Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

Godina 8 Broj 54

Rabbi Goldwasser 3

Blagdan radosti 5

Jom kipur I Sukot 7

Kabala 9

Gematrija 11

Haftara 13

U ovom broju :

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

Blagdan Sukot

Erev Sukot

nedjelja 27.9.2015.

Sukot, prvi dan

ponedjeljak 28.9.2015.

Sukot drugi dan

utorak 29.9.2015.

Hol hamoed

srijeda 30.9.2015.

Hol hamoed

četvrtak 1.10.2015.

Hol hamoed

petak 2.10.2015.

Šabat hol hamoed

šabat 3.10.2015.

Hošana raba

nedjelja 4.10.2015.

Šemini aceret

ponedjeljak 5.10.2015.

Simhat Tora

utorak 6.10.2015.

Erev Sukot

27.9.2015.

15. tišreja 5776. 28. rujna 2015.

B’’H

vanju midraša, četiri vrste predstavljaju

različte tipove i karaktere koji čine za-

jednicu Izraelovu, a čije unutarnje je-

dinstvo na Sukot ističemo.

Sukot se naziva i dobom naše radosti. I

stvarno je posebnom radošću proţet

ovaj blagdan. Noćna proslava lijevanja

vode, podsjećanje na svečanosti koje su

se odrţavale u Svetom hramu od večeri

do svitanja kao priprema za lijevanje

vode u blagdanskoj sluţbi, ispunjava

sinagoge i ulice pjesmom, glazbom i

plesom sve do ranih jutarnjih sati.

Sedmi dan Sukota naziva se Hošana

raba i zaključuje razdoblje B-ţanskog

suda koji je počeo na Roš hašanu. Pose-

ban običaj je arava – uzimanje snopa

vrbinih grana.

Prevela: Dolores Bettini

Tijekom 40 godina lutanja naših predaka

Sinajskom pustinjom prije njihova ulaska

u Svetu zemlju, okruţivao ih je, lebdio

nad njima i štitio ih od opasnosti i pu-

stinjskih nepogoda čudesni „oblak sla-

ve.“ Od tada pamtimo B-ţju dobrotu i

boravkom u suki tijekom blagdana Su-

kot ponovo potvrđujemo svoju vjeru u

njegovu providnost. Sedam dana i noći

jedemo u suki, pa na takav i mnoge dru-

ge načine drţimo je svojim domom.

Četiri vrste su još jedan običaj kojeg se

pridrţavamo za Sukot: etrog, lulav, tri

grane mirte (hadasim)i dvije grane vrbe

(aravot). Svakog dana tijekom blagdana

(osim na Šabat), uzimamo četiri vrste, ka-

zujemo nad njima blagoslov i drţeći ih

sve zajedno u rukama, mašemo s njima u

svih šest smjerova (lijevo, desno, napri-

jed, natrag, gore, dolje). Prema kazi-

Sukot

■

bismo dobili priliku da se pripremi-

mo za vječni ţivot.

Tora nas uči da uţivamo u ţivotu,

pa ako nam i uskraćuje neka zado-

voljstva, to čini samo zato da bismo

u ţivotu uţivali onako kako to pri-

liči ljudskom biću. Osim toga, naša

radost ţivljenja ne bi trebala biti

umanjena sviješću o našoj smrtnosti,

niti je trebamo poricati. Suka – sim-

bol našeg privremenog boravka na

zemlji – prekrasno je ukrašena, i u

njoj uţivamo u svojim blagdanskim

obrocima. Čak i naše prolazno po-

stojanje moţe biti lijepo i sretno, a

naša vjera u vječni ţivot tu radost

treba uvećati.

stranica 2 D ivrejTora

Sukot

Sedam dana

boravit ćeš u

sjenicama (Lev.

23,42) . . . i biti

ćeš samo rado-

s t a n ( P n z

16,15).

Sukot je blagdan određen kao זמן

מחתנו ,doba našeg veselja. Pa ipak ,ש

komentari kaţu da je jedna od

simboličkih uloga suke, privremene

kolibe, da u njoj boravimo sedam

dana kako bismo time predočili

čovjekovu prolaznost na ovoj zemlji,

jer prosjek je njegova ţivotnog vije-

ka sedamdeset godina (Psalmi

90,10).

Pomisao na smrtnost čovjeka

otreţnjavajuća je; nije baš pogodna

za veselje. Mi najčešće ne raz-

mišljamo o svojoj smrtnosti, a kada

nas okolnosti na to prisile, mi to

brzo otjeramo iz svog uma pa se na-

stavimo ponašati kao da ćemo ţivje-

ti zauvijek.

Koliko su različite vrednote Tore

od naših sekularnih vrednota! Tora

nas uči da postoji vječni ţivot, u pot-

punosti duhovan ţivot, čija sreća

daleko nadmašuje ono što ljudski

um moţe zamisliti. Mi smo stavljeni

na ovu planetu za naše prolazno

zemno postojanje samo zato da ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

Vječnom usred neobuzdane zabave, neozbiljnosti ili pijanstva, već samo u sreći zbog micve. Sreća koju ta osoba doţivljava dok vrši micvu je divan oblik sluţenja B-gu.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba.

35. Pozitivna je zapovijed boraviti u suki [koliba ili sjenica s krovom od pruća, i sl.] svih sedam dana blagdana

kao što Pismo kaţe, Boravit ćeš u sjenicama sedam dana (Va-jikra 23,42). Svih sedam dana blagdana, treba jesti, piti i ţivjeti u suki, i po danu i po noći. Svih sedam dana čo-vjek treba učiniti svoj dom povremenim mjestom, a svoju suku stalnim mjestom (boravka). Zabranjeno je jesti redovni obrok izvan suke; prve večeri obaveza je pojesti u suki barem komad kruha veličine masline. Od tada nadalje , ako netko ţeli jesti kruha, treba ga jesti u suki; ako ţeli jesti voća, moţe ga jesti izvan suke. Malo dijete koje je doraslo da ga se moţe podučavati ima obavezu prema zakonu učenjaka.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, za muškarce ali ne i za ţene.

Pozitivne zapovijedi

21. Pozitivna je zapovijed biti sretan na blagdane

kao što Pismo kaţe, i radovat ćeš se na svoje blagdane (D'varim 16,14). Dok je Svetište još postojalo, radost je bila da se prinosila dodatna š'lamim (mirotvorna ţrtva) uz blag-dansku š'lamim; i to se nazivalo š'lamim radovanja; i ţene su također imale obavezu prema ovom veselju. U današnje vrijeme, međutim, sreća se ostvaruje jedino kroz meso i vino. Onda čovjek ima duţnost da usreći svoju suprugu lijepom odjećom, i da podijeli slastice članovima svog doma; a također ima duţnost da usreći i siromašne. Tko ne donese sreću nikome od siromaš-nih, njegova radost nije radost u micvi, već samo radost njegovog ţeluca; a takvo veselje je za njega sramota; kao što Pismo kaţe, i blato ću vam sasuti u lice, blato svetkovina vaših (Malahi 2,3).

