Dvre Trasinagogadoboj.org/.../2015/09/1-10-DivrejTora-Mikec-5777.pdf · 2017-01-01 · Dvre Tra B’’H ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina

Divrej Tkra

B’’H

ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu,

zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i

tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu.

Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije

otkrivaju da im je novac kojim su platili

hranu, zagonetno vraćen natrag.

Jaakov pristaje poslati Binjamina tek na-

kon što Juda osobno preuzme odgovor-

nost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih

Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i

poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u

Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni

pehar u kojem su magične moći. Kad

braća sljedećeg jutra krenu natrag kući,

slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju

pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet

da zadrži Binjamina kao svog roba.

Prevela: Dolores Bettini

(Berešit 41,1- 44,17)

Josefovo zatočeništvo konačno se

okončava kad faraon usni san u kojem

sedam debelih krava izjede sedam mr-

šavih krava, a sedam debelih snopova

ţita, proguta sedam mršavih. Josef pro-

tumači san i kaže da slijedi sedam rodnih

godina, a za njima sedam godina gladi.

Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih

godina napravi zalihe žita. Faraon ime-

nuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi

faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva

sina, Menaše i Efrajim.

Glad se širi čitavim područjem, a hranu

se može nabaviti samo u Egiptu. De-

setero Josefove braće dolazi u Egipat

kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje

kod kuće jer je Jaakov zabrinut za nje-

govu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

Paraša Mikec

Godina 10 Broj 10 Broj 10 Zagreb, šabat 31. prosinca 2016. - 2. teveta 5777.

■

[email protected] http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Hanuka

Jeruzalem 16:01 17:25

Zagreb 16:02 17:03

Rijeka 16:10 17:11

Split 16:08 17:10

Dubrovnik 16:05 17:06

Vinkovci 15:53 16:54

Sarajevo 15:59 17:01

Bihać 16:06 17:07

B. Luka 16:01 17:02

Beograd 15:48 16:56

Novi Sad 15:49 16:57

Subotica 15:46 16:56

Zrenjanin 15:46 16:55

Niš 15:47 16:54

Beč 15:51 16:52

Frankfurt 16:13 17:15

Edison, NJ 16:21 17:23

Dnevni Zmanim za

Grad Zagreb

Na dan utorak 3.1.2017.

Alot Hašahar 5:54

Najranije Talit 6:26

Nec Hahama 7:21

Najkasnije Š’ma 9:42

Zman Tefila 10:28

Hacot 12:02

Minha Ketana 14:46

Plag Haminha 15:45

Šekia 16:43

Cet Ha-kohavim 17:25

Divrej Tkra

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora

■

sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina razorne gladi. Godina obilja nitko se neće niti sjećati (osim ako se poduzmu potrebne mjere da se za njih pošteno pripremi). Dvostruko ponavljanje sna kazuje da će se ti događaji ubrzo zbiti. Josef predlaţe što da se učini tijekom godina obilja da se pripremi glad. Faraon je snaţno impresioniran ovim bogo-bojaznim čovjekom, Josefom.

Postoji impozantan popis paralela između priče u ovoj sedri i Megilat Ester. Posebno u tome kako Faraon tretira Josefa i Ahašveroševih uputa Hamanu o tome kako da provede Mordehaja ulicama grada. Slčnosti u tekstovima su opseţne i zapanjujuće.

Šliši – treća alija14 p’sukim – 41,39-52

Faraon, uvjeren da je Josef najmudrija osoba u njegovom krugu, postavlja ga za vicekralja nad čitavim Egiptom. Faraon Josefu daje kraljevski prsten i naročitu odjeću (ponovo odjeća!) i organizira mimohod Josefa gradskim ulicama kako bi se Egipćani upoznali s ovlaštenjima koje kralj daje Josefu. Josef je dobio A-s’nat za ţenu. (Neki kaţu da je ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30 godina, Josef je gospodar Egipta. A-s’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima.

Zapazite da Faraon priznaje da je B-g izvor Josefove mudrosti. Očito, nisu svi egipatski vladari prezirali B-ga Izraelovog kao što je to činio nasljednik ovog Faraona godinama kasnije. Iako je to izrečeno u formi da se “podigao novi kralj koji nije poznavao Josefa”, moţemo vidjeti da je novi kralj odlučio ne poznavati ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja u Ţidovskoj povijesti. Značajan je za priču o Hanuki odnos prema B-gu i narodu Izraela Aleksandra Velikog, u usporedbi s nekim od njegovih nasljednika.

R’vi’i – četvrta alija 23 p’sukim – 41,53-42,18

Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se dobro pripremio. Josef upravlja raspodjelom zaliha hrane i nagomila veliko bogatstvo Faraonu.

U međuvremenu, Jaakov, znajući da u Egiptu ima hrane, šalje “braću” (ali ne i Binjamina) da kupe namirnice.

Tora kaţe da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo? Raši daje odgovor da je Jaakov vidio u nekoj vrsti proročke vizije da u Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da to nije bila potpuno, posve jasno proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek nije vidio da se na pozornici pojavio Josef. Prorok vidi samo ono što B-g ţeli da vidi, i razumije samo onaj dio viđenja koji doista i vidi.

Gemara u Taanit kaţe da je Jaakov u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro opskrbljen hranom. Svejedno, on ih je poslao u Egipat, kako ne bi pobudio zavist drugih. Kada drugi nemaju, nemoj se razmahivati onime što imaš.

Josef ugleda svoju braću, prepozna ih, (oni njega ne prepoznaju,) i sjeti se svojih snova. Postupa s njima grubo i optuţuje ih da su špijuni. Oni poriču optuţbe i pričaju Josefu o povijesti svoje obitelji i časnim namjerama.

Raši kaţe da su braća (neznajući) izrekla proročku izjavu rekavši “Mi smo svi sinovi jednog čovjeka”. Na svjesnoj razini, oni su govorili o sebi. No tvrdnja je posve istinita i kada se njome obuhvati i Josef– Mi smo svi…

Josef predlaţe test njihove čestitosti – oni mu moraju dovesti svog najmlađeg brata. On ih zatvori na tri dana da “razmisle o tome”.

B’zot, ovime ćete biti provjereni. Josef kaţe da će djeca Izraelova biti iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1 + 400 = 408. Tri glavna “sredstva” za postizanje oproštenja od B-ga su t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što kaţemo u Musafu na Roš hašana i Jom kipur. Neki mahzorim imaju drugi skup riječi otisnut iznad iznad ove tri. Njih se ne izgovara, no one su tu. Molitva = kol (glas). Poka-janje pomaţe com (post). A cedaka se vrši s mamonom (novcem). Svaka od tih riječi ima numerički zbroj 136. 100+6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50. To što su gematrije tih sinonima jednake govori o jednakom značaju pri traţenju boţanskog oproštenja. Zbrojite ih zajedno i doći ćete do

Kohen – prva alija 14 p’sukim – 41,1-14

Prošle su dvije godine otkako je peharnik obećao da će Faraonu reći za Josefa. Još jedna godina patnje u tamnici, zbog toga što je previše pouzdanja poloţio u čovjeka, umjesto da ima potpunu vjeru u B-ga (i vjerojatno je time došlo do hilul Hašem u Josefovom slučaju, zbog toga što je on bio i posebnih okolnosti u kojima se našao).

Da pojasnimo… U “normalnim” okolostima, osoba u Josefovoj situaciji trebala bi poduzeti korake da se izbavi iz zatvora, moleći peharnika (ili koga već) za pomoć. No u ovom slučaju, moţemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga Naar Ivri. To vjerojtno znači da se on naslađivao idejom da taj “Ţidovčić” ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Moţrmo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao, traţiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez.

Faraon je usnio dva sna – 7 suhjonjavih krava proţdire 7 tustih krava bez da se na njima primijeti efekt njihovog “obroka”, te 7 sasušenih klasova proţdire 7 punih, dobrih klasova. Ovi ga snovi vrlo uznemire. On sazove svoje savjetnike koji svojim neza-dovoljavajućm tumačenjima ne uspijevaju popraviti njegovo raspoloţenje.

Peharnik se konačno prisjeti Josefa, te iznese Faraonu svoju priču. “Bio je s nama jedan Ţidovski mladić…” Faraon naređuje da se Josefa dovede iz tamnice, te Josefa pripremaju za susret s Faraonom.

Raši ističe (on u stvari proklinje) da će zli ljudi, čak i kada priznaju dobro koje im je netko učinio, omalovaţavati one kojima duguju zahvalnost. Pehranik govori o Josefu kao o Na’aru (što ima konotaciju budala), Ivri (tuđinac koji ne pripada među nas), eved (rob nedostojan da bude vođa).

Levi – druga alija 24 p’sukim – 41,15-38

Faraon ispripovijeda Josefu svoje snove (unoseći neke vaţne promjene koje Josip ispravlja, dajući time znak Faraonu o boţanskom porijeklu Josefovog tumačenja snova). Josef kaţe Faraonu da su ta dva sna zapravo jedna poruka od B-ga o Njegovoj namjeri da dovede

Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 10 Strana 3

vraćaju u Egipat i dolaze pred Josefa.

Šiši – šesta alija 14 p’sukim – 43,16-29

Josef ugleda Binjamina i kaţe svom pratiocu (vjerojatno Menašeu) da pripremi objed za njih sve. Braća se plaše Josefovog poziva, uvjereni da on ima veze s novcem koji im je bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju Josefu što se desilo kako bi odvratili njegovu srdţbu. Josef ih ospituje o njihovom starom ocu.

Braća se klanjaju Josefu, ispu-njavajući na taj način bit njegovih snova (a ovog puta u to je uključen i Binjamin). Josef zapazi Binjamina, raspituje se o njemu i blagosilja ga.

