po-

sebna je pri~a EBRD gdje nema ni-

kakve {anse za pre~ice i improviza-

cije. Drugi bankari su malo fleksibil-

niji u na~inu komunikacije i proce-

durama, iako tako|er imaju strane

vlasnike. O~ito zapadni sustav nije

toliko sa`ivio u hrvatskim bankama,

no EBRD je i na zapadu pri~a za se-

be – ka`e Dario Serti}.

Pri izgovaranju rije~i “riznica” prva pomi-sao je brojanje novca, (dosadno) ispisivan-je brojki i slaganje tablica. No, s tim se nesla`u zaposlenici Sektora riznice Nexegrupe.

- U riznici se tra`i brzo reagiranje. To jeizazovan posao kojim se odre|uje dinami-ka razvoja kompanije, gdje se uvijek ne{todoga|a. Istina, postoje “pravila igre”, nokada se njih savlada i po{tuje svima jeolak{an posao - ka`e Dario Serti}, direk-tor Sektora riznice Nexe grupe.

Iako je u Sektoru riznice zaposleno petosoba, lepeza njihovih poslova je {iroka.Kre}e se od vo|enja ra~unovodstva i osi-guranja izvora financija, upravljanja krediti-ma, predvi|anja i djelovanja na financijskerizike, i to kako za svaki pojedina~ni pro-jekt tako i konsolidirano, pra}enja tr`i{tanovca i kapitala, ulaganja vi{ka sredstava,trgovinu vrijednosnim papirima, osiguranjeljudi i imovine, odnosa s bankama, poseb-no EBRD-om do teku}ih pla}anja.

- U obavljanju svakodnevnih aktivnosti ko-risna su iskustva koje stje~emo na semina-rima, osobito usko specijaliziranim gdje~ujemo iskustva i vi|enje drugih, {to se di-jelom mo`e prenijeti na konkretne slu~aje-ve u na{oj kompaniji – dodaje Dario Serti}.

Iako su investicije Nexe grupe za 2005.godinu planirane u iznosu od ~ak 40 mili-juna eura, u Sektoru riznice priznaju da jeto ambiciozan iznos.

- Financijska konstrukcija Nexe grupe jezatvorena za ovu godinu. Dakle, znaju seiznosi i izvori financiranja, a sve odlukedonesene su uz uva`avanje mi{ljenja rizni-ce da li se zamisli, ambicije i dakako kon-kretni planovi i projekti mogu provesti.Zapravo, financije i izvori nisu zapreka zaostvarenje planova nego je ve}e pitanje dali se to sve fizi~ki stigne provesti. U sva-kom slu~aju, s financijske strane spremnismo sve provesti, a ako ne{to izostane bit}e nam lak{e – smatra Serti}.

Sektor riznice Nexe grupe obuhva}a po-slovanje svih ~lanica kompanije, {to zna~i irad u tri razli~ita pravna sustava. Primjet-no je da pravni sustav bolje funkcionira uSrbiji nego u BiH u kojoj podjela na entite-te ote`ava odlu~ivanje. Ne ~udi stoga {toSrbija unato~ dugoj izoliranosti lak{e hva-ta korak s europskim integracijama.

- Cijena kapitala sli~na je u Srbiji i BiH, apovoljnija je u Hrvatskoj. U Srbiji o~ekuje-mo nove pomake, nastavak stranih ula-ganja i boom investicija, osobito gra|evin-skih. Uostalom, tamo je izgradnja infra-strukture stala 90-ih godina, pa postoji ve-liki potencijal za gra|evinski zamah. Mi seprilago|avamo tr`i{noj situaciji jer su uSrbiji i drugi proizvo|a~i cementa, crijepa,opeke i drugih proizvoda, a uz optimalizi-ranje tro{kova spremni smo za svakutr`i{nu utakmicu – zaklju~uje Dario Serti}.