Dakle, makar je uzimanje jela i pića na vjerske blagdane dio pozitivne zapovijedi, ne treba se provoditi puno vre-mena uz vino, zabavu i neozbiljnost, jer to je neobuz-dana ludost i neozbiljno ponašanje, dok je nama zapo-vijeđeno jedino u vezi radosti koja u sebi sadrţi slu-ţenje blagoslovenom B-gu; a nemoguće je sluţiti ■

Godina 8 Broj 54 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dragocjeno

zaključuje, koliko veću nagradu za-

služuje onaj koji ima prednost da

ispuni micvu o arba minim. Prije ma-

kas behoros (udarca na prvorođene u

Egiptu) Klal Jisroelu je bilo naređeno

da na svoje dovratke stave krv kako

bi se njihovi domovi razlikovali od

ostalih. Uputa (Šemos 12,22) koristi

izraz “ulekahtem – uzmite kiticu izopa

….” Zbog poštivanja ove naloga koji

nije koštao mnogo novaca, Židovski

je narod bio nagrađen egiptaskim

plijenom iz mora, kao i plijenom

Sihona, Oga i trideset i jednog kra-

lja. Micva o lulavu isto tako koristi

izraz “ulekahtem – uzmi za sebe na

prvi dan… “(Vajkra 23,40). To nije

toliko jednostavna micva, jer mnogo

više košta ispuniti je, pa je time na-

grada za to u svakom slučaju izu-

zetno velika.

Rabenu Bechaye nudi vrlo zanim-

ljiv razlog za micvu o lulavu. Kao što

esrog ostaje na stablu iz godine u

godinu, tako ima i micvos koje čo-

vjeku na ovome svijetu donose na-

gradu iz godine u godinu. Lulav se

udiže visoko, a listovi mu se sužav-

aju što aludira na uzvišene nagrade

koje čekaju čovjeka na brojnim razi-

nama olama haba. Pored toga, plod

se pojavljuje jedino nakon sedam-

deset godina, što nas upućuje na

nagradu olama haba koja se može

steći jedino nakon našeg života na

zemlji, kao što kaže (Tehilim 90,10),

“Dani naših godina među njima su

sedamdeset godina…” Hadasim i ara-

vos upućuju nas na tijek tešuve, tj. na

bol i poniženje Hadasim imaju miris,

ali su gorkog okusa. Jednako tako

pokajanje čovjeka može biti uznemi-

rujuće, no miris tešuve na nebu je

predivan. Grančice vrbe (aravim) ne

rastu u planinskim regijama, već u

nizinama u blizini vode. To sugerira

ponizno i podložno srce koje prati

proces tešuve.

Talmud (Suka 41b) piše da su R.

Gamliel, R. Jehošua, R. Elazar ben

Azarja i Rabi Akiva jednom putova-

li brodom, a R. Gamliel je bio jedini

koji je imao lulav, kojeg je kupio za

iznos od 1.000 zuza. R. Gamliel je

njime izvršio micvu, a onda ga po-

klonio R. Elazaru ben Azarji koji je

jednako tako njime ispunio micvu.

On ga je potom dao R. Akivi koji je

njime ispunio svoju obavezu i onda

ga vratio R. Gamlielu.

Talmud nakon toga pita zašto je

potrebno da znamo da je cijena za

koju je lulav bio kupljen iznosila

1.000 zuza, pa objašnjava da nas se

time želi informirati koliko im je

vrijedila mogućnost da ispune

micvu.

Sefer Aruch LaNer usmjerava na-

šu pažnju na tvrdnju da “im” je mi-

cva o lulavu bila dragocjena, i na-

vodi da je trebalo biti rečeno da je

micva bila posebno draga R. Gam-

lielu. Napokon, on je bio taj koji je

potrošio veliku svotu novca za lu-

lav.

On objašnjava da je razlog zašto je

R. Gamliel morao platiti toliko puno

za lulav to što su ga svi učenjaci

htjeli kupiti, pa su se počeli nadme-

tati, sve dok na kraju R. Gamliel nije

ponudio najveći iznos i pribavio si

taj lulav. Požrtvovnost učenjaka

prema toj micvi bila je tolika, da se

oni nisu ustezali od podizanja cijene

za njega do tako pretjeranog iznosa.

Medraš Vajikra Raba iz ovoga

nastavak na stranici 4

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Dragocjeno

da esrog bude predan u dane jom

tova.

Taj je aktivist smjesta povukao

potrebne veze i svakome od njih

objasnio koliko bi Rav bio odušev-

ljen kada bi taj posebni esrog dobio

u dane blagdana, te koliko mu je

važno da tu micvu može izvršiti s

ovim uvezenim esrogom. Ta se stvar

seljakala iz odjela u odjel, dok su

sati lagano otkucavali.

Dan se bližio kraju, i carinski je

ured bio već gotovo zatvoren. Iza-

slanik je shvatio da esrog neće biti

predan na vrijeme za prvi dan Su-

kosa. On se vratio Ravovom domu i

obavijestio ga o vezama, objašnjen-

jima i argumentima koji su izneseni,

ali bez ikakvog uspjeha.

Brisker Rav je razumljivo bio u

velikoj boli. Onda se okrenuo izasla-

niku i rekao, “Mada neću moći ima-

ti taj esrog mehudar za jom tov, još

uvijek bi bilo predivno da ga imam

barem na hol hamoed.” Rav je ohrab-

rio izaslanika da sa svojim nastojan-

jem nastavi nakon prvog dana jom

tova.

Tijekom dana hol hamoeda utroše-

no je mnogo truda u korist Rava.

Konačno je, na Hošana Raba, izasla-

nik primio potpisani dokument za

esrog. Obavijestili su ga da po esrog

može doći kasnije popodne.

Kada je kasnije popodne došao da

preuzeme esrog, izaslanik je s ogo-

rčenjem otkrio da je ured već zat-

voren. Zapanjen time izaslanik se

nerado vratio domu Rava, praznih

ruku i u strahu što će Rav reći. Sve-

jedno, morao se vratiti. Neočekiva-

no, Rav se mirno nasmiješio i stalo-

ţeno prihvatio tu razočaravajuću

vijest.

Rav je objasnio učenicima da ma-

da na kraju nije zaslužio da fizički

ispuni micvu o lulavu, sva ta muka,

nevolja i trud da je se uspije izvršiti

svakako su bili hvalevrijedni.