Š’vii – sedma alija 22 p’sukim – 43,30-44,17

Josef jedva suzdrţava svoje emocije. On ponovo nasamo plače, opere lice i vraća se braći. Na objedu, on braću posjeda po starosti (što ih uznemiri – “Kako on to moţe znati?”). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.

(Josef stvara priliku za ljubomoru, tako da braća budu dovedena u sličnu situaciju kao ranije. Ovo priprema teren za “potpuno” pokajanje. Čini li on to svjesno, podsvjesno, vođen od B-ga…?)

Sljedeće što naredi je da se hrana i njihov novac stave u njihove vreće, a da se njegov (Josefov) naročiti pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.

On braću otpusti da krenu u Kanaan, a potom šalje svog “čovjeka” za njima da ih optuţi da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optuţbu i daju riječ da ako se pehar nađe među njima, onaj koji je “kriv” neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob postane samo onaj koji je kriv; ostali mogu slobodno otići. Potraga otkriva da se pehar nalazi kod Binjamina. Jehuda, kao glas-nogovornik, ponudi da svi ostanu kao robovi. Josef inzistira da samo Binjamin treba ostati; ostali se imaju vratiti svom ocu.

Deja vu pred njihovim očima! Još jednom, braća mogu otići Jaakovu – bez jednog od Rahelinih sinova i iznijeti mu olakotne okolnosti. A ovog puta, bila bi to istina! Bez lukavštine, kao što je to bilo s Josefom. Ovo stvara podlogu za istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj knjizi Hilhot T’šuva, iznosi različite elemente t’šuva. Potom on uvodi koncept t’šuva g’mura – potpune t’šuva, za koju on kaţe da se moţe jedino postići (ili barem prepoznati)

ako se dogode iste (ili vrlo slične) okolnosti kao kada je bio počinjen prvobitni grijeh.] Hoće li to braća prepoznati kao priliku da se spase i reći da nemaju snage išta učiniti, ili će se usprotiviti zagonetnom vladaru Egipta i biti spremni boriti se za Binjamina? I ovaj puta, to će biti jednostavnije učiniti, jer nisu učinili ništa pogrešno.

U standardnom stilu “neiz-vjesnosti”, parša završava s tim pitanjem. Moramo ostati podešeni na istoj frekvenciji za slijedeći tjedan kako bismo doznali odgovor.

Maftir, druga Tora – 6 p’sukim – Bamidbar 7, 48-59, (7. dan)

Kada Šabat Hanuka ne pada na prvi niti na posljednji dan Hanuke – drugim riječima, kada ima samo jedan Šabat Hanuka, onda je Maftir odlomak od 6 pasuka o darovima plemenskih vođa na dan posvećenja Miškana. (Čitanja na prvi i posljednji dan uključuju više redaka. Kada je šabat uz to i Roš hodeš, maftir je u trećoj knjizi Tore, no još uvijek odlomak od 6 pasuka.)

Za sedmi dan Hanuke (naše Hanuke i Hanukat HaMizbeah koji se prvi puta zbio), vođa plemena Efrajim prinio je svoje darove. Elišama ben Amihud prinio je točno isto ono što je prinio svaki od ostalih Nesi’im, no Tora ponavlja pojedinosti, tako da je svako pleme “imalo svoj dan”, da se tako izrazim. Neki komentari pripisuju različita značenja istim stvarima, za svako pleme, naglašavajući tako individualni karakter plemena.

Haftara 21 p’sukim Zaharia 2,14-4,7

Posebna Haftara za Šabat Hanuka “posuđena” je iz B’ha’alot’ha, i očita poveznica među njima je Menora. Hanuka ima paralela duţ čitave povijesti.

Početne riječi Haftare su B-ţje obećanje da će boraviti među nama. To je glavni razlog izgradnje Miškana i Beit HaMikdaša, i to je svrha njegovog ponovnog posve-ćenja, kao što to činimo na Hanuku.

Haftara sadrţi viđenje o mas-linovom ulju koje čudesno teče u zlatnu menoru uz koju se nalaze masline. Vizija na toliko načina odgovara priči o Hanuki. Ona je također i osnova za grb Drţave Izrael. Ovo je posebno značajno u svjetlu značenja vizije. Poruka kralju, Ţidovskim vođama općenito, je da se naš uspjeh ne mjeri moći i snagom, već duhom B-ţjim. To je bila vaţna poruka Hašmonejcima, i ona ostaje kao poruka od ţivotne vaţnosti za vođe današnjeg Izraela.

136+136+136 = 408. B’zot tiba-heinu – Ovako smo kušani – s Molitvom, Pokajanjem, i Djelima milosrđa bivaju kušana Djeca Izraelova.

Hamiši – peta alija 35 p’sukim – 42,19-43,15

Josef im kaţe da će jedan od njih ostati kao taoc (Josef odabire Šimona, kako bi razdvojio opasni tim kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu “malenog” u Egipat. Braća iskazuju iskreno ţaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaţe nešto poput “što sam vam govorio”. Nitko od njih nije svjestan da Josef sluša i razumije njihov razgovor. Josef odlazi nasamo i plače (zbog toga što braću stavlja u takvu situaciju). Josef zapovijeda da njihove vreće napune hranom i da im se vrati i njihov novac.

Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kada nađu tamo svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo.

Jaakov jadikuje zbog gubitka Josefa, i sada Šimona i objavljuje im da neće riskirati da izgubi i Binjamina. On odbija dopustiti svojim sinovima da se vrate u Egipat, unatoč (ili zbog) Reuvenovog apsurdnog prijedloga da njegovi vlastiti sinovi budu ubijeni, ako se nešto dogodi Binjaminu.

Gemara kaţe da se izrečeno prokletstvo mudre (pravedne?) osobe, čak i kad je izrečeno uvjetno, ostvaruje (na ovaj ili onaj način). Reuven je ponudio da njegovi sinovi umru ukoliko se Binjamin ne vrati. Ponuda je bila odbijena. A Binjamin se vratio svom ocu. Svejedno, Reuven je rekao što je rekao. Njegova “dva sina” odnose se na njegova dva nečasna potomka koji doista jesu umrli – Datana i Avirama. Moramo biti krajnje oprezni što govorimo! (Ne samo da su umrli na početku Korahove pobune, već se i ranije o njima govori kao o umrlima. B-g kaţe Mošeu da se vrati u Egipat stoga što su oni koji su ga proganjali umrli. Raši kaţe da to označava Datana i Avirama, koji su osiromašili i smatralo ih se mrtvima – oni su umrli dva puta!)

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na koncu pristaje Binjamina povjeriti u Judine ruke za ponovni put u Egipat. Jaakov im daje dvostruko više novaca nego što je potrebno, te šalje darove najfinijih začina “Egipatskom vođi”. Jaakov blagosilja svoje sinove; oni se

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

■

Rav Kook:

Josef i Jehuda


■

(predstavljene 'vodama gore' na

nebes i ma ) . Ne mogu ćn os t da

otkrijemo potencijal budućnosti u

sadašnjosti je temeljni nedostatak

našeg svijeta; suprotno drugim

danima Stvaranja, Tora opisujući

drugi dan kada se dogodilo to

razdvajanje, ne kaţe da je 'bilo dobro'.

Josef i slovo hei

Prema midrašu (Sota 36b), anđeo

Gavriel naučio je Josefa 70 jezika.

Gavriel je također dodao slovo 'hei' iz

B-ţjeg imena Josefovom imenu te ga

je nazvao 'Jehosef' (Ps. 81:6). Koje je

značenje tog dodatnog slova?

Mudraci nam kaţu da je B-g ovaj

svijet stvorio pomoću slova hei, a

svijet koji će doći pomoću slova jud

(Berešit Raba 12:9). U Josefovom

pogledu na svijet, svaki narod ima

svoj budući duhovni potencijal,

ovisno o tome kako će se uklopiti u

posljednji plan kiduš ha-Šema,

posvećenja B-ţjeg Imena i objave

Njegove vladavine u svijetu. Posebna

uloga svakog naroda predstavljena je

posebnim jezikom. Međutim, bez

slova hei, Josef ne bi mogao dobro

shvatiti jezik svakog naroda, tj. ne bi

mogao shvatiti prirodu njihovih uloga

u budućem svijetu. Dodavanjem slova

hei njegovom imenu – slova pomoću

kojeg je stvoren ovaj svijet – Josef je

stekao sposobnost razumijevanja

svemira onakvog kakav postoji sada.

Josef je tada bio sposoban dokučiti

jezike svih naroda i procijeniti njihov

duhovni potencijal.

Josef je bio sposoban razlikovati

potencijal svijeta za kiduš ha-Šem

pomoću tog jednog slova. On je

koristio hei, slovo koje je zatvoreno sa

triju strana, kao da je budući

potencijal gotovo u potpunosti

sakriven. Jehuda je, s druge strane,

gledao na duhovno stanje svijeta kao

da je otkriveno već sada.

„Josef, koji je posvetio B-ţje Ime u

privatnosti, zasluţio je jedno slovo B-

ţjeg Imena. Jehuda, koji je posvetio B-

ţje Ime u javnosti, zasluţio je dobiti

cijelo ime prema B-ţjem Imenu“ (Sota

36b).

Dvije vrste cadikima

Prema Zoharu, Benjamin je

upotpunjavao svog brata Josefa.

'Rahel je rodila dvojicu cadikima,

Josefa i Benjamina. Josef je bio 'viši

cadik', dok je njegov brat Benjamin bio

'niţi cadik' (Vajece 153b). Kakve su

ovo dvije vrste cadikima?

