DOBRE PRAKSE TRANSPARENTNOSTI MONETARNE POLITIKESREDI�NJIH BANAKA

I. JASNOĆA ULOGA, ODGOVORNOSTI I CILJEVA SREDI�NJIHBANAKA U MONETARNOJ POLITICI

1.1. Osnovne cilj(eve) i institucionalni okvir monetarne politike trebalo bijasno definirati u relevantnim zakonima i propisima, �to obuhvaća i, gdjeje primjereno, zakon o sredi�njoj banci.

Tumačenje i argumentacija

Osnovni cilj monetarne politike va�an je dugoročni cilj koji se mo�e postićiprimjenom instrumenata monetarne politike, kao �to je npr. stabilnost cijena ilineinflatorni rast. Sredi�nje banke mogu imati vi�e od jednog osnovnog cilja.Institucionalni okvir monetarne politike odnosi se na osnovnu pojmovnu strukturuprema kojoj se ravnaju institucije uključene u pripremu i provedbu monetarne politikete na odnos između tih institucija.

Jasnim očitovanjem o osnovnim ciljevima i institucionalnom okviru monetarnepolitike definiraju se ovlasti sredi�nje banke. Osobita im se va�nost daje ako seključni elementi specificiraju zakonima kojima se definiraju ovlasti (npr. zakonom osredi�njoj banci) ili propisima (pravilima ili nalozima kojima se detaljno određujuprakse i postupci koje slijedi jedinica dr�ave kao �to je npr. sredi�nja banka). Time seujedno izbjegavaju ad hoc i česte promjene prioriteta sredi�nje banke. Kad ciljevimonetarne politike imaju jasnu i čvrstu pravnu osnovu, lak�e se posti�etransparentnost jer se tada rezultati mogu usporediti s ciljevima. Slično tome, kad jeinstitucionalni okvir definiran zakonima i propisima, strane odgovorne za postizanjeciljeva mogu biti pozvane na odgovornost.

Izrazita je prednost ako su ciljevi i institucionalni okvir sredi�nje banke utvrđeniposebnim zakonom. Zakon o sredi�njoj banci ima visoki rang u hijerarhiji pravnihtekstova s obzirom na to da je u svakom gospodarstvu sredi�nja banka jedna odtemeljnih institucija koja određuje ekonomsku i financijske politike. Zakon osredi�njoj banci jest zajednička referentna točka u kojoj su, u jednom dokumentu,sa�ete i navedene različite du�nosti i odgovornosti sredi�nje banke. To mo�e pojačatitransparentnost jer su u tom slučaju javnosti one jasnije i dostupnije nego kad suosnovne uloge i funkcije sredi�nje banke definirane u brojnim zakonima te ih je stogate�e pronaći i tumačiti.

1.1.1. Osnovne cilj(eve) monetarne politike trebalo bi specificirati u zakonimate javno objaviti i protumačiti.

Tumačenje i argumentacija

Specificiranje ciljeva u zakonima čini osnovne ciljeve monetarne politike dijelomokvira i glavnine zakona koji su na snazi u pojedinoj dr�avi. Javno objavljivanjeciljeva monetarne politike čini informacije raspolo�ivima i dostupnima svimzainteresiranim stranama. Tumačenje osnovnih ciljeva obuhvaća davanje detaljnihinformacija u onom obliku ili onim stilom koje �iroka javnost mo�e lako razumjeti.

Sredi�nje banke mogu imati kvalitativne ciljeve, koji se odnose na �ire,nespecificirane ciljeve, ili kvantitativne ciljeve, koji se odnose na specifične, brojčanoiskazane, ciljane vrijednosti varijable koju sredi�nja banka mo�e postići ili na kojumo�e utjecati. Primjer kvalitativnog cilja mo�e biti stabilnost cijena ili financijskastabilnost, a kvantitativni cilj mo�e biti stopa promjene pojedinog indeksa cijena uodređenom razdoblju.

Objavljivanje osnovnih ciljeva u publikacijama i izjavama za javnost i njihovotumačenje povećava svjesnost javnosti i razumijevanje procesa utvrđivanja monetarnepolitike. Objavljivanje također poma�e javnosti da oblikuje preciznija očekivanjavezana uz poslove monetarne politike i procijeni uspje�nost institucije u postizanjunjezinih ciljeva.

Primjena

Osnovni ciljevi gotovo svih anketiranih sredi�njih banaka navedeni su u zakonu osredi�njoj banci dotične zemlje. Mnoge dr�ave u zakonima o sredi�njoj banci navodenekoliko opse�nih ciljeva (kao �to su stabilnost valute ili cijena ili financijskastabilnost), a da ne određuju koji je od njih prioritetan, a posljednjih godina nekedr�ave navode stabilnost cijena kao primarni cilj.1 Većina dr�ava priopćuje ciljevesvoje sredi�nje banke u njezinim godi�njim izvje�ćima, a većinom ih tumače uperiodičnim izvje�ćima, slu�benim publikacijama i javnim nastupima du�nosnikasredi�nje banke. Neke sredi�nje banke izdaju izjave o misiji (zadacima) (npr. npr.Sredi�nja banka Istočnih Kariba, Monetarna uprava Hong Konga, Sredi�nja bankaSvazija, Sredi�nja banka Tonga, koja imaju istaknuto mjesto u godi�njim izvje�ćimatih banaka) da bi javnosti omogućile bolje razumijevanje svojih ciljeva.

1 Opse�niji pregled ciljeva sredi�njih banaka dr�ava OECD-a vidjeti u Robert Pringle i Neil Courtis,Ciljevi, upravljanje i dobit sredi�njih banaka (engl. Objectives, Governance and Profits of CentralBanks), London Central Banking Publications, London, 1999.

�to se tiče Eurosustava2 (engl. Eurosystem), ugovor kojim se uspostavlja Europskazajednica te Statut Europskog sustava sredi�njih banaka (ESCB) i Europske sredi�njebanke (ECB) navode da je stabilnost cijena primarni cilj ESCB-a.3 Cilj se tumači i uMjesečnom biltenu, Godi�njem izvje�ću i u priopćenjima za javnost preko medija.

Ciljevi Sredi�nje banke Japana, određeni Zakonom o Sredi�njoj banci Japana, jesu"izdavati novčanice i provoditi tečajnu i monetarnu kontrolu�[i] osigurati neometanunamiru među bankama i ostalim financijskim institucijama te time pridonijetiodr�anju urednoga financijskog sustava." Zakon o Sredi�njoj banci Japana takođerodređuje da će "tečajna i monetarna kontrola te�iti, s pomoću odr�avanja stabilnosticijena, tome da doprinosi razvoju gospodarstva."4 Du�nosnici Sredi�nje banke Japananastupaju u javnosti i odr�avaju govore kako bi razjasnili i protumačili njezine ciljeve.Ciljevi se diseminiraju i preko niza publikacija, a mnoge su na raspolaganju na webstranicama.

Kao �to je specificirano u zakonodavstvu, cilj Sredi�nje banke Meksika jest "opskrbitigospodarstvo dr�ave domaćom valutom. U postizanju toga cilja, primarno jepostizanje stabilnosti kupovne moći rečene valute."5 Sredi�nja banka Meksikapriopćuje i tumači svoje ciljeve u godi�njem Izvje�ću o monetarnoj politici, u kojemsu detaljno iskazani glavni ciljevi monetarnog programa u određenijem,kvantitativnom obliku. Sredi�nja banka Meksika javnosti objavljuje svoje ciljeve i upismenim izvje�ćima koja dostavlja zakonodavnim tijelima, a i u svojimpublikacijama.

Cilj Sredi�nje banke Novog Zelanda, kao �to je određeno člankom 8. Zakona oSredi�njoj banci Novog Zelanda,6 jest "formuliranje i provođenje monetarne politikeusmjerene k ekonomskom cilju postizanja i odr�anja stabilnosti opće razine cijena."Sredi�nja banka objavljuje i tumači svoj cilj preko različitih publikacija, među kojimasu pregledi odabranih podataka, bro�ure, Godi�nje izvje�će, priopćenja za novine,članci u mjesečnom biltenu, javno objavljeni Sporazumi o ciljevima politike, kojesklapaju guverner sredi�nje banke i ministar financija, dokumenti na raspolaganju naweb stranici7, kao i izjave i javni nastupi du�nosnika sredi�nje banke.

2 Europski sustav sredi�njih banaka (engl. European System of Central Banks, ESCB) sastoji se odEuropske sredi�nje banke (European Central Bank, ECB), i nacionalnih sredi�njih banaka (NationalCentral Banks, NCBs) svih 15 dr�ava članica EU-a. Eurosustav obuhvaća ECB i nacionalne sredi�njebanke 11 dr�ava članica koje su prihvatile euro kao svoju jedinstvenu valutu u trećoj fazi Ekonomske imonetarne unije (EMU).