Nadzorni odbor Nexe grupe d.o.o. Na{ice na svojoj 2. sjednici donio je odluke kojima jebroj ~lanova Uprave s dosada{njih dva pove}an na tri ~lana. Tako je od 15. o`ujka 2005.godine, uz predsjednika Uprave Ivana Ergovi}a i zamjenika predsjednika Uprave Ivana[kori}a, novi ~lan Uprave @eljko Neki}. Nova tro~lana Uprava imenovana je na mandatod 5 godina.

@eljko Neki} ro|en je 18. srpnja 1957. godine u Breziku (Na{ice). Godine 1981. za-po{ljava se u Tvornici cementa Na{ice na radno mjesto laboranta u Slu`bi laboratorija.Studij uz rad upisuje na Pravnom fakultetu u Osijeku, te diplomira 1988. godine. Iste godi-ne prelazi na radno mjesto Referenta za plan i analizu kadrova i radnog vremena.

Od 1990. godine radi na radnom mjestu [efa kadrovskih, pravnih i op}ih poslova, a od1995. godine obavlja poslove Direktora sektora za pravo, kadrove, op}e poslove i infor-matiku.

Od 1995. Predsjednik je Glavne skup{tine Na{icecementa d.d. Na{ice. Bio je ~lan Nad-zornog odbora Slavonije IGM d.d. Na{ice i Dilja d.d. Vinkovci.

Od 01. rujna 2003. godine do dana imenovanja ~lanom Uprave, obavljao je funkciju vi{egsavjetnika za pravne poslove u Nexe grupi d.o.o. Na{ice.

Nadzorni odbor Na{icecementa d.d. Na{ice imenovao je 31. sije~nja 2005. godine nove ~lanove Uprave ove najve}etvrtke u sastavu Nexe grupe. Za predsjednika Uprave imenovan je Goran Pajni}, a za ~lanove Uprave ZoranBartolovi} i Stjepan Kumri}.

Imenovanjem novih ~lanova, iz Uprave Na{icecementa izi{li su dosada{nji ~lanovi Ivan Ergovi} i Ivan [kori}, koji odljeta 2003. godine obavljaju funkcije ~lanova Uprave Nexe grupe.

Diviziju za ciglu i crijep Nexe grupe ~inipet tvrtki (Dilj d.d. Vinkovci, IGM Slavoni-ja d.d. Na{ice, Polet a.d. Novi Be~ej,Stra`ilovo a.d. Sremski Karlovci i Tvorni-ca opeke d.o.o. Sarajevo) koje zapo{ljava-ju 1.200 radnika. Sve tvrtke profitabilnoposluju, no `ele biti jo{ bolje i uspje{nije.Pri tomu zna~ajnu ulogu imat }e noviustroj prodaje koji se uvodi unutar Divizi-je, a najve}u odgovornost za te promjenenosi novi direktor prodaje DomagojNjegovan.

- U postupku centralizacije Nexe grupe,odnosno nakon snimanja konzultantsketvrtke Atkearney predlo`ene su mjere za

smanjenje tro{kova kroz centralizacijupotpornih sektora. U tom sklopu provodise i centralizacija prodaje na razini Divizijeza ciglu i crijep. Ideja vodilja je da se pro-daja s razine poduze}a ~lanica podigne narazinu Divizije. Naime, po sada{njoj orga-nizaciji prodaja je podijeljena na ~etiritr`i{ta: Hrvatska, BiH, Srbija i ostali. U ok-viru svake dr`ave imamo direktora tr`i{tai prodajne predstavnike. Novu organiza-ciju prodaje prati i novi na~in rada prodaj-nih predstavnika usmjerenog na produk-tivnost prema standardu. Prodajni pred-stavnik je ~etiri dana na terenu na komeobilazi mjesto prodaje (5 obilazaka dnev-no), te mu preostaje jedan dan zasre|ivanje dokumentacije i pripremu rutaza idu}i tjedan – ka`e Domagoj Njego-van, te dodaje kako }e se veza s podu-

ze}ima i izmjena podataka obavljati prekoadministratora prodaje na razini cijele Di-vizije, dok narud`be kupaca sti`u na mje-sta gdje se otvaraju otpremni nalozi.

