1
7/21/2019 DIREKTNI-INDIREKTNI GOVOR http://slidepdf.com/reader/full/direktni-indirektni-govor 1/1  DIREKTNI/INDIREKTNI GOVOR (DIREKTE/INDIREKTE TALE) Kada direktno navodimo šta je neko rekao koristimo navodnike (” ”) ili crticu (-):  ”Jeg kommer nå”, sa hun / - Jeg kommer nå, sier hun.  Iskaz u direktnom govoru možemo izraziti i zavisnom rečenicom:  Hun sier at hun kommer nå. Ispred zavisne rečenice moramo koristiti odgovarajući veznik ( om at  ili upitne reči ! hvor, hvordan, når itd")" Izrične rečenice se u indirektnom govoru uvode veznikom #$:  - Jeg kommer / Han sier AT han kommer. %pitne rečenice &ez upitne reči se uvode veznikom ':  - Kommer du? / Han spør O !eg kommer? %pitne rečenice sa upitnom rečju (*# *'+,# *. itd") u indirektnom govoru počinju upitnom rečju" Kada je upitna reč su&jekat zavisne rečenice moramo dodati /':  - Hvordan har du det? / Han spør H"O#$A% !eg har det.  - Hvem kommer? / Han spør H"& 'O kommer.  - Hvem går du på (esten med? / Han spør H"& !eg går på (esten med.  - Hva sk!er? / Han spør H"A 'O sk!er.  - %år kommer dere? / Han spør %)# vi kommer. % zavisnoj rečenici ce &iti uo&ičajeni red reči: veznik ! su&jekat ! (recenični adver&ijal) ! predikat ! priloške odred&e:  ”Jeg har a*dri v+rt der.” Han sier at han a*dri har v+rt der.  ”Har dere ikke sett ham?” $e spurte om vi ikke hadde sett ham. % indirektnom govoru dolazi do odre0eni1 promena u odnosu na iskaz u direktnom govoru: 2" 3amenice: % indirektnom govoru često dolazi do promene zamenice:  isa sier - Jeg ska* (*tte. isa sier at hun ska* (*tte.  unnar spør - Kommer dere? unnar spør om vi kommer.   Anne spør - Hva g!ør du? Anne spør hva !eg g!ør.   ise spør - Hvor er pennen min? ise spør hvor pennen hennes er.  $e (orte**er - 0i*en vår er n. $e (orte**er at 1i*en deres er n. 4" 5redikat: Kada u indirektnom govoru navodimo nešto što je izrečeno u prošlosti moramo da promenimo vreme u zavisnoj rečenici ! neće &iti isto vreme kao u direktnom govoru (slaganje vremena - tids(orskvning ) 6lagol nezavisne rečenice će &iti u preteritu (sa spurte 7ortalte lurte p8 itd")"  isa sa - Jeg kommer. isa sa at hun kom. 5+.3.$ 9 5+.$.+I$   isa sa - Jeg ska* (*tte. isa sa at hun sku**e (*tte. %$%+ 9 2"K',I;I'#<   isa sa - Jeg har spist. isa sa at hun hadde spist. 5.+.K$ 9 5<%/K*#5.+.K$   isa sa - Jeg *ikte meg der. isa sa at hun hadde *ikt seg der. 5+.$.+I$ 9 5<%/K*#5.+.K$ =" 5rilozi: 5onekad u indirektnom govoru moramo da promenimo priloge (za vreme i mesto) ako se ono što je izrečeno u direktnom govoru dogodilo mnogo pre ili ako se dogodilo na nekom drugom mestu:  - Jeg kommer i morgen. Hun sa at hun sku**e komme dagen etter.  - Jeg g!orde det i går. Hun sa et hun hadde g!ort det dagen (ør.  - Jeg har v+rt her. Hun sa at hun hadde v+rt der.