Veliki Rav iz Briska uvijek je tra-

ţio najveću mjeru hidura za svoj

esrog. On je morao u potpunosti biti

bez ikakve mane i nedvojbenog po-

rijekla. Svake godine njegovi su uče-

nici prolazili kroz velike muke da se

pobrinu da savršeni esrog, izabran

posebno za njega, iz jednog pose-

bnog voćnjaka u jednom određe-

nom gradu u Maroku, bude done-

sen izravno Ravu Sukosa.

Kada se približio blagdan Sukos

1957. godine, u Maroko je poslan

izaslanik da donese esrog za Brisker

Rava. Međutim, kada se on na Erev

Sukos vratio, carinski su službenici

na aerodromu esrog zapijenili. Kako

bi se izbjegla bilo kakva kontamina-

cije vegetacije u Izraelu, bio je post-

avljen embargo na uvoz proizvoda

iz stranih zemalja.

Vrlo nervozan, izaslanik se požu-

rio domu Brisker Rava i izvijestio ga

o problemu. Rav je zamolio jednog

svog rođaka, javnog askana koji je

imao dobre veze, da pokuša ishoditi

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Blagdan radosti i smisla života

Strana 5 Strana 5 Godina 8 Broj 54 stranica 5

preţivjelo da nam ispriča svoje do-

ţivljaje.

Odlična metafora za to je trţište

dionica. Trţišna vrijednost dionica

pada – pa se diţe. I onda još raste,

pa pada. Da ste bili na mjesecu pro-

šle četiri godine, i niste imali nika-

kav kontakt sa zemljom, vratili biste

se i otkrili da je vrijednost dionica

pribliţno na istom nivou na kojem

je bila kada ste otišli. Ne bi bilo ču-

do da pomislite kako se u međuvre-

menu gotovo ništa nije događalo.

Vremena su bila prilično stabilna.

Prava istina je da se ništa neobično

nije dogodilo. Ljudi su postali po-

hlepni, a onda su podlegli panici. I

jedno i drugo se već događalo u po-

vijesti – i tako će se nastaviti doga-

đati. Nije to ništa posebno, ništa je-

dinstveno. Događalo se daleko prije

nego smo mi došli na svijet i doga-

đat će se dugo nakon što mi s njega

odemo. A svijet nastavlja sa svojim

vrtuljkom.

Kuda nas sve to vodi? Vodi nas

do završne poruke Koheleta. „Na

kraju, kada je sve rečeno i učinjeno,“

kaţe on, „bojte se B-ga i vršite Njegove

zapovijedi jer to je svrha ljudskog bića“.

To je njegova poruka religioznim

slušateljima, no isto se moţe reći i

svjetovnim jezikom – na koncu

svega, ne uzmite svijet i zbivanja u

njemu previše ozbiljno; nađite što

vam je vaţno u ţivotu i posvetite se

tome, jer ţivot je prekratak da ga

po-trošite na brige i frustracije.

Ovo je poruka Sukota. Mi se

selimo iz svojih domova u privre-

mene nastambe – da nas to podsjeti

na privremeni karakter našeg posto-

janja. Nije potrebno da svijet i doga-

đaje doţivljavamo previše ozbiljno.

Oni su toliko nestalni da će briga

zbog padova ili veliko uzbuđenje

zbog uspona pretvoriti ţivot u vrtu-

ljak strave. Jedini način da to izbjeg-

nemo je da nađemo nešto uzvišeno,

da nađemo nešto što za nas ima više

značenja od našeg lagodnog ţivota,

od našeg osobnog uspjeha, od sitnih

svakodnevnih briga. Selimo se iz

naših domova, iz „svijeta“ tragajući

za nečim dubljim i trajnijim, nečime

što će ţivotne uspone i padove uči-

niti beznačajnima, nečime što će

nam toliko mnogo značiti da ćemo

se izdići iznad svih događaja i ot-

kriti radosti koje su svojstvene ţi-

votu slobodnom od briga. Nadam

se i upućujem molitvu da mi svi

uspijemo barem osjetiti taj osjećaj

unutarnjeg mira tijekom blagdana

Sukota.

Hag sameah i Šabat šalom ■

Ovog tjedna nema posebnog od-

jeljka Tore zato jer je Sukot – blag-

dan radosti.

Tako je lako izgubiti se u poslu,

frustraciji i brizi, i zaboraviti uţivati

u postojećim blagoslovima ţivota –

blagoslovima koji se nalazi u pro-

cvatu i u slomovima, u mjehurićima

kao i u pucanju mjehurića, u rastu,

u recesiji, pa čak i u depresijama.

Ţivot je jednostavno previše dobar

da bismo dozvolili prolaznim okol-

nostima da ga naruše. To je glavna

poruka Sukota.

Ovu poruku moţemo naći jasno

zapisanu u knjizi Kohelet (Propo-

vjednik) koju čitamo ovog šabata.

Površno gledajući, to je turobna i

nevjerojatno pesimistička knjiga. Ali

pogledamo li dublje, ovo je porpuno

u skladu s temom radosti. Evo ne-

koliko navoda: „sve rijeke teku prema

moru, ali se more nikada ne prepuni“,

„jedno pokoljenje dolazi, drugo od-lazi,

a svijet ostaje nepromi-jenjen“, „što je

bilo, bit će i što je učinjeno, već je bilo

učinjeno i nema ničega novog pod

suncem.“

Daleko od toga da bi bile depre-

sivne, ove su misli nevjerojatno utje-

šne. Ljudi se često osjećaju izolira-

nima. Oni misle kako je ono kroz

što prolaze jedinstveno. Nitko nika-

da nije bio ovako nesretan. Nitko ni-

kada nije bio u ovako teškoj situaci-

ji. Kohelet je pravi podsjetnik da su

svi naši doţivljaji tek opće ljudsko

iskustvo. Nema ničega novog. U re-

du je. Sunce će sutra ponovo izaći.

Ljudi su i prije kroz ovo prolazili –

i prevladali su to. Čovječanstvo je

prošlo kroz nevjerojatne nedaće – i

Nadrabin Šalom Freiberger:

Sukot

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

■

uzimljemo pet grančica vrbe.

Šemini Aceret i Simhat Tora

Završne praznike Sukota: Šemini

Aceret i Simhat Toru svetkujemo 22

i 23 tišrija. Za te dane više ne postoji

obveza suke, niti „arbaa minim“. Od

Šemini Acereta dalje umećemo u

tefili Mašiv haruah umorid hagešem. U

musaf-tefili molimo gešem, pijut o

kiši. Simhat Tora, radost poradi

Tore se zove posljednji dan praz-

nika. Toga dana završujemo čita-

njem Tore. Uvečer i prije podne

uzimljemo sve svitke Tore iz sve-

toga kovčega, te ih u povorci nosi-

mo sedam puta oko almemora. Prije

podne se čita iz triju svitaka, a po-

zivaju se k Tori što je moguće više

ljudi, u manjim općinama svi pri-

sutni, pače i kol hanearim, djeca koja

još nijesu bar micva. Pozvanik, kojim

završujemo Toru, zove se Hatan

tora, onaj kome se čita prvi otsječak

Tore, zove se Hatan berešit, a koji

čita maftir Hatan maftir.