Ve} ove godine predvi|eno je i formiranjecall-centra na razini dr`ave u kome }e sezaprimati sve narud`be za cijelu Grupu igdje }e se raditi pripreme otpremnih na-loga, dok }e kupci odlaziti po robu u skla-di{te. Naravno, da bi sve to funkcioniralopotrebna je nova informati~ka podr{kakoja se ve} implementira u suradnji ITslu`be Nexe grupe s vanjskim suradnici-ma iz Optima grupe. Novi informacijskisustav treba omogu}iti i kvalitetan pre-gled prodaje zaliha i potra`ivanja na razinidr`ave, a radit }e na principu prikupljanjapodataka od svake ~lanice, te njihovom

unificiranju tako da su ~itljivi na razini Divi-zije po spomenutim tr`i{tima.

Asortimanski i koli~inski rabat

Posebna novost u prodaji na razini Divizi-je za ciglu i crijep je podizanje u~e{}a pro-daje isplativijih artikala, {to je rije{eno no-vom politikom prodaje uvo|enjem asorti-manskog rabata, te promjenom koli~in-skog rabata u komu se stimulira prodajutih artikala (crijep Glinex i Ideal, te u ope-karskoj industriji pregradne plo~e).

Asortimanskim rabatom dobiva se {irinapalete proizvoda na prodajnom mjestu ukomu nagra|ujemo kupca, a asortiman jeuvjetovan kategorijom kupca i regije nakojoj se nalazi.

• Prosje~na prodajacigle iz tvornica

Nexe grupetijekom 2004.godine bila je

dovoljna zaizgradnju 18

obiteljskih ku}a, aove godine planira

se prodaja za 20ku}a dnevno

• Crijep iz tvornicaiz sustava Nexegrupe pro{le jegodine svakoga

dana prekrio 113obiteljskih ku}a, a

ove godine planirase prodaja za

dnevno pokrivanje125 ku}a

S ciljem izgradnje Nexe kao branda, Sektor marketinga krenuoje, sukladno planu, s provedbom image kampanje i to u RepubliciHrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te Srbiji i Crnoj Gori.

Snimljen je novi image spot u trajanju 20 sekundi ~ije je emitiranjezapo~elo na HTV-u u prime terminima. Sredinom travnja kre}eprint ogla{avanje u ~asopisu Graditelj, te dnevnom listu Ve~ernjilist.

U tijeku je akcija zamjene kamionskih cerada na{ih kupaca novi-ma s logom Nexe grupe, ~ime }e nove kamionske cerade dobiti

� Image kampanja u Divizijiza ciglu i crijep

Sektor marketinga prvi je kvartal ove godine intenzivno ra-dio na image kampanji za Diviziju za ciglu i crijep, te su takoizra|eni novi katalozi proizvoda ove Divizije. U tijeku je i iz-rada promotivnog CD-a za projektante na temu crijepa Gli-nex i IDEAL, ~ija je namjena olak{avanje projektiranja krovaarhitektima i projektantima.

Krenula je i outdoor kampanja, te nadopuna POS materijalanovodizajniranim bannerima, krovi}ima i paletama, a naprav-ljena su i nova radna odjela za zaposlenike ove Divizije.

oko 50 vozila na{ih poslovnihpartnera. Namjera je, ta-ko|er, da se u tijeku godine ivozila svih na{ih prodajnihpredstavnika ozna~e logomNexe grupe, s ciljem prepoz-natljivosti i pripadnosti istomposlovnom sustavu.