DIREKTNI-INDIREKTNI GOVOR

Embed Size (px)

DESCRIPTION

nivo a1 paa vei

Citation preview

Page 1: DIREKTNI-INDIREKTNI GOVOR

7/21/2019 DIREKTNI-INDIREKTNI GOVOR

http://slidepdf.com/reader/full/direktni-indirektni-govor 1/1

  DIREKTNI/INDIREKTNI GOVOR (DIREKTE/INDIREKTE TALE)

●Kada direktno navodimo šta je neko rekao koristimo navodnike (” ”) ili crticu (-):

  ”Jeg kommer nå”, sa hun / - Jeg kommer nå, sier hun. 

Iskaz u direktnom govoru možemo izraziti i zavisnom rečenicom:

 Hun sier at hun kommer nå.

●Ispred zavisne rečenice moramo koristiti odgovarajući veznik (om at  ili upitne reči ! hvor, hvordan, nåritd")"

Izrične rečenice se u indirektnom govoru uvode veznikom #$:

  - Jeg kommer / Han sier AT han kommer.%pitne rečenice &ez upitne reči se uvode veznikom ':  - Kommer du? / Han spør O !eg kommer?%pitne rečenice sa upitnom rečju (*# *'+,# *. itd") u indirektnom govoru počinju upitnom

rečju" Kada je upitna reč su&jekat zavisne rečenice moramo dodati /':  - Hvordan har du det? / Han spør H"O#$A% !eg har det.  - Hvem kommer? / Han spør H"& 'O kommer.  - Hvem går du på (esten med? / Han spør H"& !eg går på (esten med.  - Hva sk!er? / Han spør H"A 'O sk!er.  - %år kommer dere? / Han spør %)# vi kommer.

●% zavisnoj rečenici ce &iti uo&ičajeni red reči: veznik ! su&jekat ! (recenični adver&ijal) ! predikat ! priloške

odred&e:

  ”Jeg har a*dri v+rt der.” Han sier at han a*dri har v+rt der.  ”Har dere ikke sett ham?” $e spurte om vi ikke hadde sett ham.

●% indirektnom govoru dolazi do odre0eni1 promena u odnosu na iskaz u direktnom govoru:

2" 3amenice: % indirektnom govoru često dolazi do promene zamenice:

  isa sier - Jeg ska* (*tte. isa sier at hun ska* (*tte.  unnar spør - Kommer dere? unnar spør om vi kommer.   Anne spør - Hva g!ør du? Anne spør hva !eg g!ør.

   ise spør - Hvor er pennen min? ise spør hvor pennen hennes er.  $e (orte**er - 0i*en vår er n. $e (orte**er at 1i*en deres er n.

4" 5redikat: Kada u indirektnom govoru navodimo nešto što je izrečeno u prošlosti moramo da promenimo

vreme u zavisnoj rečenici ! neće &iti isto vreme kao u direktnom govoru (slaganje vremena - tids(orskvning )6lagol nezavisne rečenice će &iti u preteritu (sa spurte 7ortalte lurte p8 itd")"

 isa sa - Jeg kommer. isa sa at hun kom. 5+.3.$ 9 5+.$.+I$

   isa sa - Jeg ska* (*tte. isa sa at hun sku**e (*tte. %$%+ 9 2"K',I;I'#<   isa sa - Jeg har spist. isa sa at hun hadde spist. 5.+.K$ 9 5<%/K*#5.+.K$

   isa sa - Jeg *ikte meg der. isa sa at hun hadde *ikt seg der. 5+.$.+I$ 9 5<%/K*#5.+.K$

=" 5rilozi: 5onekad u indirektnom govoru moramo da promenimo priloge (za vreme i mesto) ako se ono što je

izrečeno u direktnom govoru dogodilo mnogo pre ili ako se dogodilo na nekom drugom mestu:  - Jeg kommer i morgen. Hun sa at hun sku**e komme dagen etter.  - Jeg g!orde det i går. Hun sa et hun hadde g!ort det dagen (ør.  - Jeg har v+rt her. Hun sa at hun hadde v+rt der.