'Viši cadik' je kanal za 'šefa' (B-ţji

utjecaj), privlačeći je odozgo, dok 'niţi

cadik' prosljeđuje taj utjecaj fizičkom

svijetu. Benjaminova uloga bila je da

Svađa između Jakovljevih sinova

usredotočena je na dva konfliktna

pogleda vezana uz svetost ţidovskog

naroda. Jehuda je smatrao da se

moramo ponašati u skladu sa

trenutnom realnošću i da, prema

sadašnjoj situaciji, ţidovski narod

mora ostati odvojen od drugih naroda

kako bi sačuvao svoje jedinstveno

nasljeđe. Josef je, s druge strane,

vjerovao da se moramo usredotočiti

na krajnji cilj. Moramo uzeti u obzir

skriveni potencijal budućeg vremena

u kojem će 'narodi hodati u tvom

svjetlu' (Izaija 60:3). Tako smo, prema

Josefu, čak i danas odgovorni za

duhovno uzdizanje svih ljudi.

Koji je pogled ispravan – Jehudin

pragmatični nacionalizam ili Josefov

vizionarski univerzalizam?

Sadašnjost nasuprot budućnosti

Rasprava između Jehude i Josefa u

stvari je odraz temeljne podjele u

svijetu. Ponor između trenutne

stvarnosti i budućeg potencijala

ukorijenjen je u temeljima svemira.

Drugog dana Stvaranja, B-g je stvorio

'rakiu', nebeski svod koji je dijelio

vode ispod od voda iznad njega

(Berešit 1:7; vidi Hagiga 15a). Ta

podjela simbolizira ponor između

sadašnjosti (predstavljene 'vodama

dolje' u ovom svijetu) i budućnosti


Josefa, ujedinjenje nacionalnog i

univerzalnog pogleda.

Mikec, naziv ovotjedne parše, znači

'na kraju'. Midraš Tanhuma objaš-

njava da je B-g uspostavio kraj za sve

stvari. Kao što je Josefovo zatvo-

reništvo došlo svome kraju u parši

Mikec, tako će i konflikt između

Jehude i Josefa biti razriješen nakon

konstruktivnog perioda razvoja i

promjene. Temeljno neslaganje u

svijetu bit će popravljeno, a ponor

između sadašnjosti i potencijala

budućnosti, između voda ispod i

iznad svoda, bit će iscijeljen.

Josef i zlo oko

Rabi Johanan, učenjak iz trećeg

stoljeća, imao je neobičan običaj.

Ponekad bi sjedio u blizini gradske

mikve. Na taj način, objašnjavao je,

ţidovske ţene će me vidjeti kada

izlaze iz mikve i imat će djecu

prekrasnu poput mene. Rabi

Johananovi prijatelji pitali su ga: Ne

bojiš li se 'zlog oka'?

„Ja sam Josefov potomak, '

odgovorio je, 'a zlo oko nije imalo

vlasti nad njim.“ (Berahot 20a)

Na stranu ljepota rabi Johanana, ali

ova priča nameće još neka zanimljiva

pitanja. Što je to 'zlo oko'? Je li to samo

primitivno praznovjerje? I zašto je

Josef, više od svih drugih biblijskih

likova, bio imun na to?

Talmud objašnjava da je Josef

zasluţio zaštitu od 'zlog oka' budući

da 'njegove oči nisu ţeljele imati

koristi od onoga što mu nije

pripadalo.“ Gđa. Potifar pokušala ga

je zavesti, no Josef je ostao vjeran B-gu

i svom poslodavcu. Uistinu čin

velikog moralnog integriteta – ali na

koji način to ima veze sa 'zlim okom'?

Rav Kook objasnio je da je 'zlo oko'

primjer toga kako jedna duša moţe

utjecati na drugu kroz nevidljive veze

koje postoje među njima. Svi smo mi

pod utjecajem svoje okoline. Ţivot

među plemenitim i pravednim

ljudima ima vrlo pozitivni efekt, dok

ţivot među zlima i korumpiranima

ima negativan efekt. Zlo oko je

otrovni utjecaj zloćudnih osjećaja

ljubomore i zavisti onih oko nas.

Čovjek koji je učvrstio svoju

unutarnju odlučnost i ne dopušta sebi

da bude odveden sa pravog puta,

unatoč vanjskim pritiscima – takav

čovjek sagradio je zid koji štiti

njegovu dušu od vanjskih utjecaja.

Biblijski junak koji je najviše iskazao

snagu karaktera i čvrsto odbio poći

krivim putem je Josef. Sedam-

naestogodišnjak, mlad i zgodan,

odvojen od zaštite svoje obitelji i

kulture, rob kojeg zavodi moćna i

atraktivna ţena, Josef je unatoč svemu

tome ostao vjeran svojim idealima.

Josef je odlučio da neće biti savladan

svojim okruţenjem, bez obzira na moć

uvjeravanja. Zbog svog herojskog

stava, zasluţio je da 'zlo oko' nema

vlasti nad n j im i njegovim

potomcima.

Prevela Anja Grabar

ispuni naš svijet svetošću. Cijelog

svog ţivota, Benjamin je brinuo o

tome da bi Hram trebao biti izgrađen

na dijelu Erec Jisraela koje će nastaniti

njegovo pleme. Zašto je to Benjaminu

bilo od tako velike vaţnosti?

Hram je 'kuća molitve svih naroda',

koji dozvoljava svima da imaju udio u

njegovoj svetosti. 'Da su narodi znali

koliko je Hram bitan za njih, sagradili

bi utvrde oko njega kako bi ga

zaštitili' (Tanhuma Bamidbar 3).

Hram je imao temeljnu ulogu u

Josefovom univerzalnom pogledu na

svijet.

Kraljevstvo i Hram

Rasprava između Jehude i Josefa

moţe se oslikati dvjema institucijama:

kraljevstvom i Hramom. Kraljevstvo,

čija uloga je bila da zaštiti nacionalnu

svetost ţidovskog naroda, bilo je

utemeljeno na Jehudinim područjima,

u Hebronu i Jeruzalemu. Hram, čija

uloga je bila da uzdigne čitavo

čovječanstvo, bio je sagrađen na

Benjaminovoj zemlji. Ipak, Hram je

djelomično bio sagrađen i na dijelu

zemlje koji se iz Jehudinog područja

protezao do Benjaminovog. Taj dio

zemlje predstavlja sintezu Jehude i

(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Josef i Jehuda

■

Rabbi Berel Wein:

Kako prepoznati prave vođe u našoj sredini


■

nom se kod njega ponovo bude nje-

govi davni s neba nadahnuti snovi i

ponovo ga zaposjeda gorčina zbog

odnosa s njegovo desetoro braće.

Braća ne shvaćaju da stoje pred svo-

jim bratom Josefom. Ali se sa kaja-

njem prisjećaju zavade s njime i

svog nimalo suosjećajnog postupa-

nja prema njemu, te opasnost u ko-

joj su se u Egiptu našli vide kao

neku vrstu B-ţanske kazne zbog

svoje bezdušnosti i pomanjkanja

suosjećanja prema svom bratu.

A tamo u Zemlji Izraelovoj, stari

otac Jaakov neutješan je zbog ne-

stanka Josefa, jer je on još uvijek

uvjeren da su stari Josefovi snovi

bili istinita proročanstva i stoga

moraju nekako i dalje vrijediti i

ispuniti se.

Prošlost nikada ne nestaje, ni u

osobnom ţivotu, ni u ţivotu naroda,

a niti u događanjima među narodi-

ma. Svaki pokušaj da se “krene da-

lje“, nazovimo to tako, uvijek sputa

teret prošlosti koji smo prisiljeni i

nadalje nositi sa sobom. Naš nara-

štaj Ţidova još uvijek progoni holo-

kaust.

Narodi Europe još uvijek su obu-

zeti svojim starim i gotovo urođe-

nim prezirom i mrţnjom prema

Ţidovima i judaizmu. Oni tog de-

mona ne mogu izbrisati iz svog

bića. Ljevicu još uvijek progoni

pogrešna vizija i nedostiţne eko-

nomske i socijalne teorije marksiz-

ma devetnaestog stoljeća, sa svim

njegovim zlonamjernim nuspro-

duktima. Prošlost steţe naš svijet i

ostavlja tek malo prostora za mir i

zadovoljstvo. No postoji i pozitivna

prošlost koja također egzistira i u

Ţidovskom svijetu – prošlost Sinaja

i Jeruzalema, Tore i odabranosti,

tisućgodišnjeg tradicionalnog Ţi-

dovskog ţivota i čvrstih moralnih

vrijednosti.

Ta se prošlost polagano vraća

mnogim Ţidovima koji su na nju

zaboravili ili koji nikada o njoj nisu

dovoljno znali. Prošlost je, stoga,

moćno oruţje za oblikovanje naše

sadašnjosti i, dakako, naše buduć-

Sve ljude uključene u ljudsku dra-

mu za nas opisanu u ovotjednom

čitanju Tore progone njihovi neka-

dašnji postupci, ponašanja i odnosi.

Faraona uznemiri njegov san o kra-

ljevstvu u kojem snaţni vladaju

nad slabima, i odjednom se taj pri-

jašnji san pretvori u noćnu moru u

kojoj slabi proţdiru moćne. Farao-

nov peharnik je mislio kako je svoju

nekadašnju nesmotrenost ostavio

iza sebe i sada bez ikakve opasnosti

moţe zaboraviti na sve i svakoga

koji ga povezuju s vremenom koje je

proveo u tamnici.

Sada se prisiljen prisjetiti mladog

Ţidova Josefa i još jednom skrenuti

Faraonu paţnju na onu čitavu pr-

ljavu priču. Josef se podiţe do vlasti

i poloţaja, i pokušava izgraditi novi

ţivot za sebe daleko od svoje domo-

vine i svoje obitelji.

Kad, gle, sada se pred njim pojave

desetorica njegove braće s kojima se

prije mnogo godina ţestoko posva-

đao i koja su ga prodala da bude

rob egipatskoj aristokraciji. Odjed-


S druge strane, Jaakov sudjeluje u

Josefovim snovima i mada ukori

Josefa zbog njegovog ponašanja

prema svojoj braći, on čuva poruku

snova i na neki je način siguran da

će se oni ispuniti.