Po~etak, pak, nove poslovnegodine obilje`eno je po-ja~anim aktivnostima sport-skog ogla{avanja. Posebno suzapa`ene reklame Nexe grupe tijekom Svjetskog rukometnogprvenstva u Tunisu krajem sije~nja i po~etkom velja~e,ogla{avanje tijekom nastupa hrvatske nogometne reprezentaci-je, te sponzorstvo tenisa~a Ivana Ljubi~i}a tijekom njegova nastu-pa u 1. kolu Davis cupa protiv SAD-a.

Po~etkom velja~e zavr{ena je izrada novih web stranica Nexegrupe, a u suradnji s tvrtkom Globalnet d.o.o. iz Zagreba, u {tose mo`ete i sami uvjeriti ako posjetite www.nexe.hr.

� Susreti s kupcimaNakon desetogodi{nje stanke, Jelen Do a.d. vra}a se dobroj tradiciji– susretima s kupcima, sada kao ~lan Nexe grupe.

Susreti s kupcima proizvoda iz asortimana Jelen Dola a.d. prije sve-ga su osmi{ljeni i organizirani kao platforma za dvosmjernu razmje-nu bitnih poslovnih informacija. Odr`ani su po~etkom travnja i tra-jali su dva dana - 05. travnja susreti s kupcima vapna i 07. travnja su-sreti s kupcima kamenih proizvoda.

Predstavnici najzna~ajnijih kupaca upoznati su u najkra}im crtama sposlovnim rezultatima Nexe grupe i Jelen Dola u protekloj godini.Kroz zanimljivu prezentaciju predstavljene su novosti u prodaji zanaredno razdoblje u centraliziranom sustavu: koli~ine koje }e sena}i u ponudi i pouzdana kvaliteta proizvoda, prije svega zahvalju-ju}i rekonstrukciji separacije u kamenolomu Grabovik i novom po-strojenju u kamenolomu Suvodo, kao i dodatne usluge u samoj pro-daji koje le`e prije svega na implementiranom informacijskom su-stavu. Najavljena plinifikacija pe}i za proizvodnju vapna otvara sa-svim novo tr`i{te za vapno kao sirovinu u metalur{koj industriji, ve}u tre}em kvartalu ove godine.

Povezanost u uspjehu, kvaliteta je koja imponira kupcima gra|evin-skih proizvoda, pa su se s velikim zadovoljstvom susreli i organiza-tori i gosti ovog doga|aja.

� GP Put u KenijiU razdoblju od 05. do 15. velja~e 2005. godine, predsjednikUprave Nexe grupe Ivan Ergovi} i direktor Divizije za gradi-teljstvo Boris Vuk posjetili su pogon GP Puta u glavnom graduKenije – Nairobiju.

Povod ovom putovanju bila je sve~anost otvaranja dionice putaKissi – Chemosit u ~ijoj je izgradnji sudjelovao pogon GP Puta.Cestu je u promet pustio predsjednik Republike Kenije gospo-din Mwai Kibaki.

Tijekom putovanja obavljen je i niz poslovnih sastanaka na temunovih poslova izgradnje cesta i pove}anja opsega rada ovog ino-zemnog pogona GP Puta.

� Novo postrojenjena K-2

Novo postrojenje za primarnu i sekun-darnu preradu kamena na kamenolomuK-2 “Suvodo” prema planu aktivnosti bit}e spremno za rad 01. kolovoza 2005.godine. Oprema za postrojenje ugovore-na je s dobavlja~em METSO Minerals, asam ~in isporuke po~et }e ve} sljede}ihdana. Za primarni dio postrojenja opre-ma je ve} ranije nabavljena i isporu~ena.

Ugovorena je i izrada trakastih transpor-tera u suradnji s tvrtkom Mehanika iz

Aleksinca, a ~itav je posao u zavr{noj fazi.U tijeku je i prikupljanje ponuda za izradunose}ih konstrukcija i betonskih funda-

menata kako bi i te aktivnosti bileodra|ene u skladu s postavljenim terminplanom.

