DIPLOMSKI STUDIJ RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I · PDF filerada u javnom i privatnom ... Religijska pedagogija i katehetika komplementarna je s drutvenim, humanističkim i brojnim drugim

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

DIPLOMSKI STUDIJ

RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE

Zagreb, lipanj 2013.

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Diplomski studij religijske pedagogije i katehetike

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski X Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija Magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike

2. UVOD

2.1. Razlozi za pokretanje studija

Pri oblikovanju koncepcije studija religijske pedagogije i katehetike polazi se od tradicije ovog studija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Studij religiozne pedagogije i katehetike ustrojen je i izvodi se na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 1961. godine. Studij se izvodio najprije kao jednogodišnji pa od 1964. kao dvogodišnji, a od 1978. kao četverogodišnji studij. Akademske 2005./2006. godine četverogodišnji sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike prerastao je u petogodišnji koji se izvodi kao integrirani. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka iz religijske pedagogije i katehetike. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao ponajprije u školstvu kao vjeroučitelji u osnovnim i srednjim školama, u školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u kulturnim institucijama, državnim ustanovama, nakladničkim tvrtkama, u različitim medijima i drugdje. Studij religijske pedagogije i katehetike postoji već pedeset godina i u tom je razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Prema Statutu KBF-a (čl. 53), kao i prema Naputku o visokim katehetskim učilištima Kongregacije za katolički odgoj potrebno je ustrojiti studij religijske pedagogije i katehetike prema modelu 3+2. Ovaj je prijedlog rađen prema smjernicama Statuta KBF-a, Naputka o visokim katehetskim učilištima (institutima) Kongregacije za katolički odgoj te strateških dokumenata vezanih za reformu u europskome visokoobrazovnom prostoru (Bolonjskoga procesa). U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke dosadašnjega integriranog petogodišnjeg studija, uz nužno prilagođavanje novom modelu u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski.

2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

Mnogi crkveni (pastoralni) i društveni subjekti pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Suvremena religijskopedagogijska i katehetska znanost danas predstavlja jedno od osobito dinamičnih znanstvenih područja. Studij religijske pedagogije i katehetike jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različita religijskopedagoška i katehetska pitanja. Religijska pedagogija i katehetika komplementarna je s društvenim, humanističkim i brojnim drugim znanstvenim disciplinama. U Republici Hrvatskoj u sustavu osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja postoji konfesionalni vjeronauk. U predškolskim se odgojno-obrazovnim ustanovama također provodi vjerski odgoj. Osobe koje mogu izvoditi nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jesu diplomirani teolozi (magistri teologije) ili diplomirani katehete (magistri religiozne pedagogije i katehetike). Za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama traži se odgovarajuća pedagoška i katehetska sprema. Katehetsku spremu moguće je dobiti na KBF-u, na studiju religijske pedagogije i katehetike. Osim angažmana u ustanovama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, stručnjaci iz religijske pedagogije i katehetike pišu i govore o vjerskim i religijskim pitanjima u medijima, djeluju u nakladničkim tvrtkama, u ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u drugim socijalnim i humanitarnim ustanovama i sl. Potreba za stručnjacima iz religijske pedagogije i katehetike zamjećuje se i u Crkvi. Misli se ponajprije na odgovorne za župnu katehezu te za animaciju i pastoral mladih. Magistri religijske pedagogije i katehetike uključuju se također kao pastoralni asistenti i referenti zajednica u pastoralno djelovanje u župnim zajednicama.




2

2.3. Usklađenost s misijom Sveučilišta i strategijom predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program, u svim svojim sastavnicama, usklađen je s misijom Sveučilišta, strateškim dokumentom mreže visokih učilišta, kao i sa stateškim ciljevima Fakulteta. Studijski program vodi računa u temeljnom strateškom cilju kojim se želi pridonijeti razvoju društva neprekidno razvijajući obrazovanje, učenje i istraživanje na najvišim stupnjevima znanstveno utvrđene izvrsnosti. Osobit se naglasak stavlja na promicanje izvrsnosti nastavnika, studenata i djelatnika; na kontinuirano unaprijeđenje kvalitete programa, na ulaganje u kvalitetu nastave i unapređenje suradnje s drugim fakultetima njegujući pritom interdisciplinarnost, kao i na promicanje međunarodne suradnje.

2.4. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

Studij religijske pedagogije i katehetike usporediv je s programom katehetike na Pontificia Università Salesiana u Rimu. Usporediv je također s Teološko-katehetskim smjerom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Usporediv je sa studijskim programima različitih instituta religijskih znanosti, osobito u Italiji, strukturiranih prema Naputku.

2.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata omogućuje dinamičnost i kvalitetno upotpunjenje studijskog programa. Studij religijske pedagogije i katehetike komplementaran je mnogim studijima, npr. studiju kroatologije, hrvatske književnosti, povijesti, filozofije, jezika, edukacijsko-rehabilitacijskim studijima, studiju komunikologije. Student može slušati izborne kolegije izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici Sveučilišta u Zagrebu. Student može slušati izborne kolegije na studijskim smjerovima i na drugim sveučilištima pod uvjetom da ti kolegiji imaju točno definiranu ECTS vrijednost. Mobilnost studenata između sveučilišta u Republici Hrvatskoj uređuje se na isti način kao i međunarodna mobilnost, sukladno općem aktu Sveučilišta. Studenti s drugih sastavnica Sveučilišta ili s drugih sveučilišta imaju mogućnost upisa, slušanja i polaganja nekih kolegija na KBF-u. Dosljednom primjenom bodovnog sustava omogućuje se fleksibilnost studiranja i veća pokretljivost studenata između hrvatskih i inozemnih sveučilišta. To znači da studenti s drugih fakulteta mogu dio svog studija završiti na studiju religijske pedagogije i katehetike KBF-a, kao što i studenti religijske pedagogije i katehetike mogu dijelom nastaviti svoj studij na nekom drugom fakultetu. Prijelaz prvostupnika religijske pedagogije i katehetike na diplomski studij moguć je studentima nakon završenoga preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike. Prijelaz sa studija religijske pedagogije i katehetike na filozofsko-teološki studij unutar KBF-a ili obrnuto moguć je uz određene uvjete propisane pravnim aktima sastavnice.

2.6. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Studij religijske pedagogije i katehetike pridonosi osobito razvoju i kvaliteti odgojno-obrazovne i pastoralno-katehetske djelatnosti. U tom smislu povezan je sa svim segmentima društva koji nastoje promicati odgojno-obrazovna, religijskopedagoška i katehetska znanja i vrijednosti.

2.7. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja Nema.

2.8. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

Važni partneri KBF-a izvan visokoškolskog sustava su društveni subjekti koji pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Za studij studij religijske pedagogije i katehetike zainteresirane su ponajprije osnovne i srednje škole zbog zapošljavanja nastavnika vjeronaučne nastave te predškolske odgojno-obrazovne ustanove zbog zapošljavanja odgojitelja u vjeri. Važni partneri su i mnogi crkveni (pastoralni) subjekti koji imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području, osobito za odgojni rad s djecom, mladima i odraslima. Važan partner izvan visokoškolskog sustava jest Hrvatska biskupska konferencija. U provedbenom ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije (Ugovor o katoličkom vjeronauku u janvim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, 1999.), u čl. 7 ističe se sljedeće: “Hrvatska biskupska konferencija dostavlja Ministarstvu prosvjete i športa popis crkvenih učilišta na kojima se stječu navedeni obrazovni stručni naslovi, te izvješćuje o svim promjenama u vezi s time.“




3

2.9. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Predlaže se promjena dosadašnjeg naziva studija religiozne pedagogije i katehetike u naziv studij religijske pedagogije i katehetike.

3. OPĆI DIO

3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa Humanističke znanosti, polje teologija, grana religiozna pedagogija i katehetika

3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

2 godine (4 semestra)

3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija 120 ECTS bodova

3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Za upis na studij pristupnik treba imati 180 ECTS bodova ostvarenih na preddiplomskom sveučilišnom studiju religijske pedagogije i katehetike. Na diplomski studij religijske pedagogije i katehetike mogu se također, uz određene uvjete, upisati:

pristupnici koji su završili preddiplomski teološko-katehetski studij na KBF-u Sveučilišta u Splitu uz prosjek ocjena najmanje 3,5 i uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita prema odluci mjerodavnog povjerenstva.

pristupnici koji su završili preddiplomski studij teologije ili katehetike na drugim teološkim učilištima u RH ili u inozemstvu, uz prosjek ocjena najmanje 3,5 i uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita prema odluci mjerodavnog povjerenstva.

3.5. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Magistri religijske pedagogije i katehetike stječu sljedeće kompetencije:

poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja povijesti, biblijske, sustavne i praktične teologije

poznavanje i razumijevanje temeljnih filozofijskih znanja radi teološkog razmišljanja i promicanja dijaloga s današnjim svijetom

temeljno poznavanje i razumijevanje osnovnih znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku i pastoralno-katehetsku formaciju

poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološko-religijsko-pedagoške teorije te školske, crkvene, religijske i društvene prakse

osposobljenost za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu

osposobljenost za uspješnu primjenu svih kurikulskih sastavnica u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

osposobljenost za provođenje vjerskog odgoja djece predškolske dobi

osposobljenost za pastoralno djelovanje s djecom, mladima i odraslima

osposobljenost za vođenje i animiranje religioznoga odgoja, kateheze i duhovno-religiozne kulture u župnim i drugim vjerničkim zajednicama

osposobljenost za medijsko djelovanje na religijskome području, osobito na području promicanja kršćanske kulture

osposobljenost za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama

osposobljenost za praćenje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija na hrvatskom i stranom jeziku

osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova

osposobljenost samostalnog usmenog i pisanog predstavljanja rezultata rada

prepoznavanje potrebe i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje

3.6. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija

Osim angažmana u ustanovama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, stručnjaci iz religijske pedagogije i katehetike pišu i govore o vjerskim i religijskim pitanjima u medijima, djeluju u nakladničkim




4

vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

tvrtkama, u ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u drugim socijalnim i humanitarnim ustanovama i sl. Preporuke o primjerenosti predviđenih ishoda učenja za studij religijske pedagogije i katehetike zasad nisu definirane od strane organizacija zainteresiranih za stručnjacima ovog profila.

3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Studenti koji su završili diplomski studij religijske pedagogije i katehetike mogu upisati sveučilišni poslijediplomski studij na KBF-u. Poslijediplomski studij mogu upisati i na nekoj drugoj sastavnici Sveučilišta ili na nekom drugom sveučilištu.

3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij

Na diplomski studij religijske pedagogije i katehetike mogu se također, uz određene uvjete, upisati:

pristupnici koji su završili preddiplomski teološko-katehetski studij na KBF-u Sveučilišta u Splitu uz prosjek ocjena najmanje 3,5 i uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita prema odluci mjerodavnog povjerenstva.

pristupnici koji su završili preddiplomski studij teologije ili katehetike na drugim teološkim učilištima u RH ili u inozemstvu, uz prosjek ocjena najmanje 3,5 i uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita prema odluci mjerodavnog povjerenstva.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studij je strukturiran u četiri semestra. Veličina grupa za predavanja iznosi do 60 studenata. Veličina grupa za vježbe/seminare iznosi do 30 studenata. Studij obuhvaća obvezne kolegije, u koje je uključena i posebna skupina kolegija nastavničke izobrazbe, obvezno-izborne i izborne. Iz obveznih kolegija potrebno je steći 81 ECTS bod. U tu skupinu ulazi i 16 ECTS bodova nastavničke izobrazbe. Tijekom diplomskog studija student bira između više izbornih i izborno-obveznih predmeta. Iz izbornih kolegija ukupno treba steći 24 boda, i to 15 ECTS iz izborno-obveznih predmeta i 9 ECTS iz ostalih izbornih predmeta. Broj i sadržaj tih izbornih kolegija određuje se godišnjim nastavnim planom. Izrada i obrana završnog rada i završnog ispita iznosi 15 ECTS bodova.

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar

Za upis u 2. godinu studija potrebno je prikupiti ukupno 50 ECTS bodova. Temu magistarskog rada treba prijaviti do upisa u 3. semestar diplomskoga studija. Do kraja diplomskog studija student treba ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom te tako steći ukupno 120 ECTS bodova.

4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Studenti mogu upisati izborni kolegij predložen u nastavnom planu za pojedine semestre ili neki drugi kolegij na KBF-u. Popis izbornih kolegija utvrđuje se svake akademske godine i objavljuje u Redu predavanja. Studenti mogu upisivati pojedine predmete drugih sveučilišnih studija Sveučilišta koji se ne izvode na matičnom studiju.

4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Religious themes in literature Grenzfragen zwischen Religion und Naturwissenschaften Catechesi e cultura contemporanea

4.7. Završetak studija:




5

a) Način završetka studija Završni rad Diplomski rad X Završni ispit X Diplomski ispit

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Diplomski studij religijske pedagogije i katehetike završava se polaganjem svih propisanih ispita, izradom, obranom i ocjenom magistarskog rada te polaganjem završnog ispita, čime se stječe 15 bodova, a ukupno 120 ECTS bodova. Temu i mentora magistarskog rada student prijavljuje u tajništvu/referadi Fakulteta najkasnije do kraja 2. semestra studija.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Prijavu za obranu magistarskog rada student podnosi tajništvu/referadi u vrijeme podnošenja prijava za ispit. Redoviti rokovi za obranu magistarskog rada istodobni su s redovitim ispitnim rokovima. Na zamolbu studenta može se iznimno odrediti i drugi termin za obranu magistarskog rada. Točan termin obrane magistarskog rada određuje povjerenstvo za obranu, najmanje 8 dana prije obrane.




6

Tablica 2. Opis predmeta *Tablicu je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ilija Živković 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Psihologija religije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Glavni cilj je upoznati studente s granom Psihologije religioznosti svime onime što ta psihološka grana istražuje kao i fenomenima religioznosti kojima se bavi psihologija i psihijatrija.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvjet je da su studenti dospjeli do diplomskog programa

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Primijeniti stečeno znanje na satima vjeronauka ili župne kateheze

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će biti u stanju:

ustanoviti da je religija značajna tema psiholoških istraživanja

shvatiti da suvremena neurologija i neuro-psihologija svakodnevno pruža dokaze da je ljudsko biće genetski predodređeno za religioznost

upoznati određene psihičke fenomene vjere

shvatiti važnost religioznog osjećaja u socijalnoj komunikaciji

ustanoviti da religiozni razvoj u značajnoj mjeri utječe na razvoj identiteta

uvidjeti važnost religije u psihičkom zdravlju

spoznati psihopatološke oblike religioznosti

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Mjesto religioznosti u suvremenim sociološkim, biološkim i psihološkim teorijama (Odnos religioznosti i suvremene znanosti).

2. Uvodne postavke psihologije religije (što sve obuhvaća religija i što je sve predmet psihološkog istraživanja, osvrt na vodeće religije svijeta, sadržaje, kultove, pojmove)

3. Povijesna baština psihologije religije ( prvi interesi znanstvnog istraživanja Hall, Starbook, James, Fredu, Jung, Fromm, Erikson, Piaget, Skinner, Allport, Maslow, Rolo May, Frankl, Kostović, Živković).

4. Religioznost u psihologijskim sustavima Freuda, Junga, Allporta i Frankla 5. Psihički fenomeni vjere (molitva, mistični doživljaji, opsjednutost, ukazanja, obraćenje, altruističko ponašanje). 6. Religija i duševno zdravlje ( religioznost kao terapija, važnost ispovijedi, sloboda od tjeskoba, sposobnost samokontrole,

integritet ličnosti).




7

7. Psihičke dimenzije religioznosti djece i mladih i odraslih ( karakteristike dječje religioznosti, Goldmanove i Fowlerove teorije religioznog razvoja, karakteristike mladenačke religioznosti (Piaget) te značaj religioznosti u odrasloj dobi).

8. Zrela nasuprot nezreloj religioznosti (analiza i studije Allporta o intrinzičnoj i ekstrinzičnoj religioznopsti). 9. Razvoj savjesti u psihologiji ( obrađuje se savjest pod psihološkim kao i teološkim vidom). 10. Religiozni identitet u različitim kulturama (analiza suvremenih istraživanja o pogledima mladih na religioznost). 11. Psihopatološki oblici religioznosti ( analiza takozvanih ekleziogenih neuroza).

2.6. Vrste izvođenja nastave:

x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

S obzirom na malu satnicu zadržavam se samo na predavanjima uz pomoć power pointa i nekoliko filmova kojim pokrivam hinduizam i budizam

2.8. Obveze studenata

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka

u knjižnici Dostupnost putem ostalih

medija

Šimun Šito Ćorić ( 1997) "Psihologija religioznosti", Naklada Slap, Jastrebarsko Moji objavljeni radovi iz područja Psih. Religioznosti

Svakome studentu e-mailom se šalje materijal potreban za ispit

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Dopunsku literaturu ne dajem jer je za njihove potrebe dovoljna građa iz skripte i predavanja koja slijede sheme svjetskih udžbenika

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kolokviji (dva tijekom semestra).

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)




8


1.1. Nositelj predmeta Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Umjetnost i kršćanska ikonografija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3




izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Omogućiti studentima upoznavanje likovnog jezika i osnova vizualne komunikacije. Stjecanje opće likovne naobrazbe s naglaskom na poznavanje kršćanske ikonografije. Osposobiti studente za prepoznavanje ikonoloških i stilskih likovnih obilježja pojedine epohe. Osposobiti studente za likovnu i ikonološku analizu djela kroz prikaz opće i crkvene povijesti umjetnosti.


Nema uvjeta.


Po završetku predmeta studenti će biti upoznati s različitim povijesnim razdobljima i stilovima sakralnoga stvaralaštva te će moći prepoznati i analizirati sakralne prostore i likovna djela sakralnog karaktera. Stečenim uvidom o povijesnom razvoju prikaza sakralnoga likovnoga govora moći će kritički pristupiti pitanju suvremenih kretanja u kršćanskoj umjetnosti.



Poznavati osnove kršćanske ikonografije.

Iščitavati likovno djelo s naglaskom na ikonološku analizu.

Prepoznavati likovna djela s obzirom na stil i razdoblje nastanka.

Služiti se terminologijom s područja povijesti umjetnosti i moći je primjenjivati na sakralnu umjetnost s naglaskom na kršćansko poimanje sakralnosti.


1. Uvod u materiju – upoznavanje s kolegijem, obaveze tijekom semestra (ispitna literatura). 2. Uvodna predavanja odnose se na pojam umjetnosti, sakralnosti i osobitosti kršćanski shvaćenoga sakralnog. 3. Osnove likovnog jezika i vizualne komunikacije – iščitavanje uloge i značenja. 4. Opći pregled prethistorijskih sakralnih prostora i umjetnosti. 5. Velike civilizacije i njihov odnos prema sakralnom stvaralaštvu. 6. Pregled ranokršćanskoga razdoblja i predromanike, starohrvatskoga razdoblja. 7. Pregled romaničke, gotičke umjetnosti. 8. Ikonografska (ikonološka) topografija i tipologija. Ikonografija svetaca: ranokršćanski mučenici, srednjovjekovna

ikonografija. 9. Kršćanska ikonografija: literarni izvori, osnovni pojmovi (simbol, alegorija, personifikacija, tipologija, prefiguracija). 10. Kršćanska ikonografija: osnovni pojmovi (motiv, tema, značenje, određeni pojmovi vezani za liturgijsku praksu).




9

11. Razvoj ikonografije (ikonologije) kroz razdoblja povijesti umjetnosti (ranokršćanska i ranosrednjovjekovna umjetnost, romanika i gotika, renesansa i barok, 19. i 20. stoljeće) .

12. Pregled renesansne umjetnosti. 13. Pregled baroknog stvaralaštva, klasicizma i neostilova. 14. Suvremena kretanja u umjetnosti s naglaskom na sakralno stvaralaštvo.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:





Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)



Aktivnost na nastavi – 10% Ispit – 90%


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Jakubin, Vodič kroz povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

M. Jakubin, Likovni jezik i likovne tehnike, Educa, Zagreb, 1999.

R. Ivančević, Uvod u ikonologiju , u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, A. Badurina (ur.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985.


A. BADURINA, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, F. Škunca, 1987. R. van Straten, Uvod u ikonografiju, Zagreb, 2003., str. 1-142. J. HALL, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1991. H.W.Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin 2003.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Praćenje rada studenata na samoj nastavi uz vođenje evidencije o nazočnosti studenata te aktivnome sudjelovanju u raspravama. Anonimna anketa. Usmeni ispit.





10


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Pastoral sakramenata 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za pastoralno-teološku refleksiju o sakramentima, kao i za praktično osmišljavanje pastorala sakramenata u župnim zajednicama.


Poznavati osnove fundamentalnog pastorala, obilježja teološki poimane zajednice kao i obilježja župne zajednice po ekleziologiji Drugoga vatikanskog sabora. Poznavati mogućnosti ostvarenja vjernika laika u poslanju Crkve i župne zajednice.


Primijeniti znanje i razumijevanje svrhe pastorala sakramenta u osmišljavanju pastoralno-katehetske prakse u župnim zajednicama. Analizirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom. Kritički reflektirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama pod pastoralnim vidom.


Studentii će biti u stanju:

Razumjeti i obrazložiti svrhu pastorala sakramenata.

Analizirati i reflektirati sakramentalnu praksu u župnim zajednicama.

Razumjeti i objasniti sakramentalizaciju, sakramentalizam i ritualizam, optimalno ostvarenje potpunog značenja sakramenata i optimalnog procesa sakramentalizacije, nedovoljno ostvarenje značenja sakramenata i procesa sakramentalizacije.

Pastoralno-teološki reflektirati o pojedinim sakramentima.