Onome koji ne ţeli sudjelovati u

snu bit će teško identificirati se sa

snivačem ili čak i pokazati naklo-

nost prema njemu. Josef koji je ţelio

da njegovi snovi budu i njihovi sno-

vi istog trenutka prepoznaje svoju

braću. Braća, koja još uvijek nemaju

ništa zajedničkog s Josefovim sno-

vima, ne mogu ga prepoznati niti se

identificirati s njime.

Ţidovski je narod tijekom vjekova

sanjao mnoge snove. Neki od tih

snova bili su osobne prirode. Kao

takvi, oni zapravo nisu imali trajnog

efekta. Međutim, bilo je veličanst-

venih, nacionalnih, pa čak i univer-

zalnih snova koji su bili dio Ţidov-

ske tradicijje i društva. Ti su snovi

uključivali povratak u Zemlju Izra-

elovu, uspostavu pravednog i mo-

ralnog Ţidovskog društva utemelje-

nog na vrijednostima Tore i sveop-

ću predanost napretku civilizacije i

unapređenju ljudskog društva.

Test Ţidovskog kontinuiteta i lo-

jalnosti bio je da li je pojedini Ţidov

imao udjela u tim velikim snovima

ili ne. Oni koji nisu, na kraju više ni-

su mogli prepoznati svoju vlastitu

braću. Zbog toga su Ţidovi na po-

sljetku postali negativne sile u

Ţidovskom društvu, ali i u svjet-

skom društvu.

Ţidovsko obrazovanje tijekom vje-

kova nije samo podučavalo znanje i

Ţidovsku tradiciju već je u Ţidov-

sku dušu i um usađivalo vizije i

snove koji su ţivotodavna sila Ţi-

dovskog opstanka. Mnogi od pro-

blema koji postoje u današnjem

Ţidovskom društvu, ovdje u Izra-

elu, no posebno u dijaspori, rezultat

su činjenice da mnogi Ţidovi više

ne dijele Ţidovske snove.

Ovo objašnjava mnogo negativ-

nosti i gorčine koja su naţalost pri-

sutne u Ţidovskom svijetu. Mi mo-

ramo gledati na one koji snivaju kao

na heroje, i na vizionare kao na is-

tinske vođe našeg naroda. Josef još

uvijek ţivi sa svojim snovima, svo-

jom tvrdoglavošću, svojim nadama i

svojom dobrotom. Neka bismo svi

mi, njegova braća, bili dovoljno mu-

dri da ga prepoznamo u svojoj sre-

dini.

Šabat šalom i sretna vam Hanuka.

nosti. To je prošlost koja je spasila

Josefa i njegovu braću i ponovo po-

stavila Jaakova za oca nacije Izraela.

Prošlosti se nije uvijek ugodno pri-

sjetiti. No ona je uvijek neophodna i

poučna. Dok sanjamo o slavnoj bu-

dućnosti moramo se sjetiti da nas

naša prošlost uvijek prati na našem

ţivotnom putu.

Središnja je točka ovotjedne

paraše da je Josef prepoznao svoju

braću dok ona nisu prepoznala

njega. Očiti razlog za to, to što je

Josef, pošto je čekao na ostvarenje

svojih b-gomdanih snova, traţio

svoju braću, dok oni, braća sama,

nisu bili Josefu partneri u tim

snovima i sto-ga nisu mogli ni

zamisliti da se kla-njaju pred

Josefom.

Postoje sni koji su, privatni, osob-

ne prirode, i mnogo puta ih nije mo-

guće podijeliti s drugima. Međutim,

ponekad postoje snovi koji su toliko

izvanredni i vrše utjecaj na pokolje-

nja i narode tako da ih se mora po-

dijeliti s drugima. Josefovi snovi bili

su takve naravi. Braća su pogrešno

protumačila Josefove riječi kao po-

kušaj da ovlada njima i kontrolira

ih. Snovi su, međutim, zapravo na-

govještavali da će Josef spasiti Ja-

akova i njegovu obitelj u vrijeme

gladi i krize.

Josef je poţelio svoje snove podi-

jeliti sa svojom braćom. Braća, koja

su te snove doţivjela kao zlu na-

mjeru, nisu ţeljela imati ništa s nji-

hovim ispunjenjem ili ostvarenjem.

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Kako prepoznati prave vođe u našoj sredini

■

Rabbi Yissocher Frand:

Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje


■

šem, ubrzat ću to kad bude vrijeme

(b'ita ahišena)“ (Ješaja 60,22).

Talmud (Sanhedrin 98a) zaključuje

na temelju ovog stiha da izbavljenje

moţe doći na jedan od dva načina – ili

u za to određeno vrijeme (b'ita), ili

moţe biti ubrzano i doći ranije, kada

Hašem odluči da ga ubrza (ahišena).

To je talmudsko tumačenje, ali jed-

nostavno tumačenje stiha je „Ja ću ga

donijeti brzo u pravo vrijeme“.

Dakle, bili smo u izgnanstvu više od

2000 godina. Milijuni Ţidova rođeni

su i umrli u iščekivanju izbavljenja, a

ono još nije došlo. Međutim, to nas ne

smije obeshrabriti u prihvaćanju či-

njenice da će ono doći i to brzo, kada

dođe vrijeme za to. To je doslovno

tumačenje stiha: Bit će to u svoje vri-

jeme, ali kad se dogodi, dogodit će se

vrlo brzo. Bez obzira na to što galut

ponekad izgleda beskonačno, to nas

ne bi trebalo obeshrabriti od razmi-

šljanja da se stvari mogu preokrenuti

u trenu.

To je lekcija Josefovog oslobođenja

iz zatvora. Unatoč činjenici da je bo-

ravio u zatvoru godinama, kada je

došlo oslobođenje, bilo je to 'vajericu-

hum min ha'bor' (brzo su ga izvukli iz

zatvora). Naţalost, to je vrlo čest

scenarij u mnogim područjima ţivota.

Postoje ljudi čija djeca traţe supruţ-

nika. Ponekad taj proces moţe trajati

jako dugo i to postaje obeshrabrujuće

i za roditelje i za djecu.

Međutim, vrlo često, kada se dogodi

– dogodi se u trenu! Mladić upozna

pravu djevojku; djevojka upozna pra-

vog mladića. Svaki od njih traţio je

tko zna koliko vremena, a sada, odj-

ednom, njih su dvoje sigurni da su

pronašli onog pravog! I to je primjer

'b'ita ahišena (u svoje vrijeme, ubrzat

ću to). Nadam se da će ovo posluţiti

kao ohrabrenje tisućama ljudi koji

prolaze kroz to iskustvo.

Jismah Jehuda citira sljedeću priču

sa Rav Jichakom Ze'evom Soloveit-

chikom (Brisker Rav): Rav Soloveit-

chik trebao je biti 'mesader kidušin' .

(sluţbenik na vjenčanju) jednome od

svojih studenata. Pod hupom, mladić

je shvatio da je prsten ostavio kod ku-

će. Brisker Rav je inzistirao na tome

da unajme taksi, pošalju nekoga kući

po prsten i odgode vjenčanje dok pr-

sten ne stigne. To je trajalo 15 minuta.

Prsten je stigao i oni su stali pod hu-

pu. Pod hupom, 'hatan' je bio

spreman staviti prsten na 'kalin' prst i

reći „Harei at mekudešet li“, kad mu je

odjednom prsten pao.

Faraonu, koji je sanjao vrlo uznemi-

rujuće snove, rečeno je da u zatvoru

ima jedan čovjek koji moţe rastuma-

čiti snove. „Tako je faraon poslao po

Josefa da ga brzo dovedu iz zatvora.

On je obrijao svoju kosu i promijenio

svoju odjeću te došao pred farao-

na.“ (Berešit 41,14). Sefer Jismah Je-

huda citira drugi sefer (Macmeah

Ješuos) koji iz ove priče izvlači veliku

lekciju.

Josef je u zatvoru proveo mnoge

godine. Kada je konačno izašao, taj je

izlazak došao veoma brzo: vajereicuhu

min ha'bor – poţurili su se dovesti ga

iz zatvora. Lekcija koju moramo u

svom umu imati kroz svoj ţivot je –

Ješu'at Hašem k'heref ajin – B-ţje

spasenje dolazi u treptaj oka.

Čovjek moţe prolaziti kroz kušnje

godinama i uopće ne vidjeti svjetlo na

kraju tunela, no oslobođenje moţe

doći niotkuda, doslovno u trenu. Tu

ideju ističe prorok Izaija: „…Ja, Ha-


drţavao bračnih odnosa (izvedeno iz

činjenice da stih naglašava da su nje-

gova dvojica sinova rođeni prije po-

četka prve godine gladi). To tumače-

nje pojavljuje se u traktatu Tanis koji

kaţe: „Tkogod sudjeluje sa zajedni-

com u vrijeme nevolje, taj će zasluţiti

da sudjeluje i u vrijeme utjehe.“ (Ta-

anis 11a).

Zemlja koju je Josef primio u Erec

Jisraelu bila je blagoslovljena obiljem

Svemogućeg. Kako je Josef to zaslu-

ţio? Josef je bio drugi najmoćniji čo-

vjek na svijetu. Ţivio je u luksuzu.

Međutim, on si je uskratio zadovolj-

stvo bračnih odnosa jer je htio suosjeć-

ati sa ljudima koji su patili. Iz tog

razloga, bio je nagrađen posebno

plodnom zemljom.

Raši piše (u parši Zot HaBraha): „Me-

đu nasljeđem svih plemena, nijedna

zemlja nije toliko puna obilja kao što

je Josefova.“ Bila je to najplodnija ze-

mlja u cijelom Erec Jisraelu. On je dije-

lio teret sa drugim ljudima i zato mu

je Ribono šel Olam uzvratio, mnogo-

struko.