Novosti u radu novog postrojenja bit }ekapacitet od 250 t/h {to je dva i pol putave}i kapacitet od kapaciteta sada{njegpostrojenja za preradu kamena na ovomkamenolomu, zatim povoljnija strukturafrakcija agregata kako bi se zadovoljilispecifi~ni zahtjevi kupaca i pouzdanost uradu koju nije moglo u potpunosti osigu-rati staro postrojenje za preradu koje je uupotrebi vi{e od 25 godina.

Procijenjena vrijednost ove cjelokupneinvesticije je 1.000.000 eura.

� Put gradi autoputNakon {est mjeseci ~ekanja na uvo|en-je u posao od strane investitora - Direk-cije za ceste Federacije BiH - GP PUTd.d. Sarajevo kona~no je 21. o`ujka2005. godine, po~eo s radovima na iz-gradnji autoceste Visoko – Podlugovi.

Unato~ nepovoljnim vremenskim uvje-tima, neotopljenog snijega i velikevla`nosti tla, radnici GP Puta su pristu-pili izradi donjeg stroja autoceste, kori-ste}i najnoviju nabavljenu mehanizaciju.Prema rije~ima glavnog in`enjera gradi-li{ta Adisa ^ampare, plan je iskoristiti{to vi{e vremena za izradu samog prvogsloja nasipa, kako bi se ostvarili povoljni-ji uvjeti za rad, kako u normalnim uvjeti-ma, tako i po ki{nom vremenu.

Ina~e, izgradnja ovog dijela autocestezapravo podrazumijeva kompletiranjepostoje}eg magistralnog puta Sarajevo– Zenica, kao i izradu potpuno nove

vozne trake, pored sada postoje}e. Ra-dovi se odvijaju u uvjetima ometanja te-ku}eg prometa. Naime, kompletanpromet iz smjera Zenice odvija se jed-nom voznom trakom dok je druga re-zervirana za izvo|a~a i gradili{ni pro-met. Promet iz smjera Sarajeva preu-smjeren je na lokalnu cestu Visoko-Po-

dlugovi. Nakon izgradnje nove trake,kompletan promet iz smjera Zenice bit}e preusmjeren na novoizgra|enu tra-ku i tek }e se onda pristupiti dogradnjipostoje}e trake.

Trenutno se radi na izradi nove trake udu`ini 8,5 km. Paralelno sa zemljanimradovima po~ela je izrada potpornih zi-dova, cjevastih propusta i putnih prola-za kojih }e na cijeloj dionici biti ukupnoosam.

U pripremi je po~etak izgradnje i servi-snih cesta, petlje Visoko kao i odmori{tana cesti.

Na dionici Visoko – Podlugovi bit }e i{est mostova, koje }e graditi konzorcij»Hidrogradnja« i »@GP«, koji je tako|erzapo~eo s radovima. U dogovoru s ovedvije firme, GP Put je po~eo s izradomnasipa na potezima ispred mostova, koji}e slu`iti ujedno i kao platoi za izradunosa~a mostova.

o~etkom travnja zaposleniciFeraVina d.o.o. Feri~anci na-punili su i stavili u promet

dvije vrste predikatnih vina; Gra{evinu iz-borna berba bobica 2003. i Gra{evinu iz-borna berba prosu{enih bobica 2003. Tasu vina dobitnici zlatnih medalja na svimsajmovima na kojima je FeraVino sudjelo-valo ovog prolje}a; po~ev od me|unarod-nih sajmova Vinovita Zagreb, Gast Split iVino Mostara do manjih sajmova. Ujednosu ta dva vina stavljena u promet pod ka-tegorijom vrhunskog vina.