Sukot svetkujemo od 15. do 21.

tišrija. Prva dva dana su praznici

(Jamim tovim), ostalih pet su polu-

blagdani (Hol ha-moed). Svetkujemo

ga na uspomenu četrdesetogodi-

šnjeg lutanja kroz pustinju, pa zato i

gradimo suku, kolibicu (sjenicu)

granjem pokrivenu, kao simbol ne-

stalnog ţivota naših predaka, a uje-

dno kao simbol B-ţje zaštite koja se

kroz svu našu istoriju ukazala Izra-

elu.

Sukot je ujedno i blagdan berbe

(hag heasif), sabiranja na koncu go-

dine. Stoga kroz sedam dana sukota

uzimamo u ruke za vrijeme Halela

(koji se i o polublagdanima kaţe u

cijelosti) i za vrijeme posebnih su-

kotskih molitava koje molimo na-

kon musafa arbaa minim, t.j. četiri

vrste bilja: Lulav (palminu granu),

Etrog (plod jedne vrste citrusa),

Hadasim (grančice mirte) i Aravot

(grančice vrbe).

Posljednji polublagdan se zove

Hošana raba jer molimo „Veliki Ho-

šana“, molitve kod kojih sedam

puta obilazimo oko almemora sa

„arbaa minim“ u ruci. Na koncu ■

Godina 8 Broj 54 stranica 7

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur i Sukot

postom i svečanom ozbiljnošću na

Jom kipur.

Ovo je vaţna pouka u ţivotu za

svaku priliku. Rabini su ustvrdili da

“Upravo onako kao što čovjek mora

reći blagoslov na dobru vijest koju

je primio, on mora reći blagoslov i

na vijesti koje su bolne, pa čak i tra-

gične. “ Sve što se dešava u ţivotu

usmjereno je sluţbi B-gu.

Činjenica da nam B-g na Jom ki-

pur oprašta svakako povećava naš

osjećaj radosti i zadovoljstva na

Sukot. Teško je duši čovjeka da bu-

de zadovoljna i ispunjena srećom

ako je opterećuje grijeh. Spoznaja da

sluţimo B-gu koji prašta, Onome

koji je blag prema ljudskim manama

i pogreškama, i da nam se uvijek

pruţa još jedna šansa da se popra-

vimo i napredujemo duhovno i

emocionalno, samo po sebi izaziva

unutarnju sreću i radosnu vanjštinu.

Tora nas oslobađa svakodnevnih

veza u našem domu tijekom Sukota.

Ona nam pruţa priliku da uţivamo

u ljepoti B-ţjeg svijeta prirode, sa

zapovijedima koje osnaţuju naše oči

i ispunjavaju našu dušu. Sukot nas

oslobađa od svakodnevice i dopušta

nam da zavirimo u nadrealno i neu-

običajeno, u svijet koji je udaljen od

našeg svakodnevnog svjetovnog

postojanja.

Sama po sebi, ta spoznaja i shva-

ćanje da takav svijet uistinu postoji

izaziva zadovoljstvo, sreću i radost.

Shvaćanje da ima nešto više od nas

samih što postoji i da na neki način

moţemo stupiti ukontakt s time, pa

makar to bilo i samo na tjedan dana,

izvor je optimizma i nadahnuća. Ot-

voreno nebo koje nas štiti simbol je

Stvoritelja koji u konačnici upravlja

našim sudbinama i usmjerava nas

prema vječnoj i sigurnoj luci na

našem ţivotnom putovanju.

Blagdan Sukot je bio jedan od tri

puta u godini kada se od Ţidova

traţilo da se pojave pred Vječnim,

našim B-gom u Jeruzalemu. On je

bio, moţemo to tako reći, kraljevski

ukaz da se pred Njim pokaţemo.

Budući da je on uslijedio odmah

nakon Jom kipura, svi su se pred

Vječnim pojavili, recimo to tako,

čisti od grijeha i radosni zbog pri-

like da posluţe B-gu i čovjeku – što

Na prvi pogled mogli bismo po-

misliti kako su ova dva posebna

dana u Ţidovskom kalendaru u

oštroj suprotnosti jedan prema dru-

gome. Jom kipur je dan bogobo-

jaznosti i ozbiljnosti, posta i uzdrţa-

vanja, dok je Sukot blagdan radosti i

ljepote, dobre i obilne hrane i prija-

teljskog druţenja. A opet postoji

nešto što povezuje zajedno sve ove

posebne dane u Ţidovskom kalen-

daru.

Nije to samo drţanje halahe u vezi

svakog posebnog dana, kako je do

pojedinosti za nas razrađeno u Ţi-

dovskom zakonu, što je vaţno i od

vitalnog značaja po nas, već postoji i

dublja veza, ona koja se tiče srca i

duša. Ta vrednosta je to da mi na

određeni način cijenimo ono što je

naša svrha u ţivotu, da sluţimo

svom Stvoritelju, da ispunimo mi-

siju samog stvaranja, da opravdamo

svoje postojanje time što se nećemo

mučiti za ono što je ništavo, i da ne

budemo rođeni kako bismo bili

smeteni i besciljni.

A sluţba B-gu poprima mnogo ra-

zličitih formi i nijansi – nikada se ne

čini isključivo na jedna način. Tako

se jelo na Erev Jom kipur na određe-

ni način smatra istovjetnim samom

danu posta na Jom kipur. I stoga je

očito da su fizička i duhovna radost

na Sukot također način sluţenja tom

Stvoritelju, upravo kao što se to čini nastavak na stranici 8

■

Strana 8 D ivrejTora stranica 8 D ivrejTora

(nastavak s 7. stranice) Rabbi Berel Wein: Jom kipur I Sukot

dašan, iz čitavog srca, a ne površan

ili škrt.

Sukot je tako test naših dobrih na-

mjera i duha dareţljivosti. B-ga ne

bismo trebali prikratiti niti svojim

pristupom, niti djelima. Sukot je pri-

lika da pokaţemo svoje otvoreno

srce i dareţljiv duh svom Stvoritelju

i stvorenjima koja je on jednako ta-

ko stvorio. Rabini su to jezgrovito

izrekli kada su ustvrdili da “Čitav

Izrael boravi u jednoj suki!” Biti za-

jedno također je jedan od izvora

radosti i sreće.

Solidarnost među Ţidovima poka-

zuje ne samo snagu već također i

sreću, osjećaj sigurnosti i postignu-

ća. Ali tek kada napustimo ograni-

čenja svojih vlastitih kuća i izađemo

pod otvoreno nebo Nebeske zaštite,

tek tada nas takav osjećaj moţe is-

tinski proţeti i moţemo ga istinski

cijeniti.

je svrha postojanja Ţidovskog na-

roda.

Tora nas upozorava da se pred

B-gom ne pojavimo praznih ruku.

To je neuljudno. Svaka osoba dono-

si svoje vlastite naročite darove –

talente, bogatstvo, sposobnosti,

osobnost i svoj pogled – za ovu ve-

liku prigodu. Nema dvije osobe koje

donose isti dar, jer ne postoje dva

ljudska bića koja su potpuno jed-

naka. No dar mora biti iskren i iz-

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: S: S: SUKOTUKOTUKOT

Strana 9 stranica 9 Godina 8 Broj 54

rijeti, tko će biti bogat, a tko će biti

siromašantijekom naredne godine.

Sukot - Dani milosrdne dobrote

(heseda)

Kad završi Jom Kipur energija u

svemiru se pretvara uenergiju desne

kolone, energiju milosrdne dobrote

(heseda). Ta energija,također, ulazi u

našu dušu, našu “posudu” u neko-

liko faza:

Prema Ariju, na završetku Jom

kipura Svjetlost heseda (milosrdne

dobrote) - energija ţivota ulazi u

našu dušu. Ulazak tog svjetla iz-

ravno je povezan s onime što smo

činili na duhovnom planu tijekom

elula i Deset dana pokajanja. Koli-

čina tog svjetla određuje razinu na-

šeg zadovoljstva,naš osjećaj posti-

gnuća, naše financijsko stanje, naše

zdravlje i ţivotnu snaguu nastupa-

jućoj godini. To se svjetlo naziva

Unutarnjim svjetlom.

Mudrost kabale objašnjava da sva-

tko od nas posjedujedvije vrste

Svjetlosti:

Unutarnje svjetlo (Or Penimi) je

Svjetlo kojeveć imamo u sebi (“u

posudi”) i ono simbolizira sve ono

što smo u svojoj duši uspjeli ispra-

viti (tikun), i što je postalo dijelom

nas. To svjetlo ulazipostupno, u pet

faza, između 11. i 15. tišrija. To unu-

tarnje svjetlo je sve onona čemu smo

radili tijekom Deset dana suda, tije-

kom prijašnjih godina i prethodnih

inkarnacija.

Okolno svjetlo ili Svjetlo koje nas

okruţuje (OrMakif) je svjetlo oko

nas koje još nismo uspjeli doseći i

ispraviti (tikun)u svojoj duši. Svatko

od nas ima drugačiji Okolno svjetlo,

jer svatko od nasima drugačiji tikun.

(Mi imamo za postići različite cilje-

ve, steći različite uvide ili prevladati

različite probleme, itd).

15-og tišrija Okolno svjetlo počinje

ulaziti u naše duše. To svjetlo odre-

đuje našu motivaciju i viziju za go-

dinu koja dolazi. Okolno svjetlo ima

dvije komponente: intenzitet i kva-

litetu. Jako okolno svjetlo ispoljit će

se kod osobe kao osjećaj snaţne

motivacije, entuzijazma i visoke

sposobnosti za prevladavanje pre-

preka. Kvaliteta našeg Okolnog

svjetla znači da imamo viziju, da

imamo dobra mjerila, nadahnuće i

sposobnost da gledamo iza hori-

zonta.

Mudrost kabale uči da naše Okol-

no svjetlo dovodi do toga da bude-

mo zaštićeni, budući da kada ima-

mo snaţno i vrlo kvalitetno Okolno

Svjetlo ono će nam osigurati da uvi-

jek budemo na pravom mjestu u

pravo vrijeme. Zamah našeg napret-

ka i naše vlastite promjene će nas

zaštititi od toga da zapadnemo u

nevolje i propast. To je tajna suke,

Sukot prema kabali

Sukot je jedan od tri biblijska ho-

dočasna praznika.Slavi se 15-og da-

na u mjesecu tišriju i traje sedam

dana. Biblijski reci navodeda se ovaj

praznik slavi u spomen na Izlazak i

sjenice (nadstrešnice - sukot) u koji-

ma su Izraelci ţivjeli za vrijeme 40

godišnjeg putovanja pustinjom. Me-

đutim, ako je taj praznik u spomen

Izlaska koji je bio u proljeće, zašto

Sukot slavimo u jesen? Pa, kako bi-

smo otkrili pravo mistično značenje

Sukota prvo trebamo shvatiti opću

strukturu mjeseca tišrija.

Mudrost kabale uči da su praznici

u mjesecu tišriju zapravo jedan pra-

znik koji počinje s Roš hašanom i

završava sa Simhat Torom (22. tiš-

rija), a svrha je praznika da obnovi

"posudu" (našu dušu)kako bi nam

pruţio priliku za obnovu. To je slo-

ţen proces podijeljen u nekoliko

faza:

Deset dana pokajanja - Dani

presude

Ova prva faza traje 10 dana, od

Roš hašane do Jom kipura, a riječ je

o izgradnji naše ţelje da primamo -

naše lijeve kolone. Ova faza nas po-

vezuje sa stvaranjem svijeta, a time i

ponovnim stvaranjem nas samih za

nadolazeću godinu. Tijekom ove fa-

ze svoje ţelje čistimo od svih nega-

tivnosti koje su se u prošlosti uz njih

privezale, i time nas sprečavale da

ispunimosvoje stvarne ţelje. Opra-

štenje, pokajanje, samoispitivanje,

molitve i zvuci šofara su alati pred-

viđeni za postizanje duhovnog pro-

čišćavanja i čišćenja; pripremajući

nas da primimo obilje za godinu

koja dolazi. Tijekom ovih dana se

utvrđuje tko će ţivjeti, a tko će um-

nastavak na stranici 8

(nastavaksa 9. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch: Tjedni Zohar: Sukot

DivrejTora DivrejTora stranica 10

Gornji trokut simbolizira ravnoteţu

u duhovnom svijetu, dok donji tro-

kut simbolizira ravnoteţu u fizi-

čkom svijetu.

Sam pojedinac je simboliziran kao

središte zvijezde.

Tijekom sedam dana Sukota mi gra-

dimo sedam komponenti magen

Davida pozivajući Ušpicin.

Ušpicin(na aramejskom: gosti)

Ušpicin su duhovni gosti koje po-

zivamo u suku svakog dana prazni-

ka. Ti gosti su biblijski praoci. Svaki

od njih predstavlja različitu duho-

vnu snagu, a oni zajedno stvaraju

magen David:

Prvog dana pozivamo praoca Abra-

hama koji predstavlja moć sefirat

Hesed. Tim pozivanjem mi unosimo

moć desne kolone gornjeg trokuta.

Drugog dana pozivamo praoca

Jichaka koji predstavlja moć sefirat

Gevura. Ovdje, unosimo moć lijeve

kolone gornjeg trokuta.