3 Vidjeti 2. poglavlje, 2. članak sporazuma na www.ecb.int/about/statescb.htm

4 Vidjeti www.boj.or.jp/en/about/bojlawl.htm

5 Vidjetiwww.banxico.org.mx/siteBanxicoINGLES/aAcercaBanxico/RegimenJuridico/LeyBancoMexico/leyBancoMexico.html

6 Vidjeti www.rangi.knowledge-basket.co.nz/gpacts/public/text/1989/an/157.html

7 Vidjeti www.rbnz.govt.nz/pubs.htm

Provedbena pitanja

Pri definiranju ciljeva u zakonima podrazumijeva se uspostavljanje određenihkompromisa između postojanosti i fleksibilnosti. Budući da je zakone te�kopromijeniti u kratkom vremenu, a ciljevi sredi�njih banaka mogu se s vremenommijenjati, bilo bi razborito da se sredi�njoj banci omogući određeni stupanjfleksibilnosti djelovanja u različitim okolnostima. Prečesto mijenjanje zakona mo�ebiti kontraproduktivno jer se spoznaje javnosti o procesu određivanja monetarnepolitike stalno mijenjaju. S druge strane, periodične dopune prijeko potrebne zbogpromjena u ekonomskom okru�ju i proces mijenjanja vrijedećih zakona mogupobolj�ati transparentnost tijekom javnih rasprava o prednostima predlo�enihpromjena. Definiranje ciljeva monetarne politike u ugovoru (npr. Europski sustavsredi�njih banaka) ili u ustavu (npr. Brazil) ote�ava mijenjanje ciljeva jer je potrebanveći stupanj slaganja da bi se oni promijenili.

Neki zakoni određuju vi�estruke ciljeve sredi�nje banke. Kako se mijenja analitički ioperativni okvir sredi�nje banke, mo�e se mijenjati i to koji će cilj sredi�nja bankanajvi�e isticati. Pri postojanju takvih vi�estrukih ciljeva va�no je da sredi�nja bankaobjavi i protumači svaki cilj tako da javnost bude svjesna svakog mogućegkompromisa među njima. Transparentnost se mo�e povećati ako se razjasne relativniprioriteti različitih ciljeva.

1.1.2. Odgovornosti sredi�nje banke trebale bi biti propisane u zakonima.

Tumačenje i argumentacija

Odgovornosti sredi�nje banke su specifične du�nosti i funkcije koje ona obavlja i zakoje je odgovorna. Na primjer, sredi�nja banka mo�e, osim za provođenje monetarnepolitike, biti odgovorna i za izdavanje valute ili upravljanje međunarodnimpričuvama. Odgovornosti sredi�nje banke obuhvaćaju uobičajene du�nosti koje onaobavlja kao dio ukupnog financijskog sustava. Na primjer, sredi�nje su banke čestoodgovorne za osiguranje stabilnoga financijskog sustava s obzirom da regulirajuposlovanje banaka i obavljaju nadzor nad njima te nadziru platni sustav.

Specificiranje odgovornosti sredi�nje banke u zakonima omogućuje javnosti stjecanjespoznaja o ovlastima sredi�nje banke i opsegu njezinih operacija, kao i spoznaje oodnosu između sredi�nje banke i ostatka monetarnog i financijskog sustava. Jasnaspoznaja o ulozi i odgovornostima sredi�nje banke prijeko je potrebna da bi javnostmogla procijeniti rezultate njezina poslovanja te razumjeti granice njezinih ovlasti iodgovornosti.

Primjena

Odgovornosti sredi�nje banke obično su specificirane u zakonima kojima se osnivasredi�nja banka, a mogu biti podrobno određene i u ostalim zakonima. Odgovornostiutvrđene zakonima o sredi�njoj banci obično su vrlo �iroko definirane, a mogu

obuhvaćati i funkcije i aktivnosti koje sredi�nja banka ne obavlja kao svoju redovnudjelatnost.

Gotovo sve anketirane sredi�nje banke navode da su njihove odgovornostispecificirane u zakonu o sredi�njoj banci, velika većina javno objavljuje svojeodgovornosti u godi�njim izvje�ćima, a većina svoje odgovornosti navodi u pismenimizvje�ćima koja dostavlja zakonodavnim tijelima.

Provedbena pitanja

U nekim se okolnostima od sredi�njih banaka tra�i da preuzmu nove odgovornostikoje nisu uključene u njihove stalne aktivnosti ili među njihove ovlasti određenezakonom o sredi�njoj banci. U tim okolnostima, zakon o sredi�njoj banci mo�e seizmijeniti tako da obuhvaća i novu odgovornost ili se mo�e donijeti poseban zakon.(Vidjeti i Provedbena pitanja pod 1.1.1.) Druga je mogućnost da je nova odgovornostsamo privremena, da nije u suprotnosti s postojećim zakonima i da ne ometa primarnizadatak sredi�nje banke. Tada nije potrebno zakonima propisivati novu odgovornost.Sredi�nja banka u tom slučaja ipak treba u svojim izvje�ćima javnosti i publikacijamazabilje�iti preuzimanje nove odgovornosti i razloge za to.

1.1.3. Zakoni kojima se osniva sredi�nja banka trebali bi propisati da jesredi�nja banka ovla�tena slu�iti se instrumentima monetarne politike dabi postigla svoje cilj(eve).

Tumačenje i argumentacija

Instrumenti monetarne politike različita su sredstva koje sredi�nja banka mo�eupotrebljavati kako bi utjecala na uvjete likvidnosti i slijedila svoje monetarne ciljeve.Zakon kojim se osniva sredi�nja banka (obično zakon o sredi�njoj banci) ovla�ćujesredi�nju banku da upotrebljava monetarne instrumente ako se njime specificira �irokiopseg primjenljivih instrumenata i ako je jasno navedeno da ih je sredi�nja bankaovla�tena upotrijebiti.

Sredi�nja banka, kojoj je zakonom dana ovlast da upotrijebi monetarne instrumente,time dobiva prijeko potrebnu kompetentnost nad monetarnom politikom i propisanesu jasne granice njezine odgovornosti za provedbu politike. Transparentnost jepovećana jer je jasno tko ima kontrolu nad instrumentima politike i tko ima krajnjuodgovornost za primjenu politike.

Primjena

Gotovo sve sredi�nje banke imaju ovlast da se koriste monetarnim instrumentimautvrđenim u zakonima prema kojima se one ravnaju. Velika većina sredi�njih banakatu ovlast navodi u svojim godi�njim izvje�ćima, a mnoge sredi�nje banke javnoobjavljuju svoje ovlasti u slu�benom biltenu, izvje�ćima zakonodavnim tijelima,publiciraju u slu�benim glasilima ili javno objavljuju na svojoj web stranici.

U Zakonu o Sredi�njoj banci Japana8 navodi se da se "po�tuje samostalnost Sredi�njebanke Japana glede tečajne i monetarne kontrole". Zakon specificira �iroki opsegoperacija koje sredi�nja banka mo�e obavljati kako bi postigla svoje ciljeve, �toobuhvaća i kupovanje i prodaju obveznica i zapisa, davanje zajmova i primanjedepozita. Odgovornost za dono�enje odluka o monetarnoj politici, �to obuhvaća idono�enje smjernica i okvir za provođenje tr�i�nih operacija, Zakonom je prenesenana Odbor za politiku.

Zakon o Sredi�njoj banci Koreje9 detaljno navodi različite monetarne instrumentekoje Banka mo�e upotrebljavati u provedbi monetarne i kreditne politike.

Provedbena pitanja

Specificiranje instrumenata monetarne politike u zakonima mo�e, ako ih se definirasuvi�e usko ili kruto, donijeti pote�koće sredi�njoj banci. S obzirom na to �to sefinancijski sustavi razvijaju, sredi�nje se banke mogu početi oslanjati na drugačijeinstrumente od onih kojima su se slu�ile u doba pisanja ili dono�enja zakona osredi�njoj banci. Ako zakoni koji određuju ovlasti sredi�nje banke usko definirajuraspolo�ive instrumente, sredi�njoj banci mo�e kasnije biti onemogućena uporabanekoga djelotvornijeg instrumenta. Kako bi se sredi�njoj banci osigurala fleksibilnostu upotrebi instrumenata politike, zakoni trebaju biti dovoljno �iroki da bi obuhvatilisve potencijalne instrumente koje bi sredi�nja banka mogla upotrijebiti.

1.1.4. Institucionalna odgovornost za deviznu politiku trebala bi biti javnoobjavljena.

Tumačenje i argumentacija

Objavljivanje institucionalne odgovornosti za deviznu politiku obuhvaća i javnoutvrđivanje institucije zadu�ene za određivanje tečajne politike. Odluke o politikamaobuhvaćaju izbor tečajnog re�ima (npr. fiksni, plutajući ili vezani), specifične ciljanevrijednosti (gdje postoje) tečaja i odluke o operacijama izabranog tečajnog re�ima(npr. intervencija).