Primjenjivati stečene ishode učenja u praktičnom osmišljavanju odvijanja pastorala sakramenata u župnim zajednicama.

Analizirati planove i programe katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u kontekstu pastorala sakramenata.


3. Uvod u problematiku kolegija. 4. Pitanja suvremene sakramentologije. Sakramentalizacija. Pastoral sakramenata. 5. Sakramentalna struktura u krizi. Sakramentalizam. Ritualizam. 6. Nov način shvaćanja sakramenata. Stari model shvaćanja sakramenata. Novi model shvaćanja sakramenata. 7. Sakrament krsta. Glavne odrednice sakramenta krsta. 8. Ekleziološka odrednica sakramenta krsta. Kristološka odrednica sakramenta krsta. Pneumatološka odrednica sakramenta krsta. 9. Različitost motiva za krštenje djece. 10. Nužnost krsnih razgovora. Vrste krsnih razgovora. 11. Neke značajke vođenja krsnih razgovora. Metoda krsnih razgovora. Jezik dušobrižnika u krsnom razgovoru.




11

12. Sadržaj krsnih razgovora. 13. Katekumenat. 14. Služba kumova. 15. Sakrament krsta u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 16. Sakrament potvrde. Primjerena dob. 17. Osposobljenost za poslanje Crkve. Priprava slavlja sakramenta potvrde i djelitelj sakramenta potvrde. 18. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i priprava za sakrament potvrde. 19. Sakrament euharistije. Govor o euharistiji trebao bi početi u obitelji. Mjesta učenja i susreta s vjerom. Problematika nedjelje i zajedničkog

slavlja euharistije. 20. Događaj prve svete pričesti. 21. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i njegov doprinos odgoju djece i mladih za euharistijsko slavlje. 22. Sakrament bolesničkog pomazanja. Klasično mjesto: Jak 5,14-16. Koncilsko i pokoncilsko shvaćanje sakramenta bolesničkog pomazanja i

skrbi za bolesne. 23. Apostolska konstitucija o sakramentu bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne pape Pavla VI. naglasci i konkretizacija novog reda

bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne. 24. Sakrament bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 25. Sakrament pokore, pomirenja i ispovijedi. Uloga riječi i zajednice u sakramentu pokore, pomirenja i ispovijedi. Uloga pokornika u sakramentu

pokore, pomirenja i ispovijedi. 26. Uloga ispovjednika u sakramentu pokore, pomirenja i ispovijedi. 27. Sakrament pokore, pomirenja i ispovijedi u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 28. Sakrament svetoga reda. Teologija i pedagogija zvanja. 29. Pastoral zvanja u kontekstu nastave katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. 30. Sakrament ženidbe. Dalja, bliža i neposredna priprava. 31. Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i njegov doprinos odgoju djece i mladih za brak i obitelj. 32. Evaluacija. Predavanje seminarskih radova


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad u nastavi. Izrada seminarskog rada.





Kolokviji Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)





12


Aktivnost na nastavi – 35% Seminarski rad – 15% Usmeni ispit – 50%



u knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA: Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU HBK/HILP, Zagreb-Zadar 2000.

10

GILENAU, Joseph i suradnici: Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb 1973, 354 - 443. 12

ŠIMUNOVIĆ, Josip: Župna zajednica na početku trećega tisućljeća. Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2009. (3. i 4. poglavlje)

10

BALOBAN, Josip, HOBLAJ, Alojzije, CRNIĆ, Danijel: Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj – rezultati i prosudbe istraživanja, u: Bogoslovska smotra 80 (2010.), br. 2., str. 527-561.

10 Dostupno i na HRČKU

HRVATSKI BISKUPI: Pristup odraslih u kršćanstvo. Upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama, Zagreb, 1993.

5

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA: Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, Glas Koncila, Zagreb, 2008.

7

ŠIMUNOVIĆ, Josip: Doprinos katoličkoga vjeronauka odgoju za brak i obitelj, u: HOŠKO, Franjo, Emanuel (uredio): Djelatna Crkva. Zbornik Milana Šimunovića u prigodi 65. obljetnice života, Kršćanska sadašnjost, Teologija u Rijeci, Zagreb, 2008., 361-377.

5

ŠIMUNOVIĆ, Josip: Vjeronauk u osnovnoj školi i priprava za sakrament potvrde, u: DŽINIĆ, Ivo, RAGUŽ, Ivica (priredili): Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Biblioteka Diacovensia, Studije 14, Đakovo, 2009., str. 303-324.

5


EMEIS, Dieter: Zwischen Ausverkauf und Rigorismus. Zur Krise der Sakramentenpastoral, Freiburg - Basel - Wien 31992.

BALOBAN, Josip: Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992. (2. poglavlje). ŠIMUNOVIĆ, Milan: Pastoral za novo lice Crkve. Teološka promišljanja o župnoj zajednici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006., str. 401-494.


Praćenje redovitog dolaska na predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Izrada seminarskog rada. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika.





13


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nikola Vukoja 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Dogmatska ekleziologija i mariologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

diplomski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Posredovati studentima temeljne pretpostavke dogmatske ekleziologije, biblijske temelje ekleziologije, razvoj dogamtske ekleziologije kao i sustavni prikaz ekleziološkoga nauka, napose na temelju Dogamtske konstitucije LG.


Pretpostavlja se i poželjno je temeljno poznavanje kristologije, pneumatologije, sakramenata, povjesti Crkve, kao i dobropoznavanje biblijske teologije Staroga i Novoga zavjeta.


Ishodi učenja na razini programa:

poznavati i razumjeti temeljne sadržaje sustavne ekleziologije

poznavati i razumjeti temeljne značajke biblijske vjere u odnosu na ekleziologiju

osposobiti se za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima kršćanske evangelizacije u suvremenom društvu

osposobiti se za cjelovitije pastoralno djelovanje i kršćanski (ekleziološki) utemeljen vjerski odgoj



upoznati se s temeljnim pretpostavkama vjere u Crkvu

poznavati i razumjeti bitne značajke strozavjetne i novozavjetne vjere

poznavati i razumjeti povijesni razvoj ekleziologije

poznavati i razumjeti sustavni ekleziološki nauk, osobito suvremenu ekleziologiju

u vjerničkom životu usvojiti i u navještaju primijeniti ispravno poznavanje ekleziologije


1. Uvod: Sadržaj, medotologija i specifičnosti dogmatske ekleziologije. 2. Slike Crkve inarod Božji u Starom zavjetu. 3. Ustanvoljenje, narav i rast Crkve u Novom zavjetu i uapostolskom razdoblju. 4. Razvoj dogmatske ekleziologije u otačkom vremenu. 5. Ekleziologija u razdoblju skolastike. 6. Potridentska ekleziologija. 7. Ekleziologija u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća - do Mystici Corporis Pija XII.. 8. Ekleziologija u pripravi za Drugi vatikanskisabor. 9. Dogmatska konstitucija o Crkvi LG. 10. Crkva kao misterij, sakrament, djelo Presvetoga Trojstva, Mistično tijelo Kristovo, Crkva vidljiva i duhovna stvarnost.




14

11. Crkva Božji narod, novi savez i novi narod, opće svećeništvo vjernika, karizme u Božjem narodu, univerzalnost i katolicitet jednog Bojeg naroda.

12. Hijerarhijsko uređenje Crkve, sakramentalnost episkopata i kolegij biskupa. 13. Laici u Crkvi, narav, poslanje i dostojanstvo laika u Božjem narodu. Svećenička, proročka i kraljevska služba laika u Crkvi.

Apostolat laik u Crkvi. 14. Opći poziv na svetost, mmnogostruki oblici svetosti, putove i sredstv a svetosti. 15. Evanđeoski savjeti u Crkvi, narav, važnost i veličina redovničkoga posvećenja. 16. Marijino bezgrešno začeće i susljedna svetost. Marijina suradnja u otajstvu utjelovljenja i otkupljenja. 17. Marijino uznesenje na nebo. 18. Marija u misteriju Crkve. Marija član Crkve. 19. Marija, djevica i Majka, model Crkve. Marija znak pouzdanja nade i utjehe putujućem Božjem narodu. 20. Mariologija u krizi. Smejrnice Drugog vatikanskog sabora. Razvoj posaborske mariologije. Budućnost mariologije



x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima (pitanjima, diskusijom, pravljenjem vlastitih bilješki), izrada individualnih zadaća (pismeni rad, redovito po izboru prikaz jedinice neobvezatne literature).


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Pismeni rad 0,5


Kolokviji 1 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)


Aktivnost na nastavi 12,5 % Pismeni rad 12,5 % Kolokvij 30 % Pismeni ispit 45 %




ostalih medija

R. Brajčić – M. Zovkić, Dogmatska konstitucija o Crkvi – Lumen gentium 1, Zagreb 1977.

L. Markešić, Crkva Božja, Sarajevo, 2005.

I. Golub, Duh Sveti u Crkvi, Zagreb 1975.

V. Košić, Marija, Majka Sina Božjega, Zagreb, 2003.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku N. Vukoja, Crkva iz Krista. Neki kristološki elementi ekleziologije pape Pavla VI., Zagreb, 2010.




15

prijave prijedloga studijskoga programa)


Studente se prati tijekom predavanja, otvorenih pitanja i diskusija, a osobito analizom seminarskog rada, analizom rezultata kolokvija i ispita.





16


1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Retorika s metodikom stvaralačkog izražavanja

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P+10V+ 5S + 5e-učenje


diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maks. 20%) 1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za usmenu komunikaciju u različitim komunikacijskim situacijama. Osposobljavanje studenata za analiziranje i tumačenje govora. Usvajanje vještine sastavljanja govora i govorne izvedbe. Poticanje kritičkoga promišljanja i konstruktivnog sudjelovanja u raspravi. Usvajanje temeljnih retoričkih pojmova te osnovnih znanja o povijesti svjetskoga govorništva. Usvajanje temeljnih znanja o hrvatskome govorništvu. Usvajanje temeljnih značajki propovijedi u Katoličkoj crkvi.



Usavršavanje kulture usmenoga izražavanja. Sposobnost analize različitih oblika usmenoga izražavanja u Katoličkoj crkvi. Shvaćanje važnosti retoričkoga umijeća u kontekstu vjeroučiteljskoga poziva.


Studenti će biti sposobni:

definirati temeljne retoričke pojmove

samostalno oblikovati govor i govorne izvedbe.

argumentirano nastupati u raspravi

analizirati i vrednovati različite oblike usmenoga izražavanja u komunikacijskim situacijama.

dijakronijski prikazati svjetsko govorništvo

predstaviti panoramski pogled na govorništvo u Hrvata.


1. Čemu retorika u suvremenom svijetu. 2. Govorne vrednote hrvatskoga jezika. 3. Govorne vježbe. (više sati) 4. Panoramski pogled na hrvatski jezični identitet. 5. Sastavljanje, izricanje i slušanje govora. 6. Interpretativno čitanje teksta.




17

7. Logika u govoru. 8. Retoričke figure. 9. Negovorna komunikacija. 10. Homiletika. (više sati) 11. Strah i trema u govoru. 12. Čavrljanje. 13. Raspravljanje. 14. Povijest svjetskoga govorništva. 15. Govorništvo u Hrvata. (više sati)




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje literature i pisanje bilježaka. Sastavljanje govora i govorna izvedba. Sastavljanje retoričke mape.


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, govorna izvedba, rasprava, retorička mapa

2 Istraživanje Praktični rad



Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, govorna izvedba, rasprava, retorička mapa: 50 % Kolokviji: 25 % Usmeni ispit: 25 %


Naslov Broj


Dostupnost putem ostalih

medija

Šego, J.. Kako postati uspješan govornik. Zagreb: Profil international, Zagreb, 2005.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Meyer, M., Carrilho, M.M., Timmermans, B., Povijest retorike od Grka do naših dana.




18

Disput, Zagreb, 2008.


Gottesman, D., Mauro, B., Umijeće javnog nastupa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Škarić, I., Argumentacija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2011. Varošanec-Škarić, G., Fonetska njega glasa i izgovora, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF Press, Zagreb, 2010.


Konzultacije, domaće zadaće, rezultati kolokvija i ispita, samovrednovanje, studentska anketa.





19


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Vjeronauk djece i predadolescenata


1.3. Suradnici Sveučilišni mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 40P + 30S + 15V + 5e-učenje





2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima poznavanje suvremenih izazova za religijskopedagošku i katehetsku teoriju i praksu. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na vjeronaučnu nastavu. Upoznati studente za stanjem religijske nastave u Europi te s osnovnim tendencijama razvoja toga predmeta. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave u nižim i višim razredima osnovne škole.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Poznavati osnovnu religijskopedagošku i katehetsku terminologiju. Poznavati obilježja razvojne dobi djece i predadolescenata. Poznavati osnovne didaktičke varijable. Motiviranost za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet doprinosi

primijeniti katehetsko i religijskopedagoško znanje i vještine za ispitivanje i prosuđivanje različitih religijskih i odgojnih fenomena koji se susreću u obitelji, školi i društvu

uspješno primijeniti sve kurikulumske sastavnice u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u osnovnim školama

koristiti se religijskopedagoškim znanjem za ispitivanje vlastite učiteljske/nastavničke situacije



razumjeti i argumentirano predstaviti temeljne suvremene izazove za religijskopedagošku i vjeronaučnu teoriju i praksu, koji dolaze iz religijsko-crkveno-društvenog konteksta

analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove / mogućnosti za vjeronaučna teoriju i praksu, koji dolaze iz odgojno-obrazovnog sustava

razumjeti i kritički predstaviti osnovne pojmove kao što su vjeronauk, kateheza, religijska nastava, konfesionalna/nekonfesionalna religijska nastava, odgojnoobrazovne vrijednosti, laičnost škole

analizirati i kritički predstaviti temeljne zakonske odrednice za religijsku/vjeronaučnu nastavu u Europi i u Hrvatskoj

poznavati i predstaviti bitne odrednice situacije učenika osnovne škole

raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka

primijeniti temeljne didaktičke varijable u pripremi nastavne jedinice te u izvedbi nastavnoga sata

usvojiti i u izvođenju oglednih sati primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno-obrazovno djelovanje

2.5. Sadržaj predmeta razrađen 1. Društvo, religija i škola: izazovi za religijsko obrazovanje. Religija u suvremenom društvu. Odgojno-obrazovne zadaće




20

prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

škole u današnjem društvu. 2. Katolička religijska nastava. Utemeljenje vjeronauka u školi. Usmjerenja i sadržaji katoličke religijske nastave

Konfesionalnost religijske nastave. Laičnost javne škole. 3. Religijska nastava u Europi. Zakonske pretpostavke/osnove za religijsku nastavu u Europi. Različitost modela religijske

nastave. Prevladavajuće tendencije. 4. U potrazi za modelom religijske nastave u Republici Hrvatskoj. Utemeljenost vjeronauka. 5. Situacija učenika od 6./7. do 14./15 godine. Identitet naslovnika katoličke religijske nastave. Različite skupine

vjeroučenika. Učenici s teškoćama u razvoju. 6. Nastavnik religijske / vjeronaučne nastave (formacija, status, kompetencije...) 7. Suvremena istraživanja o vjeronaučnoj nastavi u Hrvatskoj i u Europi. 8. Temeljni izazovi / zadaci vjeronaučne nastave u Republici Hrvatskoj i u Europi. 9. Vjeronauk unutar Nacionalnoga okvirnog kurikuluma. 10. Odnos školskog vjeronauka i župne kateheze: mogućnosti i poteškoće. Škola i školski pastoral. 11. Religiozna dimenzija stvarnosti. Vjeronauk kao pomoć u oblikovanju identiteta. 12. Dijalog sa suvremenim čovjekom. Međureligijsko učenje. Ekumensko učenje. 13. Izbor i interpretacija biblijskih tekstova u vjeronaučnoj nastavi. 14. Usmeno i pismeno stvaralačno izražavanje u vjeronaučnoj nastavi. 15. Likovno stvaralaštvo u vjeronaučnoj nastavi. Crteži, likovna umjetnička djela, karikatura, fotografije, stipovi, audiovizalni

mediji u vjeronaučnoj nastavi. 16. Glazba i igra u vjeronaučnoj nastavi. 17. Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne

nastave). 18. Analiza planova i programa školskog vjeronauka te analiza vjeronaučnih udžbenika i druge literature za školski vjeronauk

djece i predadolescenata. 19. Hospitacije u višim i nižim razredima osnovne škole te izradba pismenog izvješća s hospitacija. 20. Izradba pripremâ za održavanje vjeronaučnih oglednih sati, održavanje oglednih sati u višim i nižim razredima osnovne


X predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti X mješovito e-učenje X terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad ostalo (upisati)

2.7. Komentari:


Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje pripremi pred studijskom skupinom te sudjelovanje u kritičkim osvrtima priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u osnovnim školama. Održavanje oglednih sati pod mentorskim vodstvom u nižim i višim razredima osnovne škole. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 2 Pismeni ispit Projekt




21

udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS-a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Esej Referat Hospitacije i ogledni sati 2

Kolokviji 2,5 Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Usmeni ispit (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad / vježbe / praksa – 40% Tri kolokvija - 50%


Naslov Broj



Razum, R., Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb, 2009.

Mandarić, V., Hoblaj, A., Razum, R., Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, GK, Zagreb, 2011.

Razum, R. (ur.), Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi, GK, Zagreb, 2011. Hilger, G. i dr., Vjeronaučna didaktika, Salesiana, Zagreb, 2009.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Filipović, A. Th., U službi zrelosti vjere i rasta osoba, GK, Zagreb, 2011. Mandarić, V., Razum, R. (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. Zbornik radova s tribina Zajednički vidici, GK, Zagreb, 2011.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija i nakon svakoga kolokvija. Evidenciju o njihovom radu u školi, tijekom prakse, vodit će mentori, na temelju dogovorenih elemenata praćenja. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta, sveučilišnog nastavnika i mentora koji rade na izvođenju predmetu.





22


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Božo Lujić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Biblijska teologija SZ-a 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 30P



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Predmet osposobljava studenta da sagleda starozavjetnu poruku na sažimajući način kako bi se dobio bolji uvid u međusobnu povezanost pojedinih velikih teoloških tema: stvaranja, spasenja, saveza, obraćenja, budućnosti, pravednosti


Potrebno je prethodno položiti predmete kao što su Opći uvod u Sveto pismo, Uvod i egzegeza SZ I i Uvod i egzegeza SZ II, što uključuje obvezatno polaganje preddiplomskoga studija prema programu.


Postizanje poznavanja starozavjetne teološke poruke koja je relevantna ne samo za shvaćanje novozavjetne, nego nosi u sebi mogućnost osposobljavanja studenta za obradu dubljih i širih biblijskih tema, osobito u odnosa Boga, čovjeka i svijeta.



proučavati i razumjeti biblijske tekstove i međusobno povezivati gradivo

poznavati i objasniti neke bitne biblijske činjenice

uočavati razliku između analitičkog i sintetičkog pristupa tekstovima

semantičko produbljivanje temeljnih biblijskih pojmova: vjera, spasenje, stvaranje, savez

povezivati biblijske sadržaje sa suvremenim problemima znanosti


Predmet polazi od velike teme vjere u biblijskom smislu analizirane na temelju značajnih glagola koji semantički ukazuju na njezin sadržaj kao i na pojedine likove u konkretnim povijesnim situacijama

Druga tema je obrada teme: vjera u Boga stvoritelja: dva izvješća o stvaranju i drugi tekstovi i odnos prema suvremenim dostignućima znanosti

Treća velika tema je: vjera u Boga spasitelja: izvođenje iz Egipta, vođenje kroz pustinju i uvođenje u Obećanu zemlju

Četvrta velika tema je vjera u Boga obećanja ili Boga budućnosti. Tu se dodiruju također i druge teme: saveza, obraćenja, pravednosti


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje


2.7. Komentari:




23

terenska nastava

2.8. Obveze studenata Čitanje biblijskih tekstova i njihova analiza, čitanje određene literature, pisanje manjih radova ili osvrta








aktivnost na nastavi 10%

Seminarski rad 30%

Čitanje šire literature 20 %

Pokazano znanje na ispitu 40 %



u knjižnici


medija

Božo Lujić, Drugi mogućnost ljubavi

Adalbert Rebić; Središnje teme Staroga zavjeta


Anto Popović, Biblijske teme Ivan Šporčić, Biblijska poruka za naše vrijeme


Kolokvij, usmeni i pismeni ispiti





24


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Posebna moralna teologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 40P + 5 Istraživanje




2. OPIS PREDMETA


Poznavanje Božjeg poziva čovjeka u objavi.

Poznavanje Božjeg poziva čovjeka u Kristu.

Poznavanje teologalnog ustrojstva kršćanskog života.

Poznavanje bitnih dužnosti i zapovijedi poziva u Kristu.

Poznavanje moralnih implikacija vjere, nade i ljubavi.

Poznavanje vjerskih dužnosti prema Bogu, bližnjemu i zajednici.

Poznavanje kreposnog ustrojstva kršćanskog života.

Poznavanje stožernih i moralnih kreposti.


Uvjet: položena osnovna moralna teologija. Kompetencije: kritičko mišljenje; sposobnost moralnoga vjrednovanja; poznavanje osnovnih moralnih i kršćanskih načela poziva u Kristu.


Ostvarivanje unutrašnje povezanosti osnovne i posebne moralne teologije; Uočavanje sličnosti i razlike između dogmatskog i moralnog govora o teologalnom ustrojstvu kršćanskog života u Kristu; Razumijevanje teoloških i antropoloških temelja kršćanskoga života u Kristu; Svijest o vjerskim dužnostima u nasljedovanju Krista; Uočavanje razlike između kršćanskog temelja morala i čisto humanističkog temelja morala; Prepoznavanje razlikovnih elemenata u tumačenju stožernih i moralnih kreposti u odnosu na filozofsku etiku.


