Djuro Janeković

7/28/2019 Djuro Janekovi

1/5

kvartalI-1|2-2009

t

izlobe39

/

Velika izloba ure (uke) Janekoviapredstavila je opus donedavno i struci

nepoznatog fotografa, jednog od prvihzagrebakih fotoreportera, ije e imeodsada nesumnjivo zauzimati vano mjesto upovijesti hrvatske fotografije. Pod naslovomDoivjeti Zagreb 1930-ih, izloena je cjelokupnadonacija (63 fotografije i gotovo 1600 nega-tiva) koju su Janekovieva supruga Zorica(2003) i sin uro (2005) darovali Muzeju zaumjetnost i obrt. Naime, uz desetak autor-skih poveanja i dvjestotinjak za ovu svrhu

izraenih digitalnih printeva, sav Janeko-viev opus prikazan je na projekcijama, udigitalnom formatu.

Kao to to esto biva, Janekovi je sluajnootkriven. Autorica izlobe i kataloga, Mari-

ja Tonkovi, govorei na televiziji o izlobiFranje Mosingera, 2002. godine, spomenula

je uku Janekovia kao potencijalni struniizazov. Javila joj se njegova udovica i tako

je zapoelo upoznavanje Janekoviava djela.

Uslijedila je emisija na HTV-u (2006) u sklopuciklusa Fotografija u Hrvatskoj, obrada donacijete naposljetku izloba.

uro Janekovi rodio se u Zagrebu 1912, aumro u Osijeku 1989. Paralelno sa studijemna Poljoprivredno-umarskom fakultetu uZagrebu, 1933. zapoljava se kao stalni repor-ter kod Jugoslavenske tampe (koja izdajeKoprive, Kulisu, Novosti) gdje ostaje do 1935. Uto vrijeme ulanjuje se u Fotoklub Zagreb s

Doivjetiuru JanekoviaDoivjeti Zagreb 1930-ih: uro Janekovi, Fotografije,Mzj z mjn b, b,

10.3.-12.4.2009.

Autoria iloe i kataloga: Mj n

ostav iloe: Mj n, n Bnc

M

Fn

kojim izlae na skupnim izlobama u zemlji iinozemstvu. ig s natpisom Dabac i Jane-

kovi - fotoreporter, Svaiev trg 5, Zagreb,otisnut na nekim fotografijama Toe Dabca,svjedoanstvo je zajednikog studija koji jesuraivao i sa stranim agencijama. U Labo-ratoriju za hranidbu bilja zapoljava se 1936,dvije godine kasnije stjee diplomu ine-njera poljoprivrede, a rad na fakultetu, napolju pedologije, postaje njegovim ivotnimpozivom. Tada naputa fotoreporterski rad,ali jo uvijek izlae na izlobama umjetnike

fotografije, posljednji put 1943. u Bukuretuna izlobi Imagini Croate.

to se postojee literature tie, osimbibliografije koju spominje Marija Tonkovi,

Janekovia navodi Mladen Grevi u tekstuPoeci amaterske umjetnike fotografije u Zagrebu,kao jednog od 22 autora ija su djela uvrtenana putujuu meunarodnu izlobu kolekcijeFotokluba Zagreb sastavljenu 1938. Opisujega kao zapaenog stalnog uesnika klupskih

akcija i jednog od predstavnika zagrebakekole fotografije. Vladko Lozi spominjega, kao lana Fotokluba Zagreb, na popisuizlagaa na II. nacionalnoj izlobi umjetnikefotografije.

Janekovievo javno fotografsko djelovanjevezano je za asopis Kulisa gdje je kao amater1932. u rubrici Fotokritika objavio prve radovepopraene komentarom Franje Mosingera,

1 AJA TONKOV, n, Ffj, Dj

b 1930-h. b, Mzj z mjn b, 2009,

96.

2 Zagrebaka fotografija. b, Fb b, Gf

zd H, 1978, 22.

3 VLAKO LOZ, Fm p Hj. -

b, Fb b, 2003, 23.