Rav Matisyahu Solomon daje krasan

uvid u komentar Ba'al HaTurima. Mo-

šeova braha za Josefa u parši Zot haBra-

ha dodaje „najboljim plodovima koje

sunce daje i najboljim rodom svakog

mjeseca; onim što je najbolje sa istoč-

nih gora i onim što je najbolje s vječ-

nih gora; najboljim plodovima zemlje

i naklonošću Onoga koji je prebivao u

grmu (u'racon šohnei sne)…“ (Devorim

33,14-16). Što znači stih „u'racin šohnei

sne“?

Raši u Zot HaBraha objašnjava da se

„Onaj koji prebiva u grmu“ odnosi na

Svemogućeg koji se ţidovskom naro-

du po prvi puta pojavio u (gorućem)

grmu.

Raši, u parši Šemot, objašnjava da se

Hašem po prvi puta pojavio pred

Mošeom u grmu zato što je to nisko

stablo. Hašem je time rekao ţidov-

skom narodu, „Vi ste u boli, podno-

site egipatsko ropstvo, i Ja sam tako-

đer u boli.“ To je fizička manifestacija

koncepta „Imo Anohi b'cara“ (Ja sam s

njim u vrijeme njegove nevolje). Ja

osjećam vašu bol. To je atribut Sve-

mogućeg. On prebiva u trnovitom

grmu i stoga suosjeća sa zajednicom u

vrijeme nevolje.

Rav Matisyahu ističe da se samo

dva puta u Tori Svemogućem obraća

kao Onome koji prebiva u trnovitom

grmu – prvi puta u parši Šemot i drugi

puta u blagoslovu Josefa u parši Zot

HaBraha. Poanta je, kaţe on, da Sve-

mogući „nosi breme svog prijatelja“.

(On je 'nose b'ol im haveiro'). On osjeća

bol ţidovskog naroda i On cijeni ljude

koji također osjećaju tuđu bol. Josef je

bio takav čovjek i Hašem ga je prikla-

dno nagradio najplodnijom zemljom

Erec Jisraela.

Prevela Anja Grabar

Svi su zastali. Najprije je zaboravio

prsten, a sada mu je ispao. Nisu li to

loši predznaci? Halahist kakav je bio,

Brisker Rav je o tim predznacima re-

kao sljedeće, „Ovo ne znači apsolutno

ništa! To samo znači da hupa mora

doći 'b'šaa tova u'muclahat' (u dobar i

uspješan tren). Prije 15 minuta, nije

bio taj tren. Prije 30 sekundi, nije bio

taj tren. 'Šaa tova u'muclahat' bila je

točno 15 minuta i 30 sekundi nakon

vremena koje je prvotno bilo određe-

no za 'hupa' i to je vrijeme u koje će

ona biti izvršena.“

Tako je sa svim 'šiduhim' (bračnim

spojevima). Ponekad 'šaa tova u'mucla-

hat' uzima više od 15 minuta i 30 se-

kundi. Ponekad je to 5 godina, 10

godina, čak i duţe. Moramo se sjetiti –

'b'ita shišena'. Kada vrijeme konačno

dođe, dogodit će se brzo. B-ţjom

voljom, i buduće otkupljenje također

će doći u svoje pravo vrijeme (b'ita) i

brzo (ahišena).

Josef je odražavao atribute

Svemogućeg

Ima zanimljiv Ba'al HaTurim u ovo-

tjednoj parši. Na stih „A Josefu su se,

prije no što je nastupila prva godina

gladi, rodila dva sina koja mu je ro-

dila Osnat, kći Potifera, svećenika iz

Ona.“ (Berešit 41,50) Baal HaTurim

komentira: Samo su dva mjesta u

Humašu na kojima srećemo riječ

„u'l'Josef“ (a Josefu) – ovdje i u

Mošeovom blagoslovu Josefovom

plemenu u parši Zot haBraha: „A

Josefu je rekao: Neka Hašem blagoslo-vi

njegovu zemlju…“ (Devarim 33,13)

Lekcija koju uči Baal HaTurim je da

je Josef zasluţio blagoslov nad svojom

zemljom jer se u godinama gladi uz-

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nezgodan dar

Ali ove godine ţelim to malo

proširiti.

Josip je bio netko tko je davao

ljudima i to ne samo kad mu je bilo

zgodno davati. Jedan od mnogih

primjera mogao bi biti onaj kada je

njegov otac zatraţio od njega da ode

do svoje braće u Dotan, a on je

otišao bez oklijevanja – iako je znao

da ga braća mrze i da će biti nasilni

prema njemu. Njegov otac je nešto

trebao i on je bio spreman odgo-

voriti na to, čak i ako je zadatak bio

nezgodan.

Mi ljudska bića imamo onaj dobar

dio sebe koji uvijek ţeli davati i

dijeliti. I taj dio nas ponekad će se

prirodno izraziti. Čak i najsebičniji

ljudi ponekad će osjetiti potrebu za

davanjem.

Ali izazov davanja nije u tome da

dajemo kada smo raspoloţeni

davati; već u tome da dajemo kada

nismo raspoloţeni davati.

Za mene, primjerice, davati mojoj

ţeni kada je zgodno, znači kupiti joj

cvijeće ili poklon za godišnjicu, ili

izaći s njom na večeru. Davati kada

nije zgodno, znači otići joj po piće u

3 ujutro kada sam iscrpljen i napola

spavam, ili otići po djecu u školu

umjesto nje iako sam vrlo zauzet.

Ali znam da joj je to potrebno pa

stoga to ipak učinim.

Pravednost nije samo u davanju.

Stvar je u tome da dajemo onda

kada je osobi potrebno, bez obzira

na to osjećamo li se raspoloţenima

za to.

Moja supruga i ja imali smo

teškoće u ţivotu i ljudi su nam

nudili pomoć. Uvijek smo zahvalni

za to. Međutim, najzahvalniji smo

onima koji su nam pomogli onda

kada smo zaista trebali, a ne samo

onda kad je njima odgovaralo.

Toliko je ljudi koji su spremni

pomoći, i to je divno. Ali broj se

znatno smanji kada ti je potreban

netko tko će te pokupiti iz bolnice u

zadnji čas i kada zovemo one koji su

nam ponudili svoju pomoć.

Pomoći onda kada je ljudima

potrebno je ključni element

pravednosti kojeg je Josip imao.

Mjera u kojoj smo mi u mogućnosti

ostaviti nešto što se nama čini

vaţnim kako bismo pomogli

čovjeku u vrijeme njegove potrebe,

to je mjera u kojoj dajemo zaista

iskreno.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj tjedan Faraonovi snovi o kra-

vama i usjevima zahtijevaju tuma-

čenje. Njegov peharnik prisjeća se

Josipove sposobnosti da protumači

snove. Josipa dovode iz zatvora, ši-

šaju ga i odijevaju u prikladnu odje-

ću za susret s vladarom Egipta.

Faraon shvaća da su Josipova tuma-

čenja istinita (da će doći do sedam

godina obilja nakon kojih će

uslijediti sedam godina gladi), te

postavlja Josipa za najmoćnijeg

čovjeka u cijeloj zemlji kako bi

zemlju pripremio za glad.

Josip čeka svoju braću da dođu u

Egipat. Baš u to vrijeme, oni dolaze

kupiti hranu i ne prepoznaju ga. On

ih optuţuje da su uhode i raznim

makinacijama uspijeva postići da

dovedu Benjamina, svog najmlađeg

brata, u Egipat. Zatim Josip op-

tuţuje Benjamina za krađu nje-

govog posebnog pehara. Zašto Josip

to čini? Je li velik čovjek popustio

pred privlačnošću osvete? Sljedećeg

tjedna sve će postati jasnije.

Josip je jedini biblijski lik kojeg se

naziva cadikom – pravednikom. Zna-

mo da je Biblija puna pravednih

pojedinaca. Što je to posebno kod

Josipa da se upravo on ističe

pravednošću više od drugih?

Govorio sam prošle godine o

Josipovoj voljnosti da preuzme

odgovornost, nečemu što je on

saţeo u svom karakteru više nego

bilo koji drugi biblijski lik, osim

moţda Mojsija. I ja vjerujem da je to

srţ onoga zbog čega je poznat kao

'pravednik'.



Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MIKECIKECIKEC

■

bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje , žurno"

je vajericuhu na hebrejskom, od riječi

leracot, udovoljiti, što znači da je na-

kon godina patnje bilo vrijeme da

Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef

protumači faraonove snove i odmah

bude postavljen za drugoga do fa-

raona.

Kao ljudska bića stvorena na B-žju

sliku, naš je cilj steći moć povezivanja

materijalnog i duhovnog svijeta, naših

tijela i duše, kao što je rečeno: "Duh jr

čovjekov svijeća Vječnoga ..." (Izreke

20,27). Također je rečeno: "Vječni uži-

va (roce, na hebrejskom) u onima koji ga

se boje ..." (Psalmi 147,11), a neki od

velikih mudraca objašnjavaju da roce

dolazi od riječi vajericuhu (žurno), dok

drugi tumače da dolazi od "rocec"

(slomiti), tako da ne zaboravimo da

čak i najveće duše nisu rođene s

veličinom nego su je morale stvoriti

tako da slome svoje sebičnosti. Stoga

je bilo potrebno najprije slomiti Josefa

- baciti ga u jamu, prodati ga Jišma-

elcima, onda Potifaru u Egiptu, kad je

postigao moć kao Potifarov rob, pono-

vo je pao, u zatvor - i tek onda "...

doveo ga brže-bolje iz tamnice ... ", tako

da je jedini način da se prevladaju

naši padovi to da se koncentriramo na

rješavanje problema i uklanjanje tame

iz naših života.

Paraša Mikec se obično čita na Ha-

nuku i, kako paraša tako i Hanuka,

iznose nam glavno načelo da je uklan-

janje tame preduvjet za postizanje

izbavljenja.