Trećeg dana pozivamo praoca

Jakova koji predstavlja moć sefirat

Tiferet. Unosimo moć središnje

kolone gornjeg trokuta.

Četvrtog dana pozivamo Mošea koji

predstavlja moć sefirat Necah. Unosi-

mo moć desne kolone donjeg troku-

ta.

Petog dana pozivamo Arona sveće-

nika koji predstavlja moć sefirat Hod.

Unosimo moć lijeve kolone donjeg

trokuta.

Šestog dana pozivamo Josefa pra-

vednika koji predstavljamoć sefirat

Jesod. Unosimo moć središnje kolo-

ne donjeg trokuta.

Sedmog dana pozivamo kralja Da-

vida, koji predstavljamoć sefirat

Malhut, naš svijeta, naših ţivota.

Četiri vrste - Arba'at HaMinim

Svrha Četiri vrste - lulava (mlade

neotvorenep almine grane datuljine

palme), etroga (ploda citrusnog sta-

bla), hadas (grančice mirte) i arave

(grane vrbe) - je da unese Svjetlo iz

gornjih svjetova kako bi ojačalo ma-

gen David za godinu koja dolazi.

Kad ih drţimo zajedno mi unosi-

mo Svjetlo od sefirot, iz gornjih svje-

tova, kako bi za sebe stvorili magen

David:

dolje - Hod, iza sebe - Jesod, dok se

mi nalazimo u sredini. Time tri

grane mirte predstavljaju sefirot He-

sed, Gevura i Tiferet, koje zajedno

stvaraju gornji trokut.

Dvije grane vrbe predstavljaju se-

firot Necah i Hod, a lulav predsta-

vlja sefirat Jesod. Zajedno one

stvaraju donji trokut.

Etrog predstavlja sefirat Malhut, naš

svijet. On se nalaziu središtu magen

Davida.

Tijekom molitve Halel, svakog jutra

tijekom sedam dana Sukota, po pet

puta se ljulja Četiri vrste što se

podudara s pet sefirot: Keter, Hohma,

Bina, Zeir Anpin i Malhut. Svako lju-

ljanje se vrši u šest različitih smjero-

va: jug - Hesed, sjever- Gevura, istok

- Tiferet, gore - dolje, Netsah - Hod,i

natrag (zapad) - Jesod; dok je osoba

koja ljulja Malhut. Tim ljuljanjem mi

ponovno gradimo magen David (Da-

vidov štit) za našu zaštitu.

Osnovna ideja Sukota je da privu-

če Svjetla zaštite, duhovno napredo-

vanje, osobnu energiju i ţivotnu

snagu za cijelu godinu punu sreće,

ljubavi i dijeljenja.

Prevela: Tamar Buchwald

■

korijen ove riječi je - SKK, zasjeniti,

zaštiti i braniti (na hebrejskom)

Mistična tajna suke

Pa, u kakvoj je to vezi s Izlaskom?

Prema Zoharu, tijekom svih godi-

na lutanja u pustinji Izraelci su imali

tri dara zahvaljujući dvojici braće i

sestri: Mošeu (mana - poseban kruh

koji je dolazio s neba), Miriam (iz-

vor) i Aharonu (Oblaci Slave). Ti su

oblaci odrţali Izraelce neozlijeđeni-

ma, čuvanima i zaštićenima. Kada

se kaţe da je suka spomen na te ob-

lake, to nam nagovještava da kada

sjedimo u njoj mi privlačimo obra-

ne, ta "Svjetla Hasadima (milosrdne

dobrote)" koja ispunjavaju svemir u

dane Sukota. Ova Svjetla također

nastupaju postupno, u sedam faza,

tijekom sedam dana praznika.

Najjače Okolno Svjetlo nastupa

prvog dana Sukota, koji je ujedno

peti dan ulaska Unutarnjeg svjetla,

koje je tog dana najjače. Ovaj pose-

ban intenzitet heseda koji teče u sve-

mir razlog je što je taj dan određen

da bude praznik (hag). U ostale da-

ne Sukota Okolno Svjetlo je manje

intenzivno i to je razlog zašto se ti

dani nazivaju Hol HaMo'ed - to zna-

či da su ti dani polublagdani, rad je

dopušten, međutim ograničen je.

Spajanje na Okolno Svjetlo se do-

gađa dok sjedimo u suki i sudjelu-

jemo u meditaciji za ostvarivanje

povezivanja, dok jedemo, spava-

mo, učimo ili molimo, naš je cilj

privući to Svjetlo u naše ţivote.

Magen David - simbol zaštite

Znak Y magen Davida (Davidove

zvijezde) u kabali je poznat kao mi-

stični simbol duhovno uravnoteţe-

ne energije koja se koristi za zaštitu.

Simbol je sastoji od dva trokuta:

Godina 8 Broj 54 stranica 11

Harav Yitzchak Ginsburgh:

GGGEMATRIJAEMATRIJAEMATRIJA - Unutarnje značenje Četiri vrste

da se svi elementi duhovne sluţbe

tokom Velikih blagdana, koji pret-

hode Sukotu, nalaze svoju fizičku

manifestaciju u micvama blagdana

Sukota.

Kada blagosiljamo i veličamo

B-ga pomoću naše četiri vrste (tj, „sa

svim našim kostima“) i tresemo lulav

u svih šest prostornih smjerova, ka-

ko bismo očitovali B-ţje kraljevstvo

u svim aspektima realnosti, mi na

taj način pokazujemo na fizičkom

planu našu duhovnu odanost koja

nam ispunjava srce tokom naših

molitvi B-gu na Roš HaŠanu (dan na

koji okrunjujemo B-ga [odn. budimo

u njemu ţelju] za kralja), i Jom Ki-

pur (dan na koji se mi, kao narod,

uzdiţemo do nivoa da sami postaje-

mo B-ţji sluţbenici koji objavljuju

Njegovo kra-ljevstvo na zemlji).

Općenito se o molitvi kaţe

„Molitelj bi trebao svoje oči upraviti

prema dolje ali svoje srce prema

gore“. Na početku tihe molitve, dok

stojimo uspravne kičme (a kod kla-

njanja, svi kralješci se otvore kroz

istinski „bitul“ i nečujnu pjesmu

B-gu), kaţemo „B-že, otvori moje

usne, i moja usta će izgovarati hvalu

Tebi“ (kabalistička interpretacija

ovih stihova je središnji dio kavano-

ta, mistične meditacije, za vrijeme

Roš Hašane.)

Tako vidimo da ova četiri glavna

organa istaknuto sudjeluju u B-ţan-

skoj sluţbi molitve.

Na dubljem nivou svijesti, srce

(etrog) koje se kroz molitvu uzdiţe,

u sebi obuhvaća svi-jest o tome „Ko-

me se ja molim“. Oči (listovi mirte)

usmjeruju nas prema dolje, prema

realnosti, usredotočujući našu svi-

jest na „ono za što molimo“. Naše

usne u pokretu (listovi vrbe) osvje-

šćuju u nama „onoga koji se moli“.