Tečaj je vrlo vidljiv i va�an signal cijena u gospodarstvu s va�nim implikacijama zavođenje i uspje�nost monetarne politike. S obzirom da su monetarna i tečajna politikameđusobno povezane, va�no je jasno utvrditi koja je institucija odgovorna za deviznupolitiku tako da tr�i�ta i javnost mogu procijeniti kako se odluke donose i tko je zanjih odgovoran.

8 Vidjeti www.boj.or.jp/en/about/bojlaw1.htm

9 Vidjeti www.bok.or.kr/bokis/html_view?i_current=00000483

Primjena

Institucionalna odgovornost za deviznu politiku gotovo svih anketiranih sredi�njihbanaka specificirana je zakonom o sredi�njoj banci dotične dr�ave. Velika većinaanketiranih sredi�njih banaka objavljuje da je odgovorna za deviznu politiku u svojimgodi�njim izvje�ćima, dok mnoge sredi�nje banke objavljuju da su odgovorne zadeviznu politiku u pisanim izvje�ćima zakonodavnim tijelima, u slu�benom biltenu iliu slu�benom dr�avnom glasilu ili novinama.

Zakon o Sredi�njoj banci Če�ke10 navodi da Banka ima ovlast proglasiti tečajnacionalne valute u odnosu na strane valute i upravljati rezervama zlata imeđunarodnim pričuvama.

�to se tiče Eurosustava, Ugovor o Europskoj zajednici i Statut ESCB-a određuju da je,u skladu s odredbama članka 111.11, osnovni zadatak Eurosustava vođenje deviznihoperacija. Članak 111.1. Ugovora određuje da Ministarsko vijeće, djelujućijednoglasno na osnovi preporuke ECB-a ili Europske komisije, nakon konzultiranja sECB-om u nastojanju da postigne konsenzus koji se sla�e s ciljem stabilnosti cijena,te nakon konzultiranja s Europskim parlamentom, mo�e zaključiti formalnesporazume o tečajnom sustavu za euro u odnosu na valute dr�ava koje nisu članiceZajednice.

Zakon o Sredi�njoj banci Koreje12 određuje da Sredi�nja banka Koreje "imasavjetodavnu funkciju u vezi s Vladinom politikom tečaja, deviznih kredita i depozitabankarskih institucija te određivanjem ograničenja vezanih uz dugu i kratku deviznupoziciju bankarskih institucija."

Sredi�nja banka Ugande statutom je ovla�tena propisati okvir za određivanje tečajaugandskog �ilinga, pri čemu se savjetuje s ministrom financija. Tečajna politikaBanke objavljuje se kao dio godi�njega monetarnog programa prilikom usmeneprezentacije proračuna.

U Sjedinjenim Američkim Dr�avama tečajnu politiku utvrđuje ministar financijaunutar okvira koje određuje Zakon o Saveznim pričuvama (engl. Federal ReserveAct), Zakon o zalihama zlata iz 1934. te Zakon o sporazumima iz Bretton Woodsa, pričemu su Savezne pričuve aktivni sudionik u formuliranju i provedbi politike. O tim searan�manima govori u publikaciji Ciljevi i funkcije (engl. Purposes and Functions)Saveznih pričuva, tromjesečnim izvje�ćima o Deviznom poslovanju Ministarstvafinancija i Saveznih pričuva (Treasury and Federal Reserve Foreign ExchangeOperations), koja se dostavljaju Kongresu, te u Biltenu Saveznih pričuva (engl.Federal Reserve Bulletin) i u Godi�njem izvje�ću.13

10 Vidjeti www.cnb.cz/en/_legislativa/zakony/cnb_act_rev.pdf

11 Vidjet www.ecb.int/pub/pdf/legalcomp99en.pdf

12 Vidjeti www.bok.or.kr/bokis/bokis/html_view?i_current=00000483

13 Tekst Ciljeva i funkcija vidjeti na www.bog.frb.fed.us/pf/pf.htmTekst Godi�njeg izvje�ća vidjeti na www.bog.frb.fed.us/boarddocs/RptCongressTekst članaka Biltena vidjeti na www.bog.frb.fed.us/pubs/bulletin/default.htm

Provedbena pitanja

Neke sredi�nje banke nemaju formalnu ovlast (npr. mandat od zakonodavnog tijela)za vođenje devizne politike, ali tradicionalno obavljaju tu du�nost (npr. Ju�noafričkaRepublika). U tim okolnostima, neformalni karakter ovlasti mo�e komplicirati javnoobjavljivanje njihove odgovornosti. Ipak, kad sredi�nja banka po tradiciji obavlja tudu�nost, ona bi u svojim javnim izvje�ćima i publikacijama trebala objaviti svojuulogu u tome.

1.1.5. Osnovne modalitete odgovornosti za vođenje monetarne politike i svakuodgovornost prenesenu na sredi�nju banku trebalo bi propisati uzakonima.

Tumačenje i argumentacija

Modaliteti odgovornosti odnose se na sredstva, metode i postupke kojima se sredi�njabanka koristi prilikom pravdanja svojeg djelovanja i izvje�ćivanja o svojimaktivnostima. Specificiranje tih modaliteta u zakonima znači da je sredi�nja bankazakonski obvezna javnosti dati informacije o svojim aktivnostima vezanim uzmonetarnu politiku i informacije o ostalim odgovornostima.14

Javnim objavljivanjem modaliteta odgovornosti u zakonima utvrđuje se standardobjavljivanja koji sredi�nja banka mora kontinuirano zadovoljavati. Postojanjemzakonske obveze posti�e se da sredi�nja banka redovito i kontinuirano izvje�ćujejavnost, utvrđuje se načelo odgovornosti prema javnosti i započinje tradicijaizvje�ćivanja koja mo�e njegovati kontinuiranu praksu transparentnog utvrđivanjapolitika.

Primjena

Opći modaliteti odgovornosti gotovo svih anketiranih sredi�njih banaka specificiranisu zakonom o sredi�njoj banci dotične dr�ave. Ti modaliteti odgovornosti obuhvaćajuobjavljena izvje�ća u godi�njem izvje�ću te pisana izvje�ća dostavljenazakonodavnom tijelu, izvje�ća objavljena u slu�benom biltenu ili javne nastupedu�nosnika pred zakonodavnim tijelom.

Zakon o Sredi�njoj banci Bugarske (članci 49. - 51.)15 obvezuje Banku daNacionalnoj skup�tini dvaput godi�nje dostavi izvje�će koje sadr�i pregled i procjenuaktivnosti Banke tijekom proteklog razdoblja. Uz to se predaju i financijska izvje�ćakoja se objavljuju u slu�benom listu.

14 O daljem tretmanu praksi za transparentnost koje se odnose na odgovornost sredi�njih banaka, vidjetirelevantne stavke u IV. poglavlju ovog dokumenta.

15 Vidjeti www.62.200.195.13/bnb.nsf/pages/Legalframework-summary

Zakon o Sredi�njoj banci Če�ke16 obvezuje Banku da "Parlamentu barem dvaputgodi�nje dostavi izvje�će o monetarnim kretanjima �[i] da obavijesti �iroku javnost omonetarnim kretanjima barem jedanput svaka tri mjeseca."

�to se tiče Eurosustava, Statut ESCB-a17 propisuje da ECB objavljuje izvje�ća oaktivnostima Eurosustava barem jedanput u tri mjeseca. Statut također propisujeobjavljivanje konsolidiranoga tjednog financijskog izvje�ća Eurosustava te godi�njegizvje�ća o aktivnostima koje se upućuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji teEuropskom vijeću. Statut obvezuje da sva izvje�ća i očitovanja spomenuta u Statutubudu besplatno na raspolaganju svim zainteresiranim stranama.

Zakon o punoj zaposlenosti i uravnote�enom rastu (engl. Full Employment andBalanced Growth Act) iz 1978.18 nala�e da Savezne pričuve SAD-a dostavljajudvaput godi�nje nezavisna pisana izvje�ća obama domovima Kongresa. Zakontakođer određuje da se Odbor "o tim izvje�ćima savjetuje s odgovarajućim odborimaKongresa te da svaki od tih odbora Kongresu podnosi izvje�će o svojim stajali�tima ipreporukama."

1.1.6. Ako je vlada ovla�tena da, u iznimnim okolnostima, preinači odlukesredi�nje banke koje se odnose na monetarnu politiku, u zakonima bitrebalo propisati uvjete pod kojima se ta ovlast mo�e primijeniti i načinna koji se to javno objavljuje.