2/5

0

nezaobilaznog imena hrvatske fotografije. UKulisi nastavlja raditi kao fotoreporter, a defi-nicija asopisa kao dvotjednika za kazalite,film, foto, sport i drutveni ivot odredilo je iraspon motiva Janekovievih fotografija. Mo-singer, kao urednik fotografije, vaan je za

Janekovievo formiranje i zbog svojega kreda:stvarnost i istinitost u estetskoj formi4.

Uz pronalazak kamere Leica formatakoji je utjecao na promjenu funkcije i es-tetike fotografije, 20-te godine 20. stoljeavane su i zbog pojave i utjecaja velikih

ilustriranih asopisa. Glasoviti njemakiasopisiMnchner Illustrierte Presse i BerlinerIllustrirte Zeitung, voeni milju da fotoreporterne smije aranirati fotografiju, nego vjernobiljeiti dogaaje, poinju objavljivati novuvrstu priloga - nizove, sekvencije fotografijaintervjuiranih osoba i kulturnih i drutvenihdogaaja, sloenih u obliku matovitih foto-eseja5. Takve reportae pronalazimo i u Kulisi.

Postav izlobe koncipiran je prema temat-skim cjelinama: Urbani krajolici Zagreba;

AJA TONKOV (bj. 1), 8.

n:

Rm

mn,

1934.

hp://www.bnnc.cm/EBchcd/pc/457919/

phphy


3/5

kvartalI-1|2-2009

t

izlobe1

Zagreb nou; Teatar, film, zabava i ples; Tr-nica; Novine; Sa Save; Sport; Tramvaj i eljez-nica; Reportae; Socijalna fotografija (svevezane za Zagreb); S Jadrana - ljudi i mjestau primorju te Nova objektivnost - fotografijeu stilu istodobnih europskih avangardnihtendencija.

U prvoj dvorani izlobenog postava nalazise desetak originalnih radova, uglavnom

jadranskih motiva, iz 1934: par na alu, val,pinije, arhitektura. Fotografije obiljeavamekoa fokusa, svojevrsni piktorijalizam,tonovi sepije. U vitrinama su fotografoviosobni predmeti i dokumenti te primjerci

asopisa u kojima je Janekovi objavljivao.U ovoj je dvorani i veliko poveanje amble-matske fotografije cijele izlobe, one kojaprikazuje Melaniju Lwy, elegantnu damu sruskim hrtom, uhvaenu na ulici, na putuk izlobi pasa.

Zagreb 30-ih godina 20. stoljea nije velikgrad, ali ne zaobilaze ga europska i svjetskastrujanja u kulturi, drutvenom ivotu,modi, sportu, arhitekturi. Janekovi je kro-niar graanskog Zagreba toga vremena. aki kod tema koje obino nazivamo socijalnima prikazima smetlara, kramara, putujuihobrtnika, mljekara, radnika, ljudi s ulice,sirotinje u kupnji, itd. rije je o urbanimfenomenima, koje autor prikazuje doku-mentaristiki, s fizike i emotivne distance.

Janekovieva reportana fotografija, pa i onadefinirana kao socijalna, vie je fotografijaulice, jer je potaknuta ponajprije biljeenjem

specifine aktivnosti, posredovanjem stvar-nosti, zahvaanjem vitalnosti ivota grada,nego to je socijalno motivirana.

Razliite manifestacije gradske svakod-nevice i kulture ivljenja: kupovina i prodajana trnici, itanje i kolportiranje novina,

n: Mcd Gz P, b mn pn p, 1934.


4/5

2

kupanje na Savskom kupalitu, etnja, i-enje grada, tramvaji i popularni vlak Samo-borek, zooloki vrt, teme su Janekovievihreportaa. Tu su i damice i kumice, obrt-nici, umjetnici, taksisti, putujui obrtniciI sam grad esta je tema: ulice i trgovi, crkve,trgovine, reklame, izgradnja novih etvrti,blatne ulice periferije; sve su to izuzetno va-ni dokumenti o tome kako je Zagreb izgledaoi kako se u njemu ivjelo, radilo, odmaralo,zabavljalo, odijevalo tridesetih godina 20.stoljea.

Posebna su cjelina none fotografije Za-greba koje odiu atmosferom mirnog gradiau kojemu se nou ne ivi na ulici. Neki nonisnimci snimljeni su dvostrukom ekspozici-

jom ime je, zbog viestrukih planova i mul-tipliciranja svjetlosnih akcenata, postignutadinaminost suprotna ostalim smirenimnonim prizorima.