Prevela Tamar Buchwald

Paraša (priča) Mikec je moćna po-

ruka o slobodnoj volji. Kako je ona

povezana s Hanukom?

U prošlotjednoj paraši Vaješev na-

učili smo da se Josefova unutarnja

promjena, ono što ga je preobrazilo i

pokrenulo njegov put da postane cadik

(pravednik), dogodila u trenutku kad

su ga njegova braća bacila u bunar, i

da se tajna njegova uspjeha skriva u

prepoznavanju da zlo predstavlja ona

vrata koja vode do postizanje uspjeha.

Mi ne možemo željeti dobro za sebe a

nadati se da će se našem bližnjem

dogoditi zlo. Ako želimo zlo drugima

to uklanja svako dobro koje imamo za

sebe. Priča u paraši Mikec je izravni

nastavak paraše Vaješev i bavi se

privođnjem kraju (kec na hebrejskom)

tame u našem životu.

Kad Josef faraonovom glavnom

peharniku tumači san na kraju pro-

šlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne

zaboravi kad izađe iz zatvora. Zohar

objašnjava da je Josef u tom trenutku

svoj uspjeh vezao uz glavnog pehar-

nika, i tako prekršio zakon: "Nemoj

imati drugih bogova uz mene" (Izlazak

20,2), a to je dovelo do toga da glavni

peharnik to zaboravi (šiheha na he-

brejskom, sastoji se od istih slova kao

hašeha (tama)) na dvije godine. Ova je

ovisnost odvojila Josefa od Svjetlosti,

od Stvoritelja. Znači, dok su suradnja i

timski rad potrebni za stvarni uspjeh,

ovisnost je njegov najveći neprijatelj.

Onog trenutka kad je Josef ispravio

u sebi to mjesto, odmah "... Faraon

posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brže-

■

Neprocjenjiva vrijednost čestitosti, Rabbi Daniel Travis:

Ponad oka


moţete za svog Oca na Nebesima

(Menahot 110.a.). Kada je u pitanju

posjeta bolesnome, posjeta na pet

minuta moţe biti isto što i micva

posjete na sat vremena. (Moţda čak

i više, ovisno o stanju pacijenta i da

li ste dobrodošao gost ili nudnik.)

Zamislite da su Makabejci rekli:

"Samo jedan vrč ulja? To nam neće

pomoći. Zašto da se trudimo upaliti

večeras menoru? Pričekat ćemo dok

ne dobijemo novu pošiljku sljedeći

tjedan." Oj vej! Riječi ne mogu opi-

sati kakav bi to gubitak bio. One

isto tako ne mogu opisati ni naš

gubitak, ukoliko ne cijenimo trenu-

tke učenja Tore, molitve ili da bu-

demo dobri prema nekome. Ali

riječi također ne mogu opisati ni

svjetlost Hanuke ili sjaj kojim sja-

jimo time što iskorištavamo sitne

djeliće vremena koje imamo.

Pa naučimo još jednu malu pouku

iz ovih posljednjih noći Hanuke. Još

jučer ste zapalili samo jednu svijeću,

a sada ih je sedam ili osam. Vi ste

učinili sve to! Malo po malo. "Jer A

bissel iz oikh gut. (I malo je dobro,

jidiška poslovica, op.ur.)*

* UPOZORENJE: Primjenite "I malo

je dobro" samo kada ne moţete uči-

niti gotovo ništa. Kad moţe učiniti

mnogo, učinite mnogo!


■

"Jakov je ostao sam" (Postanak 32:25).

On se vratio se uzme jeftine vrčeve

(Hulin 91a). "

A od preostalih vrčeva čudo se dogodilo

za Ruţe [Ţidove] "(iz Maoz Cura).

"Koliko svijeća [Hanuke] palimo? Prve

noći, palimo jednu. Od tada nadalje,

nastavljamo i dodajemo svake noći po

jednu, sve do posljednje noći, kada će ih

biti osam "(Šulhan Aruh, Orah haim

671,2).

Kada je u pitanju davanje u dob-

rotvorne svrhe, čak iako mala pro-

mjena djeluje poput goleme promje-

ne, naši Mudraci uče da B-g na to

gleda drugačije. Bez obzira činite li

puno ili malo, sve dok činite ono što

Josef je plodna grana; plodno grana alei

ajin - pored zdenca. (Berešit 49,22)

Riječi "alei ajin – pored zdenca" -

također se moţe čitati kao "olei ajin. –

podignut iznad oka" Odatle Tora

ovdje daje naslutiti da "ajin hara" (šte-

tni učinci kada na vas netko gleda sa

zlom ili štetnom namjerom) ne bi

imao učinka na potomke Josefa.

Navikli na suvremeni napredak u

znanosti, teško nam je razumijeti kako

"zlo oko" moţe uzrokovati nekome

štetu, ali kabalistička literatura objaš-

njava da je oko najduhovniji organ u

tijelu, i kao takav ima duboku meta-

fizičku moć. Sila oka je toliko impre-

sivna da je Rav jednom prilikom kada

je bio na groblju dao izvanrednu iz-

javu kako se devedeset i devet posto

onih koji ga nastanjuju tamo nalazi

Ozer Bergman:

Male stvari

kao posljedica ajin hara. Halaha pre-

poznaje ajin hara kao stvarnu opas-

nost, pa je stoga zabranjeno gledati sa

zavišću bilo koji projekt u koji je netko

uključen.

Ako se netko plaši ajin hara, on bi

trebao reći: "Ja sam potomak Josefa,

nad kojim ajin hara nema nikakve

moći." S obzirom da većina Ţidova ne

zna od kojeg plemena potječe, kako

netko ovo moţe iskreno izjaviti? Bu-

dući da je Josef na ţivotu odrţavao

cijeli ţidovski narod kroz dugi niz

godina u Egiptu, on je zasluţio da se

njegovo ime povezuje sa čitavim ţi-

dovskim narodom kroz sve vjekove.

Stoga za svakoga Ţidova nije šeker

(neistina) da da ovu izjavu, čak i onaj

koji zna da ne vodi porijeklo od

Josefa.

Još jedna mjera opreza koju treba

poduzeti kako bi se izbjeglo ajin hara

je suzdrţati se od hvaljenja ili prav-

ljenja vaţnim u vezi bilo koje osobine

ili predmeta koje posjedujemo. Onaj

koji uoči vašu sreću moţe postati lju-

bomoran, ili ogorčen zbog toga, a taj

stav moţe izazvati ajin hara. Zbog ove

vrlo stvarne opasnosti dopušteno je

omalovaţavati nešto što posjedujete u

svrhu izbjegavanja ajin hara. Iako je

Cipora, ţena Mošea Rabeinu bila

izuzetno lijepa, Tora o njoj govori na

nimalo laskavi način, kako bi otklo-

nila bilo kakvu potencijalnu moguć-

nost za ajin hara, koji bi se inače mo-

gao pojaviti.


■

a nisam posjećivao svog rebea, velikog Magida da slušam kako on

interpretira Toru, već da vidim kako se on ponaša svakodnevno, kako on obuva i

izuva svoje čizme.

Jer, nakon svega, od kakve je vaţnosti nečija

interpretacija Tore? Čovjek mora ţivjeti Toru kroz

svakodnevni rad, govor, ponašanje i vjernost

Stvoritelju.

R Leib sin Sare

Talmudu piše da se roda na

hebrejskom kaţe 'hasida', što znači:

ona koja je poboţna, puna ljubavi.

To je zato što roda daje toliko lju-

bavi svom partneru i potomcima.

Zašto je onda u Tanahu svrstana među nečiste

ţivotinje? Odgovor je jednostavan: zato što roda voli

samo svoje!

R. Yaakov Yitchak iz Pzhyshe

■

Biseri hasidske mudrosti

aučit ću vas kako je najbolje učiti Toru.

Morate prestati biti svjesni samih sebe.

Morate se pretvoriti u uho koje pomno

osluškuje što svijet riječi neprestano govori u

vama.

Onog trenutka kad počnete slušati što

vi sami govorite, morate prestati!

R. Dov Ber iz Mezricha

■

■

■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

“J

U

N

N


.

aši mudraci govore: "Traţi mir tamo

gdje jesi."

Ako traţiš mir, moţeš ga pronaći

jedino u samome sebi.

U psalmu čitamo: "Ne mogu naći mir u

duši zbog svog grijeha."

Kad čovjek pronađe mir u samom sebi,

bit će u stanju donijeti mir čitavom

svijetu.

R Simcha Bunam iz Pzhyshe

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TEVETEVETEVET --- JJJARACARACARAC


■

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

nedostaje.

Oni uvijek imaju osjećaj da će ih

sreća izdati. Oni čekaju "da padne i

druga cipela", ne mogu vjerovati da

im sve ide odlično, kad stvari tako

idu. Pojavi se šablona po kojoj jarci

izgrade nešto i odjednom sve izgu-

be, stoga je potrebno da se obnavlja

od početka. To proročanstvo koje se

ispunjava samo po sebi, da će nešto

poći po zlu, modelira ih za neuspjeh

i učvršćuje njihov sustav vjerovanja

da se ne mogu osloniti na sreću, već

samo na svoj naporan rad, i otuda

dolazi njihova marljiva priroda.

Jarac, koji pripada elementu Zem-

lje, također je prvi od znakova u

zimskim mjesecima. Kao što smo

spomenuli u prethodnim člancima,

svako godišnje doba simbolizira je-

dno od slova u imenu Stvoritelja,

-Tetragramu. Posljednje slo ,יהו"ה

vo ה - he simbolizira zimu, koja je

zadnje godišnje doba u godini. To

slovo ה - he predstavlja naš ograni-

čeni fizički svijet i stalnu glad za

primanjem. Jarci imaju veliku ţelju/

glad za materijalnom sigurnošću,

Vodenjak ţudi za znanjem i ko-

munikacijom, a Ribe ţude za topli-

nom i detaljima.