Tumačenje i argumentacija

Ovlast preinačivanja odluka odnosi se na slučaj kad vlada ima ovlast ukinuti ilipromijeniti odluku sredi�nje banke. Ako vlada ima tu ovlast, tada je zakonompotrebno specificirati način na koji se ona primjenjuje (npr. koje su to iznimneokolnosti u kojima je opravdano kori�tenje te ovlasti) te način na koji se javnostizvje�ćuje o iskori�tavanju te ovlasti.

Sredi�njim je bankama često dan visok stupanj institucionalne samostalnosti u odnosuna vladu kako bi proces utvrđivanja monetarne politike bio odvojen od kratkoročnihpolitičkih pritisaka. Monetarna se politika ipak rijetko vodi posve samostalno.Makroekonomske politike vlade obično se uzimaju u obzir prilikom formuliranjamonetarne politike kako bi se postigla koherentna i konzistentna makroekonomskapolitika. U iznimnim okolnostima, kad postoji neslaganje između vlade i sredi�njebanke, vlada mo�e ukinuti pojedinu odluku vezanu uz monetarnu politiku.Transparentnost toga procesa povećava se ako postoje jasna i javno objavljena pravilakoja određuju uvjete i načine na koje se ukidanje obavlja. To mo�e pojačatiodgovornost i vlade i sredi�nje banke. Zakoni su djelotvorno sredstvo specificiranjapravila i postupaka koje valja primijeniti u tim situacijama i načina na koji se u tim

16 Vidjeti www.cnb.cz/en/_legislativa/zakony/cnb_act_rev.pdf

17 Vidjeti www.ecb.int//about/statescb.htm

18 Vidjeti thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d095:HR00050:@@@L

situacijama informira javnost. Javno objavljivanje uvjeta u kojima se mo�e primijenitiovlast ukidanja odluke i način na koji se o tome obavje�tava javnost daju javnostidodatno osiguranje da postoje procedure koje se mogu primijeniti u takvom rijetkomslučaju.

Primjena

Samo oko trećina anketiranih sredi�njih banaka navodi da postoji neki oblik odredbekoja omogućava preinaku bankine odluke. Vladi je u nekim dr�avama zakonimaizričito zabranjeno upletanje u proces utvrđivanja politika sredi�nje banke. Naprimjer, članak 3. Zakona o Sredi�njoj banci Argentine19 određuje da "Sredi�njabanka nije podlo�na nikakvoj naredbi, sugestiji ili naputku nacionalne izvr�ne vlastipri kreiranju i primjeni monetarne i financijske politike."

Od dr�ava koje imaju takvu odredbu, velika većina u zakonu o sredi�njoj bancispecificira uvjete pod kojima se ta ovlast mo�e primijeniti. Za većinu anketiranihsredi�njih banaka koje imaju takvu odredbu, zakonima je također određen načinobavje�tavanja javnosti o toj odredbi.

Zakon o Sredi�njoj banci Kanade sadr�i Direktivu Vlade koja propisuje uvjete podkojima ministar financija mo�e izdati direktivu kojom obvezuje sredi�nju banku daprihvati određenu politiku. Zakon navodi da ministar financija mo�e "nakonkonzultiranja s guvernerom i nakon �to je guverner za to dobio odobrenje od Savjeta,u određenim uvjetima uputiti guverneru pismenu direktivu koja se odnosi namonetarnu politiku i koja je primjenljiva u određenom razdoblju." Ministar je obvezanpublicirati svaku takvu direktivu u dr�avnom glasilu i prezentirati je Parlamentu "uroku od petnaest dana nakon dono�enja" ili, ako Parlament tada ne zasjeda, bilo kojegod prvih petnaest dana u idućem razdoblju zasjedanja bilo kojeg od domovaParlamenata."20 Dosad ni jedna takva direktiva nije donesena.

Zakon o Sredi�njoj banci Norve�ke21 navodi da "Dr�avno vijeće mo�e donijetirezolucije u vezi s operacijama Banke. Te rezolucije mogu biti u obliku općih pravilaili u obliku naputaka u pojedinačnim slučajevima. Banka ima mogućnost izreći svojemi�ljenje prije dono�enja takve rezolucije. Parlament se o rezolucijama izvje�ćuje unajskorije moguće vrijeme." Dosad ni jedna takva rezolucija nije donesena.

Kad se stajali�ta vlade i Sredi�nje banke Ugande razlikuju, ministar gospodarskogplaniranja mo�e, na temelju odobrenja kabineta, pismenom direktivom odreditiposebnu politiku koju Sredi�nja banka Ugande mora prihvatiti te dostaviti tu direktivuParlamentu u određenom vremenskom razdoblju.

19 Vidjeti www.bcra.gov.ar/pdfs/marco/icarta.PDF

20 Vidjeti članak 14 Zakona: www.canada.justice.gc.ca/FTP/EN/Laws/Chap/B/B-2.txt

21 Vidjeti www.norges-bank.no/english/nb/act.html

Provedbena pitanja

Kad vlada nema ovlast ukidanja odluka sredi�nje banke, ona mo�e imati ovlastsmjenjivanja guvernera ili odbora koji utvrđuje politike. U vezi s tim, vidjeti 1.1.7. Unekim je dr�avama du�nosnik ministarstva financija po svojem polo�aju član tijelasredi�nje banke koje donosi odluke. Na primjer, ministar financija (ili njegovzamjenik) mo�e biti član odbora sredi�nje banke. Tako vlada mo�e imati mogućnostutjecanja na politiku na razini sredi�nje banke bez postojanja odredbe koja omogućavaukidanje odluka sredi�nje banke. Kako bi se postigla transparentnost ciljeva, javnosttreba biti obavije�tena o činjenici da vlada ima ovlast smjenjivanja guvernera iliodbora koji donosi politike te o ulozi ministarstva financija u odboru sredi�nje bankekoji kreira politiku.

1.1.7. Procedure imenovanja, mandat i svaki opći kriterij za smjenjivanječelnika ili članova upravnog tijela sredi�nje banke trebalo bi propisati uzakonima.

Tumačenje i argumentacija

Procedure imenovanja odnose se na postupke kori�tene pri izboru osobe za određenupoziciju i imenovanju, kao �to su npr. osobine koje du�nosnik treba imati i zahtjevikoje mora ispunjavati. Na primjer, procedure imenovanja obuhvaćaju obvezne korakekoji se poduzimaju prije nego �to izabrana osoba bude imenovana, kao �to surazgovori s kandidatom (engl. confirmation hearing). Mandat se odnosi na trajanjedu�nosti, primjerice, razdoblje mo�e biti fiksno ili ga mo�e određivati neki drugidu�nosnik, te na ograničenja vezana uz imenovanje i ponovno imenovanje. Kriteriji zasmjenjivanje obuhvaćaju moguće osnove za razrje�enje s du�nosti. Izraz "čelnici ičlanovi upravnog tijela sredi�nje banke" odnosi se na izvr�ne pozicije unutar sredi�njebanke kao �to su npr. guverner i ostali imenovani članovi odbora sredi�nje banke ilitijela koje nadgleda operacije sredi�nje banke. Ti aspekti procesa imenovanja trebajubiti specificirani u zakonima.

Specificiranje detalja vezanih za imenovanje, mandat i razrje�enje daje javnosti jasanuvid u proces prema kojemu se obavljaju imenovanja ključnih donositelja odlukasredi�nje banke. Poznavanje ograničenja i poticaja s kojima se suočavaju kreatoripolitika mo�e produbiti spoznaju javnosti o načinu na koji se donose odluke omonetarnoj politici, pojačavajući transparentnost procesa utvrđivanja politika.Objavljivanje procedura imenovanja objavljivanjem zakona mo�e povećati svijest otome tko su glavni kreatori politika. Uz to, spoznaja javnosti o kriterijima zarazrje�enje imenovanih čelnika i članova upravnog odbora omogućuje javnosti itr�i�tima da stvore jasniju predod�bu o tome tko donosi konačnu odluku o monetarnojpolitici kad postoji neslaganje između sredi�nje banke i ostalih jedinica vlasti.

Zahtjevi navedeni u zakonima mogu povećati transparentnost procesa imenovanja jeroni obično obuhvaćaju niz specifičnih i zamjetljivih postupaka vi�ih vladinihdu�nosnika. Na primjer, mnoga imenovanja pri kojima treba ispuniti specifičnezakonske obveze nala�u da ministar ili član kabineta obavijesti parlament o odlukamavezanim uz imenovanje te da detalje o imenovanju publicira u slu�benim novinama ili

slu�benom glasilu. Neka imenovanja moraju biti potvrđena u zakonodavnom tijelu.Specificiranje tih postupaka u zakonima iziskuje ostale oblike i običaje izvje�ćivanjajavnosti.