Fotografije baletne scene, prvih ansamba-la suvremenog plesa, glumaca i glazbenika,umjetnika u radnim i ivotnim prostorima,izrade kazalinih kulisa ... daju plastinu

n:

Ipd zd

bz,

1934.


5/5

kvartalI-1|2-2009

t

sliku tadanje umjetnike scene - kreativne,leprave, mondene, pune ivotne radosti.

Janekovi, i sam aktivni sporta, s oso-bitim interesom prati brojna i raznolikasportska dogaanja, meu kojima se istiuSokolski sletovi s masovnim scenama te goto-vo amblematski prizori zaustavljenog pokre-ta, napora, gra i radosti pobjede u atletici,skijakim skokovima, gimnastici, boksu.

Paralelno s reportanom fotografijom,koja je pripadala sferi posla, Janekovi seamaterski bavio i umjetnikom fotogra-fijom kojom je sudjelovao na izlobama. Tupripadaju ponajvie radovi u stilu zagreba-

ke kole fotografije (prepoznatljive manirezagrebakih fotoamatera) s motivima iz pri-rode ili figurama u pejzau, ije su znaajkespecifine kompozicije s niskim horizontom ivelikim nebom, esto koritenje dijagonalete dramatini odnosi svjetla i sjene.

Tijekom 1935. Janekovi fotografiradu Jadranske obale. Tu se razlikuju dvapristupa, ovisno o motivu: stil Zagrebakekole fotografije kod prikaza seljaka i ribara,

dijelova tradicionalne arhitekture i mora testil Nove objektivnosti u slikama brodova i

jedrenja.Obiljeja pokreta Nova objektivnost -

sagledavanje stvari onakvima kakve jesu,estetika geometrinosti i jednostavnosti,

jasnoa linija i oaranost napretkomtehnologije - prisutna je u fotografijamadetalja tehnikih naprava i strojeva, auto-mobila, dimnjaka, skela, farova automobila,

moderne arhitekture, mladia i djevojakapri sportskim aktivnostima. Motivi nakompozicijama kojima dominiraju dija-gonala i vrtoglava perspektivna skraenjaesto su gledani iz donjeg rakursa, a tekstura

izlobe3

AJA TONKOV (bj. 1), 14-15.

i struktura predmeta polje su interakcijesvjetla i sjene.

Estetika avangardnih tendencija kod Jane-kovia nije iskaz revolucionarnih ideja kon-struktivizma i Bauhausa, ni elje za promje-nom svijeta i pogleda na svijet, ve primarnou funkciji istraivanja forme i iskazivanjadinamike vezane za motiv.

Kod autora koji su radili izreze iz ne-gativa, a ije je djelo sauvano uglavnomna negativima te stoga nema referentnihautorskih poveanja (kao to je to sluaj s

Janekovievim opusom) teko je rei kako bifotografije izgledale da ih je radio sam autor.

U tom kontekstu zanimljiva je izjava Janeko-vieva sina: Uvijek je napominjao da se slikakonano ree tek na aparatu za poveanje.Treba naglasiti u predgovoru da izrezi fotkinisu autorizirani te tehnika ogranienjaprije 70 godina6 U ovom sluaju, odabirpunog izreza s negativa stoga se ini jedinimpotenim i profesionalnim rjeenjem.

Promiljajui Janekovievo djelo nameumi se usporedbe s Martinom Munkcsijem,

glasovitim fotoreporterom iz istog vremena,i to po iroku rasponu tema (socijalne teme,sport, ples, kulturna i mondena scena) kojeinterpretira sa urnalistikom preciznou ivisokim estetskim standardima, te s Vladi-mirom Horvatom, po intenzivnu biljeenjusvakodnevnog ivota Zagreba te naglim preki-dom i potpunim prestankom profesionalnimbavljenjem fotografijom. Razlozi tome sigur-no su privatne naravi, ali moemo nagaati

i da su rat te poslijeratna ideologizacija radau novinama pridonijeli tome da se Janekovipriklonio izboru obraivanja svog vrta.

Documents

Djuro Janeković