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

lo praktičnima i to djelomično ob-

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

dobro organizirani i realni (mogu se

naći često da rade u upravi i raču-

novodstvu). To je razlog zašto je re-

čeno da su jarci rođeni "stari", ali i

zato što su imali teške djetinjstvo i

doţivjeli velike krize, oni osjećaju

da nisu nikad imali djetinjstvo. To

im uvelike doprinosi da odrastu u

jake, čvrste, otporne i realne osobe.

Sile koje utječu na Jarca

Planet koji upravlja jarcem je Sa-

turn.

Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-

ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu

- kaţe nam da su 22 hebrejska slova

hebrejskog alefbeta (abecede) gra-

divni blokovi svemira. Ova slova

predstavljaju duhovne frekvencije

koje su stvorile naš svemir. Sefer

Jecira nas uči da su te 22 frekvencije

koje predstavljaju 22 hebrejska slova

alati koji se koriste za prijenos du-

hovnog bogatstva.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo vlada planetom

Mjesec tevet je deseti mjesec u he-

brejskom kalendaru, a njegov je as-

trološki znak Jarac.

Mjesec jarca moţe se smatrati do-

brim mjesecom, jer je jarac na he-

brejskom ova riječ sadrţi ,(gedi) גדי

slova גד (gad), što znači "(dobra) sre-

ća". Međutim, u stvarnosti se jarci

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

sto toga vjeruju samo u svoj na-

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

denciju da budu pesimisti i razviju

anksioznost ponekad sve dotle da

im je potrebna i klinička skrb.

Indikacija ovog problema se nala-

zi u priči plemena Gadovog, jednog

od dvanaest sinova patrijarha Jako-

va. Mudrost kabale uči da dvanaest

biblijskih plemena Izraela predstav-

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

vim imenima i povijest svakog ple-

mena opisuje značajke samih zna-

kova zodijaka.

Priča o rođenju plemena Gadovog

u knjizi Postanka, govori nam da

kada je Gad rođen, Lea (Jakovljeva

ţena), nazvala ga je Ba-Gadu ( גד-בא

što znači, stigla je sreća, jer je Jakov

imao drugog sina). Međutim, u bib-

lijskom tekstu slovo alef koje - א

simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-

talo, i napisano je בגד (značenje: iz-

daja). Ovaj nedostatak B-ţanske

Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-

đeni u znaku Jarca stalno u potrazi

za ovim izgubljenim slovom ,alef - א

izgubljenim svjetlom, i to je razlog

zašto oni tako često osjećaju nedos-

tatak i anksioznost. To je razlog za-

što su oni stalno u potrazi za onim


turna dolazi od činjenice da je on

planet uništenja. To je zato što ga ne

zanima niti mu je stalo do potreba

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

Saturn nije povezan s tjelesnošću, a

ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

nas tjera da se ponovno poveţemo s

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

zašto je njegov posao uništiti,

uništiti našu ovisnost o materi-

jalnom, kako bi nas se probudilo i

navelo da shvatimo da nam se

ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko

povjerenje nikada ne moţe uzeti.

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

su duhovne i mentalne sposobnosti

koje smo stekle tijekom ţivota naša

najistinskija imovina. Samo one

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

sreće i povjerenja.

Jarac je od djetinjstva učio na teţi

način, da su duhovnost, smisao za

praktično, dobrota i dijeljenje jedine

prave stvari koje su vaţne. Potom je

također poznato da kako jarci stare,

oni postaju sve mlađi, budući da su

napokon u svojoj odrasloj dobi

uspjeli naučiti tajnu ţivota; da je

duhovnost u kojoj se ona (tajna)

nalazi. Oni počnu istinski uţivati u

ţivotu u svojim kasnijim godinama.

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

vo bogatstvo u smislu za praktično,

duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-

jeljenju, on odvlači svoju radinost,

odanost, proračunatu prirodu i am-

bicioznost u tom smjeru, i onda ga

ništa ne moţe zaustaviti.

Spomenuli smo prije da je hebrejs-

ko slovo koje kontrolira Jarca, pre-

ma Sefer Jecira ע (ajin) koje zajedno

s ב čini ב"ע što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet.

Jarci imaju mogućnost zadrţati ovaj

intenzitet, ţeljeti i raditi za njega. To

je razlog zašto jarci imaju najveću

sposobnost da uţivaju u duhovnos-

ti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

snosti.

Kad počne tevet mi se svi nalazi-

mo pod utjecajem Jarca i to je razlog

zašto je to velika prilika za nas da

naučimo, da vidimo svoje ţivote

kao duhovni projekt. To je savršeno

vrijeme da se napravi popis svih

duhovnih dobara koje smo nakupili

tijekom godina. To će nam dati do-

bar pokazatelj za ono što ţelimo od

ţivota, i motivirati nas da nastojimo

biti poput Jarca; uţivati u duhov-

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

sigurnosti.


koja dominira nad znakom. Drugo

slovo vlada astrološkim znakom

mjeseca. Planet teveta je Saturn, a

njime vlada slovo ב (bet). Njegov

astrološki znak je Jarac, kojim vlada

slovo ע (ajin).

Slovo ב

Poznati Midraš nam govori da

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

svako hebrejsko slovo došlo je k

njemu i molilo ga da ga koristi za

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

no slovo ב - bet budući da je ono

slovo blagoslova (ברכה).

Ako razmotrimo strukturu slo-

va ב - bet vidimo da ono ima liniju

na dnu koja simbolizira zemlju.

Gornja linija simbolizira nebo, a

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

lizira vezu između dviju sila zemlje

i neba. Ova veza između zemlje i

neba je mjesto odakle dolazi moć

blagoslova. Slovo ב - bet također gle-

da prema naprijed, a sa straţ-

nje strane je zatvoreno i to nas uči

da ako ţelimo blagoslove u našem

ţivotu uvijek trebamo gledati na-

prijed. Ako je tako, zašto smo onda

ranije kazali da su jarci pesimistični

i da se samo oslanjaju na vlastiti

naporan rad?

RABaD (Rabi Abraham Ben David

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

■

Strana 16 D ivrej Tora

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativne zapovijedi

11. Negativna je zapovijed ne pokloniti se i pasti na koljena idolu

kao što kaţe Pismo, nećete im se klanjati (Šemot 20,5). Pošto je to jedan od načina štovanja blagoslovenog B-ga, ako je netko postupio na taj način prema idolu on bi zasluţio smrt kamenovanjem, čak i ako to nije uobičajeni način štovanja idola. Ako je to učinio svjesno bez [prethod-nog] upozorenja, on bi zasluţio karet [bogomdani pre-stanka postojanja]; a ako je to učinio neznajući, imao bi obavezu da prinese hatat (ţrtvu za grijeh). Tako je isto i ako netko ritualno zakolje ţrtvu, poškropi njenom krv-lju, spali njene dijelove, ili izlije ljevanicu (prinos od pi-ća): Jer ovo su načini bogosluţja blagoslovenom B-gu u Svetinji, taj zasluţuje kaznu zbog toga ako je to učinio pred idolom, čak i ako to nisu uobičajeni načini štova-nja idola. Radije treba prihvatiti smrt [ako je nuţno] i ne počiniti takav prekršaj.

Ako se nekome prosipaju novčići ili ga trn ubode u stopalo, pred idolom, on se ne bi trebao sagnuti pred idolom da ga izvadi ili da ih sakupi, jer će izgledati kao da se kla-nja i spušta na koljena pred idolom. Umjesto toga on bi mu trebao okrenuti leđa ili se okrenuti postrance.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za ţene.

Pozitivne zapovijedi

10. Pozitivna je zapovijed napraviti rese (cicit) „na krajevima svojih odjeća“

jer Pismo kaţe: neka si naprave rese na krajeve svojih odjeća

(Bemidbar 15,38). Kada je to odjeća koju čovjek nosi

danju, koja ima četiri kraja ili više; i dovoljno je velika

da se njome malom dječaku koji sam moţe ići ulicom,

bez da ga netko mora paziti, pokrije njegovu glavu i

veći dio njegovog tijela; i odjeća je vunena ili od lana –

ona mora imati cicit (rese) po zakonu Tore; no druga

vrsta odjeće zahtijeva cicit samo po zakonu učenjaka.

Ako se tko odjene u odjeću koja ima četiri kraja, i nije na nju

stavio cicit, on nije poslušao pozitivnu zapovijed. Dje-

čak koji zna kako se ogrnuti [pravilno – stavljajući dva

cicita ispred njega i dva iza njega] ima obavezu cicita po

zakonu učenjaka. Neophodno je biti vrlo paţljiv u vezi

zapovijedi o cicitu, jer je Pismo po vaţnosti izjednačava

sa svim micvot, vezujući ih sve uz nju: kao što Pismo

kaţe, i gledat ćete je i sjetit ćete se svih zapovijedi Vječnoga

(Bemidbar 15,39).

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce,

no ne i za ţene.

■

je ostala upaljena taj dan i još sedam nakon njega.

Čudo su tako potaknuli sami Ţi-dovi, i taj je događaj postavljen kao pouka za sve buduće generacije: us-mjerite svoje napore na ono što mo-ţete učiniti, i učinite to! Ostalo pre-pustite B-gu.

I mada naši najbolji i najiskreniji napori ne dovode uvijek do čuda, pouka je i pored toga valjana. Čak niti vjerojatnost neuspjeha u budućnosti ne bi nas trebala obes-hrabriti od bilo kojeg konstruk-tivnog djelovanja koje sada moţemo poduzeti.

Mikec

Oni ustanoviše ovih osam dana Hanuke, da hvalimo i slavimo Veliko ime Tvoje. (Sidur)

Ţidovska povijest prepuna je ču-desima koja su veća od čuda Meno-re. Zašto se ovo posljednje tako upa-dljivo slavi dok su ostala donekle potisnuta u pozadinu?