Primjena

Gotovo sve dr�ave propisuju neke zakonske uvjete koje trebaju zadovoljiti osobe kojeće biti imenovane u upravno tijelo sredi�nje banke. U mnogima je obvezno daimenovane osobe budu dr�avljani te zemlje te da imaju odgovarajuće kvalifikacije iiskustvo. Neke dr�ave članovima upravnog tijela zabranjuju da budu zaposleni izvansredi�nje banke ili da budu povezani s politikom. Gotovo sve anketirane sredi�njebanke navode da su u zakonu o sredi�njoj banci specificirane neke odredbe vezane uzimenovanje i razrje�enje. U mnogim dr�avama određen je i maksimalni rok na koji sedu�nosnici imenuju, navodi se je li dopu�teno ponovno imenovanje i maksimalni brojmogućih mandata. Kad je riječ o velikoj većini anketiranih sredi�njih banaka,zakonom o sredi�njoj banci određen je maksimalan broj mandata.

U mnogim dr�avama, članovi upravnog odbora sredi�nje banke mogu biti razrije�eni sdu�nosti (ili ne mogu biti imenovani na du�nost) ako su progla�eni krivima zaneprimjereno pona�anje ili osuđeni za ozbiljan zločin, ako je nad njihovom imovinomprogla�en stečaj, ako nisu vi�e sposobni ili ne mogu obavljati svoju du�nost, ako suodsutni s nekoliko uzastopnih sjednica odbora te ako prihvate zaposlenje ili postanučlanovi parlamenta. Ti su kriteriji obično specificirani u zakonima kojima se osnivasredi�nja banka. Osim tih kriterija za razrje�enje, neki zakoni omogućuju da seguverner razrije�i du�nosti i zbog drugih razloga. Guvernera Sredi�nje bankeMoldavije22 parlament mo�e razrije�iti s du�nosti ako tako odluči dvotrećinska većinaukupnog broja zastupnika. U Novom Zelandu,23 ministar financija mo�e vrhovnomguverneru preporučiti razrje�enje guvernera Sredi�nje banke Novog Zelanda u nizuokolnosti, uključujući i mogućnost da on/ona utvrdi da Banka ne obavlja primjerenosvoje funkcije; da guverner ne obavlja primjerno svoju du�nost; da je guvernerometao, kočio ili priječio Odbor da obavlja svoje Zakonom propisane du�nosti; ili daguverner nije uspio osigurati da Banka postigne ciljeve svoje politike.

Provedbena pitanja

Dva su pristupa određivanju kriterija za razrje�enje s du�nosti čelnika ili članovaupravnog tijela: opći i posebni. �to su kriteriji specifičniji, to je manja mogućnostpogre�nog tumačenja ili pogre�ne prosudbe u primjeni kriterija.24 Ipak, sastavljanje 22 Vidjeti www.bnm.org/english/2_Page/Sublevel/law_nmb_index.htm

23 Vidjeti www.rangi.knowledge-basket.co.nz/gpacts/public/text/1989/an/157.html

24 Primjer relativno specifičnih kriterija jesu specifični kriteriji za razrje�enje članova odbora Sredi�njebanka Australije. Ako član Odbora: postane trajno nesposoban obavljati svoje du�nosti; ako se nadnjegovom (njezinom) imovinom proglasi stečaj; ako poku�a primijeniti bilo koji zakon kako bipogodovao du�nicima koji su u stečaju ili insolventni, ako se udru�i sa svojim vjerovnicima ili akosvoju naknadu prenese u njihovu korist; ako potpi�e ostavku na svoju du�nost upućenu vrhovnomguverneru; ako nije nazočan, osim uz dopu�tenje Odbora Sredi�nje banke, nijednoj od sjednica Odboraodr�anoj tijekom dva uzastopna mjeseca ili tijekom tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom

popisa posebnih kriterija mo�e dovesti do rizika da neka valjana osnova za razrje�enjebude ispu�tena. Preveliko diskrecijsko pravo u odlučivanju nije u skladu stransparentno�ću. S druge strane, transparentnost se povećava ako svaku odluku orazrje�enju moraju potvrditi ostala tijela uključena u proces imenovanja.

1.2. Institucionalni odnos između monetarnih i fiskalnih operacija trebalo bijasno definirati.25

Tumačenje i argumentacija

Monetarne operacije su aktivnosti koje sredi�nja banka poduzima u provedbimonetarne politike, kao �to je utjecanje na ukupne uvjete kreditiranja u pojedinojekonomiji. Fiskalne operacije su aktivnosti koje poduzima vlada u provedbiproračunskih politika, kao �to su mjere vezane uz prihode i rashode te izdavanjeinstrumenata javnog duga i upravljanje javnim dugom. Institucionalni odnos odnosi sena razgraničenje uloga između agencija odgovornih za monetarne i fiskalne operacije.Institucionalni je odnos jasno definiran ako je javnost dobro upoznata s razlikomizmeđu monetarnih i fiskalnih operacija i odgovornostima fiskalnih i monetarnihvlasti.

Često se monetarne i fiskalne operacije uvelike preklapaju. Na primjer, izdavanjeinstrumenata dr�avnog duga ili monetizacija proračunskog manjka mogu jako utjecatina ukupne uvjete kreditiranja u određenom gospodarstvu. Slično tome, apsorbiranjevelikih iznosa likvidnih sredstava mo�e dr�avi prouzročiti bitne proračunske tro�kove.Zbog toga fiskalne operacije mogu imati znatne monetarne posljedice, i obrnuto.

Većina zakona dodjeljuje funkciju vođenja monetarne politike sredi�njoj banci kakobi se iskoristila akumulacija specijalizirane stručnosti i kako bi se odlučivanje omonetarnoj politici odmaknulo od političkih i proračunskih problema. Ipak, vlade sečesto oslanjaju na specijaliziranu financijsku stručnost sredi�nje banke kao pomoć uobavljanju različitih fiskalnih operacija. Te fiskalne operacije mogu biti izvan uskezadaće sredi�nje banke, tj. vođenja monetarne politike. Da bi se postigla jasnoća ulogei ciljeva sredi�nje banke, va�no je napraviti jasnu razliku između monetarnih ifiskalnih operacija. Time se osigurava da primjerena institucija odgovara za svojedjelovanje i da se politike najučinkovitije provode.

razdoblju; ili ako ne uspije ispuniti svoje obveze prema Zakonu o tijelima vlasti i trgovačkim dru�tvimaKomonvelta iz 1997., vrhovni guverner će ga razrije�iti du�nosti.

25 Prakse transparentnosti fiskalnih operacija trebaju biti u skladu s Kodeksom dobrih praksa fiskalnetransparentnosti (engl. Code of Good Practices on Fiscal Transparency) Međunarodnoga monetarnogfonda. Vidjeti www.imf.org/external/up/fad/trans/index.htm

1.2.1. Ako je dopu�teno da sredi�nja banka dr�avi odobrava kredite,predujmove ili prekoračenja, uvjeti u kojima je to dopu�teno i svako stim povezano ograničenje trebalo bi javno objaviti.

Tumačenje i argumentacija

Krediti, predujmovi i prekoračenja koje sredi�nja banka odobrava dr�avi su sve vrstezajmova sredi�nje banke odobrene dr�avi. Dr�ava odnosno sredi�nja banka moguimati unaprijed definirana pravila ili ograničenja opsega javnih pozajmica i posudbiod sredi�nje banke. Uvjeti i ograničenja tih zajmova mogu obuhvaćati ograničenjavezana uz okolnosti dodjele, veličinu, iznos ili rok otplate zajmova.

Specificiranje uvjeta odobravanja zajmova sredi�nje banke dr�avi u zakonima dajejasno definiranu skupinu pravila za provođenje monetarnih i fiskalnih operacija. Timese osigurava da okvir monetarnih i fiskalnih operacija nije izlo�en čestim i ad hocpromjenama �to mo�e ote�ati spoznaje javnosti o ulogama tih dviju jedinica dr�ave.

Sredi�nja banka mo�e odobravati kredite dr�avi tijekom obavljanja fiskalnih operacijaza dr�avu ili krediti mogu biti rezultat financiranja proračunskog manjka od stranesredi�nje banke. Da bi se osigurala jasna hijerarhija odgovornosti, sredi�nja bankatreba javno objaviti svako ograničenje vezano uz to kreditiranje. To javnostiomogućuje da procijeni jesu li resursi sredi�nje banke primjereno upotrijebljeni i darazumije opseg bilo kakvog ograničenja upotrebe tih resursa.

Primjena

Mnoge dr�ave zabranjuju da sredi�nja banka odobrava kredite dr�avi. Za veliku suvećinu anketiranih sredi�njih banaka kojima je dopu�teno kreditiranje dr�ave uvjetitoga kreditiranja specificirani u zakonima. Neke dr�ave (npr. Libanon, Malezija,Slovenija, Turska i Zapadnoafrička ekonomska i monetarna unija) dopu�taju dasredi�nja banka odobrava te kredite do unaprijed određenog ograničenja, zasnovanogna prosječnim dr�avnim prihodima ili kapitalu sredi�nje banke. To je ograničenjejavno objavljeno u zakonima i publikacijama sredi�nje banke.

Zakon o Sredi�njoj banci Moldavije26 ka�e da "za svaki zajam mora postojati pisaniugovor o zajmu između dr�ave (koju zastupa ministar financija) i sredi�nje banke. Uugovoru se jasno iskazuje vrijednost glavnice zajma, rok dospijeća te primjenljivekamatne stope i ostale naknade."

26 Vidjeti www.bnm/org/english/l_Page/Sublevel/law_nbm-index.htm

1.2.2. Iznose i uvjete kredita, predujmova ili prekoračenja koje sredi�njabanka odobrava dr�avi te iznose i uvjete depozita dr�ave kod sredi�njebanke trebalo bi javno objaviti.

Tumačenje i argumentacija

Iznosi i uvjeti kredita, predujmova i prekoračenja odnose se na detaljne odredbe ozajmovima sredi�nje banke dr�avi. Ti detalji obuhvaćaju, primjerice, ukupni jo�neplaćeni iznos, kamatne stope prema kojima se izračunavaju kamate te razdobljeotplate ili rok dospijeća zajmova. Iznosi depozita i uvjeti njihova dr�anja obuhvaćajuiznos novca dr�ave koji je deponiran kod sredi�nje banke, kamatne stope kojesredi�nja banka plaća na te depozite te razdoblje otplate ili rok dospijeća.

Uvjeti za odobravanje zajmova i primanje depozita va�ni su čimbenici koji određujuodnose između dr�ave i sredi�nje banke. Ti su uvjeti va�ni detalji koje javnost moraznati kako bi razumjela način na koji se resursi dr�ave i sredi�nje bankeupotrebljavaju u obavljanju fiskalnih i monetarnih operacija. I sredi�nja banka idr�ava odgovornije su ako javnost ima ispravne spoznaje o detaljima njihovihfinancijskih odnosa.

Primjena

U nekim dr�avama, zakon o sredi�njoj banci specificira neke od uvjeta pod kojimasredi�nja banka odobrava zajmove dr�avi, odnosno prihvaća njezine depozite (vidjetiprimjer Moldavije u 1.2.1.). Većina anketiranih sredi�njih banaka koje dr�aviodobravaju kredite, predujmove ili prekoračenja objavljuju detaljne podatke ozajmovima dr�avi i depozitima primljenim od dr�ave u godi�njem izvje�ću, a mnogesredi�nje banke izvje�ćuju o tome u slu�benom biltenu. U većini su dr�ava podaci oiznosu zajmova sredi�nje banke dr�avi i depozita dr�ave u sredi�njoj banci navedeni ubilanci stanja sredi�nje banke. Neke dr�ave (npr. Brazil, Maroko i Zimbabve) navode idodatne informacije u bilanci stanja detaljno iskazujući koje kamatne stopeprimjenjuju i koji su rokove dospijeća. Neke dr�ave (npr. Kolumbija, Gruzija iNigerija) sastavljaju izjave za javnost i op�irnije informacije o kreditnimaran�manima koje odobravaju dr�avi i objavljuju ih u obliku statističkih izvje�ća,godi�njeg izvje�ća ili u istupima du�nosnika pred zakonodavnim tijelom.

Sredi�nja banka �vicarske ne odobrava kredite dr�avi, ali u svojem Godi�njemizvje�ću27 objavljuje detaljne podatke o kamatama koje plaća na depozite dr�ave.

27 Vidjeti www.snb.ch/e/publikationen/publi.html

Provedbena pitanja

Podaci o kreditima sredi�nje banke dr�avi ili o depozitima dr�ave kod sredi�nje bankemogu biti objavljeni u bilanci stanja sredi�nje banke. Ipak, bilance stanja ne morajudavati potpunu i smislenu predod�bu o financijskim odnosima između sredi�nje bankei dr�ave ako primjereno ne otkrivaju uvjete tih odnosa ili ako nisu pravodobnoobjavljene. Potpuno objavljivanje podataka zahtijeva prikaz detaljnijih informacija odonih koje se obično objavljuju u bilanci stanja sredi�nje banke.

1.2.3. Procedure za izravno sudjelovanje sredi�nje banke na primarnimtr�i�tima dr�avnih vrijednosnica, gdje je ono dopu�teno, te procedure zanjezino sudjelovanje na sekundarnim tr�i�tima trebalo bi javno objaviti.

Tumačenje i argumentacija

Ako je sredi�njoj banci dopu�teno kupovati du�ničke instrumente dr�ave kad ih onanjihova izda (tj. na primarnom tr�i�tu) ili od drugih strana kupovati ili im prodavatidr�avni dug nakon njegova izdavanja (tj. na sekundarnom tr�i�tu), pravila i procedureprema kojima se te transakcije obavljaju trebaju biti javno objavljeni. Te proceduremogu obuhvaćati način određivanja cijene, iznos duga koji sredi�nja banka mo�eprimiti ili prodati te ostala ograničenja koja reguliraju kupovinu i prodaju koju obavljasredi�nja banka.

Sredi�nje banke često imaju ulogu u izdavanju obveznica dr�avnog duga iliupravljanju dr�avnim dugom i mogu se u svojim monetarnim operacijama koristitidr�avnim dugom ili vrijednosnicama. Da bi se jasno razgraničile te različite du�nosti,va�no je da sredi�nja banka i dr�ava informiraju javnost o pravilima i proceduramaprema kojima se obavljaju operacije vezane uz dr�avni dug. Va�no je također dasudionici na tr�i�tu razumiju stupanj uključenosti dr�ave u tr�i�ta duga kako bi mogliuspje�no odrediti cijenu dr�avnih vrijednosnica.

Primjena

Većini je anketiranih sredi�njih banaka zabranjeno sudjelovanje u primarnimemisijama dr�avnog duga, ali je mnogima dopu�teno sudjelovanje na sekundarnimtr�i�tima. Neke sredi�nje banke imaju detaljne regule ili interna pravila kojima seodređuju aktivnosti sredi�nje banke na tr�i�tima dr�avnog duga, a sudionicima natr�i�tu ta pravila obznanjuju u okru�nicama ili u člancima u biltenu, kao i upriopćenjima i izjavama za javnost.

Pravila i procedure kojima se uređuju aukcije Sredi�nje banke Kanade na kojima setrguje dr�avnim vrijednosnicama opisane su u objavljenim dokumentima koji su naraspolaganju na web stranici Sredi�nje banke Kanade.28

28 Vidjeti www.bank-banque-canada.ca/english/auct.htm

1.2.4. Uključenost sredi�nje banke u ostatak ekonomije (npr. kroz vlasničkeudjele, članstvo u upravnim odborima, nabavljanje ili pru�anje uslugauz naknadu) treba biti otvorena i javna, na osnovi jasnih načela iprocedura.

Tumačenje i argumentacija

U obavljanju svojih operacija sredi�nje banke dolaze u dodir s brojnim privatnimtvrtkama i poduzećima, kao i s drugim dr�avnim institucijama. Sredi�nje banke moguunajmiti privatna poduzeća radi tiskanja papirnatog novca, a du�nosnici sredi�njihbanaka u nekim dr�avama mogu biti članovi upravnih tijela ostalih institucija. Kako bise javnost uvjerilo da uključenost sredi�nje banke u ostatak ekonomije nije usuprotnosti s njezinim primarnim odgovornostima i da je ne ometa u ostvarivanjunjezinih ciljeva, uključenost sredi�nje banke u poslovanje ostalih poduzeća iinstitucija u većini je slučajeva ograničeno na njezinu primarnu du�nost provedbemonetarne politike. Sredi�nje banke utvrđuju svoja vlastita pravila i procedure kojeslijede u svojim aktivnostima. Ta pravila i procedure trebaju obuhvaćati odredbevezane uz javno objavljivanje opsega uključenosti sredi�nje banke u ostatakekonomije.

Primjena

Većina anketiranih sredi�njih banaka slijedi načela i procedure vezane uz uključenostu ostatak ekonomije koje su sastavni dio zakona i propisa. Neki zakoni o sredi�njojbanci zabranjuju sredi�njoj banci posjedovanje vlasničkih udjela u privatnimpoduzećima. Ostale sredi�nje banke primjenjuju postupak javne ponude u kojemu se ougovorima za pru�anje usluga sredi�njoj banci odlučuje na osnovi postupka otvorenognadmetanja. Mnoge sredi�nje banke otkrivaju opseg svoje uključenosti u privatnapoduzeća u svojim godi�njim izvje�ćima, uz to �to javno objavljuju politike kojimaosiguravaju primjerenost takvih transakcija.