- Na sajmovima smo sudjelovali i s drugimvinima. Tako su Bijeli pinot i Frankovkaberbe 2003. na Vinoviti osvojili srebrnemedalje, a na Gastu smo dobili veliku zlat-nu medalju i za Frankovku barrique berbe2003. U Mostaru su sva vina koja smo iz-lo`ili dobila zlatnu medalju. Osim spome-nutih predikata, to su jo{ Zweigelt 2003.,Frankovka 2000. barrique i Frankovka2003. barrique. Sada nas o~ekuje nastupna sajmovima u Ljubljani, Orahovici, Ilokui Kutini, s time da se orijentiramo na oc-jenjivanje i predstavljanje, a bez izlaganjavina. U planu su i daljnje prezentacije i de-

gustacije jer je o~ito da se u izravnomkontaktu s kupcima posti`u najbolji u~inci– ka`e enolog Miroslav Ivankovi}.

Travanj je i mjesec intenzivnih radova uvinogradima, pa se izme|u ostaloga pri-prema sadnja {est hektara novih nasadaBijelog pinota. I komercijalisti imaju puneruke posla jer je porastao interes izvozni-ka za feri~ana~ka vina. Naime, nakon veli-kog uspjeha na tr`i{tu Bosne i Hercegovi-ne gdje se ~ak 90 posto vina plasira u bu-teljama 0,75 litara, za birana vina FeraVi-no zainteresirani su Nijemci i [vicarci.

Iako i drvena konstrukcija krova naz-na~ava da je rije~ o velikom objektu, goto-vo nestvarno zvu~i najava kako }e nagodi-nu na proplanku kod Feri~anaca, do ju~eroranici, biti ~etiri farme muznih krava. Usvakoj }e biti po 200 krava, dakle ukupno800, a to na kraju zna~i da }e na tim far-

mama godi{nje proizvoditi oko {est mili-juna litara mlijeka.

- Radovi su u punom jeku. Radi se prva fa-za kojoj se gradi dva objekta u kojima }ebiti smje{teno po 200 junica. Dok trajugra|evinski radovi, drugi na{i stru~njacianga`irani su na prikupljanju ponuda za ju-

nice. Obilaze potencijalne dobav-lja~e, pa u lipnju o~ekujemo i prvuisporuku junica. Ove godine pred-vi|ena je samo prva faza sa 400 juni-ca, a nagodinu }e se sagraditi jo{dvije farme sa 400 junica – isti~eGoran Blagojevi}, direktor Osilovcad.o.o. Feri~anci.

Gra|evinske radove na novoj farmiizvode radnici Na{i~kog interijera, aza pojedine poslove anga`iranju ikooperante. Tako je u tijeku po-stavljanje konstrukcije krova od la-meriranih drvenih nosa~a koje pro-

izvodi i montira tvrtka Gaj iz Slatine. Vrlobrzo nakon pokrivanja objekta uslijedit }eunutarnji radovi od kojih najve}u pozor-nost ima izgradnja izmuzi{ta. Prema sa-da{njem planu ono bi trebalo bitizavr{eno do kraja srpnja. Oprema za iz-muzi{te je naru~ena od tvrtke DeLaval, arije~ je o rotolaktoru sa 36 mjesta koji }eopslu`ivati mu`nju 800 krava. Po projek-tiranom kapacitetu u jednom satu je mo-gu}a mu`nja 100 krava.

- Izgradnjom farme na{a tvrtka proizvodit}e zna~ajne koli~ine mlijeka, {to je od po-sebne va`nosti prije ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju i odobravanja nacionalnihkvota za mlijeko – isti~e Goran Blagojevi},te dodaje kako }e Osilovac zaposliti jo{5-6 novih radnika. Prije svega, potrebanim je veterinar te nekoliko radnica zamu`nju krava.

Proljetni radovi na povr{inama Osilovca odvijajuse prema planu. Prihrana umjetnim gnojivimaobavlja se na 327 hektara p{enice, od ~ega je 128hektara sjemenska p{enica. Kukuruz se sije na 312hektara, a soja na 240 hektara. “Pod travom” zabudu}u prihranu sada{njih 800 junadi i budu}ih800 junica je jo{ 105 hektara, od toga na 19 hekta-ra je posijana lucerka.