Razviti moralnu svijest o bitnim dimenzijama kršćanskoga poziva i života u Kristu

Spoznati i objasniti proprium christianum moralne teologije

Razlikovati i obrazložiti nadnaravne i naravne kreposti

Upoznati i predstaviti bitne kršćanske dužnosti;

Vrednovati dinamiku kršćanskoga života u Kristu;

Kritički razlikovati vjersko i kršćansko od razumskog i ljudskog u moralnom životu pojedinca i zajednice;

Povezivati nadnaravne i naravne kreposti u skladu sintezu kršćanskoga života u Kristu.


1. Uvod u posebnu moralnu teologiju (2 sata); 2. Teologalno ustrojstvo kršćanskoga života i poziva u Kristu (2 sata); 3. Narav teologalnih kreposti (2 sata);




25

4. Teologalna krepost vjere (4 sata); 5. Teologalna krepost nade (3 sata); 6. Teologalna krepost ljubavi (3 sata); 7. Narav religije i bogoštovlje (2 sata); 8. Biblijski temelji kršćanskoga bogoštovlja (2 sata); 9. Redoviti oblici bogoštovlja: sakramenti i blagoslovnine (4 sata); 10. Posebni oblici bogoštovlja: molitva, Ime Božje, Dan Gospodnji, zavjeti (4 sata); 11. Život u zajedništvu s Bogom: prva zapovijedi ljubavi (3 sata); 12. Život u zajedništvu s braćom i sestrama: druga zapovijed ljubavi (3 sata); 13. Stožerne kreposti (6 sati); 14. Moralne kreposti (5 sati);




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; Istraživanje literature


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje 1 Praktični rad




Pismeni ispit 1,5 Projekt (Ostalo upisati)


Sudjelovanje u nastavi – 60%; Osobno istraživanje literature – 10%; Kolokvij – 10%; Pismeni ispit – 20%




ostalih medija

Bernhard Häring, Kristov zakon: svezak drugi, Zagreb, 1980.

Romanus Cessario, Kreposti, Zagreb, 2007.

Servais Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, Zagreb, 2000.


Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo 2009. Alasdair MacIntyre, Za vrlinom, Zagreb 2004. Charles Taylor, Etika autentičnosti, Split 2009.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Osobne konzultacije, kolokvij, ispit.





26


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Teologija liturgijskih slavlja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 28P+2V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati liturgijsku teologiju sakramentalnih i drugih liturgijskih slavlja s uvidom u povijesni razvoj obrednih oblika te ukazati na suvremene zahtjeve liturgijsko-teološke misli.


Položen predmet Osnove liturgike iz Preddiplomskoga studija


Razumijevati postulate liturgijske teologije slavlja (slavlje, simbol, otajstvo, obred, kršćanski život)

Poznavati razvoj obrednih oblika sakramentalnih slavlja, osobito sakramenata inicijacije

Poznavati teološke temelje i obrednu strukturu liturgijskih slavlja prema liturgijskoj obnovi nakon II. vat. sabora

Umjeti pripremati slavlja; osposobljenost za liturgijske službe laika.



poznavati teološki temelj, antropološke odrednice i obredni ustroj liturgijskih slavlja

primijeniti stečena znanja s drugim znanjima stečenim na kolegijima dogmatske i pastoralne teologije

ucijepiti liturgijska slavlja u tijek liturgijske godine i u tijek katehetsko-pedagoškog procesa

pripremati zajednice i skupine za liturgijska slavlja

poznavati suvremene poteškoće liturgijske teologije

umjeti znanstveno produbljivati teme liturgijske teologije


1. Uvod u tematike kolegija: temeljni postulati teologije slavlja (otajstvo, obred, slavlje). 2. Temeljni postulati teologije slavlja, 2 dio: simbolička dimenzija liturgije, mysterium-actio-vita. 3. Odnos kateheze i liturgije kroz povijest; pitanja i analiza današnjega stanja. 4. Kristovo vazmeno otajstvo – polazište, aktualizacija i cilj svakoga liturgijskoga slavlja. 5. Sakrament krštenja: problematike novozavjetne Crkve i patrističkoga doba; otajstvo i obred. 6. Jedinstvo sakramenta inicijacije (teologija; povijesni oblici; razjedinjavanje slavlja; današnje težnje). 7. Red pristupa odraslih u kršćanstvo. 8. Slavlje sakramenta potvrde (odnos prema krštenju; razvoj teologije sakramenta; traženje značenja nakon odjeljivanja

slavlja potvrde od krštenja; današnji ustroj i teologija slavlja; težnje suvremene liturgijske teologije). 9. Teologija slavlja euharistije, 1. dio: euharistija i prva kršćanska zajednica; euharistija i život Crkve. 10. Teologija slavlja euharistije, 2. dio: slavlje euharistije danas, teologija i ustroj (Uvodni obred i Liturgija riječi). 11. Teologija slavlja euharistije, 3. dio: slavlje euharistije danas, teologija i ustroj (Euharistijska služba).




27

12. Slavlje sakramenta pomirenja (teologija, obredni oblici, upoznavanje s tekstovima iz drugih liturgijskih tradicija). 13. Slavlje sakramenta ženidbe i sakramenta svetog reda. 14. Slavlja sakramentala. 15. Teologija liturgijskih služba (s naglaskom na liturgijskim službama laika).




2.7. Komentari:









Pohađanje predavanja i aktivnost na satu (20%). Uspješno apsolviran kolokvij (20%). Esej ili drugi sličan oblik rada (20%). Završni ispit, usmeni ili pismeni (40%).


Naslov Broj



medija

V. Zagorac, Kristova otajstva, Zagreb 1998.

A. J. Chupungco (ur.), Scientia liturgica, voll. 3-4., Casale Monferrato 1998. (postoji izdanje na talijanskom i engleskom jeziku).


P. Bašić, Slaviti misu po Misalu Pavla VI., Zagreb 1992; Ante Crnčević, Liturgija u susretu s neliturgijskim oblicima kulta. Liturgijska kriteriologija i imperativ vremena, BS 74(2004) 3, 781-805. (http://hrcak.srce.hr/) Ante Crnčević, Inicijacijska dinamika u liturgiji krštenja: od dinamike otajstva do obrednoga ustroja, BS 79(2009) 3, 501-521. (http://hrcak.srce.hr/) Ante Crnčević, Sklad u raznolikosti liturgijskih službi, BS 72(2002) 2-3, 335-365. (http://hrcak.srce.hr/)


Nastavnik vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja; napredak u stjecanju znanja provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama te kolokvijem koji se održava na početku druge polovice semestra; na kraju semestra kroz anonimnu anketu među studentima vrši se evlaucija predmeta, iznesenog gradiva te kompetencija nastavnika.


Kolokvij se ubraja u redovite obveze studenta i nije ga moguće zamijeniti nekim drugim oblikom rada.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40370






28


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Pravno-pedagoški propisi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20P+ 3S+ 4V+ 3 pravna klinika


Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta i uputiti ga u poznavanje i primjenu pravno-pedagoških propisa, crkvenog i državnog područja, nedjeljiva od službe vjeroučitelja u javnim osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama.


Poznavanje općeg i krajevnog kanonskog prava, ustavnih odredbi RH, općih ljudskih i vjerničkih prava, osnovnih odredbi Međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


primijeniti znanje iz pravno-pedagoških propisa u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

tumačiti i primjenjivati pravno-pedagoške propise na radnom mjestu u školi

osposobljenost za preuzimanje odgovornosti u prosvjetnoj upravi

osposobljenost kandidata za polaganje pravna vida stručnih ispita

tumačiti i primijeniti znanje iz pravno-pedagoških propisa u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima



poznavati i objasniti pravno-pedagoške propise neophodne za rad u javnim osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama

primijeniti sadržaj pravno-pedagoških propisa u izvođenju nastave u javnim osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama

razumjeti i objasniti nakanu zakonodavca kad uređuje odnos između prava i pedagogije

primiti stručne pravne obavijesti, promišljanja i suradnju

razumjeti pravnu materiju za polaganje stručnih ispita


1. Uvod u sadržaj kolegija pravno-pedagoški propisi. 2. Kanonski propisi i dokumenti o katehetskom poučavanju u školama svih vrsta. 3. Pravni vid nastave katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama. 4. Status vjeronauka kao školskog predmeta. 5. Odnosi između Crkve i školske vlasti glede vjeronauka u javnim školama. 6. Status vjeroučitelja u Crkvi i školi. 7. Suradnja Crkve i države u organizaciji nastave vjeronauka.




29

8. Komentar izabranih pitanja iz međunarodnog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture.

9. Komentar izabranih pitanja iz provedbenog Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama u RH. Zadatak za pravnu vježbu.

10. Pravna klinika: Odnos Crkve i Države u organizaciji vjeronaučne nastave. 11. Uvod u prosvjetne propise i dokumente RH. 12. Odgojno-obrazovni sustav (pojedini naglasci): Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom

obrazovanju, Zakon o obrtu, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Pravilnik o osnovnom umjetničkom školovanju.

13. Podrška odgojno-obrazovnom sustavu (pojedini naglasci): Uredba o ustroju ministarstva prosvjete, Zakon o prosvjetnoj inspekciji, Zakon o stručno – pedagoškom nadzoru, Pravilnik o vanjskom vrednovanju školskih ustanova.

14. Osnovna i srednja škola (pojedini naglasci): Pravilnik o uvjetima za početak rada škole, Pravilnik o kalendaru rada škole, Pravilnik o vježbaonicama u osnovnoj školi, Pravilnik o vježbaonicama u srednjim školama, Protokol o postupanju škole u kriznim situacijama, Kućni red škole.

15. Nastava i posebni sadržaji (pojedini naglasci): Nastavni plan i program za osnovnu školu, Pravilnik o eksperimentalnim programima u OŠ, Pravilnik o nastavi u strukovnim školama, Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Pravilnik o obvezatnim udžbenicima i nastavnim sredstvima, Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama, Opasnosti kreacionizma u obrazovanju.

16. Pedagoški standardi (pojedini naglasci): Državni pedagoški standardi OŠ, Državni pedagoški standard u SŠ, Pravilnik o broju učenika u razrednom odjelu u OŠ, Udžbenički standard, Standard za školske knjižnice, Pravilnik o standardima za obrazovanje odraslih.

17. Prava i obveze zaposlenika (pojedini naglasci): Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Pravilnik o radu tajnika u drugim poslovima u SŠ ustanovi, Pravilnik o obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, Pravilnik o normi rada u osnovnim umjetničkim školama.

18. Nastavnici (pojedini naglasci): Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoškom obrazovanju prosvjetnih djelatnika u OŠ, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoškom obrazovanju nastavnika u SŠ, Pravilnik o polaganju stručnog ispita u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o izboru učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o izboru učitelja za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Etički kodeks nastavnika: Sokratova prisega.

19. Učenici (pojedini naglasci): Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu, Pravilnik o vrednovanju učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o mjeri od.- ob. tretmana produženog stručnog postupka, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju.

20. Ispiti (pojedini naglasci): Pravilnik o izradbi i obrani završnog rada, Pravilnik o polaganju državne mature, Pravilnik o polaganju majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti, Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita, Pravilnik o polaganju predmetnih i razredbenih ispita u osnovnoj školi.

21. Pravna klinika: Odnosi između nastavnika i učenika.




30

22. Uvod u opće propise i dokumente RH važne za rad u školi. 23. Ustav RH. Zadatak za pravnu vježbu. 24. Borba protiv nasilja (pojedini naglasci): Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji 2011. – 16.,

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. 25. Zaštita djece (učenika) (pojedini naglasci): Konvencija o djetetovim pravima, Obiteljski zakon, Zakon o pravobranitelju za djecu,

Strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih 2009. – 2012., Etički kodeks istraživanja s djecom, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnik o uvjetima za autobuse za prijevoz djece.

26. Ljudska i vjernička prava (pojedini naglasci): Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, Zakon o pravu na pristup informacijama. Obveze i prava svih vjernika i njihova usporedna veza s ljudskim pravima.

27. Državna uprava i javne službe (pojedini naglasci): Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o ustanovama s komentarom, Zakon o općem upravnom postupku, Uredba o uredskom poslovanju, Uredba o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti, Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela, Uredba o nazivu radnih mjesta i posla u javnim službama, Zakon o plaćama u javnim službama, Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama.

28. Rad i zapošljavanje (pojedini naglasci): Zakon o radu. 29. Kaznena odgovornost (pojedini naglasci): Kazneni zakon, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

x Pravna klinika (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i pravnih klinika



Eksperimentalni rad Referat Pravne vježbe 0,5

Esej Seminarski rad Pravna klinika (Ostalo upisati)

0,5




Aktivnost na nastavi – 20% Pravne vježbe – 20% Dva kolokvija – 30% Pravna klinika – 20% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10%


Naslov Broj

primjeraka Dostupnost putem ostalih

medija




31

u knjižnici

Pravno-pedagoški priručnik (ur. B. Drandić), Zagreb, 2011. (izabrani dijelovi) 2


Usp. www.kanonsko-pravo.info


Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz pisanje pravnih vježbi, polaganje kolokvija, sudjelovanja u pravnim klinikama, aktivnosti na pravnom forumu katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje web stranice Katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata korist će nastavnici za samoevaluaciju i evantulano restrukturiranje sastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.





32


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka (s. Valentina) Mandarić

1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Didaktika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20P + 5S + 5e-učenje





2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s didaktikom – znanstvenom disciplinom koja se bavi učenjem i poučavanjem, drugim područjima kojima se didaktika bavi, didaktičkim epistemološkim pitanjima, suvremenim pravcima na području didaktike, osobito didaktičkim teorijama i postupcima u suvremenoj nastavi. Osposobiti studente za učinkovitu i kreativnu primjenu temeljnih didaktičkih načela u planiranju, izvođenju i vrjednovanju nastave.


Završen preddiplomski studij. Poznavanje temeljnih pojmova iz područja humanističkih znanosti (osobito razvojne psihologije, pedagogije, antropologije).


Znati uspješno primijeniti temeljna kurikularna načela u planiranju, izvođenju i vrjednovanju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Usvojite temeljne kompetencije u posredovanju sadržaja te razvijati različite društvene modele nastave.

Primjenjivati različite metode i nastavna pomagala u izvođenju i vrjednovanju nastave.



razumjeti i obrazložiti važnost poznavanja suvremenih didaktičkih teorija za kvalitetno oblikovanje i izvođenje nastave;

znati obrazložiti osnovne didaktičke pojmove: učenje, poučavanje, obrazovanje, nastava, učenik, nastavnik;

poznavati i objasniti temeljne didaktičke varijable u nastavnom procesu

primijeniti različite metode i metodičke postupke u oblikovanju i izvođenju nastave

jasno definirati odgojno-obrazovne ciljeve (na intelektualnoj, operativnoj i afektivnoj razini)

usvojiti temeljne nastavničke kompetencije

timski raditi u pripremanju i predstavljanju seminarske teme;

poznavati i primjenjivati različite nastavne metodičke sustave


1. Didaktika kao znanstvena disciplina: povijesni razvoj, didaktičke teorije i temeljna pitanja didaktike. 2. Didaktika kao teorija odgoja i obrazovanja, didaktika kao poučavanje, didaktika kao teorija nastavne komunikacije. 3. Didaktika u korelaciji s drugim znanostima (filozofija, psihologija, sociologija, antropologija, metodika, komunikologija). 4. Didaktički postupak. Planiranje nastave: didaktička načela, ciljevi, metode, društveni nastavni oblici, planiranje i

artikulacija nastavnog sata.




33

5. Ishodi učenja. Taksonomija ciljeva učenja. Bloomova taksonomija ciljeva učenja. 6. Didaktički postupak i neposredna priprema nastavne jedinice. 7. Mediji u nastavi. Modeli medijskog odgoja u Hrvatskoj i Europi. 8. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u odgojno-obrazovnom procesu. Vanjsko i unutarnje vrjednovanje. Vrjednovanje i

samovrjednovanje učenika i nastavnika. 9. Nacionalni okvirni kurikulum, školski kurikulum, nastavni kurikulum, skriveni kurikulum. Teorija kurikuluma, teorija

kurikuluma u Hrvatskoj (NOK). Temeljne sastavnice kurikuluma. 10. Kompetencije učeničke kompetencije (komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranom jeziku,

matematička kompetencija, digitalna kompetencija, društvena i građanska kompetencija, smisao za inicijativu i poduzetništvo, kulturna senzibilizacija i izražavanje).

11. Temeljne kompetencije nastavnika (predmetna, didaktička, socijalna) 12. Inicijalna i trajna formacija nastavnika. 13. Nastavni sustavi u nastavi ( predavačka nastava, heuristička nastava, problemsko-stvaralačko-istraživačka nastava,

timska nastava) 14. Neverbalna komunikacija u nastavi. 15. Studenti će individualno ili u skupini izraditi kolokvijalnu temu i prezentirati je pred drugim studentima.


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Izrada individualnih zadaća i njihovo prezentiranje pred drugim studentima.









Naslov Broj



Jelavić, F., Didaktika, Jastrebarsko, 2008.

Cindrić, M./Miljković, D./Strugar, V., Didaktika i kurikulum, Zagreb, 2010.




34


Pranjić, M., Didaktika, Zagreb, 2005. Cowley, S., Tajne uspješnog rada u razredu, Zagreb, 2006. Kiper, H. - Mischke, W., Uvod u opću didaktiku, Zagreb, 2008. Meyer, H. Didaktika razredne kvake, Zagreb, 2002. Meyer, H., Što je dobra nastava, Zagreb, 2005.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi, tjedno će imati samostalne zadatke koji će biti evidentirani i vrednovani. Kroz tjednu konzultaciju studenti će dobivati informacije o napretku i stjecanju određenih kompetencija. Praćenje napredovanja studenata i usvajanja kompetencija osobito će se vrjednovati kroz rezultate kolokvija. Na kraju semestra provest će se vrjednovanje predmeta i nastavnika koje će poslužiti za samovrednovanje i reorganizaciju sadržaja predmeta.





35


1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivan Štengl 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Socijalna psihologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30



1.5. Status predmeta obvezni - nastavnička izobrazba 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog kolegija upoznavanje sa specifičnim tematikama ove grane psihologije, te se – nakon uvodnih predavanja – bavi specifičnim tematikama kao: socijalizacija, utjecaj okoline/društva na formiranje stavova i na percepciju, vrste i zakonitosti međuljudske komunikacije, procesi stvaranja i održanja grupe itd. (v. opis izvođenja kolegija) a ima u vidu spremnosti i kompetencije vjeroučitelja u njegovom radnom okruženju.


Opći je uvjet ovog kolegija apsolvirani koji oblik uvoda u psihologiju (osnove psihologije, teme i specifičnost terminologije). Preporuča se kolegij „Opća i razvojna psihologija“ koji se izvodi unutar ovog studijskog programa. Spremnost i motiviranost na aktivno sudjelovanje u osobnom aktivnom angažmanu i sudjelovanju u grupnim zadacima.


Kolegij predstavlja neke od elemenata psihologije socijalnih ponašanja i njihove interpretacije u okviru odvijanja religiozno-pedagoškog procesa (rast i razvoj, odgoj, nastava, učenje, socijalizacija). Treba pridonijeti poboljšanju kvalitete socijalnih procesa i interakcije između odrasle osobe (odgojitelja, nastavnika) i mlade osobe, izvođenja nastave stjecanjem uvida u opće zakonitosti grupne dinamike (interpersonalni kontekst i kontekst višeg reda), potrebne kompetencije u vođenju grupe, preduvjete i elemente facilitacije okružja koja će pridonijeti procesu odgoja i izvođenju nastave i učenja.


Usvajanje osnovne znanstvene i stručne terminologije socijalne psihologije i specifičnost predmeta proučavanje ove grane psihologije. Bolje poznavanje i uvećana senzibilnost na zakonitosti grupne dinamike. Razumijevanje i uočavanje individualnih, grupnih, socijalnih i kulturnih elemenata koji utječu na grupnu dinamiku. Identifikacija potrebnih kompetencija za vođenje grupe. Motiviranje, razrada strategija i stvaranje evl. specifičnih preduvjeta grupne dinamike da bi se postigli ciljevi grupe. Uočavanje elemenata facilitacije grupne kohezije. Razumijevanje, identificiranje te predviđanje doživljaja i dinamike ponašanja pojedinca unutar grupe, grupe naspram pojedinca i evl. formiranje podgrupa.


1. Uvodno predstavljanje kolegija i dogovor u vezi izlaganja 2. Evolucijska socijalna psihologija 3. Razvojna socijalna psihologija 4. Stavovi (pogl. 8 Hewstone – Stroebe; pogl. 4 Pennington) 5. Atribucija (pogl. 7 Hewstone – Stroebe; pogl. 7 Pennington) 6. Prosocijalno i agresivno ponašanje (pogl. 9 i 10 Hewstone i Stroebe)




36

7. Emocije (pogl. 6 Hewstone – Stroebe) 8. Percepcija sebe i drugih (pogl. 6 – Pennington) 9. Afilijacija, privlačnost, intimnost (pogl. 12 Hewstone – Stroebe; pogl. 8 Pennington) 10. Neverbalna komunikacija (pogl. 9 Pennington) 11. Socijalni utjecaj u malim grupama (pogl. 13 Hewstone – Stroebe) 12. Grupni učinak (pogl. 14 Hewstone – Stroebe; pogl. 11 Pennington) 13. Međugrupni odnosi (pogl. 8 Hewstone – Stroebe)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uz redovito pohađanje nastave, očekuje se osobna disponibilnost u izvođenju nastave, obaveza je izvršenje pojedinačno povjerenog zadatka.


Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat 0.5 (Ostalo upisati)


Kolokviji 0.25 Usmeni ispit 0.75 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1.0 Projekt (Ostalo upisati)


ankete (kolokvij) i konzultacije tijekom odvijanja nastave, završni ispit (pismeni i usmeni)




ostalih medija

M. Hewstone, W. Stroebe, Socijalna psihologija. Europske perspektive, Slap, Jastrebarsko 2003.

1 NSK gradske knjižnice

D. C. Pennington, Osnove socijalne psihologije, Slap, Jastrebarsko, 1997., drugo izdanje.

1 NSK gradske knjižnice


E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert, 2005, Socijalna psihologija, Mate d.o.o., Zagreb, četvrto izdanje.


kolokviji u obliku anketa, skupne i pojedinačne konzultacije





37


1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i interese filozofije odgoja.


Položeni svi glavni filozofijski kolegiji iz preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će upoznati te moći predstaviti i kritički evaluirati razne filozofijske odgojno-obrazovne koncepcije koje su relevantne za religijsko-pedagošku teoriju i praksu.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz filozofije odgoja, te će moći:

opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija

poznavati temeljno filozofijsko-odgojno pojmovlje

samostalno kritički tumačiti temeljne (klasične i suvremene) tekstove iz filozofije odgoja

usvojiti i kritički evaluirati suvremene filozofijsko-odgojne teorije

filozofijsko-odgojne spoznaje primijeniti u religijsko-pedagoškoj odgojno-obrazovnoj teoriji i praksi.


1. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza 2. Pokušaj određenja filozofije odgoja, njezinih ciljeva i metode 3. Filozofija odgoja u odnosu prema filozofiji (osobito filozofskoj antropologiji i etici) i odgojnim znanostima (osobito

pedagogiji) 4. Temeljni pojmovi filozofije odgoja I. 5. Temeljni pojmovi filozofije odgoja II. 6. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta I.: Sokrat i Platon 7. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta II.: Aristotel + 1. kolokvij 8. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta III.: Rousseau 9. Pregled temeljnih povijesnih filozofijsko-odgojnih mjesta IV.: Kant 10. Suvremene filozofijsko-odgojne teorije I. 11. Suvremene filozofijsko-odgojne teorije II. 12. Suvremene filozofijsko-odgojne teorije III. 13. Suvremene filozofijsko-odgojne teorije IV. 14. Filozofija odgoja i religijski odgoj i obrazovanje: mogućnosti susreta




38

15. Zaključni osvrt + 2. kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno)




Esej 0,5 Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu.




ostalih medija

Platon, Država, Zagreb, 2009. (mjesta relevantna za filozofiju odgoja)

Aristotel, Politika Zagreb, 1988. (mjesta relevantna za filozofiju odgoja)

Ivan Čehok (ur.), Filozofija odgoja, Zagreb, 1997.

Milan Polić, K filozofiji odgoja, Zagreb, 1993.


Josip Marinković, Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb, 1987. Pavao Vuk Pavlović, Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932.


Studentska anketa te samoevaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja.





39


1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Književni i religijski svijet 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P+10V+5S+ 5e-učenje





2. OPIS PREDMETA


Usvajanje temeljnih književnoznanstvenih pojmova Stjecanje sposobnosti temeljite analize književnoumjetničkoga teksta Razumijevanje korelacije književnosti i teologije Razvijanje kritičkoga mišljenja i argumentiranog raspravljanja o književnoumjetničkom djelu te dodirnim točkama književnosti i teologije Interdisciplinaran pristup odabranim temama/ književnim djelima Upoznavanje vrijednih djela hrvatske i svjetske književnosti Bogaćenje književne, teološke i opće kulture



Temeljitije shvaćanje odnosa književnosti i teologije Složenije motrenje književnih djela koja obrađuju pitanja religije i vjere Produbljivanje religijske i vjerske problematike na temelju analize književnoumjetničkoga teksta


Studenti će biti sposobni:

temeljito usmeno i pisano anlizirati književnoumjetničkih tekstova

razumjeti i definirati temeljne književnoznanstvene pojmove

razumjeti i objasniti temeljne značajke književnih rodova i vrsta

argumentirano raspraviti o odabranim djelima svjetske i hrvatske književnosti

pisano oblikovati odabrane teme s naglaskom na suodnos književnosti i teologije


1. Smjerovi istraživanja književnosti 2. Književni rodovi i vrste 3. Suodnos književnosti i teologije (više sati) 4. Odabrana se djela svjetske i hrvatske književnosti obrađuju tematski, u okviru sljedećih cjelina: 5. Molitveni vapaji i čežnja za Bogom 6. Božićna nadahnuća




40

7. Ratne strahote i životne krhotine 8. U potrazi za srećom 9. Prijestup i pokajanje, oprost i kazna 10. Trpljenje i patnja 11. Ljubav kao životni smisao 12. Društvo, obitelj, pojedinac i sustav vrijednosti 13. Žudnja za istinom i pravdom 14. Suvremena kultura i civilizacija (više sati)




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi Usmena obrada odabrane teme (na temelju analize i interpretacije književnoumjetničkih djela) Pisanje eseja Čitanje propisane lektire, znanstvene i stručne literature Samostalno učenje za kolokvije i ispit



Eksperimentalni rad Referat 0,5 (Ostalo upisati)

Esej 1 Seminarski rad (Ostalo upisati)




Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje: 12,5 % Esej: 25 % Kolokviji (2): 25 % Referat: 25 % Usmeni ispit: 25 %


Naslov Broj



Solar, M., Teorija književnosti. ŠK, Zagreb, 2001.

Solar, M., Rječnik književnoga nazivlja. Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

Šimundža, D., Bog u djelima hrvatskih pisaca. Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća. Matica hrvatska, Zagreb, 2005.




41

Škreb, Z., Stamać, A., Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998.


Biti, V. , Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Solar, M. , Suvremena svjetska književnost. Školska knjiga, Zagreb, 1997. Žmegač, V., Povijesna poetika romana. Matica hrvatska, Zagreb, 2004. Žmegač, V., Prošlost i budućnost 20. stoljeća. Kulturološke teme epohe. Matica hrvatska, Zagreb, 2010.


Analiza rezultata eseja, referata, kolokvija, usmenoga ispita, samovrednovanje nastavnika, studentske ankete.





42


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Kateheza i religijska kultura odraslih + seminar


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P+15S+5V




izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2; 5%

2. OPIS PREDMETA


Posvijestiti središnje značenje kateheze i religijske kulture odraslih u Crkvi u suvremenom svijetu. Prikazati stvarno i željeno stanje kateheze i religiozne kulture odraslih u Crkvi u Hrvatskoj. Izložiti situaciju i potrebe odraslih vjernika s razvojno-psihološkog, sociološkog i teološko-pastoralnog gledišta. Prikazati obilježja učenja odraslih osoba. Prikazati kriterije određenja ciljeva i izbora sadražaja i metoda u katehezi odraslih. Predstaviti modele i oblike kateheze odraslih. Omogućiti stjecanje stručnih i praktičnih kompetencija za katehetski i religijsko-kulturni rad s odraslima.


Temeljna znanja iz opće katehetike Temeljna znanja iz opće didaktike


Poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološko-religijsko-pedagoške teorije te školske, crkvene, religijske i društvene prakse. Osposobljenost za pastoralno djelovanje s odraslima. Osposobljenost za vođenje i animiranje kateheze i duhovno-religiozne kulture u župnim i drugim vjerničkim zajednicama. Osposobljenost za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu. Prepoznavanje potrebe i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje.



poznavati i razumjeti središnje značenje kateheze i religijske kulture odraslih u Crkvi u suvremenom svijetu

poznavati stvarno i željeno stanje kateheze i religiozne kulture odraslih u Crkvi u Hrvatskoj

poznavati i razumjeti situaciju i potrebe odraslih vjernika s razvojno-psihološkog, sociološkog i teološko-pastoralnog gledišta

poznavati i razumjeti obilježja učenja odrasih osoba

poznavati, razumjeti i biti u stanju primijeniti kriterije određenja ciljeva te izbora sadražaja i metoda u katehezi odraslih

poznavati i biti sposoban kritički prosuditi različite modele i oblike kateheze odraslih




43

steći stručne i praktične kompetencije za katehetski i religijsko-kulturni rad s odraslima


1. Kršćanstvo i Crkva pred izazovima suvremene pastoralne situacije 2. Pastoralni odgovori na tragu pokoncilskog zaokreta u katehezi 3. Poznavanje i življenje vjere odraslih vjernika u Crkvi u Hrvatskoj na temelju empirijskih socioloških istraživanja 4. Stanje kateheze odraslih u Crkvi u Hrvatskoj na temelju pastoralno-socioloških empirijskih istraživanja 5. Razlozi neophodnosti katehetskog rada s odraslima: društveno-kulturni, psihološko-antropološki, teološko-

pastoralni 6. Razvojno-psihološka i sociološko-kulturna obilježja odraslih osoba 7. Izazovi rane, srednje i kasne odrasle dobi za pristupe i sadržaje kateheze odraslih 8. Obilježja učenja odraslih osoba 9. Oblici i modeli kateheze odraslih – kriteriji klasifikacije, prednosti i nedostaci 10. Formalni i sadržajni kriteriji određenja ciljeva kateheze i religijsko-kulturnog rada s odraslima 11. Opći i posebni kriteriji izbora i oblikovanja sadržaja u katehezi odraslih 12. Metode i pristupi u katehezi odraslih 13. Analiza modela, priručnika i medija za katehezu odraslih 14. Analiza prakse na temelju studentskih hospitacija 15. Ogledi studenata u osmišljavanju susreta kateheze i religiozne kulture odraslih osoba




X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij Xmentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje u nastavi, hosiptacije, seminarski prikaz oglednih priprema za katehezu odraslih, izvođenje oglednih sati i susreta kateheze odraslih, kolokvij, pismeni ispit


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje 0,2 Praktični rad






Vrednovanje stečenih znanja usmeno putem kolokvija i pismeno putem završnog ispita. Vrednovanje stečenih kompetencija analizom samostalnih ogleda i seminarskih radova studentica i studenata u plenumu i u obliku konzultacija.




ostalih medija

Emilio Alberich,– Ambroise Binz, Odrasli i kateheza. Elementi katehetske metodologije za odraslu dob, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 2002.

4




44

Ana Thea Filipović, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, Glas Koncila, Zagreb, 2011.

4

Hrvatska biskupska konferencija, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU HBK, Zagreb – HILP, Zadar, 2000.

4


Novi katekizam. Poruka vjere za odrasle, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 21984.

Stipe Nimac, Kateheza odraslih – prioritetni zadatak hrvatske Crkve, u: Kateheza 21 (1999.) 3, 215-229.


Praćenje stečenih znanja usmeno putem konzultacija, kolokvija i e-učenja. Vrednovanje kompetencija analizom samostalnih ogleda i seminarskih radova studentica i studenata te priopćavanjem rezultata u plenumu i u obliku konzultacija.


Analiza ispitnih rezultata.




45


1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Mario Cifrak 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Biblijska teologija NZ-a 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3





2. OPIS PREDMETA


Budući da oblik i sadržaj tvore cjelinu, literarna struktura je neposredni izraz teološkog oblikovanja, teologiji pojedinog spisa Novoga zavjeta pripada odlučujuće značenje za cjelokupno njegovo razumijevanje. Sintetičku pak viziju dobivamo na primjeru velikih novozavjetnih tema (kristologija, soteriologija, pneumatologija, ekleziologija, eshatologija). Studenti stječu kompetenciju razumijevanja novozavjetnih spisa kao teološke refleksije na povijesnu osobu Isusa Krista.


Odslušana predavanja iz Uvoda i egzegeze Novoga zavjeta.


Sveto pismo kao duša teologije ima nezamjenjivo mjesto u programu studija religijske pedagogije i katehetike. Hermeneutski gledano ono je polazište i egzegetsko-teološki rezultati su temelj njegove aktualizacije (sustavna teologija) i njegove aplikacije (praktična teologija).


Studenti će biti u stanju

razumjeti pojedini novozavjetni spis

razlikovati novozavjetne teološke koncepte

prezentirati pojedine novozavjetne teme

upotrijebiti egzegetsko-teološke rezultate u katehezi i vjeronauku


1. Kristološki okvir – vjeroispovjedna formula 1 Kor 15,3sl. 2. Pashalni misterij. Novi savez 3. Kristovo kraljevstvo. Uzdignuće Kristovo 4. Prispodobe 5. Čuda. Sinoptici i Ivan 6. Govor na gori. Blaženstva. Molitva 7. Poslanica Hebrejima 8. Nasljeduj Krista po Marku 9. Dvoznačnost oponašanja/nasljedovanja Krista 10. Galaćani 11. Pravednost 12. Pavlova ekleziologija (1 Kor,Kol, Ef)




46

13. 1 Solunjanima 14. Knjiga Otkrivenja 15. Knjiga Otkrivenja




2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad Referat Poznavanje literature 1


Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)



aktivnost na nastavi – 20% čitanje literature – 20% diskusija – 20 % završni ispit – 40%


Naslov Broj



medija

Cifrak, M., Početak evanđelja Isusa Krista, Zagreb, 2009. 1

Dugandžić, I., Biblijska teologija Novog zavjeta, Zagreb, 2008. 1

Popović, A., Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Starog i novoga zavjeta s Dodatkom, Zagreb, 2004.

1

Vugdelija, M., (ur.), Govor na gori (Mt 5 – 7). Egzegetsko-teološka obrada, Split, 2004. 1


Cifrak, M., „‚...da ne činite to što budete htjeli‘ (Gal 5,17)“, Bogoslovska smotra, 74 (2004.) 635-651. Cifrak, M., „Nova“pravednost ili pravednost u obilju više (Mt 5,20)!?, Bogoslovska smotra, 78 (2008.) 109-125. Cifrak, M., „Kristovo kraljevstvo“, Regnare Dei servire est – Božje kraljevanje je služenje (in memoriam K.Z. Šojat; Zagreb 2009) 65-75. Cifrak, M., Savez u izvještajima Posljednje večere, Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 231-244.


Studenti aktivno prate nastavu. Čitaju zadanu literaturu i uključuju se u diskusiju. Tijekom predavanja se upućuje studente na eventualno nedostatno predznanje i u tom ih se smjeru informira. Na koncu semestra se provodi anketa o predmetu i nastavniku.





47


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka (s. Valentina) Mandarić

1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Vjeronauk srednjoškolaca 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici Sveučilišni vjeroučitelji mentori 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje) 40P + 30S + 15V + 5e-učenja



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s psihološkim, sociološkim, pedagoškim i religioznim obilježjima adolescenta (srednjoškolaca). Osposobiti studente za kritičko reflektiranje društvenog i kulturnog ambijenta u kojem odrastaju adolescenti te uočiti utjecaj društvenih fenomena na ponašanje, životni stil i religioznost adolescenata. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi.


Poznavati razvojnu dinamiku adolescentskog razdoblja. Poznavati temeljne filozofsko-teološke, religijsko-pedagoške i didaktičko-metodičke pojmove. Zainteresiranost za poznavanje i poučavanje srednjoškolske populacije.


temeljno poznavanje, međusobno povezivanje i primjenjivanje znanja iz različitih filozofskih, teoloških i odgojnih znanosti u analizi i razumijevanju adolescenata

uočiti, kritički analizirati relevantne socijalizacijske čimbenike u životu adolescenata, osobito u oblikovanju identiteta

uspješno primijeniti važna metodičko-didaktička načela u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi



analizirati i identificirati temeljna obilježja suvremenog društva u kojem odrastaju srednjoškolci.

uočiti utjecaj važnih socijalizacijskih čimbenika u izgradnji identiteta adolescenata

analizirati suvremena sociološka europska, svjetska i domaća istraživanja koja se bave odgojem i obrazovanjem adolescenata, s osobitim naglaskom na religiozni odgoj

timski raditi u planiranju i realiziranju seminarskih zadataka

usvojite kompetencije i vođenja adolescenata

usvojiti temeljne kompetencije za vođenje razreda u srednjoj školi

integrirati temeljne didaktičko-metodičke varijable u izradi vjeronaučne nastavne jedinice za srednju školu.

usvojite temeljne kompetencije nastavnika u srednjoj školi


1. Razvoj i poimanje adolescencije od samih početaka do danas. Kako se adolescencija izdvojila kao zasebno životno razdoblje? Suvremena teorijska promišljanja o adolescenciji.

2. Izgradnja identiteta (teorijska stajališta) kao temeljne razvojne zadaće adolescencije. Doprinos europskih znanstvenih teorija u istraživanju identiteta. Poimanje jastva i samopoštovanje.




48

3. Krize u adolescenciji (psihološka, moralna, komunikacijska, kriza autoriteta, religiozna kriza) 4. Socijalizacija i temeljni čimbenici u socijalizaciji adolescenata 5. Uloga obitelji i škole u socijalizaciji adolescenata. Odnos roditelji-djeca. Uloga sukoba u odnosu roditelji-

adolescenti. 6. Skupina vršnjaka. Važnost skupine u oblikovanju identitata. Prijateljski odnosi u virtualnoj epohi. 7. Uloga i značenje medija u izgradnji identiteta adolescenta. Korelacija delikventnog ponašanja adolescenata i

medija. virtualni identitet. On-line ovisnost adolescenata. 8. Religioznost adolescenata – analiza socio-religijskih istraživanja koja se bave religioznošću adolescenata. 9. Izrada izvedbenog plana i programa vjeronaučne nastave u srednjoj školi 10. Rizična ponašanja adolescenata i održavanje discipline u razredu. 11. Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne

nastave). 12. Hospitacije u srednjim školama te izradba pismenog izvješća s hospitacija. 13. Izradba pripremâ za održavanje vjeronaučnih oglednih sati, održavanje oglednih sati u srednjoj školi 14. Animacija kao odgojni model adolescanata. Profil animatora mladih. 15. Kritička analiza aktualnih pastoralno-katehetskih modela u radu s adolescentima 16. Studenti će individualno ili grupno izraditi i prezentirati seminarski rad na temu adolescenti (srednjoškolaci). U

dogovoru sa sveučilišnim mentorima, studenti će obaviti hospitacije u srednjoj školi. Isto tako će izradit i prezentirati ogledne sate, najprije pred drugim studentima, a zatim u dogovoru s mentorom održati ih u srednjoj školi.





X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Izrada individualnih zadaća i njihovo prezentiranje pred drugim studentima.



Eksperimentalni rad Referat Hospitacije i ogledni sati (Ostalo upisati)

2





Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 10% Seminarski rad 15% Vježbe i praksa 35% Dva kolokvija 40%




49




ostalih medija

Mandarić, V. B., Mladi – integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009.

Mandarić, V., Hoblaj, A., Razum, R., Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, Zagreb, 2011.


Mandarić, V., Razum, R. (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. Zbornik radova s tribina Zajednički vidici, Zagreb, 2011. Ziebertz, H. G./Kay, W. K., Youth in Europe I, LIT,2005. Miliša, Z./Tolić, M./Vertovšek, N., Mediji i mladi. Prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb, 2009. Waggoner, Z., My Avatar, my Self, Identity in Video Role-playing Games, London, 2009.


Praćenje i vrjednovanje rada studenata događat će se tijekom same nastave, s osobitim naglascima koliko i kako sudjeluju u izlaganjima, raspravama, te studentskim izlaganjima kako seminarskih tema tako priprema za ogledne sate. Isto tako studenti će dobivati povratne informacije za vrijem tjednih konzultacija. Njihova motiviranost i usvajanje sadržaja biti će posebno vrjednovana kroz kolokvije. Prema dogovorenim kriterijima vrjednovanja, mentori će pratiti, vrjednovati i ocijeniti studenske hospitacije i izvođenje oglednih sati. Vrednovanje predmeta, sveučilišnog nastavnika i mentora provest će se na kraju ljetnog semestra.





50


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Bioetika, spolni i ženidbeni moral 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje) 40 P + 5 Istraživanje literature





2. OPIS PREDMETA


Poznavanje bioetičke discipline: nastanak, razvoj, definicija, modeli, pristupi, izazovi u svjetlu moralne teologije. Poznavanje spolne antropologije: pluridimenzionalnost ljudske spolnosti i njihove bitne značajke u svjetlu imago Dei. Poznavanje bračnih i obiteljskih odnosa u svjetlu moralnih zahtjeva sakramenta ženidbe. Poznavanje bioetičkih izazova i njihovo moralno vrednovanje u svjetlu katoličkoga moralnog nauka. Poznavanje vrijednosti i moralnih normi spolnoga ponašanja u svjetlu katoličkoga moralnog nauka. Poznavanje vrijednosti i moralnih normi ponašanja u intimnim bračnim odnosima u svjetlu katoličkoga moralnog nauka.


Uvjeti: položeni filozofski predmeti; položeni biblijski predmeti; položena osnovna i posebna moralna teologija. Kompetencije: kritičko mišljenje; poznavanje filozofske i teološke antropologije; poznavanje osnovnih etičkih i kršćanskih načela poziva u Kristu.


Ostvarivanje unutrašnje povezanosti moralne teologije s drugim teološkim granama.

Uspostavljanje interdisciplinarnosti u pristupu bioetičkim, spolnim i bračnim fenomenima.

Specifičnosti teološkoga doprinosa u interdisciplinarnom pristupu bioetičkim, spolnim i bračnim fenomenima.

Svijest o cjelovitosti unutar interdisciplinarne rascjepkanosti različitih znanstvenih i etičkih pogleda i tumačenja.

Svijest o važnosti dijaloga i tolerancije u rješavanju suvremenih (bio)etičkih problema i izazova.

Znanje o nužnosti metafizičkoga temelja i ustrojstva ljudskoga bića i života.

Znanje o transcendentnosti ljudske osobe i njezinom božanskom pozivu.