U nekim dr�avama du�nosnici sredi�nje banke su na visokim pozicijama u ostaliminstitucijama. U mnogim je dr�avama obvezno da sredi�nje banke javno objavljujutakve aran�mane u svojim izjavama za javnost. Guverner Sredi�nje banke Australijeujedno je i predsjedatelj Odbora za platni sustav (engl. Payment System Board) i članje Australskog odbora za bonitetnu regulativu (Australian Prudential RegulationAuthority). Članovi Odbora Sredi�nje banke Australije također su u odborimaprivatnih poduzeća. Ti se aran�mani objavljuju javnosti objavljivanjem zakona osredi�njoj banci,29 Godi�njeg izvje�ća,30 priopćenja za javnost te na web straniciBanke.31 Sredi�nja banka Australije također je i vlasnik tiskarskog poduzeća koje

29 Vidjeti Zakon o Sredi�njoj banci Australije kojim se određuje da je guverner banke član Odbora zaplatni sustav: www.scaleplus.law.gov.au/html/pasteact/0/310/top,htm

30 Vidjeti www.rba.gov.au/report/annual_report_99.html

31 Vidjeti www.rba.gov.au/media/mr_other.html

proizvodi novčanice, a poslovanje toga poduzeća detaljno je prikazano u Godi�njemizvje�ću.

1.2.5. Način na koji sredi�nja banka raspoređuje dobit i odr�ava kapitaltrebalo bi javno objaviti.

Tumačenje i argumentacija

Dobit sredi�nje banke je vi�ak ostvarenih prihoda nad rashodima i ostalim odbicima.Sredi�nje banke raspoređuju svoju dobit tako da transferiraju sredstva dr�avi (nakonpokrića tro�kova poslovanja i, ako je potrebno, povećanja pričuva) ili tako dapovećaju svoje pričuve. Kapital sredi�nje banke je iznos sredstava koje su izravnoinvestirali njezini dioničari (obično dr�ava) plus akumulirana zadr�ana dobitumanjena za gubitke.32 Način odr�avanja kapitala odnosi se na procedure ili pravilakoje sredi�nja banka slijedi da bi osigurala dovoljno kapitala ili pričuva zaispunjavanje svojih obveza i ciljeva. Na primjer, neke sredi�nje banke zadr�avaju diosvoje dobiti kako bi odr�ale fiksnu razinu kapitala, a ostatak transferiraju dr�avi.

Sredi�nja banka javna je institucija s visokim stupnjem samostalnosti. Dobit kojusredi�nja banka ostvaruje posljedica je njezina povla�tenog polo�aja u financijskomsustavu. Ta dobit obično proizlazi iz njezina monopola na izdavanje valute ili potječeod operacija na otvorenom tr�i�tu i deviznih transakcija. Budući da su imovina izarada sredi�nje banke dio imovine dr�ave, va�no je da sredi�nja banka budeodgovorna za način na koji raspoređuje svoju dobit i odr�ava svoj kapital.

Katkad je pozicija kapitala sredi�nje banke oslabljena zbog gubitaka. Ako sredi�njabanka nema dovoljno kapitala, njezina sposobnost vođenja monetarne politike mo�ebiti smanjena. Izvje�ćivanje javnosti o razini dobiti i kapitala i njihovu raspoređivanjuprijeko je potrebno da bi se osiguralo povjerenje javnosti u odr�ivost poslovanjasredi�nje banke. Javno objavljivanje detaljnih podataka o raspoređivanju dobitiomogućuje da u slučaju gubitka javnost dobije bolji uvid u razloge zbog kojih nijeostvarena dobit.

32 Raspravu o va�nosti kapitala sredi�nje banke vidjeti u Peter Stella, "Trebaju li sredi�nje bankekapital?" (Do central banks need capital?") IMF Working Paper WP/97/83, (Washington: InternationalMonetary Fund), www.imf.org/external/pubs/ft/wp/wp9783.pdf, 1997.

Primjena

Zakoni većine dr�ava zahtijevaju da se dobit sredi�nje banke transferira ministarstvufinancija, nakon �to se od dobiti odbiju pričuve i izdvajanja za odr�avanje fiksnerazine kapitala. Način na koji se raspoređuje dobit banke za veliku je većinuanketiranih sredi�njih banaka propisan zakonima. Javno objavljivanje tih podatakaobično ima oblik zasebne publikacije u godi�njem izvje�ću ili u dr�avnom registru iliima oblik financijskog izvje�ća sredi�nje banke parlamentu, odnosno zakonodavnomtijelu. Dodatni oblici objavljivanja uključuju publiciranje financijskih izvje�ća ugodi�njem izvje�ću, priopćenjima za javnost ili u priopćenjima na web stranici.

Zakon o Sredi�njoj banci Japana33 određuje kako se raspoređuje dobit te obvezujeBanku da svakih �est mjeseci, najkasnije dva mjeseca nakon zavr�etka svakoga�estomjesečnog razdoblja, dostavlja račun dobiti i gubitka ministru financija naodobrenje. Banka je prema Zakonu obvezna staviti svoja financijska izvje�ća naraspolaganje javnosti u svojem sredi�njem uredu i ispostavama. Banka takođerobjavljuje svoja financijska izvje�ća na svojoj web stranici te u Godi�njem izvje�ću.34

U �vedskoj Zakon o Sredi�njoj banci �vedske35 određuje da račun dobiti i gubitka tebilancu stanja Banke mora odobriti Parlament, koji ujedno i odlučuje o raspodjelidobiti. Banka objavljuje detaljne podatke o raspodjeli dobiti u svojem Godi�njemizvje�ću.

Sredi�nja banka �vicarske i �vicarska vlada javno su objavili svoj memorandum orazumijevanju o dobiti Banke. Memorandum specificira način izračunavanja dobiti,upotrebu dobiti te veličinu godi�njeg transfera dr�avi. Memorandum se redovitoobnavlja, obično svakih pet godina.

33 Vidjeti www.boj.or.jp/en/about/bojlaw1.htm

34 Vidjeti www.boj.or.jp/en/siryo/siryo_f.htm

35 Vidjeti www.riksbank.com/SinglePage/SinglePage.asp?ItemID=3148

1.3. Agencijske uloge koje sredi�nja banka obavlja za dr�avu trebalo bi jasnodefinirati.

Tumačenje i argumentacija36

Agencijske uloge su različiti zadaci koje sredi�nja banka obavlja za dr�avu, a koji sene odnose izravno na njezinu ulogu u monetarnoj politici. U obavljanju agencijskihuloga sredi�nja banka djeluje kao predstavnik dr�ave i ne donosi nezavisne odluke opolitici. Umjesto toga, ona provodi odluke i direktive dr�ave i ograničava se napraktične detalje provedbe. Primjeri agencijskih uloga obuhvaćaju du�nost upravljanjameđunarodnim pričuvama i javnim dugom ili pru�anje bankarskih usluga dr�avi.Agencijske uloge jasno su definirane ako su odgovornosti vezane uz ne-monetarnupolitiku sredi�nje banke jasno specificirane u dostupnom dokumentu i ako postojijasna spoznaja da sredi�nja banka samo provodi odluke koje donosi vlada.

Jasno definiranje agencijskih uloga prijeko je potrebno da bi javnost razumjela rasponodgovornosti sredi�nje banke vezan uz kreiranje politika i da bi se moglo dr�atisredi�nju banku i vladu odgovornima za njihove aktivnosti. Vlada mo�e neke odsvojih aktivnosti delegirati sredi�njoj banci, ali zadr�ava krajnju odgovornost za teaktivnosti. Jasno specificiranje agencijskih uloga osigurava da neće doći do pomutnjeoko toga tko ima krajnju odgovornost za određivanje i provođenje politike. Jasnodefiniranje ne-monetarne odgovornosti sredi�nje banke u njezinoj ulozi agenta dr�aveomogućuje javnosti da procijeni ometaju li te odgovornosti sredi�nje banke njezinedu�nosti vezane uz monetarnu politiku.

1.3.1. Odgovornosti, ako postoje, sredi�nje banke i) u upravljanju domaćim iinozemnim javnim dugom i međunarodnim pričuvama, ii) kao bankaradr�ave, iii) kao fiskalnog agenta dr�ave i iv) kao savjetnika zaekonomske i financijske politike te na području međunarodne suradnjetrebalo bi javno objaviti.

Tumačenje i argumentacija

Sredi�nje banke mogu obavljati nekoliko funkcija za dr�avu s obzirom na njezinustručnost za monetarno upravljanje. Sredi�nje banke često upravljaju domaćim i/iliinozemnim javnim dugom ili međunarodnim pričuvama, a mogu djelovati i kaofiskalni agent dr�ave tako �to primaju novac i obavljaju plaćanja za dr�avu. Sredi�njebanke mogu također savjetovati dr�avu u vezi s politikama te odr�avati odnose smeđunarodnim organizacijama kao �to su MMF i Svjetska banka.