Kraljeţnica (lulav) onog koji nijemo

stoji u tihoj poboţnosti očituje svi-

jest o tome kako povjerenje i odlu-

čnost uspravno stoje u vjeri da će

„moje molbe sigurno biti uslišene“.

Tri nivoa svijesti izraţeni su kroz

pitanja. Tokom same molitve, na ta

pitanja dobijamo jasne odgovore:

„Ja se molim svemogućem B-gu,

Stvoritelju, onome koji sve obuh-

vaća, Biti svog stvorenog.“, „Ja se

molim za izbavljenje čitavog svijeta

Naši mudraci tumače da se sti-

hovi iz Psalma 35,10 „Sve moje kosti

(tj. čitavo moje biće) reći će, O B-že,

tko je poput tebe?“ odnose na četiri

vrste koje imamo u prazniku Suko-

tu, pri čemu je svaka od te četiri vr-

ste nalik jednom od dijelova tijela,

koji svi zajedno slave B-ga „tko je

poput Tebe“.

Lulav, čiju središnju stabljiku na-

zivamo njezinom „kičmom“ (šidra),

podsjeća na kičmu u ljudskom tije-

lu.

Listovi mirte (hadas) imaju oblik

čovječjeg oka.

Lišće vrbe (arava) nalikuje usti-

ma na našoj glavi.

Etrog je poput ljudskog srca.

Rečenica“O B-že, tko je poput Te-

be?“ ima gematrijsku vrijednost 162,

a tu istu vrijednost ima i hebrejska

riječ b'celem (“na sliku“), koju nala-

zimo na početku Tore u rečenici:

„Na sliku B-ga On je stvorio čovjeka“.

Čitava fraza „na sliku B-ga“ (b'celem

Elokim) ima brojčanu vrijednost 248,

a to je broj organa u ljudskom tijelu

(prema midrašu, to su kosti od kojih

se sastoji ljudsko tijelo). Međutim,

248 je i broj pozitivnih zapovijedi

(micvot) kao i gematrijska vrijednost

imena prvog Ţidova, Abrahama.

Meditirajmo o četiri glavne kosti,

koje moţemo povezati sa četiri vrste

koje koristimo za Sukot, a slijedom

glavnog principa u kabali i hasidutu

nastavak na stranici 12

■

Strana 12 D ivrejTora stranica 12 D ivrejTora

(nastavak s 11. stranice) Harav Yitzchak Ginsburgh: GGGEMATRIJAEMATRIJAEMATRIJA - Unutarnje značenje Četiri vrste

kontroliramo taj „bijeg“ duše, kako

taj bijeg ne bi prešao u ekstrem. O

lijevoj ruci se kaţe “lijeva ruka od-

guruje dok desna privlači“. Ovo

znači da lijeva ruka ne dopušta da

se duša i B-g u potpunosti spoje

(kako je to bilo prije stvaranja) i po-

stanu potpuno jedno. U ovom svi-

jetu, „bijeg“ duše mora zastati prije

zadnjeg koraka pribliţiti se kraju

ali ga ne doseći.

Iz ovog razloga, B-g je ljudsko

srce stavio na lijevu stranu. Lagano

ali sigurno, lijeva ruka podiţe etrog i

spaja ga sa preostale tri vrste u de-

snoj ruci. Tek na taj način micva je

ispunjena. Etrogov bijeg prema gore

lijevo pobuđuje u preostale tri vrste

da se vrate prema dolje desno.

Stoga zaključujemo da je kičma

B-ţanske sluţbe predstavljena us-

pravnim lulavom zdesna, dok je bit

usrdne molitve predstavljena etro-

gom, srcem, koje je s lijeva. Tako i

naši mudraci kaţu, „Premilostivi želi

srce“ pri čemu Premilositivi ţeli ono

srce koje ţeli Njega.

Sve četiri naziva vrsta: etrog,

arava, lulav, hadas daju gematrijsku

vrijednost 1024, što je kvadrat broja

32 (32= lev, srce). Tako, svi zajedno,

predstavljaju savršeno srce (kvadrat

nekog broja iskazuje savršeno stanje

njegovog korijena). Značajno je da

brojčane vrijednosti tri riječi za ki-

čmu (šidra), oko (ajin), usna (sefa)

također daju vrijednost 1024. Sa-

vršeno srce. Zajedno sa četvrtom

riječi, srce (lev), sva četiri organa

daju vrijednost 1056, a to je „dija-

mantni“ oblik broja 32, dvostruki

„trougao“ broja 32.

Zato sve ovo završimo molitvom

da se naša srca očiste kako bi mogla

istinski sluţiti B-gu, kako bi zaslu-

ţili veće veselje tokom praznika Su-

kota, sa obajvljenjem Mesije i iskup-

ljenja svog Israela i čitavog svijeta.

Preveo: Aleksandar M. S.

kroz dolazak Mesije, na općem i in-

dividualnom nivou.“, „Pomoću B-

ţje milosti i moći, moja usta i usne

se otvaraju za molitvu Njemu!“.

Četvrto stanje svijesti, koje je pre-

ma midrašu, opet zapravo prvo sta-

nje, kičma sve svijesti, isprva se is-

kazuje kroz potvrđi-vanje svega.

Prije nego se krenemo moliti, mo-

ramo biti sigurni da ćemo dobiti

odgovor na naše molitve. Ovo je

stalno stanje svijesti Ţidova, koji su

egzisten-cijalno povezani s B-gom,

što ih pokreće i daje im duhovnu

snagu da ispune savjete naših mu-

draca: „Najbolje bi bilo da se moli

cijeli dan“

Lulav je viši od ostale četiri vrste,

zato mi iz-govaramo blagoslov za

četiri vrste kao „netilat lulav“. Lulav

posebice ističe našu duhovnu pobje-

du u bitci koja se odvija tokom Veli-

kih blagdana.

Iz gornje meditacije moţemo do-

ći i još do nekih zaključaka. Mirta i

grančica vrbe veţu se uz lulav i po-

diţu zajedno u desnoj ruci. Etrog

uzimamo lijevom rukom, skupimo

obje ruke i zatim podiţemo zajedno

sa preostale tri vrste.

Kako je gore objašnjeno, etrog

predstavlja teţnje srca da se pribliţi

B-gu. Ako bi se ove teţnje izrazile

bez ograničenja, to bi rezultiralo

time da duša napusti granice tijela

(kao što se to dogodilo Nadavu i

Avihuu, Aronovim sinovima, koji

su iskusili odlazak bez povratka).

Lijeva ruka predstavlja snagu kojom

■

Strana 13 Strana 13 Page 13 Strana 13 Strana 13 Godina 8 Broj 54 Strana 13 Godina 8 Broj 54 stranica 13

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

srijeda 7. 10. 2015.

5:33 6:08 7:01 9:52 10:50 16:03 17:14 18:26 19:08 13:12 12:44

Haftara za Sukot

“Knjiga

Kohelet je

osmišljena

tako da nam

pomogne

koncentrirati se

na bitno—

da razumijemo

da samo

duhovne

vrijednosti

imaju trajno

značenje.“

završni odlomak podvlači

da je njezina namjera na-

dahnuti nas na veće pri-

ljubljivanje uz B-ga: „sve u

svemu, kad se sve uzme u

obzir: Boj se B-ga i čuvaj

Njegove zapovijedi jer to je

sva čovjekova dužnost.“

(Kohelet 12,13)

Prevela: Dolores Bettini

(Knjiga Kohelet)

Na šabat u vrijeme Su-

kota čitamo iz knjige Ko-

helet (Propovjednik). Ve-

selje koje je donio Sukot

lako nas moţe odvesti u

svjetovna zadovoljstva i

prouzročiti da izgubimo

iz vida duhovnu prirodu

istinske radosti. Knjiga

Kohelet je osmišljena tako

da nam pomogne koncen-

trirati se na bitno. Napi-

sao ju je kralj Solomon. To

je razborita knjiga koja

ukazuje na ispraznost tra-

ganja za svjetovnim i vodi

zaključku da samo duho-

vne vrijednosti imaju traj-

no značenje. Iako se čini

da knjiga izraţava pesi-

mistički pogled na ţivot,

■

Page 14 Strana 14 Strana 14 Strana 14 Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora

cama i vjernicima upućujem

iskrene čestitke. Želim vam da

kročite u nadolazeću novu

godinu sretno i radosno i

provedete je u znaku židovske

izreke: Lešana tova tikatevu",

stoji u čestitki.

Kardinal Bozanić čestitao židov-

ske blagdane

Zagrebački nadbiskup kardinal

Josip Bozanić uputio je u su-

botu čestitke prigodom židov-

skih blagdana , glavnom rabinu

Židovske vjerske zajednice Bet

Israel u Hrvatskoj dr. Kotelu

Da Donu, rabinu Židovske

općine Zagreb Lucianu Moši

Preleviću te predsjedniku

Koordinacije židovskih općina u

Hrvatskoj dr. Ognjenu Krausu.

U svojim čestitkama kardinal

upućuje svoje čestitke i molitvu

Svevišnjem da nadolazeći blag-

dani budu ispunjeni obiljem

Božjeg blagoslova, mira, do-

brim djelima na radost i duhov-

nu dobrobit vjernika, izvijestio

je Tiskovni ured Zagrebačke

nadbiskupije. (Hina)

Dnevnik.hr, 12.9.2015.

Premijer Zoran Milanović

uputio je u subotu čestitku

vjernicima židovske vjero-

ispovijesti u povodu blag-

dana Roš Hašane, Jom

Kipura i Sukota.

"U povodu blagdana Roš

Hašane, Jom Kipura i Sukota, u

ime Vlade Republike Hrvatske i

osobno, svim židovskim vjerni-

ČESTITKE

Premijer Milanović čestitao Roš Hašanu,

Jom Kipur i Sukot Iz medija

■

Vjerovanje da ovakav nebeski

dogaĎaj znači početak užasnih

dogaĎaja bazira se na odlomku

u Bibliji u kojem se navodi da

će se „Sunce pretvoriti u tamu,

a Mjesec u krv prije nego što

od Gospoda doĎe veliki i užasni

dan“.

Iako su prethodna tri „krvava

Mjeseca“ protekla bez smaka

svijeta, pojedini vjernici strahu-

ju i pripremaju se za apoka-

lipsu.

MeĎu njima je i pastor Džon

Hejgi koji je o opasnostima

koja prijete čovječanstvu na-

pisao knjigu Four Blood Moons:

Something Is About to Change

(Četiri krvava Mjeseca: Nešto

će se promijeniti).

„Bog nam je slao sig-

nale na Zemlju i nismo

ih prihvatili. Dva krva-

va Mjeseca u 2014. i

2015. godini ukazuju

na dramatične doga-

Ďaje na Bliskom istoku, a kao

rezultat, promijeniće se cijeli

svijet“, upozorava Hejgi.

Pomračenje Zemljinog prirod-

nog satelita je kao spektakular-

na astronomska pojava često u

prošlosti tumačeno kao loš

znak koji najavljuje propast

nekog poduhvata.

Primjer za to je pomračenje

koje se desilo 22. maja tokom

turske opsade Carigrada 1453.

godine, koja je okončana pa-

dom grada i slomom Vizantij-

skog carstva.

Astronomi poručuju da je riječ

o spektakularnom prizoru ko-

jem se oni posebnu raduju, a

zbog različitog položaja na

Zemlji nisu svi stanovnici plan-

ete u mogućnosti da uživaju u

njemu.

Portal Moj Kontakt , 21.9.2015.

Pastor iz Teksasa Džon Hejgi

upozorava da bi astorološki fe -

nomen koji ćemo ugledati na

nebu 28. septembra, mogao da

dovede do smaka svijeta. Riječ

je o pomračenju „krvavog

Supermjeseca“.

Četvrto pomračenje tokom pe-

rioda od dvije godine poklopiće

se, ističe američki pastor Džon

Hejgi, sa jevrejskim praznikom

Sukot.

Tokom pomračenja Mjesec će

dobiti crveni odsjaj, zbog čega

je dobio ime „krvavi Mjesec“.

Zbog veličine, 29. septembra

Luna će biti i Supermjesec,

piše Dejli mejl.

FENOMEN

U Teksasu se spremaju: Smak svijeta 28.

septembra, nakon pomračenja Mjeseca

■

Jom Kipura i Sukota, glavnom

rabinu Židovske vjerske zajed-

nice Bet Israel u Hrvatskoj dr.

Kotelu Da Donu, rabinu Židov-

ske općine Zagreb Lucianu Mo-

ši Preleviću te predsjedniku Ko-

ordinacije židovskih općina u

Hrvatskoj dr. Ognjenu Krausu

U svojim čestitkama kardinal

upućuje svoje čestitke i molitvu

Svevišnjem da nadolazeći blag-

dani budu ispunjeni obiljem

Božjeg blagoslova, mira, do-

brim djelima na radost i duhov-

nu dobrobit vjernika, izvijestio

je Tiskovni ured Zagrebačke

nadbiskupije.

tportal, 12.9.2015.

Zagrebački nadbiskup kardi-

nal Josip Bozanić uputio je u

subotu čestitke prigodom ži-

dovskih blagdana Roš Hašane,

ŽIDOVSKI BLAGDANI

Kardinal Bozanić čestitao Roš Hašanu, Jom Kipur i

Sukot

■