Znanje o vrijednosnim dimenzijama ljudskoga života, spola i rađanja.


Poznavati i predstaviti metafizičko ustrojstvo ljudske osobe kao temelja bioetike, spolne etike i bračne etike

Poznavati obrazložiti bezuvjetnu vrijednost ljudskoga dostojanstva u moralnom vrednovanju bioetičkih, spolnih i bračnih fenomena

Kritički vrednovati bioetičke, spolne i bračne probleme u svjetlu imago Dei

Spoznati i argumentirano iznijeti dubinu, visinu i širinu svetosti ljudskoga života

Poznavati i objasniti unutrašnje vrijednosno ustrojstvo ljudskoga života, spola i rađanja

Poznavati i objasniti osnovna moralna načela i bitne norme spolnoga ponašanja

Poznavati i prestaviti osnovna moralna načela i bitne norme prenošenja, promicanja i zaštite ljudskoga života od




51

začeća do prirodne smrti

Kritički vrednovati drugačije etičke pristupe bioetičkim, spolnim i bračnim problemima;

Razlikovati dobro i zlo unutar suvremenih zahtjeva za kvalitetom života;

Prepoznati bitnu važnost nasljedovanja Evanđelja života u odgovoru na poziv u Kristu.


1. Opći uvod u predmet (2 sata); 2. Posebni uvod u spolnu antropologiju (2 sata); 3. Smisao i značenje kreposti čistoće i umjerenosti (2 sata) 4. Biološke, psihološke i socio-kulturne dimenzije ljudske spolnosti (2 sata); 5. Fenomeni masturbacije i predbračnih spolnih odnosa s moralnim vrednovanjem (2 sata); 6. Fenomeni homoseksualnosti, pedofilije i prostitucije s moralnim vrednovanjem (2 sata); 7. Posebni uvod u moralne dimenzije ženidbe (3 sata); 8. Smisao i značenje bračne ljubavi i odgovornoga roditeljstva (2 sata); 9. Fenomen kontracepcije s moralnim vrednovanjem (2 sata); 10. Fenomen sterilizacije s moralnim vrednovanjem (2 sata) 11. Fenomen bračne nevjere s moralnim vrednovanjem (2 sata); 12. Fenomen neplodnosti i njezino liječenje s moralnim vrednovanjem (2 sata); 13. Ispravno planiranje rađanja s osvrtom na metode ispravnog planiranja rađanja (2 sata); 14. Posebni uvod u bioetiku (2 sata); 15. Status ljudskoga embrija: početak ljudskoga individualnog života (4 sata); 16. Pobačaj ili namjerni prekid trudnoće s moralnim vrednovanjem (2 sata); 17. Medicinski zahvati u ljudsko rađanje s moralnim vrednovanjem (2 sata); 18. Transplantacija organa i doniranje organa (2 sata); 19. Ljudsko umiranje i eutanazija s moralnim vrednovanjem (2 sata); 20. Ubojstvo, samoubojstvo i (medicinski) potpomognuto samoubojstvo (2 sata); 21. Genetičko inženjerstvo, genska terapija i GMO (2 sata).




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad








52


Sudjelovanje u nastavi – 60% Osobno istraživanje literature – 10% Kolokvij – 10% Ispit – 20%


Naslov Broj



Bernhard Häring, Kristov Zakon – Slobodni u Kristu. Treći svezak, Zagreb 1986., str. 15-215.

Michele Aramini, Uvod u bioetiku, Zagreb

Valentin Pozaić, Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinske etike, Zagreb 1985.

Tonči Matulić, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb 1997.

Tonči Matulić, Bioetika, Zagreb 2001.

Valentin Pozaić, Čuvari života, Zagreb 1998.


Crkveno Učiteljstvo: Gaudium et spes, 47-52 (1965.); Humanae Vitae (1968.); De abortu procurato (1974.); Persona humana (1975.); Iura et bona (1980.); Familiaris consortio (1981.); Donum vitae (1987.); Evangelium vitae (1995.); Dignitas personae (2004.). Valentin Pozaić (ur.), Pred licem smrti. Zbornik, Zagreb 1990. Pristupi umiranju i smrti. Zbornik, Split 1999. Ružica Martinović-Vlahović, Prirodno planiranje obitelji, Zagreb 1998. Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak četvrti: Predbračna ljubav – Bračna ljubav, Split 2005. Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak sedmi: Život – smrt, Split 2008. Tonči Matulić, Bioetički izazovi kloniranja čovjeka, Zagreb 2006. Tonči Matulić, Vodič kroz bioetiku I., II., III., Zagreb ²2011.


Osobne konzultacije, kolokviji, ispit.





53


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Liturgijsko vrijeme i prostor 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3



1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje »simbola vremena« kao nužne obredne sastavnice liturgijskih slavlja; vrjednovati vrijeme u religijsko-antropološkoj perspektivi; poznavanje religijske i obredne pozadine nastanka kalendara; poznavanje liturgijske godine; njezinih ciklusa i teologije vremena. Poznavati povijesni razvoj i teološke temelje prostora kršćanskih liturgijskih slavlja.



Poznavati tematike vremena u teologiji kršćanske liturgije

Poznavati nastanak, povijesni razvoj i ustroj liturgijske godine

Poznavati teološku strukturu liturgijskih slavlja kao teološki tloris za oblikovanje liturgijskoga prostora



poznavati obredno mjesto i značenje vremena u iskustvu predkršćanskih religija

steći vrjednovanje vremena u kontekstu kršćanke objave i kršćanskoga iskustva

poznavati kozmičku i religijsku strukturu najstarijih kalendara

poznavati specifična značenja i sadržaje pojedinih ciklusa liturgijske godine te sanktorala

analizirati sadržaje pojedinih vremena i slavlja kroz teološku analizu euholoških obrazaca

poznavati odnos kršćanskoga obreda prema prostoru te teološku logiku liturgijskoga prostora

poznavati povijesni razvoj oblika liturgijskoga prostora

poznavati teološke kriterije za vrjednovanje liturgijskoga prostora i njegovih elemenata.


1. Vrijeme kao obredni element i simbol. 2. Vrijeme u svjetlu biblijske religije i kršćanske objave. teologija vremena. 3. Nastanak i razvoj starih kalendara; kršćanski kalendar i njegove obnove; suvremene problematike kalendara. 4. Liturgijska godina: pojam, odnosi i prožimanja liturgijske i građanske godine. 5. Nedjelja – prvotni i sveobuhvatni kršćanski blagdan; nastanak, sadržaji, mjesto u životu vjere i u strukturi liturgijske

godine; teološke tematike u raspravama o nedjelji. 6. Slavlje vazmenoga otajstva: vazmeno trodnevlje; nastanak, razvoj, sutroj i sadržaji. 7. Vrijeme priprave za slavlje Vazma i Pedesetnica; analiza euhološki korizmenih i vazmenih obrazaca. 8. Otajstvo Božjega objavljenja (Slavlje Kristova rođenja i Bogojavljenja). 9. Otajstvo Božjega objavljenja: advent, nastanak, razvoj, sadržaji, teološka naliza euholoških obrazaca. 10. Slavlja »vremena kroz godinu«; temeljnost nedjelje; struktura, odnosi prema sanktoralu.




54

11. Oblikovanje i teološki značaj saktorala; čašćenje svetih i Bl. Dj. Marije. 12. Liturgija časova. 13. Liturigjski prostor: prostor kao simbol; prostor u ranokršćanskom liturgijskom shvaćanju; najraniji razvoj. 14. Povijesni razvoj oblika i teološkoga značenja liturgijskoga prostora. 15. Teološke slike obreda kao temelj oblika prostora i njegovih prostornih elemenata.




2.7. Komentari:






Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)



Pohađanje predavanja i aktivnost na satu (20%). Uspješno apsolviran kolokvij (20%). Esej ili drugi sličan oblik rada (20%). Završni ispit, usmeni ili pismeni (40%).


Naslov Broj



medija

V. Zagorac, Krist posvetitelj vremena, Zagreb 1996.

A. J. Chupungco (ur.), Scientia liturgica, vol. V., Casale Monferrato 1998. (postoji izdanje na talijanskom i engleskom jeziku).

I. Šaško, Liturgijski prostor kroz povijest i danas. Razmišljanja o liturgijskoj arhitekturi, pro manuscripto, Zagreb 2005.


Razni autori, Liturgijska mistagogija (ur. J. Klarić), Frankfurt am Main 2002., (članci A. Crnčevića i I. Šaška). I. Žižić, Nedjelja i liturgija. Sakramentalni identitet Dana Gospodnjega, SB 46(2006) 3, 237-271.


Nastavnik vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja; napredak u stjecanju znanja provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama te kolokvijem koji se održava na početku druge polovice semestra; na kraju semestra kroz anonimnu anketu među studentima vrši se evlaucija predmeta, iznesenog gradiva te kompetencija nastavnika.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Kolokvij se ubraja u redovite obveze studenta i nije ga moguće zamijeniti nekim drugim oblikom rada.




55


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve u vjeronauku i katehizaciji


1.3. Suradnici Viša asistentica dr. sc. Silvija Migles 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za primjenu i praktično osmišljavanje socijalnog nauka u školskom vjeronauku i u župnoj katehezi.


Motivacija za stjecanjem znanja iz kolegija s primjenom sadržaja socijalnog nauka Crkve u odgojno-obrazovnom procesu.


Primijeniti znanje i razumijevanje socijalnog nauka Crkve kao mogući odgovor na brojna vjersko-duhovna i etičko-socijalna pitanja i probleme

Na temelju teološke discipline koja reflektira crkvenu i društvenu stvarnost doprinijeti cjelovitijem i aktualnijem odgojno-obranom pristupu

Doprinijeti izgradnji 'socijalne dimenzije' vjeroučitelja, kateheta



razumjeti mjesto socijalnog nauka Crkve u crkvenom i društvenom poslanju kršćana

primijeniti kriterije za 'socijalnu izgradnju'

služiti se socijalnom naukom Crkve kao sredstvom komunikacije i dijaloga

pronalaziti socijalne teme u školskom vjeronauku i lakše ih primjenjivati na konkretnu situaciju

primijeniti stečena znanja u župnoj katehezi i u pastoralu općenito

služiti se socijalnom naukom Crkve u 'socijalnoj katehezi' i 'socijalnom pastoralu'


1. Uvod u problematiku kolegija 2. Socijalni dokumenti Crkve o odgoju i obrazovanju 3. Socijalni nauk Crkve kao sredstvo komunikacije i dijaloga ('socijalna komunikacija') 4. Školski vjeronauk u socijalno-kulturalnom kontekstu: kultura – inkulturacija; vjera u pluralnom društvu; vjera i globalizacija 5. Župna kateheza i 'nova evangelizacija' 6. Mjesto socijalnog nauka Crkve u formaciju kršćana, osobito vjernika laika 7. Socijalni nauk Crkve u crkvenom poslanju 8. Kriteriji i poticaji za 'socijalnu izgradnju' vjeroučitelja i kateheta: ljudska, kršćanska i apostolska zrelost, socijalna duhovnost 9. Socijalne teme u školskom vjeronauku: osnovna i srednja škola




56

10. Različite mogućnosti primjene poruka i, osobito, pojedinih aktualnih tema na rad sa djecom i mladima 11. Adresati i značenje socijalnog nauka za njihovu formaciju u osnovnim i srednjim školama 12. Adresati i značenje socijalnog nauka za njihovu formaciju u župnoj katehezi 13. Mogućnosti socijalnog nauka Crkve za rad s: obitelji, udrugama, pokretima i skupinama; mladima, odraslima, starija dob 14. Implementacija socijalnog nauka Crkve u školski vjeronauk: praktični rad- modeli i programi 15. Implementacija socijalnog nauka Crkve u župnu katehezu: praktični rad – modeli i programi




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivni rad u nastavi





Kolokviji 1 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)



Aktivnosti na nastavi – 10% Kolokvij - 40% Usmeni ispit – 50%



u knjižnici


medija

Stjepan BALOBAN – Silvija MIGLES, Socijalni nauk Crkve u katehetskoj formaciji u Hrvatskoj, u: Emanuel HOŠKO 8ur.), Zbornik Milana Šimunovića. Djelatna Crkva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb-Rijeka, 2008., str. 429-445.

SOCIJALNI DOKUMENTI CRKVE, Marijan VALKOVIĆ (uredio), Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

Alojzije HOBLAJ, Socijalna dimenzija kršćana u župnom katehezi i u školskom vjeronauku, u: Stjepan BALOBAN (ur.), Kršćanin u javnom životu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Glas Koncila, Zagreb, 1999., str. 115-133.

Stjepan BALOBAN, Primjena supsidijarnosti u crkvenom životu vjernika laika u Hrvatskoj prema empirijskom istraživanju o supsidijarnosti, u: Bogoslovska smotra 81(2011, 4, str. 839-874.




57


Stjepan BALOBAN, Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004. Stjepan BALOBAN- Gordan ČRPIĆ (uredili), Socijalni Kompendij: izazov i nadahnuće, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve- Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007. Stjepan BALOBAN, Slobodni i ponosni u društvu. Kršćanin i svijet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010.


Praćenje redovitog pohađanja predavanja

Aktivno sudjelovanje na predavanja

Konzultacije

Evaluacija predmeta i nastavnika





58


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ljubica Pribanić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Prof.dr.sc. Zrinjka Stančić, doc.dr.sc. Neven Ricijaš, prof.dr.sc. Tina Runjić, prof.dr.sc. Mirjana Lenček, prof.dr.sc. Ines Joković-Oreb

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Kolegij će pomoći studentima u formiranju povoljnih stavova, utemeljenih na informacijama, prema učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te prema procesima odgojno-obrazovne i socijalne integracije.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet nema


Osposobljenost za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama, osobito s pojedincima koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe.



prepoznati i objasniti osnovne bio-psiho-socijalne karakteristike djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

prepoznati potrebe djece

znati kako im pružiti osnovnu podršku

primijeniti usvojena znanja u komunikaciji s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.


1. – 3. tjedan (9 sati) – tema: Intelektualne teškoće djece i mladeži; inkluzivno obrazovanje; 4. – 6. tjedan (9 sati) – tema: Fenomenologija poremećaja u ponašanju djece i mladeži; 7. – 8. tjedan (6 sati) – tema: Rehabilitacija i edukacija djece i mladeži oštećena vida; 9. – 10. tjedan (6 sati) – tema: Rehabilitacija i edukacija djece i mladeži oštećena sluha; 11. – 12. tjedan (6 sati) – tema: Rehabilitacija i edukacija osoba s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima; 13. – 15. tjedan (9 sati) – tema: Poremećaji čitanja i pisanja u djece i mladeži.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i izlazak na pismeni ispit. Student ima obvezu napisati najmanje jednu domaću zadaću iz područja koje odabere.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku


Eksperimentalni rad Referat Domaća zadaća 0,5




59

aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):





Vrjednovat će se domaća zadaća i znanje na završnom pismenom ispitu ocjenama od 1-5.




ostalih medija

Blaži, D., Vancaš, M., Znaor, M. (2003): Ne prepoznati – ne djelovati – kršiti prava (posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija, osvrt na sadašnje stanje). Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva: zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

Everatt, J.; Reid, G. (2009): Dyslexia: and overview of recent research. U: The Routledge Companion to Dyslexia. Ed: G. Reid. Routledge. Oxon, NY. 3-22.

Horvatić, J., Joković-Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Oštećenja središnjeg živčanog sustava. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. Vol. 45, No.1. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Joković-Turalija, I.(2004): Motorički poremećaji i kronične bolesti s posebnim osvrtom na cerebralnu paralizu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 9, 631-639.

Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R. (2003): Do prihvaćanja zajedno - integracija djece s posebnim potrebama (priručnik za učitelje). Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama - IDEM. (odabrana poglavlja)

Pribanić, Lj. (2005): Učenik oštećena sluha u redovnoj osnovnoj školi. Napredak, 146, 4, 477-487

Ricijaš, N. (2009): Pripisivanje uzročnosti vlastitog delinkventnog ponašanja mladih. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu. (odabrana poglavlja)

Stančić, V. (1991): Oštećenja vida : biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)


1. Davis, R. D, Braun, E.M. (2001): Dar disleksije. Alineja: Zagreb. 2. Joković Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Rana intervencija u djetinjstvu. Plavi fokus , 34-39. 3. Ljubešić, M. (1997): Jezične teškoće školske djece: oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje. Zagreb: Školske novine. 4. Radovančić, B. (1995): Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju, Savez organizacija osoba

oštećena sluha Hrvatske 5. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59.


Redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi. Kvaliteta domaće zadaće / samostalnog rada.





60


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Župna kateheza djece i predadolescenata


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20P+5S+5V



1.5. Status predmeta obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje temeljnih značajki religioznosti djece i predadolescenata. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na kršćanski vjerski odgoj. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje aktivnosti vjerskog odgoja u župnim zajednicama.


Poznavati osnovnu religijskopedagošku i katehetsku terminologiju. Motiviranost za rad u župnim zajednicama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u župnim zajednicama.


primijeniti katehetsko i religijskopedagoško znanje u zadacima evangelizacije u suvremenom društvu

poznavanje i razumijevanje povezanosti teološko-religijsko-pedagoške teorije i crkvene prakse

osposobljenost za vođenje kateheze u župnim i drugim vjerničkim zajednicama



razumjeti i argumentirano predstaviti temeljna obilježja religioznosti djece i predadolescenata

razumjeti i obrazložiti važnost i razloge župne kateheze djece i predadolescenata

analizirati i kritički prestaviti temeljne izazove i mogućnosti kateheze djece i predadolescenata

poznavati i predstaviti bitna obilježja biblijske i liturgijske kateheze

analizirati i kritički predstaviti programe i katehetske priručnike za župnu katehezu djece i predadolescenata

raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka

usvojiti i u izvođenju katehetskih susreta primjeniti osnovne komunikacijske vještine važne za katehetsko djelovanje

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. Povijesni okvir kateheze djece i predadolescenata. 2. Kršćanska inicijacija – hod kršćanske zrelosti. Poteškoće i mogućnosti kršćanske inicijacije danas. Integracija vjere i

života. 3. Što je planiranje u katehezi. Temeljni modeli i elementi programiranja: ciljevi, sadržaji, metodički pristupi. 4. Utjecaj dinamizama razvojne dobi na život vjere djeteta. Obilježja religioznosti djece. Ljudsko iskustvo i kateheza

djece. 5. Ciljevi i sadržaji kateheze djece. 6. Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi.




61

7. Tko su predadolescenti. Utjecaj dinamizama razvoje dobi na život vjere predadolescenta. Obilježja religioznosti. Otkrivanje pitanja. Iskustvo vjere.

8. Ciljevi i sadržaji kateheze predadolescenata. 9. Organizacijski oblici te metodičko-komunikacijski pristupi 10. Biblijska kateheza (izbor i intepretacija biblijskih tekstova, aktualizacija biblijskih tekstova). 11. Liturgijska kateheza. Sadržaji i značajke liturgijske kateheze. 12. Iskustvo grupe/skupine kao hod Crkve. Odgoj za vjersku slobodu pomoću pripadnosti grupi. 13. Voditelji/katehete župne kateheze: kompetencije, obilježja, formacija. 14. Praktične vježbe: hospitacije i izrada priprema za izvođenje katehetskih aktivnosti u župnim zajednicama.



on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava



2.7. Komentari:


Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje pripremi pred studijskom skupinom te sudjelovanje u kritičkim osvrtima priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u župnim zajednicama. Provođenje aktivnosti pod mentorskim vodstvom u župnim zajednicama. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS-a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt


Esej Referat Hospitacije i ogledni aktivnosti

0.5

Kolokviji 1 Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)



Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad / vježbe / praksa – 40% Završni ispit - 50%


Naslov Broj



HBK NKU, Župna kateheza u obnovni župne zajednice, Plan i program, NKU/HBK - HILP, Zagreb, 2000.

10

Šimunović, M., Kateheza – prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike. U obliku bilance, KS, Zagreb, 2011. (odabrani dijelovi)

4

Librić, R – Pučar, K. – Razum, R., Ja sam s vama. Priručnik za katehete, GK, 10




62

Zagreb, 2012.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Gatti, G., Katehetska zadaća obitelji u suvremenoj Crkvi, KSC, Zagreb, 1981. Librić, R – Pučar, K. – Razum, R., Ja sam s vama. Pripremnica za prvu ispovijed i pričest, GK, Zagreb, 2011.


Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija. Evidenciju o njihovom radu u župnim zajednicama, tijekom prakse, vodit će mentori, na temelju dogovorenih elemenata praćenja. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta, sveučilišnog nastavnika i mentora koji rade na izvođenju predmetu.





63


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Valentina Mandarić 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Župna kateheza adolescenata i mladih


1.3. Suradnici Dr. sc. Denis Barić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P



1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za razumijevanje stanja, procesa i specifičnih izričaja životnoga razdoblja adolescencije i mladenaštva. Ujedno se studente želi osposobiti za razumijevanje i interpretaciju vrjednota te religioznoga stanja adolescenata i mladih, u svrhu izrade konkretnih zahvata koje župna zajednica čini za njihov odgoj i rast u vjeri, s posebnim naglaskom na župnu katehezu, te na njezin plan i program.


Poznavanje osnovnih pojmova iz opće i razvojne psihologije kao i osnovne terminologije vezane uz katehezu i katehetiku (religiozni odgoj/poučavanje, naslovnici i nositelji kateheze, ciljevi kateheze, katekizam).


Analiziranje životnoga razdoblja adolescencije i mladenaštva, te s obzirom na relevantna istraživanja ukazivanje na pojedine čimbenike i procese koji karakteriziraju spomenuto životno razdoblje.

Razumijevanje važnosti religioznoga čimbenika u rastu i razvoju adolescenata i mladih, te ukazivanje na činjenice i procese koji pridonose dozrijevanju vjere i stjecanju iskustva vjere.

Analiziranje i kritičko vrjednovanje župne kateheze u procesu dozrijevanja u vjeri adolescenata i mladih, te pomno razmatranje činjenica i čimbenika koji vode ka izradi plana i programa župne kateheze za adolescente i mlade, kao i vrjednovanje župne kateheze unutar sveukupnoga pastoralnog djelovanja biskupije i(li) župe.



razlikovati i razumjeti specifičnosti životnoga razdoblja adolescencije i mladenaštva u odnosu na ostala životna razdoblja.

analizirati doprinos pojedinih institucija u odgoju adolescenata i mladih za njihovo suočavanje sa stvarnošću i stvaranje životnih ideala.

razumjeti religiozno stanje adolescenata i mladih, te ukazati na važnost župne kateheze u odgoju za vrjednote kao i u procesu dozrijevanja u vjeri.

upoznati narav, cilj, sadržaj i metodičke pristupe župne kateheze za adolescente i mlade, kao i formaciju nositelja župne kateheze za adolescente i mlade.

elaborirati strukturu jednog sata župne kateheze za adolescente i(li) mlade.

razumjeti način izrade plana i programa župne kateheze za adolescente i mlade, kao i njegovu komplementarnost s ostalim oblicima pastoralnoga djelovanja u biskupiji i(li) župi.




64


1. Uvod u kolegij. Osnovne karakteristike životnoga razdoblja adolescencije i mladenaštva. Uvid u relevantna psihološka i sociološka istraživanja.

2. Vrjednote i religioznost adolescenata i mladih. Vrijeme traženja i(li) krize, vrijeme punoljetnosti. Iskustvo vjere kod adolescenata i mladih.

3. Odgovornost zajednice (obitelj, škola, Crkva) za suočavanje adolescenata sa stvarnošću i za stvaranje životnih ideala. Odgoj za postupno dozrijevanje u vjeri. Procesi dozrijevanja u vjeri.

4. Mjesto i uloga župne zajednice u odgoju adolescenata. (Re)evangelizacija adolescenata. Organizacijsko načelo kateheze adolescenata.

5. Načelo korelacije školskoga vjeronauka i župne kateheze za adolescente. Vjeroučenici i katehizanti. 6. Značaj i uloga katekizma za adolescente. Sadržaj katekizma. Suodnos vjeronaučnoga udžbenika i katekizma za

adolescente. 7. Izrada župne kateheze za adolescente. Ciljevi, sadržaji, mediji komuniciranja i metodički pristupi. Struktura župne

kateheze za adolescente. 8. Mjesto i uloga župne zajednice u odgoju mladih. Župna kateheza za mlade. Osnovni uvjeti i program katehetskih

susreta za mlade. 9. Značaj i uloga katekizma za mlade. Sadržaj katekizma. 10. Strukture župne zajednice. Uključivanje mladih u postojeće strukture župne zajednice. Mladi – nositelji konkretnih

projekata u župnoj zajednici i(li) voditelji pojedinih zajednica. 11. Izrada župne kateheze za mlade. Ciljevi, sadržaji, mediji komuniciranja i metodički pristupi. Struktura župne kateheze

za mlade. 12. Formacija župnih kateheta za rad s adolescentima i mladima. Uloga animatora u radu s adolescentima i mladima. 13. Značenje plana i programa župne kateheze za adolescente i mlade. Način izrade plana i programa župne kateheze

za adolescente i mlade. 14. Mjesto i uloga župne kateheze za adolescente i mlade unutar pastoralnog plana i programa biskupije/župne

zajednice. Izazovi i mogućnosti pred kojima se nalazi župna kateheza za adolescente i mlade. 15. Župna kateheza za adolescente i mlade prema smjernicama HBK-a “Župna kateheza u obnovi župne zajednice”.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, izrada samostalnih zadataka.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti

Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad



Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)




65

predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi – 20% Individualni rad (istraživanje) i predstavljanje istog – 30% Usmeni ispit – 50%


Naslov Broj



HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice, Zagreb-Zadar, 2000.

J. Šimunović, Župna zajednica na pragu trećeg tisućljeća, Zagreb, 2009.

V. B. Mandarić, Mladi integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009.



Od studenata se očekuje pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u istoj, posebno u problemskom pristupu pojedinim činjenicama vezanima uz župnu katehezu adolescenata i mladih. Na poseban način od studenata se traži sudjelovanje u osobnom istraživanju koje ima za cilj elaborirati strukturu jednog sata župne kateheze za adolescente i(li) mlade, a kojeg će imati priliku predstaviti u drugom dijelu semestra pred svim polaznicima predmeta. Podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata nastavnik će koristiti za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.





66


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Gordan Črpić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Sociologija religije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za razumijevanje stanja religioznosti u društvu, uzajamnog utjecaja religije na društvo i društva na religiju, te religije na gospodarstvo i obrnuto


Poznavati osnovne elemente religioznosti i društvenih procesa.


Razumijevanje stanja religioznosti u suvremenome europskom društvu i sposobnost prepoznavanja različitih religijskih fenomena u suvremenome hrvatskom društvu Sposobnost komuniciranja religioznih sadržaja u društveno prepoznatljivim kategorijama. Snalaženje u prostoru suvremene religioznosti. Poznavanje stanja i dinamike religioznosti u suvremenom hrvatskom društvu



razumjeti fenomen religioznosti i sekularizacije u suvremenom europskom, napose hrvatskom društvu

razumjeti mutaciju religioznosti u suvremenom društvu

primijeniti sociološko iščitavanje religioznosti kako bi se dobila realna slika o dinamici religioznog života društva

analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj religioznosti i utjecaj religioznosti na razvoj društva

analizirati fenomen svetog u suvremenom društvu

kontekstualizirati sadržaje vjeronauka s obzirom na društveno okruženje i važeće kategorije u društvu.


1. Uvod u fenomen religioznosti iščitan iz sociološke perspektive. Razgraničavanje teološkog, filozofskog, psihološkog, antropološkog i sociološkog iščitavanja religioznosti.

2. Osnovne teoretske perspektive u sociologiji religije. Paradigma religijskog tržišta, sekularizacijska paradigma, te religijska individualizacija.

3. Strategije definiranja religioznosti. Osnovni teoretski pravci u analizi religioznosti, definicije i radovi pojedinih karakterističnih klasičnih autora: Webera, Durkheima, Marxa, Comtea.

4. Suvremeni analitičari religioznosti. Fenomen i obnova svetoga u suvremenom društvu. Institucionalna religioznost i individualna, postmoderna religioznost.

5. Religija i sjećanje. Mogućnost i nemogućnost prenošenja religijskih sadržaja novim generacijama. Tko su osnovni prenositelji religioznosti u suvremenom svijetu i s kojim se problemima susreću




67

6. Odnos religioznosti i društva. Kako religioznost utječe na društveni i gospodarski život i kako društveni i gospodarski život utječe na religioznost.

7. Fenomen sekularizacije, sekularrnog i religijskog fundamentalizma u svijetu. 8. Religioznost u Hrvatskoj. Vrijednost i valjanost religijskih istraživanja u Hrvatskoj. Kako iščitavati rezultate i

kontekstualizirati ih. 9. Moral u Hrvatskoj prema empirijskim istraživanjima. Utjecaj religioznosti na različite dimenzije morala. 10. Fenomen pučke pobožnosti u Hrvatskoj tijekom 20. i na početku 21. stoljeća. 11. Sociološko iščitavanje II. vatikanskog sabora i njegove implementacije u hrvatskoj Crkvi. 12. Odnos religioznosti i marksizma. Religiozni elementi u svjetonazoru i svjetonazorski u religiji. 13. Religija i modernizacija u Hrvatskoj. Utjecaj Crkve na modernizacijske procese u Hrvatskoj od sredine 19. stoljeća

pa do danas. 14. Crkva i država, autonomija i suradnja. Povezivanje i kontekstualiziranje sa stanjem u suvremenoj Europi i svijetu. 15. Perspektiva razvoja religioznosti i(li) sekularizacije hrvatskog društva na osnovu empirijskih istraživanja i

teoretskih spoznaja.




2.7. Komentari:









Aktivnosti u nastavi 10% Dva kolokvija 40% Završni ispit 50 %




ostalih medija

Davie, G. (2005). Religija u suvremenoj Europi. Zagreb: Golden marketing (Poglavlja: »Teoretsko gledište«, str. 41-58; »Estetsko ili simbolično sjećanje: kulturna sfera«, str. 197-219; »Zaključak: mutacija sjećanja«, str. 221-242)

Zrinščak, S. (2008). Što je religija i čemu religija: sociološki pristup, u: Bogoslovska smotra 78 (1): 25-37




68

Nisbet, R.A. (2007) Sociološka tradicija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga (Poglavlje: Sveto)

Črpić, G., Zrinščak, S. (2010). Dinamičnost u stabilnosti: religioznost u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine, u: Društvena istraživanja, vol 19, 1-2 (105-106), 3-27.

Jukić, J.(1991). Budućnost religije. Split: Matica Hrvatska (Poglavlje: »Socijalistički feudalizam, postmoderna i karizmatična religioznost«, str. 207-258)

Mardešić, Ž. (2007). Rascjep u svetome. Zagreb: Kršćanska sadašnjost (Poglavlja: »Umjesto uvoda: O našem koncilskom naraštaju«, str. 9-34; četvrti dio: »Sveto u Hrvatskom društvu«, str. 733-886)



Studenti aktivno sudjeluju u nastavi koja se izvodi po modelu problematske nastave. Tijekom predavanja postavljaju se pitanja i dijaloški se dolazi do formuliranja problema i mogućih načina rješavanja problema, uzimajući u obzir teoretske i empirijske spoznaje. Kroz semestar se organiziraju dva kolokvija koji sprečavaju kampanjski rad studenata i omogućavaju kontinuirano praćenje njihova rada.





69


1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivan Štengl 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Pastoralna konzultacija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu



2. OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim karakteristikama procesa grupne dinamike, s karakteristikama osobnosti i kompetencijama potrebnim za uspješno vođenje grupe (četiri-dimenzionalni model vođenja grupe); predstavljena će biti znanja (spoznaje) te stavovi (držanja) uspješnog vođenja, te zadaće koje se stavljaju na ovu ulogu unutar grupe. Svi elementi trebaju poslužiti ostvarenju ciljeva grupe te jačanju unutarnje kohezije, a svakom pojedincu bi trebali dati osjećaj pripadnosti, poštovanja i korisnosti. Ukazat će se jednako tako na moguće loše grupne dinamike i koji ih faktori mogu pospješiti. Za učinkovitije ophođenje i komunikaciju s pojedincima od strane voditelja grupe (nastavnik/ca, razrednik/ca odn. vjeroučitelj/ica i pastoralni djelatnik/ca) predstavlja se model vođenja savjetovanja prema R. Carkhuffu. Imajući u vidu socijalno okružje mladih osoba (učenici) u odgojnom i obrazovnom okružju (interpersonalni kontekst i kontekst višeg reda) predstavlja se nekoliko teorija i terapija obiteljskih sistema i ukazuje na važnost sinergije društva, kulture, obitelji i škole da bi se postigao skladni razvoj mlade osobnosti. Kolegij se na kraju okreće samoj osobi djelatnika u školskom i odgojnom procesu, ukazuje na kompetencije i karakteristike koje ju čine integralnom osobnosti i profesionalnim djelatnikom. Posebno se ističu situacije mogućih izvora frustracije i sagorijevanja u radu, njihova rimedija i potreba preventivnog odn. profilaktičkog rada.


Opći je uvjet ovog kolegija apsolvirani koji oblik uvoda u psihologiju (osnove psihologije, teme i specifičnost terminologije). Preporuča se kolegij „Opća i razvojna psihologija“ koji se izvodi unutar ovog studijskog programa. Spremnost i motiviranost na aktivno sudjelovanje u osobnom aktivnom angažmanu i sudjelovanju u grupnim zadacima.


Primarni motiv kolegija unutar studijskog programa je sama osoba voditelja grupe (nastavnik, pastoralni djelatnik), prepoznavanje i zadobivanje kompetencija i karakteristika uspješnog voditelja grupe i savjetovatelja odn. pospješitelja osobnih resursa i komunikacijskih vještina kod mladih osoba (učenika).


Sposobnost introspekcije: vlastite emocije, kognicije i ponašanja u komunikaciji. Sposobnost empatičnog pristupa (za razliku od docirajućeg i suosjećajnog). Prepoznavanje vlastitog stila vođenja grupe, vlastitih jakih i slabih strana u specifičnoj interakciji (nejednaka komunikacija jer VG), te razvijanje strategija suočenja frustracije i prevencije sagorijevanja u radu. Prepoznavanje i razumijevanje aktualnih dinamika u grupi. Sposobnost uočavanja i tumačenja verbalnih i neverbalnih komunikacija u tijeku grupne dinamike. Sposobnost kreiranja, tumačenja i korištenja sociograma. Senzibilnost za trenutne potrebe grupe i pojedinaca unutar grupe, posebno onih koje su direktno postavljene na VG. Razumijevanje i uočavanje individualnih, grupnih, socijalnih i kulturnih elemenata koji utječu na aktualnu grupnu dinamiku.

2.5. Sadržaj predmeta

Osobnost i zadaće voditelja grupe: uvodne i opće pripomene. Četiri-dimenzionalni funkcionalni model vođenja grupe: emocionalna stimulacija, izražavanje osobnog uvažavanja, pomoć oko pojašnjavanja,




70

detaljno razrađen prema satnici nastave

strukturiranje grupne dinamike. Karakteristike funkcionalnog voditelja grupe: znanja/spoznaje (o grupnoj dinamici, pojedinačnoj psihodinamici, self-experience), te stavovi/držanja (angažiranost, senzitivitet, sposobnost za kontakt, optimizam, permisivnost, tolerancija); prepoznavanje vlastitih potreba i selektivna otvorenost naspram grupe. Zadaci koje si voditelj grupe treba posvijestiti da bi uspješno vodio ostvarenju cilja grupe, te optimiranje ambijenta za grupnu dinamiku. R. Carkhuff: Umijeće pomaganja. Teorije i psihoterapeutske strategije obiteljskog okružja djeteta u odgoju i nastavi. Mogućnost aplikacije i diskusije testa osobnosti (T:A:T.)



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uz redovito pohađanje nastave, očekuje se osobna disponibilnost u izvođenju nastave, aktivno sudjelovanje u demonstrativnim vježbama; obaveza je izvršenje pojedinačno povjerenog zadatka.


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0.25



Kolokviji Usmeni ispit 0,75 (Ostalo upisati)



ankete (kolokvij) i konzultacije tijekom odvijanja nastave, završni ispit (pismeni i usmeni)




ostalih medija

G. Corey, Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko 2004.: pogl. 2: Savjetovatelj, osoba i stručnjak; pogl. 13: Teorija obiteljskih sistema

R. Carkhuff, The art of helping, MA 1987.

K. Bunčić – Đ. Ivković – J. Janković – A. Penava, Igrom do sebe, Zagreb 2007.


K. W. Vopel, Handbuch für Gruppenleiter/innen, Salzhausen, 2002., 10. izdanje. V. Jukić – Z. Pisk (ur.), Psihoterapija. Škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas, Zagreb 2008. K. W. Vopel, Interaktionsspiele, I-VI, Salzhausen, 2002., 11. izdanje H. Dieβner, Gruppendynamische Übungen & Spiele. Ein Praxishandbuch für Aus – und Weiterbildung sowie Supervision, Paderborn, 2001., 3. izdanje.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija kolokviji u obliku anketa, skupne i pojedinačne konzultacije





71


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Matija Berljak 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Administrativno pravo Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15P+ 3 terenska nastava + 9V+ 3 pravna klinika



1.5. Status predmeta Obvezno izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta i uputiti ga u poznavanje i primjenu administrativnog prava Crkve nedjeljiva od službe katehete u župnoj zajednici, vjeroučitelja u javnim osnovnim i srednjim školama, župnog pastoralnog suradnika na razini župe i dekanata.


Poznavanje općeg i krajevnog kanonskog prava, ustavnih odredbi RH, Međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.


primijeniti znanje iz administrativnog prava Crkve u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

tumačiti i primjenjivati administrativno pravo Crkve u župi

osposobiti kandidata za preuzimanje odgovornosti u vođenju župnog ureda i rada u uredima biskupijske kurije

tumačiti i primijeniti znanje iz administrativnog prava Crkve u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima



poznavati administrativno pravo Crkve neophodno za izvođenje nastave vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama

primijeniti administrativno pravo Crkve u izvođenju kateheza u župi i na razini dekanata

razumjeti nakanu zakonodavca kad uređuje upravne odnose između vjernika i mjerodavne crkvene vlasti

primiti stručne kanonsko-pravne obavijesti, promišljanja i suradnju

voditi župni ured i razumjeti kanonsko-pravnu materiju za funkcioniranje župe kao pravne osobe


1. Uvod u administrativno pravo Crkve. Čini. Subjekti. Objekti. Norme. 2. Kriteriji za administrativnu praksu. 3. Kanonsko-pravni čin: pravni čini, liturgijski čini, čini uprave, sudski čini, čini samo-određenja. 4. Vježba: Pojedinačni upravni akt. Pojedinačna odluka. Pojedinačna zapovijed. 5. Vježba: Molba i otpis. 6. Vježba: Povlastice i oprost. 7. Sistem utoka protiv upravnih čina. 8. Vježba: Statuti i pravilnici.




72

9. Pravna klinika: Ugovori. 10. Registracija, djelovanje, nadzor vjerničkih društava. 11. Pravna klinika: Postupanje kod objavljivanje knjiga. 12. Crkvene matice - opće odredbe i krajevno pravo. 13. Matica krštenih. Promjene pravnog statusa osoba vjernika. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka. 14. Matica vjenčanih. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka. 15. Matica umrlih. Matični izvadak. Biljegovanje matičnih izvadaka. 16. Terenska nastava: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb: Biskupijske uredske knjige. Odnos biskupijske kurije i župnog

ureda. 17. Terenska nastava: Župa grada Zagreba - Župne uredske knjige. 18. Prekršaji s obzirom na matice i druge uredske knjige. Međuobredna pitanja u pastoralnom djelovanju župe. 19. Vježba: Vođenje knjige Blagajničkog dnevnika primitaka i izdataka. Imovnik pravne osobe. 20. Župnik, župni ured, voditelj župnog ureda, korištenje pečata. 21. Izbor članova župnog pastoralnog vijeća, pravni okviri rada župnog pastoralnog vijeća. Izbor članova župnog ekonomskog

vijeća, pravni okviri rada župnog ekonomskog vijeća. 22. Uređenje župnog arhiva i biblioteke. Župni Caritas. 23. Vježba: Kompjuterski programa za vođenje župe. 24. Pravna klinika: Kaznena odgovornost župe - pravne osobe. Konvencije o povjeravanju župe redovnicima 25. Vježba: Ženidbeni izvid, isprave, utvrđivanje slobodnoga stanja zaručnika. 26. Čini izvanrednog upravljanja vremenitim dobrima Crkve. 27. Terenska nastava: Međubiskupijski sudovi u Zagrebu: Pravni savjet za ženidbene postupke: Parnice za proglašenje

ništavosti ženidbe, Parnice rastave ženidbenih drugova, Postupak za oprost od tvrde a neizvršene ženidbe, Postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga.

28. Vježba: Tužba za pokretanje parnice. 29. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

x Pravna klinika (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i pravnih klinika



Eksperimentalni rad Referat Pravne vježbe 1

Esej Seminarski rad Pravna klinika (Ostalo upisati) 0,5






73


Aktivnost na nastavi – 30% Pravne vježbe – 20% Dva kolokvija – 30% Pravna klinika – 10% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10%


Naslov Broj



medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. 2

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Pravilnik o maticama i drugim uredskim knjigama, Zagreb, 2002.

2

RAZNI AUTORI, Posebni sudski postupci i postupanja, J. Šalković (ur.), Zagreb, 2010.

M. Šetka, Vođenje župnog ureda, Makarska 1968.


Usp. www.kanonsko-pravo.info


Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz pisanje pravnih vježbi, polaganje kolokvija, sudjelovanja u pravnim klinikama, aktivnosti na pravnom forumu katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje web stranice Katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata koristit će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.





74


1.1. Nositelj predmeta Prof. mr. art. Miroslav Martinjak 1.6. Godina studija druga

1.2. Naziv predmeta Crkvena glazbena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 10P + 10S + 10V


1.5. Status predmeta Obavezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2; 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Teorijsko i praktično upoznavanje glazbene umjetnosti, napose pjevanja i hrvatske sakralne baštine (glagoljaško pjevanje, pučko pjevanje i suvremeni trendovi).

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Motivacija i zanimanje za crkvenu glazbenu kulturu.


Korištenje stečenog glazbenog znanja u što boljem kreiranju i animiranju vjeronuačnih / katehetskih sati bilo s djecom, bilo s mladima ili odraslima



poznavati različiti glazbene umjetničke stilove

poznavati nacionalnu crkvenu glazbenu umjetnost

poznavati opću kršćansku glazbenu kulturu

koristiti se glazbom u odgojnom procesu


1. Kratak pregled glazbene umjetnosti od samih početaka civilizacije 2. Glazba u monoteističkim religijama 3. Glazba u Bibliji 4. Pjevanje kao poseban vid glazbene umjetnosti

Praktične vježbe 5. Prepoznavanje glazbe raznih umjetničkih stilova

Praktične vježbe 6. Katolička liturgija i dijelovi koji se pjevaju u njoj 7. Ordinarij i proprij Mise

Praktične vježbe 8. Glagoljaško pjevanje 9. Sačuvani dokumenti o gregorijanskom pjevanju u Hrvatskoj 10. Pučko pjevanje

Praktične vježbe 11. Crkveni dokumenti o sakralnoj glazbi 12. Pomoć glazbe u katehetskom odgoju

Praktične vježbe




75

13. Pjesmarice i njihov značaj za očuvanje sakralne kulture hrvatskog naroda Praktične vježbe

14. Moguće manipulacije glazbene umjetnosti

2.6. Vrste izvođenja nastave

+ predavanja + seminari i radionice + vježbe + on line u cijelosti + mješovito e-učenje

terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i vježbi i polaganje kolokvija


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5






Pismeni rad 30 % Kolokvij 30 % Pismeni ispit 40 %




ostalih medija

M. Martinjak, Gregorijansko pjevanje baština i vrelo rimske liturgije, Zagreb, 1997.

Crkvena glazbe, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1998.

Ruža s. Domagoja Ljubičić, Psalmodija u euharistijskom slavlju i časoslovu, Zagreb, 2007.

J. ANDREIS, Povijest glazbe, knjiga 1, 2, 3, Zagreb, 1974..

M. Martinjak, Skripta, Zagreb 2009.

J. GELINEAU, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb, 1972, str. 202-225;

J. GELINEAU, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb, 1972, str. 202-225;

M. PRANIĆ, (priredio), Religijsko- pedagoško katehetski leksikon, Zagreb, 1991, str. 201-204.

A. BENVIN, Glazba kao pomoć u apostolatu i evangelizaciji, u. Sv. Cecilija, LII (1982), br. 1

M. MARTINJAK, Glazba u katehezi, u: Sv. Ceciliji, LXV (1995) br.4; LXV(1996) br.1


Odabrani članci iz časopisa sv. Cecilija Glasilo Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika); Odabrani članci iz časopisa Tonovi (Časopis glazbenih i plesnih pedagoga); F. LHOTKA, Dirigiranje, Zagreb, 1981; J. POŽGAJ, Metodika muzičke nastave, Zagreb, 1950.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kolokvij i vježbe





76


1.1. Nositelj predmeta Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači 1.6. Godina studija 1.- 2.

1.2. Naziv predmeta Metodika likovnog izražavanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P + 5V



1.5. Status predmeta obvezno- izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti ulogu vjeroučitelja pri likovnom izražavanju djece u vjerskom odgoju i obrazovanju. Osvijestiti važnost kreativnosti u nastavnom procesu. Upoznati i usvojiti metode i načine rada u različitim razvojnim fazama dječjeg likovnog stvaralaštva. Naučiti koristiti Biblijske sadržaje u dječjem likovnom izražavanju. Usvojiti didaktičko-metodičke osnove za izvođenje nastavnog sata vjeronauka sa likovnim stvaralaštvom.


Nema uvjeta.


Poznavanje i primjena likovnoga izražavanja u vjerskom odgoju i obrazovanju.



Razlikovati i prepoznavati razvojne faze dječjeg likovnog stvaralaštva na dječjim likovnim uradcima.

Kritički se odnositi spram stereotipa i šablona u dječjem likovnom stvaralaštvu.

Analizirati likovne uratke učenika. Vrednovati dječje likovne radove.

Poticati kreativnost i pozitivno utjecati na razvoj kreativnog mišljenja učenika.

Koristiti se likovnim izražavanjem u vjerskom odgoju i obrazovanju.

Pripremati i izvoditi nastavni sat vjeronauka uz likovno izražavanje.


1. Uvodno predavanje. 2. Vizualno i likovno mišljenje. Kriteriji i funkcija razlikovanja vizualnog od likovnog. 3. Likovni stvaralački proces. Znanja i sposobnosti. 4. Kreativnost. Divergentno mišljenje prema Guilfordu. Mogućnosti utjecaja na likovnu kreativnost djece. 5. Uvjeti razvoja dječje kreativnosti. Metode u vizualno-likovnom odgoju i obrazovanju. Načela u vizualno-likovnom odgoju i

obrazovanju. Kako pomoći razvoj kreativnosti u razredu. 6. Razvojne faze dječjeg likovnog izražavanja. Razvojne faze likovnog izraza djece rane, predškolske, osnovnoškolske i

srednjoškolske dobi. Prikaz ljudskog lika u dječjem likovnom izražavanju. 7. Sheme, šablone i stereotipi u dječjem likovnom izražavanju i stvaranju. 8. Simboli i njihovo značenje u dječjem likovnom izražavanju. 9. Uloga vjeroučitelja. Likovno izražavanje u vjerskom odgoju i obrazovanju.




77

10. Biblijski sadržaji u dječjem likovnom izražavanju. 11. Izbor i interpretacija likovnih djela u nastavi vjeronauka. Važnost komunikacije sa djelima likovne umjetnosti. 12. Analiza likovnog procesa i produkta. Vrednovanje dječjih likovnih radova. 13. Didaktičko-metodičke osnove za izvođenje nastavnog sata vjeronauka sa likovnim stvaralaštvom. Tijek nastavnog

procesa. Artikulacija nastavnog sata. 14. Metodičke upute za pripremanje i izvođenje nastavnog sata vjeronauka uz likovno izražavanje.




2.7. Komentari:




Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)





Aktivnost na nastavi – 10% Vježbe – 30% Ispit – 60%


Naslov Broj



N. Grgurić – M. Jakubin, Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb 1995;


Jakubin, Marijan: Likovni jezik i likovne tehnike, Educa, Zagreb, 2000. Belamarić, Dobrila: Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb, 1986. M. Huzjak, Učimo gledati (priručnik za učitelje razredne nastave), Školska knjiga, Zagreb, 2007.; M. Huzjak, Učimo gledati (priručnik za predmetnu nastavu likovne kulture), Školska knjiga, Zagreb, 2007. Čudina Obradović, M. Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Školska knjiga. Zagreb. 1990.


Praćenje rada studenata na samoj nastavi uz vođenje evidencije o nazočnosti studenata te aktivnome sudjelovanju u raspravama. Referat. Anonimna anketa. Pismeni ispit.





78


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Religiozni odgoj djece predškolske dobi


1.3. Suradnici mr. sc. Amabilis Jurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P +10S + 10V





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje temeljnih značajki religioznosti djece predškolske dobi. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih elemenata koji „iznutra“ i „izvana“ utječu na vjerski odgoj djece predškolske dobi. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i ostvarivanje aktivnosti vjerskog odgoja u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.


Poznavati osnovnu religijskopedagošku i katehetsku terminologiju. Motiviranost za rad u predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.


primijeniti katehetsko i religijskopedagoško znanje i vještine za ispitivanje i prosuđivanje različitih religijskih i odgojnih fenomena koji se susreću u obitelji, predškolskim ustanovama i društvu

uspješno primijeniti sve kurikulumske sastavnice u planiranju i izvođenje aktivnosti vjerskog odgoja u dječjim vrtićima

koristiti se religijskopedagoškim znanjem za ispitivanje vlastite odgojiteljske situacije



razumjeti i argumentirano predstaviti teološko-katehetska ishodišta vjerskog odgoja

poznavati i predstaviti bitne odredinice situacije djece predškolske dobi

argumentirati objasniti posebnosti moralnoga odgoja u predškolskoj dobi

izabrati i korektno interpretirati biblijske tekstove u radu s djecom predškolske dobi

analizirati i kritički predstavi programe i katehetske priručnike za vjerski odgoj djece predškolske dobi

primijeniti temeljne didaktičke varijable u izradbi pripreme te u izvedbi aktivnosti vjerskog odgoja

usvojiti i u izvođenju aktivnosti vjerskog odgoja primijeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno-obrazovno djelovanje

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. Utemeljenost religiozne sposobnosti ranog djetinjstva na antropološko-pedagoškom i na biblijsko-teološko-eklezijalnom diskursu. Teološko-katehetska ishodišta vjerskoga odgoja u ranom djetinjstvu.

2. Položaj i perspektive vjerskog odgoja djece predškolske dobi u javnim predškolskim ustanovama. Osposobljavanje odgojitelja i stručnih suradnika za vjerski odgoj. Vjerski odgoj u vjerskim zajednicama.

3. Prilike i važnost djetinje dobi i djetinjstva. Rano djetinjstvo kao religiozno osjetljivo razdoblje. Antropološka podloga vjerskom životu.




79

4. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u duhovno-kulturnom kontinuitetu s vjerskih odgojem djece mlađe školske dobi. 5. Odnos odraslih prema djeci u okviru religioznog odgoja. Obitelj i predškola. Suradnički odgoj roditelja i župne zajednice. 6. Moralni odgoj djece predškolske dobi. Problemi i najčešće poteškoće moralnoga odgoja. 7. Biblija u vjerskom odgoju djece predškolske dobi. Izbor i interpretacija biblijskih tekstova. Odgoj za molitvu. 8. Obilježja kateheze predškolske djece. 9. Program vjerskog odgoja predškolske dobi. Ciljevi i sadržaji vjerskog odgoja. 10. Metodički pristupi u radu s djecom predškolske dobi. 11. Analiza priručnika za vjerski odgoj djece predškolske dobi. 12. Hospitacije u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Nekoliko sati bit će posvećeno izradbi i predstavljanju

priprema za održavanje aktivnosti vjerskog odgoja djece predškolske dobi.



on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava



2.7. Komentari:


Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje pripremi pred studijskom skupinom te sudjelovanje u kritičkim osvrtima priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.. Održavanje praktičnih radova pod mentorskim vodstvom u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS-a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt


Esej Referat Hospitacije i ogledni sati 1

Kolokviji 1,5 Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)



Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad / vježbe / praksa – 40% Završni ispit - 50%




ostalih medija

Hoblaj, A., Teološko-katehetska ishodišta vjerskoga odgoja u ranom djetinjstvu, GK, Zagreb, 2006.

10

HBK, Program vjerskog odgoja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima, GK, Zagreb, 1994.

20

Leist, M., Prva iskustva o Bogu. Vjerski odgoj malo i predškolskog djeteta, Zagreb-Šakovo, 1986..

5

2.12. Dopunska literatura (u Cavalletti, S, Il potenziale religioso del bambiino, Roma, 1987.




80

trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Hoblaj, A., Otkrivajmo i upoznajmo svijet zajedno. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u suradnji obitelji i vrtića, NKU HBK, Zagreb, 2000. Hoblaj, A., Božićni i uskrsni trenuci. Vjerski odgoj djece predškolske dobi u suradnji obitelji i vrtića, NKU HBK, Zagreb, 2001. Hoblaj, A., Od zrna do kruha. Priručnik za odgojitelje i učitelje uz Dane kruha, ŠK, Zagreb, 2006. Blažević, B., Pišković, K., Njihovo je kraljevstvo nebesko. Priručnik odgojiteljima u vjeri za rad s djecom predškolske dobi, KS, Zagreb. Hoblaj, A., Šimunović, M. (ur.), Pustite malene k meni. Nacionalni skup o vjerskom odgoju djece predškolske dobi u izvanobiteljskim uvjetima, Zbornik radova, NKU HBK, Zagreb, 1999.


Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija. Evidenciju o njihovom radu u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, tijekom prakse, vodit će mentori, na temelju dogovorenih elemenata praćenja. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta, sveučilišnog nastavnika i mentora koji rade na izvođenju predmetu.





81


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Mediji komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje) 20P+7S+3e-učenje



1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 3; 10%

2. OPIS PREDMETA


Posredovati temeljna znanja o komunikaciji, medijskoj komunikaciji te pojmovima medijske didaktike i medijskog odgoja. Upoznati s temeljnim odrednicama odnosa Crkve i medija komuniciranja kroz povijest i danas. Posredovati uvid u promjene koje uzrokuju mediji na području odgoja i obrazovanja. Osposobiti za kompetentno služenje medijima u različitim oblicima religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze. Senzibilizirati za kritički pristup medijskim ponudama i medijskom prikazivanju stvarnosti.



Poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološko-religijsko-pedagoške teorije te školske, crkvene, religijske i društvene prakse. Osposobljenost za medijsko djelovanje na religijskome području, osobito na području promicanja kršćanske kulture. Osposobljenost za učinkovitu komunikaciju s pojedincima i grupama.



poznavati i razumjeti značenje pojmova komunikacija, mediji komuniciranja, medijski odgoj, medijska didaktika, medijska kompetencija

poznavati i razumjeti odnos Crkve i medija komuniciranja kroz povijest i danas

razumjeti promjene koje uzrokuju mediji na području odgoja i obrazovanja

poznavati, razumjeti i kompetentno se služiti medijima u različitim oblicima religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze

poznavati specifične mogućnosti i ograničenja pojedinih medija komuniciranja u odnosu na različita mjesta i naslovnike religioznog odgoja, obrazovanja i kateheze

biti sposoban kritički pristupati različitim medijskim ponudama i medijskom prikazivanju stvarnosti.


1. Antropološki i teološki aspekti komunikacije. 2. Pojam i osobitosti izravno-osobne i medijalno-neizravne komunikacije. 3. Pojmovi medijske pedagogije i medijske didaktike. Zadaci medijskog odgoja i obrazovanja.




82

4. Crkva i mediji – kroz povijest i danas. 5. Crkveni dokumenti o medijima masovnog komuniciranja. 6. Vjerske emisije u medijima masovnog priopćavanja u Hrvatskoj. 7. Mediji i govor vjere. 8. Mediji u religioznom odgoju i katehezi. 9. Podjela i uporaba medija: tradicionalne, aktivne i grupne metode. 10. Auditivni, vizualni, audio-vizualni, taktilni mediji komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi. 11. Značenje fotografije i metode rada s fotografijom. 12. Pedagoško-didaktičko značenje djela likovne umjetnosti i pristupi umjetničkim djelima kao mediju komuniciranja. 13. Karikature kao didaktički medij. 14. Nastanak, značenje, analiza i primjena filma kao odgojno-obrazovnog medija u katehezi i vjeronauku. 15. Različiti filmski žanrovi. 16. Kriteriji izrade dijaprikaza – formalni i sadržajni. 17. Glazba i ples kao mediji u vjeronauku i katehezi. 18. Lutke kao pedagoško-didaktički medij. 19. Prikazivanje žena i muškaraca u tiskovnim i audio-vizualnim medijima. 20. Nastupi u medijima masovnog komuniciranja.


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava


laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka i prezentacija u obliku seminara, usmene konzultacije, kolokvij, pismeni ispit.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,3 Praktični rad






Vrednovanje stečenih znanja usmeno putem kolokvija i pismeno putem završnog ispita. Vrednovanje stečenih vještina putem e-učenja i analizom samostalnih uradaka studentica i studenata.


Naslov Broj



Ana Thea Filipović, Komunikacija u vjeronauku i katehezi, u: Kateheza 27 (2005.) 4, 3




83

297-310.

Marko Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1997.

3

Hrvatska biskupska konferencija, Crkva i mediji, Glas koncila, Zagreb, 2006. 3

Mirela Tolić, Temeljni pojmovi suvremene medijske pedagogije, u: Život i škola 55 (2009.) 22, 97-103.

hrcak.srce.hr

Jadranka Garmaz, Medijska pedagogija u vjeronauku i katehezi. Kriteriji izbora i načini korištenja nekih suvremenih medija, u: Crkva u svijetu 45 (2010.) 3, 310-332.

hrcak.srce.hr

Jerko Valković, Evangelizacija u eri medija: mogućnosti i problemi komuniciranja, u: Bogoslovska smotra 81 (2011.) 3, 675-696.

hrcak.srce.hr

Odabrani aktualni filmovi DVD

Ana Thea Filipović, Mediji komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi. Nastavni materijali.

e-kolegij ili www.kbf.hr


Mirko Mataušić, Crkva i sredstva društvenog priopćavanja, u: Bogoslovska smotra 55 (1986) 3/4, 360-368. Danijel Labaš, Crkva i društvene komunikacije, u: Obnovljeni život 48 (1993) 1, 76-97. Fred Inglis, Teorija medija, AGM i Barbat, Zagreb, 1997. Nada Zgrabljić, Medijska pismenost – za život s medijima, u: J. Bašić - J. Janković (ur.), Lokalna zajednica – izvorište Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, DZZOMM i Povjerenstvo vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, Zagreb, 2003.


Konzultacije, kolokvij, evaluacija studentskih samostalnih zadataka i uradaka, anonimna anketa.


Analiza ispitnih rezultata.




84


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija I. – II.

1.2. Naziv predmeta Povijest kateheze i katehetike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Denis Barić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za istraživački pristup povijesnim činjenicama vezanima uz razvoj kateheze i katehetike. Nadalje, studenti se trebaju osposobiti za kritičko prosuđivanje i povezivanje povijesnih činjenica radi stvaranja cjelokupne slike o povijesti kateheze i katehetike.


Poznavanje osnovne terminologije vezane uz katehezu i katehetiku (religiozni odgoj/poučavanje, naslovnici i nositelji kateheze, ciljevi kateheze, katekizam) kao i poznavanje osnova opće i crkvene povijesti (antika, srednji vijek, moderna i suvremena povijest).


Razumijevanje položaja i razvoja kateheze i katehetike kroz povijest, te vrjednovanje njihova doprinosa unutar evangelizacijskog poslanja Crkve kao i unutar opće i crkvene povijesti.

Objasniti i kritički vrjednovati pojedine povijesne događaje i njihov utjecaj na katehezu i katehetiku kao i doprinos pojedinih osoba razvoju kateheze i katehetike kroz povijest.

Analizirati mogućnosti i izazove pojedinih povijesnih događaja koji su utjecali na razvoj kateheze i katehetike, a do danas nisu u dostatnoj mjeri istraženi.



identificirati (geografska) područja i vremenska razdoblja opće i crkvene povijesti, te specifičnosti povijesnoga razvoja kateheze i katehetike.

razumjeti društveno-religiozni i kulturalni kontekst pojedinih geografskih područja i analizirati njihov doprinos razvoju crkvene misli, te razvoju kateheze i katehetike.

analizirati doprinos crkvenih otaca i naučitelja katehetskoj misli, te povijesni razvoj teologije i njezin utjecaj na katehetiku.

analizirati rad pojedinih crkvenih središta (samostana, učilišta, opatija) i ukazati na njihove osobitosti u razvijanju svijesti o religioznom odgoju, poučavanju i rastu u vjeri.

čitati i razumjeti određene tekstove iz katekizma koji su u određenom povijesnom vremenu bili u službi poučavanja kršćanskoga naroda.

ukazati na pojedine izazove i mogućnosti pred kojima se nalaze suvremena kateheza i katehetika.


1. Uvod u povijest kateheze i katehetike. Definicija kateheze i katehetike. 2. Katekumenat. Antički katekumenat. Struktura antičkoga katekumenata u znaku pastoralne zauzetosti prije 313.




85

godine (II.–III.st.). 3. Katekumenat na Zapadu: Traditio Apostolica Hipolita Rimskog. Tertulijan. 4. Katekumenat na Istoku: Origen. Od antičkog katekumenata kao pastoralne strukture prema “statusu” katekumenata.

Obnovljeni antički katekumenat (IV.-V.st.). 5. Kateheza. Kateheza u razdoblju kršćanstva (70. – kraj II.st.). Didaché. Apologeti: Justin. Teofil Antiohijski. 6. Kateheza u razdoblju kraja II. st. do Konstantinovoga mira (313.) sve do kraja V. st. s osvrtom na katekumenat koji je

pastoralno u opadanju. 7. Kateheza na Istoku: Ćiril Jeruzalemski. Ivan Krizostom. Kateheza na Zapadu: Ambrozije. Augustin. 8. Počeci srednjega vijeka. Kateheza na barbarskom Zapadu (VII.–VIII.st.). Martin od Brage. Katehetski impulsi

karolinške renesanse. 9. Razvoj teologije i njezin doprinos katehetici. Hugo iz sv. Viktora. Toma Akvinski. Jean Gerson. 10. Razdoblje reformacije. Povijesni kontekst. Doprinos katekizama u poučavanju kršćanskoga naroda. Katekizmi

Martina Luthera i Petra Kanizija. 11. Tridentski koncil. Tridentski katekizam (struktura i sadržaj). 12. Razdoblje prosvjetiteljstva. Povijesni kontekst. Katekizam Roberta Bellarmina. Religijsko-pedagoški udžbenici XVII.–

XVIII. st. Osnivanje katedri/instituta za katehetiku na srednjoeuropskim sveučilištima. 13. Razdoblje XIX.st. Povijesni kontekst. Doprinos pojedinih osoba razvoju katehetske misli (Johann Michael Sailer,

Johann Baptist Hirscher, Joseph Deharbe, John Henry Newmann). 14. Suvremena kateheza. Problem katehetske metode: počeci katehetskoga pokreta. Problem katehetskoga sadržaja i

neka konkretna usmjerenja kerigmatske teologije. 15. Drugi vatikanski koncil i katehetska usmjerenja crkvenoga učiteljstva u razdoblju nakon završetka koncila: od Općega

katehetskog direktorija (1971.) do Katekizma Katoličke Crkve (1992.), od Općega direktorija za katehezu (1997.) do Kompendija (2005.). Suvremena kateheza i katehetika u Hrvatskoj.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, izrada samostalnih zadataka.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad



Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)


2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi – 20% Kolokvij – 30%




86

završnom ispitu Individualni rad (istraživanje) – 20% Usmeni ispit – 30%




ostalih medija

Pranjić M. (ur.), Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Zagreb 1991.

Hoško F. E., Negdašnji hrvatski katekizmi, Zagreb 1985.


Läpple A., Breve storia della catechesi, Brescia 1986.


Od studenata se očekuje pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u istoj, posebno u problemskom i istraživačkom pristupu povijesnim činjenicama koje se odnose na razvoj kateheze i katehetike. Sredinom semestra studentima će biti ponuđen pismeni kolokvij iz Povijesti kateheze i katehetike (razdoblje antike). Podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata nastavnik će koristiti za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.





87

1. GENERAL INFORMATION

1.1. Course teacher Doc. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Year of the study programme 1.-3.

1.2. Name of the course Grenzfragen zwischen Religion und Naturwissenschaften

1.7. Credits (ECTS) 3

1.3. Associate teachers 1.8. Type of instruction (number of hours L + S + E + e-learning) P/Vorlesung

1.4. Study programme (undergraduate, graduate, integrated) Diplomstudium 1.9. Expected enrolment in the course 10

1.5. Status of the course Wahlfach 1.10. Level of application of e-learning (level 1, 2, 3), percentage

of online instruction (max. 20%) 1

2. COUSE DESCRIPTION

2.1. Course objectives Die Studenten sollten die Fähigkeit für den Dialog mit der zeitgenössischen geistigen und naturwissenschaftlichen Bewegungen aus der Position des christlichen Glaubens gewinnen.

2.2. Course enrolment requirements and entry competences required for the course

Das Vordiplomstudium der Religionspädagogik und Katechetik. Grundwissen der Philosophie. Wünschenswert die Kenntnisse von Grundbegriffen der Theologie.

2.3. Learning outcomes at the level of the programme to which the course contributes

Die Fähigkeit, die geistige Bewegungen der Gegenwat zu verstehen und sich kritisch mit ihnen auseinandersetzen.

2.4. Learning outcomes expected at the level of the course (4 to 10 learning outcomes)

Erläuten den Ursprung der Probleme zwischen Religion und Naturwissenschaften. Erklären die Entwicklung und Verselbständigung der Natuwissenscahften im Kontext der Theologie. Darstellen die Rolle von Galileo Galilei für die Beziehung zwischen dem christlichen Glauben und den Naturwissenschaften. Interpretieren die gängige naturwissenschaftliche Theorien von der Entstehung und Entwicklung des Weltalls (Big Bang). Interpretieren die gängige naturwissenschaftliche Theorien von der Entstehung und Entwicklung des Menschen (Evolution). Darstellen und erklären die faktische und offizielle Position der Katholischen Kirche zu genannten Wirklichkeiten.

2.5. Course content broken down in detail by weekly class schedule (syllabus)

1. Einleitung. Problem, Begriff und Inhalt von Grenzfragen. 2. Die Entwicklung des Verständnisses von Wissenschaft. 3. Wissenschaft und Naturwissenschaft. 4. Die Sprachen von Theologie und von Naturwissenschaften. 5. Methodenfrage. Symbol- und Modellsprache. 6. Die Rolle der Philosophie. 7. Galillei und Streit mit der Kirche. 8. Big Bang und/oder? Schöpfung der Welt. 9. Das Leben. Evolution und Schöpfung. 10. Die Frage der Hominisation – naturwissenschaftlich, philosophisch und theologisch gesehen. 11. Die Seele und künstliche Intelligenz. 12. Die Naturwissenschaften und moderner Atheismus. 13. Zeitgenössische Stellung der Katholischen Kirche zu den Naturwissenschaften. 14. Ethische Fragen als Knotenpunkt zwischen Theologie und Naturwissenschaften.




88

2.6. Format of instruction:

X lectures seminars and workshops exercises on line in entirety partial e-learning field work

X independent assignments multimedia and the internet laboratory work with mentor (other)

2.7. Comments:

2.8. Student responsibilities

2.9. Screening student work (name the proportion of ECTS credits for each activity so that the total number of ECTS credits is equal to the ECTS value of the course )

Class attendance 1 Research Practical training

Experimental work Report 0,5 (other)

Essay Seminar essay (other)

Tests Oral exam 1,5 (other)

Written exam Project (other)

2.10. Grading and evaluating student work in class and at the final exam

Regelmäßige Anwesenheit bei den Vorlesungen und aktive Teilnahme an den Diskussionen 20% Selbständige Ausarbeitung eines Themas mit dem Referat 20% Mündliche Prüfung 60%

2.11. Required literature (available in the library and via other media)

Title Number of copies in the library

Availability via other

media

Reiner Koltermann, Universum, Mensch, Gott. Styria, 1996. 1

Ian G. Barbour, Naturwissenschaft trifft Religion. Gegner, Fremde, Partner? Vandenhoeck&Ruprecht 2010.

3

S. O. Horn – S. Wiednhofer, Schöpfung und Evolution. Sankt Ulrich 2007. 1

Arthur Peacocke, Gottes Wirken in der Welt: Theologie im Zeitalter der Naturwissenschaften. Matthias-Grünewald, 1998.

1

2.12. Optional literature (at the time of submission of study programme proposal)

Vjekoslav Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti. Kršćanska sadašnjost, 1998. M. Crvenka, Prirodne znanosti i religija. Kršćanska sadašnjost, 2010. S. Hawking, A Brief History of Time. Bantam Books, 1996. R. Dawkins, The God delusion.Black Swan 2007. Hans Küng, Der Anfang aller Dinge. Naturwissenschaft und Religion. Piper 2006.

2.13. Quality assurance methods that ensure the acquisition of exit competences

Kontinuierliche spirale Verbindung der Vorlesungsmateriale mittels der Diskussionen während der Vorlesung.

2.14. Other (as the proposer wishes to add) Auseinandersetzung mit dem Tod.




89

1. GENERAL INFORMATION

1.1. Course teacher Assist. Prof. Jasna Šego 1.6. Year of the study programme 1.-2.

1.2. Name of the course Religious Themes in Literature 1.7. Credits (ECTS) 3

1.3. Associate teachers 1.8. Type of instruction (number of hours L + S + E + e-

learning) L + S + e-learning

1.4. Study programme (undergraduate, graduate, integrated) Graduate 1.9. Expected enrolment in the course 15

1.5. Status of the course Elective 1.10. Level of application of e-learning (level 1, 2, 3), percentage

of online instruction (max. 20%) 1

2. COUSE DESCRIPTION

2.1. Course objectives

To introduce students to major world literary works. To gain competences to soundly analyse literary texts. To comprehend the correlation between literature and theology. To stimulate critical thinking and argumentative discussion about literary work. To enrich literary, theologial and general culture.

2.2. Course enrolment requirements and entry competences required for the course Upper intermediate level of English.


Sound comprehension of relation between literature and theology. Profound observation of literary works that deal with religion and faith. Allow for deeper scrutiny of religious issues based on an analysis of literary texts. Establish the correlation between literature and theology in selected works on reading list.


Students will have competences to:

soundly analyse literary texts orally

argumentatively discuss selected literary works

argumentatively analyse and interpret literary texts

offer a poly-perspective view to observed literary works


1. The importance of literature for Christianity 2. What is a Christian literature? 3. The connection between literature and theology 4. Why we read 5. The elements of fiction 6. The human understanding and experience of God 7. Mercy and love 8. Faith and hope 9. Sin and reconciliation 10. Death and eternity 11. Bible (selected psalms)




90

12. Blake, W 13. Herbert, G. 14. Eliot, T. S. 15. Angelou, M. 16. Gibran, K. 17. Tolstoy, L: “The Death of Ivan Illych” 18. Carver, R: “Cathedral” 19. Dostoevski, F: “Crime and Punishment” 20. Green, G: “The Power and the Glory” 21. Luther, M: “I have a Dream” 22. Wilder, T: “Our Town”

2.6. Format of instruction:

lectures seminars and workshops exercises on line in entirety partial e-learning field work

independent assignments multimedia and the internet laboratory work with mentor (other)

2.7. Comments:


Regular attendance to lectures and active participation during classes. Reading prescribed literature and taking notes. Report. Independent learning for the oral exam.


Class attendance 0, 5 Research Practical training

Experimental work Report 0, 5 (other)

Essay Seminar essay (other)

Tests Oral exam 1 (other)



Regular attnedance to lectures and active participation: 25 % Report: 25 % Oral exam: 50 %


Title Number of copies

in the library Availability via

other media

Pickering, James H, Hoeper, Jetrey, D: “Literature“, Macmillan Publishing Company, New York, 1994

McGrath, Alister E: “Christian Literature. An Anthology, Blackwell Publishers LTD, 2001.


2.13. Quality assurance methods that ensure the acquisition of exit competences Consultation, homework, result of the oral exam, self-assesment of lecturer, students' comments

2.14. Other (as the proposer wishes to add)




91


1.1. Course teacher Assoc. Prof. Ružica Razum, PhD 1.6. Year of the study programme 1.-3.

1.2. Name of the course Catechesi e cultura contemporanea 1.7. Credits (ECTS) 3

1.3. Associate teachers 1.8. Type of instruction (number of hours L + S + E + e-learning) Lezioni

1.4. Study programme (undergraduate, graduate, integrated)

Secondo ciclo (licenza) 1.9. Expected enrolment in the course 10

1.5. Status of the course Opzionale 1.10. Level of application of e-learning (level 1, 2, 3),

percentage of online instruction (max. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Course objectives Comprendere la trasmissione della fede a una nuova generazione di cristiani. Comprendere i tratti fondamentali di una catechesi autentica.

2.2. Course enrolment requirements and entry competences required for the course


Comprendere e animare catechesi nelle communità parrocchiali. Fare una qualificata e resposabile comunicazione con le persone e le communità.


comprendere e utilizzare termini fondamentali riguardanti cultura contemporanea e catechesi

comprendere e descrivere caratteristiche della trasmisssione della fede nel contesto contemporaneo

identificare e descrivere sfide catechistiche della società contemporanea

distinguere e esplicare problemi generali della catechesi di fronte alla cultura

distinguere e valutare alcuni problemi specifici della catechesi di fronte alla cultura


1. Cultura e inculturazione: termini e problemi 2. Catechesi e inculturazione 3. La cultura occidentale moderna come contesto di catechesi 4. Diversa collocazione della religione nel mondo secolarizzato 5. Pluralismo religioso e ideologico 6. La trasmissione della fede nel contesto della cultura contemporanea 7. Problemi generali della catechesi di fronte alla cultura 8. Il problema dell'analfabetismo religioso 9. Moralizzare o insegnare la fede 10. La proposta del Vangelo a confronto con l'individualismo 11. L'idea di identita dottrinale 12. Complessita del linguaggio della catechesi 13. Alcuni orientamenti per il linguaggio catechistico

2.6. Format of instruction: X lectures X seminars and workshops

X independent assignments multimedia and the internet

2.7. Comments:




92

exercises on line in entirety partial e-learning field work

laboratory work with mentor (other)



Class attendance 1 Research 0,5 Practical training

Experimental work Report (other)

Essay Seminar essay 0,5 (other)

Tests Oral exam 1 (other)




Title Number of copies in

the library Availability via

other media

Joseph Gevaert, Catechesi e cultura contemporanea, LDC, Torino, 1993.

Hervé Carrier, Dizionario della cultura. Per l'analisi culturale e l'inculturazione, Libreria editrice Vaticana, 1997. (parti selezionate)


J. Gevaert, Ljudsko iskustvo i kateheza, Zagreb 1980. R. Razum, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb 2008. (parti selezionate)

2.13. Quality assurance methods that ensure the acquisition of exit competences

Questionari, prove pratiche, test, colloqui con gli studenti.

2.14. Other (as the proposer wishes to add)




93

Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova *Prema potrebi tablica se može kopirati **Prema potrebi dodati redove u tablici.

POPIS PREDMETA/MODULA

Godina studija: 1.

Semestar: I.-II.

MODUL PREDMET NOSITELJ semes

tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti Psihologija religije Prof. dr. sc. Ilija Živković I. 30 3 O

Umjetnost i kršćanska ikonografija Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači I. 30 3 O

Pastoral sakramenata Prof. dr. sc. Josip Šimunović I. 30 3 O

Dogmatska ekleziologija i mariologija Prof. dr. sc. Nikola Vukoja I. 45 4 O

Retorika s metodikom stvaralačkog izražavanja

Doc. dr. sc. Jasna Šego I. 35 5 5 4 O

Vjeronauk djece i predadolescenata + seminar + vježbe

Prof. dr. sc. Ružica Razum I.-II. 40 30 15 5 7 O

Biblijska teologija SZ-a Prof. dr. sc. Božo Lujić II. 30 3 O

Posebna moralna teologija Prof. dr. sc. Tonči Matulić II. 40 5 5 O

Teologija liturgijskih slavlja Prof. dr. sc. Ante Crnčević II. 28 2 4 O

Nastavnička izobrazba Pravno-pedagoški propisi Prof. dr. sc. Josip Šalković I. 20 3 7 3 O

Didaktika Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić

II. 20 5 5 3 O

Socijalna psihologija Doc. dr. sc. Ivan Štengl II. 30 3 O

Filozofija odgoja Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić II. 30 3 O

Obvezno-izborni Izborni predmeti*

I.-II. 12 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih i Ostalih izbornih predmeta na kraju diplomske razine studija.




94


Godina studija: 2.

Semestar: I.-II.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti Književni i religijski svijet Doc. dr. sc. Jasna Šego I. 35 5 5 4 O

Kateheza i religijska kultura odraslih + seminar

Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović I. 25 15 5 4 O

Biblijska teologija NZ-a Prof. dr. sc. Mario Cifrak I. 30 3 O

Vjeronauk srednjoškolaca + seminar + vježbe

Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić

I.-II. 40 30 15 5 7 O

Bioetika, spolni i ženidbeni moral Prof. dr. sc. Tonči Matulić II. 40 5 5 O

Liturgijsko vrijeme i prostor Prof. dr. sc. Ante Crnčević II. 30 3 O

Socijalni nauk Crkve u vjeronauku i katehizaciji

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban II. 30 3 O

Nastavnička izobrazba Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Prof. dr. sc. Ljubica Pribanić I. 45 4 O

Obvezno-izborni Izborni predmeti*

I.-II. 12 O-I

I

Završni rad i završni ispit Pisanje i obrana magistarskog rada + završni ispit

I.-II. 5+10

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih i Ostalih izbornih predmeta na kraju diplomske razine studija.




95


Godina studija: 1.- 2.

Semestar: I.–IV.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezno-izborni predmeti za diplomski studij*

Župna kateheza djece i predadolescenata ili Župna kateheza adolescenata i mladih**

Prof. dr. sc. Ružica Razum ili Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić

I.–IV. 20 5 5 3 O-I

Sociologija religije Prof. dr. sc. Gordan Črpić I.–IV. 30 3 O-I

Pastoralna konzultacija Doc. dr. sc. Ivan Štengl I.–IV. 30 3 O-I

Administrativno pravo Crkve Prof. dr. sc. Matija Berljak I.–IV. 15 15 3 O-I

Crkvena glazbena kultura

Prof. mr. art. Miroslav Martinjak

I.–IV. 10 10 10 3 O-I

Metodika likovnoga izražavanja

Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači

I.–IV. 25 5 3 O-I

Religiozni odgoj djece predškolske dobi + seminar***

Prof. dr. sc. Ružica Razum I.–IV. 25 10 10 4 O-I

Mediji komuniciranja u religioznom odgoju i katehezi

Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović

I.–IV. 20 7 3 3 O-I

Povijest kateheze i katehetike Prof. dr. sc. Ružica Razum I.–IV. 30 3 O-I

* Tijekom diplomskog studija studenti su dužni steći 15 ECTS iz obvezno-izbornih predmeta. ** Studenti su dužni upisati jedan od ova dva ponuđena predmeta. *** Obvezan predmet za one koji žele raditi u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.




96


Godina studija: 1.- 2.

Semestar: I.–IV.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Ostali izborni predmeti - Predmeti iz ponude ostalih izbornih

predmeta, s drugoga studija, ili druge sastavnice *

I.–IV. 9 I

Popis izbornih predmeta na stranom jeziku

Grenzfragen zwischen Religion und Naturwissenschaften

Doc. dr. sc. Nenad Malović I.–IV. 30 3 I

Religious themes in literature Doc. dr. sc. Jasna Šego I.–IV. 30 3 I

Catechesi e cultura contemporanea Prof. dr. sc. Ružica Razum I.–IV. 30 3 I

* Tijekom diplomskog studija studenti su dužni steći 9 ECTS iz ponude ostalih izbornih predmeta.

Zagreb 20. stoljeće 1998 2 200

2. OPIS PROSTORA I OPREME

* Prema potrebi dodati retke u tablici

2.1. Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Lokacija zgrade Godina izgradnje Godina dogradnje ili rekonstrukcije Ukupna površina u m2

Vlaška br. 38 Zagreb

2.2. Predavaonice

Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1do 5)

Vlaška 38 predavaonica I (soba 014) 65 m2 91 46 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica II (soba 202) 60 m2 70 52 sata tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica III (soba 109) 53 m2 63 50 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

2.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije

laboratorija/praktikuma Površina u m2

Broj radnih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 do 5)

2.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze

Broj studenata koji pohađa pojedinu

nastavnu bazu Tjedni broj sati nastave koja se održava u pojedinoj nastavnoj bazi

Ocjena održavanja

(od 1 do 5)

2.5. Oprema računalnih učionica (navesti podatke o računalima u računalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi)

Ocjena mogućnosti korištenja izvan

nastave

Broj novijih računala

(starih do 3 godine) Broj računala starijih od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

2.6. Nastavnički kabineti

Identifikacija zgrade Broj nastavničkih kabineta Prosječna površina u m2


(od 1 do 5) Prosječna površina u m2 po stalno

zaposlenom nastavniku/suradniku*

Vlaška 38 13 16 m2 4 cca. 4 - 5 m2 po nastavniku

70 47 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica V (soba 209) 63 47 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica IV (soba 011) 58 m2

53 m2

Vlaška 38 predavaonica VI (soba 208) 35 m2 37 26 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 seminar II (soba 107) 25 m2 20 31 sat tjedno (uključen i predloženi program) 3

Vlaška 38 seminar III (soba 206) 25 m2 20 35 sati tjedno (uključen i predloženi program) 3

Vlaška 38 seminar IV (soba 207) 25 m2 21 36 sati tjedno (uključen i predloženi program) 3

57000 27 4

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

2.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački i stručni rad

Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija

Površina

u m2

Broj sati korištenja tjedno


(od 1 do 5)

2.8. Knjižnični prostor i opremljenost

a) podatci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina

u m2

Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta Broj studenata korisnika knjižnice

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i

časopisa

638 5 60 50 da

Ocjena kvalitete

i dostupnosti

elektroničkih

sadržaja***

b) podatci o opremljenosti knjižnice

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i

časopisa (od 1 do 5)

Ocjena dostupnosti radnoga materijala

(od 1 do 5)**

645 4 167 4 5

Ocjena suvremenosti knjiga i

udžbenika (od 1 do 5)

** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika…

*** Pod elektroničkim sadržajima podrazumijevaju se elektronička izdanja knjiga, časopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjižnica

2.9. Studentska referada

Ukupna površina u m2

Broj zaposlenih

Broj

naslova

knjiga

Broj naslova udžbenikaBroj naslova inozemnih

časopisa

Broj

naslova

domaćih

časopisa

Radno vrijeme

20 m2 2 8:00 -16:00, od ponedjeljka do petka

2.10. Kapitalna oprema (navesti podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi visokoškolske ustanove čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna

Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti

2.11. Ostali prostori (navesti podatke o ostalim prostorima)



PLAN POSTUPAKA OSIGURANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

1

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Religijska pedagogija i katehetika

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program x

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski x Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija

Magistar/magistra religijske pedagogije i katehetike

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Zagrebu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

1. Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

a) Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji) – u izradi

b) Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji) – u najavi

2. Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

a) Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika Samoprocjena rada nastavnika, anketa za studente. Izvoditelj i obrada podataka: sastavnica/sveučilišni ured. Vremenski plan provedbe: tijekom zadnja dva tjedna nastave u svakom semestru.

b) Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s

očekivanim ishodima učenja

Ocjenjivanje studenata provodi se na temelju za svaki predmet objavljenih kriterija, pravila i postupaka koji će se primjenjivati kontinuirano te vrednovati i prilagođavati na kraju svake akademske godine. Javno objavljivanje

ispitnih rokova i rokova za kolokvije. Osiguravanje pravovremene povratne informacije o rezultatima koje su

studenti postigli na ispitu ili dijelu ispita usmenim, pisanim ili elektroničkim putem, a u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

c) Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Opisano u obrascu 2 – Opis kadrovskih i prostornih uvjeta

d) Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Dostupnost i osiguravanje dovoljnog broja primjeraka svih naslova obavezne literature; osiguranje raspoloživosti nastavnika za konzultacije i omogućavanje višestrukog načina komunikacije s nastavnicima; podupiranje rada Studentskog zbora; dodjeljivanje Dekanovih nagrada izvrsnim studentima prema kriterijima iz Pravilnika o



PLAN POSTUPAKA OSIGURANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

2

nagrađivanju; savjetovalište za studente; koordinator za studente s invaliditetom; dostupnost informacija o studiju preko mrežnih stranica fakulteta.

e) Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Podaci dostupni s ISVU. Redovite periodične analize i diskusije o prolaznosti po katedrama i na fakultetskom vijeću.

f) Zadovoljstvo studenata programom u cjelini Provođenje završne ankete za vrednovanje studijskog programa od strane studenata.

g) Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Trajno usavršavanje/cijeloživotno učenje uz periodično anketiranje s analizom iskustva na radnim mjestima i na tržištu rada.

h) Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Redovita komunikacija s mentorima koji prate praktični rad studenata te analiza podataka s ciljem poboljšanja nastavnoga procesa.

i) Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagač

Trajna komunikacija s nad/biskupijskim uredima za vjeronauk u školi i Agencijom za odgoj i obrazovanje.

3. Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Putem mrežne stranice i stručne periodike.

Documents

DIPLOMSKI STUDIJ RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I · PDF filerada u javnom i privatnom ... Religijska pedagogija i katehetika komplementarna je s drutvenim, humanističkim i brojnim drugim