36 Prakse transparentnosti u ovom području i sljedeće dvije prakse vezane za agencijsku ulogu sredi�njebanke i odgovornosti sredi�nje banke u upravljanju dugom trebaju biti usklađene s Kodeksom dobrihpraksa fiskalne transparentnosti (engl. Code of Good Practices on Fiscal Transparency) Međunarodnogmonetarnog fonda. Vidjeti www.imf.org/external/np/fad/trans/index.htm

Kad sredi�nja banka ima agencijsku ulogu, npr. u upravljanju dugom i pričuvama, iliako djeluje kao savjetnik ili fiskalni agent, raspon tih uloga treba javno objaviti.Informiranje javnosti o agencijskim ulogama mo�e također obuhvaćati informacije oaran�manima za povrat tro�kova koje je sredi�nja banka imala obavljajući agencijskeuloge za dr�avu. To omogućuje javnosti da dobije uvid u to tko i kako upravljaresursima dr�ave. Izvje�ćivanje javnosti o tim ulogama sredi�nje banke takođeromogućava javnosti da procijeni njezine odgovornosti.

Primjena

Mnoge sredi�nje banke informiraju javnost o agencijskim ulogama koje obavljaju zadr�avu. Te informacije mogu biti predočene u obliku priopćenja za javnost,publikacija pisanih za laike, članaka u biltenu i godi�njim izvje�ćima, kao ipojavljivanja i izjava za javnost du�nosnika sredi�nje banke.

Sredi�nja banka Novog Zelanda objavljuje detalje o svojim agencijskim funkcijama učlancima u periodičnom biltenu37 i u svojem Godi�njem izvje�ću.38 Sredi�nja bankaosigurava i sa�eti prikaz činjenica koji opisuje ulogu Banke u upravljanju dugom imeđunarodnim pričuvama, jednostavnim jezikom koji mo�e razumjeti �irokajavnost.39

1.3.2. Javnost treba biti upoznata s raspodjelom odgovornosti između sredi�njebanke, ministarstva financija ili posebne javne agencije za izdavanjeobveznica primarnog duga, s aran�manima sekundarnog tr�i�ta,depozitornim uvjetima te aran�manima kliringa i namire vezanim uztrgovanje dr�avnim vrijednosnicama.

Tumačenje i argumentacija

Izdavanje instrumenata primarnog duga je početno plasiranje dr�avnog duga ujavnost. Aran�mani sekundarnog tr�i�ta su pravila i procedure koji upravljaju idućimprodajama i kupovinama dr�avnog duga. Depozitorni uvjeti su procedure za pravo navlasni�tvo nad dr�avnim dugom, u papirnom ili elektronskom obliku. Aran�manikliringa i namire su procedure i prakse uključene u knji�enje i finaliziranje kupovineili prodaje dr�avnog duga i transfera prava na vlasni�tvo.

37 Vidjeti www.rbnz.govt.nz/bulletin/contents.htm

38 Vidjeti www.rbnz.govt.nz/annrepor/title.htm

39 Vidjeti www.rbnz.govt.nz/pamphlet/thisis.htm

Financiranje dr�avnih rashoda utječe na likvidnost privatnog sektora te stoga i naučinkovitost monetarne politike. Monetarni uvjeti utječu također na tro�koveizdavanja instrumenata dr�avnog duga i njegova i servisiranja. Slaba koordinacijapolitika za upravljanje dugom mo�e dovesti do financijske nestabilnosti i povećaneneizvjesnosti te usporiti razvoj likvidnih tr�i�ta dugom i povećati tro�kovefinanciranja dr�ave. Zbog toga je koordinacija politika, instrumenata i informacijaizmeđu sredi�nje banke i agencije odgovorne za izdavanje instrumenata javnog dugaizuzetno va�na za stabilno makroekonomsko upravljanje.

Tr�i�ta dr�avnih vrijednosnica često su najrazvijenija i najlikvidnija od svih tr�i�tadugom, a veliki broj institucija koristi se njima za upravljanje svojom likvidno�ću.Mnoge sredi�nje banke koriste dr�avne du�ničke instrumente u provedbi monetarnepolitike. Zbog toga je operativni okvir prema kojemu se ravna tr�i�te dr�avnihvrijednosnica najva�nije za dobro funkcioniranje financijskog sustava.

Izvje�ćivanje javnosti o raspodjeli odgovornosti između sredi�nje banke i ministarstvafinancija s obzirom na pitanja upravljanja dugom povećava odgovornost odgovorneagencije i dozvoljava jasno razgraničavanje različitih uloga sredi�nje banke i vlade.Jasno razdvajanje odgovornosti mo�e pridonijeti boljoj koordiniranosti izmeđusredi�nje banke i agencije koja upravlja dugom u provedbi njihovih politika. Onotakođer daje javnosti bolji uvid i veći stupanj povjerenja u operacije na tr�i�tu dugom,�to mo�e dovesti do veće dubine, povećane konkurencije i veće učinkovitosti tr�i�tadr�avnim vrijednosnicama.

Primjena

Sredi�nja banka Kanade opisuje svoje odgovornosti za upravljanje dugom udokumentima koji su na raspolaganju na njezinoj web stranici40 te u svojemGodi�njem izvje�ću.41 Ti dokumenti opisuju usluge koje Banka pru�a kanadskoj vladi,uključujući i davanje savjeta vezanih uz posudbe, upravljanje novim ponudama duga iservisiranje postojećeg duga.

Sredi�nja banka Danske objavljuje godi�nje izvje�će o upravljanju dugom42, kojesadr�i detaljne informacije o raspodjeli odgovornosti između Banke i Vlade, opisujenačela na koja se oslanja upravljanje dugom te sa�eto prikazuje kretanja dr�avnihpozajmica/posudbi i duga tijekom prethodne godine.

40 Vidjeti www.bank-banque-canada.ca/english/debtmang.htm

41 Vidjeti www.bank-banque-canad.ca/english/annual/ar98.htm

42 Vidjeti www.nationalbanken.dk/nb/nb.nsf/alldocs/Fdebt_management__A

Zakon o Sredi�njoj banci Koreje odgovornost za izdavanje instrumenata dr�avnogduga i depozitorne uvjete na tr�i�tu dr�avnog duga dodjeljuje Sredi�njoj banciKoreje.43 Sredi�nja banka Koreje objavljuje informacije o svojoj agencijskoj funkcijina tr�i�tima dr�avnog duga na svojoj web stranici44 i u svojem Godi�njem izvje�ću,45

opisujući procedure kojima se koristi u izdavanju, prodaji ili otkupu vrijednosnica idajući podatke o opsegu svojih operacija na tr�i�tima dr�avnih vrijednosnica.

Raspodjela odgovornosti između ministarstva financija i Sustava saveznih pričuvaSAD-a (engl. U.S. Federal Reserve System) vezanih uz operacije dr�avnimvrijednosnicama periodično je detaljno opisana u Biltenu Saveznih pričuva i udokumentu Ciljevi i funkcije.46

Provedbena pitanja

Stupanj usklađenosti politika sredi�nje banke i agencije odgovorne za upravljanjejavnim dugom različit je u različitim dr�avama i ovisi o stupnju financijskograzvoja.47 Potreba za javnim izvje�ćivanjem jednako je va�na na svim stupnjevimafinancijskog razvoja. U ranim fazama financijskog razvoja, dobra koordiniranostpolitika prijeko je potrebna za stabilizaciju i razvoj tr�i�ta. Informiranje javnosti oodgovornostima nu�no je za promicanje povjerenja u operacije na tr�i�tu i zapobolj�anje razumijevanja javnosti. U razvijenijim financijskim sustavimakoordiniranost politika mo�e se lak�e postići s pomoću snage tr�i�ta jer je na njimaveći raspon mogućnosti za nezavisnu primjenu monetarnih i fiskalnih politika tepolitika vezanih uz upravljanje dugom.

43 Vidjeti www.bok.or.kr/bokis/bokis/html_view?i_current=00000483

44 Vidjeti www.bok.or.kr/bokis/bokis/html_view?i_current=00000176#4

45 Vidjeti www.bok.or.kr/bokis/bokis/bbs_list?i_current=00000179

46 Vidjeti www.bog.frb.fed.us/pubs/bulletin/1999/1299lead.pdf i Ciljeve i funkcije, 7. poglavlje,dostupno na www.bog.frb.fed.us/pf/pf.htm

47 Opse�niju raspravu o koordinaciji upravljanja javnim dugom i monetarne politike vidjeti u V.Sundararajan; Peter Dattels i Hans J. Blommestein, ur., Koordiniranje upravljanja javnim dugom imonetarnog upravljanja (engl. Coordinating Public Debt and Monetary Management), Washington:Međunarodni monetarni fond, 1997.