Moţda razlog leţi u tome što je većinu čuda potaknuo B-g; tj. B-g je intervenirao tako da je privremeno

Strana 17

obustavio zakone prirode kako bi Svoj narod spasio od nesreće.

Čudo Menore je bilo nešto sasvim drugo. Nakon što su porazili seleu-kidske grčke osvajače, Ţidovi su tri-jumfalno ušli u Svetinju. Tamo su otkrili da Menoru mogu upaliti sa-mo na jedan dan, pošto nije bilo ne-ukaljanog ulja. Uz to, nisu bili u mo-gućnosti obnoviti još zalihe ulja na-rednih osam dana. Bez obzira na to oni su upalili Menoru, smatrajući da je to najbolje što u tom trenutku mo-gu učiniti te su brigu o slijedećem danu odloţili za vrijeme kada ta bri-ga postane aktualna. Ta je odluka iz-mamila B-ţanski odgovor i Menora

Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 10 Broj 10

Broj 10

Strana 17

■

Godina 10 Broj 10 Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

Jehuidinom garantiranju da će Binjamin biti na sigrunom, te se braća vraćaju u Egipat.

6. alija: Braća su ponovo zajedno sa Šimonom, te su pozvani da jedu za Josefovim stolom. Čini se da je sve zaboravljeno, a Josef vidi Binjamina po prvi puta nakon 22 godine.

7. alija: Josef smišlja svoj završni plan protiv braće. Njegov čuveni pehar bude stavljen u Binjaminove bisage, prisiljavajući tako braću da se vrate u Micrajim i suoče s Josefom. Godina je 2238.

1. alija: Godina je 2229. j Josef je zatvorenik već 12 godina. Faraon ima dva jednaka sna i traţi tumačenje. Peharnik se prisjeti Josefa i njegovog dara tumačenja snova, te Josef pod hitno bude doveden pred Faraona.

2. alija: Josef protumači Faraonov san i predloţi mu kako da najbolje rukovodi sa sedam godina obilja i sedam godina gladi. (Razmjeri Josefove izuzetnih sposobnosti istom će nam biti otkriveni u parši od sljedećeg tjedna.)

3. alija: Josef je postavljen za vicekralja Egipta, i provodi plan koji

je opisao Faraonu. Ţeni se Poti-farevom kćeri (Dininom kćeri) te dobija dva sina, Menašea i Efrajima.

4. alija: Otpočinju sedam godina gladi, i hrane ima jedino u Micrajimu. Josef, kojeg braća ne prepoznaju, prepoznaje njih kada dođu da kupe hranu. On ih optuţuje za izdaju i baca ih u tamnicu na tri dana.

5. alija: Josef zahtijeva da dovedu Binjamina u Egipat, te zadrţava Šimona kao taoca. Braća svoju pustolovinu ispričaju Jakovu koji odbija poslati Binjamina. Sve veća glad prisiljava Jakova da popusti

■

U najkraćim crtama: Paraša

svog mladog kralja za pravog nasljednika Dovidovog trona.

Veza između ove priče i parše je odnos između snova, sudbine, uspjeha i međunarodnog priznanja. I u parši i u haftari snovi su boţanska naviještanja. Josefova tumačenja Fa-raonovih snova odraz su boţanskog nadhnuća i mudrosti. Šlomovo poznavanje psihologije i majčinske ljubavi jednako je tako odraz boţanske mudrosti.

Uz ovu parašu inače čitamo haftaru iz Kraljevi I 3,15- 4,1. (Kada padne na Hanu-ku kao ove godine onda čitamo iz Zeharja)

Ona je među najpoznatijima među svim pričama u Navi. Godine 2924 – 840 pr.n.e., Šlomo je postao kralj. Šlomi je bilo dvanaest godina kada se uspeo na Dovidov tron, i njegova je vlast potrajala 40 godina. U vrijeme njegova kraljevanja, sagrađen je bio Bejs Hamikdaš i zavladala je do tada nezabiljeţena era mira i učenosti.

Haftara započinje nakon Šlomovog sudbonosnog sna. Za vrijeme tog sna, B-g je Šlomi darovao štogod je on poţelio. Šlomo je zatraţio mudrost, i B-g je udovoljio njegovoj ţelji. Šlomina mudrost priskrbila mu je titulu, “najmudrijeg od svih ljudi.”

Prvi test Šlomine genijalnosti bilo je klasično solomonsko rješenje, “Presjecite dijete napola.” Narod je bio zadivljen njegovom boţanski nadahnutom mudrošću te su priznali ■

U najkraćim crtama: Haftara

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrej Tora Godina 10 Broj 10

GLAZBA

Tko je Vera Rubin, kozmička zvijezda o čijoj

smrti naši mediji šute?

Večernji 28.12.2016.

NA DRUŠTVENIM mrežama

posljednjih se dana često

prizivao što skoriji kraj 'užasne

2016.' u kojoj je svijet ostao

bez povećeg broja zvijezda kao

što su David Bowie, Leonard

Cohen, Prince i George

Michael, da nabrojimo samo

neke od najpoznatijih.

No u nedjelju 25. prosinca

izgubili smo još jednu zvijezdu

čija je smrt u našim medijima

prošla gotovo nezapaženo. Na

vječni počinak u 88. godini

života u New Jerseyu otišla je

jedna od najvećih znanstvenica

današnjice Vera Rubin zaslužna

za obrat u shvaćanju svemira

koji se u astronomiji može

usporediti s otkrićem da Zemlja

nije ravna ploča ili da se

okreće oko Sunca, a ne

obratno.

Pionirka otkrića tamne

tvari

Njezini precizni proračuni

rotacija zvijezda u galaksijama

s kraja 1960-ih i početka 1970-

ih pokazali su da osim vidljive

tvari u svemiru mora postojati i

tzv. tamna tvar. Na temelju

promatranja susjedne

Andromede, ali i drugih

galaksija, ona je uočila da

postoji nesrazmjer između

očekivanog i stvarnog kutnog

kretanja galaksija. Drugim

riječima utvrdila je da se

zvijezde na samom rubu

galaksija okreću istim brzinama

rotacije kao i one blizu njihovih

središta. U Sunčevom sustavu

planeti se, u skladu s

Newtonovim zakonima, kreću

Iz domaćeg tiska

■

to sporije što su udaljeniji od

matične zvijezde. Primjerice,

Plutonu treba oko 248 godina

da obiđe Sunce, a Merkuru oko

88 dana. Zbog neočekivano

brzog kretanja zvijezde na

rubovima galaksija trebale bi

izlijetati u svemir jer u njihovoj

okolini nema dovoljno vidljive

materije koja bi ih svojom

gravitacijom držala na okupu.

No, to se ipak ne događa.

Izračuni Vere Rubin pokazali su

da bi u galaksijama, odnosno u

aureolama oko njih, moralo

postojati mnogo više nevidljive

mase od one koju možemo

vidjeti zahvaljujući svim

vrstama elektromagnetskih

zračenja. Na temelju tih

opservacija razvijena je teorija

o tamnoj tvari koja je

izgrađena od čestica koje ne

ulaze ni u kakve interakcije s

običnom tvari osim preko

gravitacijske sile koja je

najslabija od četiri poznate sile

(slaba i jaka atomska sila,

elektromagnetska i

gravitacijska). One također ne

zrače, ne emitiraju niti

odražavaju elektromagnetske

valove, odnosno svjetlost. Zato

je tvar izgrađena od njih

nazvana tamna tvar. Brojne

kasnije opservacije, među

kojima i efekt zakretanja

svjetlosti pri prolasku kraj

velikih masa, potvrdile su

postojanje tamne tvari i dovele

do procjena prema kojima bi je

trebalo biti oko 25 posto dok

vidljive tvari ima samo pet

posto. Ostatak građe svemira

otpada na kasnije otkrivenu

tamnu energiju koje ima oko

70 posto, a koja uzrokuje

ubrzano širenje svemira.

Danas se pretpostavlja da je

tamna tvar manjim dijelom

izgrađena od neutrina, a većim

od hipotetskih masivnih čestica

nazvanih WIMP (skraćenica od

weakly interacting massive

particles).

Nepravedno ostala bez

Nobela

Rubin je za svoje doprinose

astronomiji tijekom života

dobila brojne nagrade. Postala

je druga žena iz područja

astronomije koja je izabrana u

američku National Academy of

Sciences. Godine 1993.

predsjednik Bill Clinton uručio

joj je veliko priznanje National

Medal of Science.

Međutim, mnogi smatraju da je

trebala dobiti i Nobelovu

nagradu. Emily Levesque,

astronomkinja na Sveučilištu u

Washingtonu, u lipnju je za

časopis Astronomy Magazine

rekla da je Rubin svakako

zaslužila Nobelovu nagradu jer

ju je njezin utemeljitelj Alfred

Nobel namijenio

znanstvenicima zaslužnima za

najvažnija otkrića u fizici.

„Ako tamna tvar ne odgovara

tom opisu, ne znam što

odgovara“, rekla je Levesque.

No Rubin je znala govoriti da

joj njezine brojke znače više od

slave i imena.

"Ako će mnogo godina kasnije

astronomi i dalje koristiti moje

podatke, to će biti moja

zasluga"

(Njezini su roditelji bili židovski

doseljenici. Njezin otac Philip

Cooper bio je elektrotehničar

rođen u Vilniusu. u Litvi kao

Pesach Kobchefski. Njezina

majka Rose Applebaum izvorno

je došls iz Besarabija radio za

Bell Telephone Company

izračun kilometraže za

telefonske linije.) ■

Documents

Dvre Trasinagogadoboj.org/.../2015/09/1-10-DivrejTora-Mikec-5777.pdf · 2017-01-01 · Dvre Tra B’’H ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina